Olketa Reference for Laef and Ministry Meeting Buk—July
JULY 1-7
GUD SAMTING FROM BIBLE | COLOSSAE 1-4
“Lusim Old Wei blo Iufala, and Garem Niufala Wei”
(Colossae 3:5-9) So killim dae feeling bilong iufala for laek durong, for duim samting wea no klin, for ova tumas for laekem sex, for laekem tumas for duim nogud samting, and for greedy, wea datwan hem wei for worshipim idol. 6 God bae kros bikos pipol duim olketa samting hia. 7 Iufala tu duim olketa sem samting bifor. 8 Bat iufala mas lusim wei for kros and wei for laek spoelem narawan, witim wei for tok nogud tu. Rabis toktok mas no kamaot from mouth bilong iufala. 9 No laea long narawan. Iufala mas lusim old wei bilong iufala
Letem Holy Spirit Leadim Iu and No Disfala World
12 Waswe, wei bilong mi showimaot holy spirit leadim mi or mi followim tingting bilong pipol long world? (Readim Colossians 3:8-10, 13.) Pipol long world laek for duim olketa nogud samting. (Gal. 5:19-21) Taem eni hard samting kamap, hem nao taem wea iumi bae luksavve sapos holy spirit leadim iumi or iumi followim tingting bilong pipol long world, olsem taem wanfala brata or sista les for story witim iumi, mekem iumi feel nogud, or sin againstim iumi. Taem iumi stap long haos, waswe, iumi kaen long famili bilong iumi? Wanem iumi duim bae showimaot sapos iumi followim holy spirit or tingting bilong pipol long world. Maet iu need for lukluk gud long iuseleva and tingim diswan: ‘Long sixfala month wea go finis, waswe, toktok and wei bilong mi showimaot mi followim Christ or mi followim olketa nogud wei bilong mi bifor?’
13 Holy spirit savve helpem iumi for ‘lusim old wei bilong iumi and garem niufala wei.’ Datwan bae helpem iumi for lovem narawan and kaen long olketa. Bae iumi willing for forgivim narawan nomata sapos hem duim nogud samting long iumi. And taem narawan hem spoelem iumi, bae iumi no ‘feel nogud, laek pei bak, kros, singaot, and tok nogud.’ Iumi bae traem best for “sorre long hem.”—Eph. 4:31, 32.
(Colossae 3:10-14) and iufala mas garem niufala wei wea God hem givim and wea tru samting abaotem hem nao helpem man for garem. Disfala wei hem followim wei bilong God. 11 Long tingting bilong olketa wea garem disfala niu wei, evriwan hem semsem nomoa, nomata hem man bilong Greece, man wea Jew, man wea circumcise, man wea no circumcise, man wea kam from difren ples, olketa Scythʹi·an, slave, or man wea free. Christ nao hem evri samting and iumi stap anda long hem. 12 So from God chusim iufala and iufala holy and hem lovem iufala, showimaot love, sorre long pipol, kaen long olketa, hambol, no raf, and patient. 13 Nomata sapos eniwan long iufala hem feel nogud long narawan, hem mas no kros bat mas evritaem forgivim hem. Iufala mas olsem Jehovah wea hem willing for forgivim iufala. 14 Nara samting moa, showimaot love, bikos datwan nao hem barava mekem pipol for wan mind.
Waswe, Iu Changem Wei Bilong Iu?
18 Sapos iumi laekem Bible for changem iumi, hem no inaf for iumi readim and studyim nomoa. Plande pipol readim Bible and savve gud long hem. Maet iu meetim samfala pipol olsem taem iu duim preaching waka. Samfala savve baeheartim olketa Bible scripture tu. Bat plande taem datwan no changem tingting or laef bilong olketa. Why nao olsem? Bikos Bible savve changem nomoa pipol wea letem message bilong hem for kasem heart bilong olketa. For duim olsem, iumi mas ting raonem wanem iumi lanem from Bible and tingim olketa kwestin hia: ‘Waswe, mi bilivim samting wea mi lanem hem barava tru and no just wanfala teaching bilong religion nomoa? Waswe, mi lukim pruv long laef bilong mi samting wea mi bilivim hem barava tru? Waswe, mi followim samting wea mi lanem and no just teachim datwan long narawan nomoa? Waswe, mi bilivim samting wea mi lanem hem kam from Jehovah, olsem hemseleva nao story kam for mi?’ Sapos iumi ting raonem olketa kwestin olsem, datwan bae helpem iumi for fren gud witim Jehovah. Taem samting wea iumi lanem hem kasem heart bilong iumi, bae iumi laek for changem samfala samting long laef bilong iumi for mekem God hapi.—Prov. 4:23; Luke 6:45.
19 Sapos iumi readim Bible evritaem and ting raonem, datwan bae helpem iumi for gohed duim samting wea Paul talem. Hem sei: “Iufala mas lusim old wei bilong iufala and iufala mas garem niufala wei wea God hem givim and wea tru samting abaotem hem nao helpem man for garem.” (Col. 3:9, 10) Sapos iumi minim gud wanem Bible teachim and followim wanem iumi lanem, bae iumi laek for garem niufala wei wea savve protectim iumi from olketa trap bilong Satan.
Faendem Gudfala Point
(Colossae 1:13, 14) Hem sevem iumi from datfala paoa bilong darkness and tekem iumi go insaed kingdom bilong Son wea hem lovem. 14 Son hia givim laef bilong hem for iumi kamap free, wea minim iumi kasem forgiveness for sin bilong iumi.
it-2-E 169 par. 3-5
Kingdom blo God
“Kingdom Bilong Son wea Hem Lovem.” Lo Pentecost 33 C.E., wea hem tenfala day bihaen Jesus go ap lo heven, olketa disaepol luksavve Jesus “sidaon long raet saed bilong God” from Jesus givim kam holy spirit lo olketa. (Ac 1:8, 9; 2:1-4, 29-33) So datfala “niu agreement” wea Jesus mekem witim olketa hem start nao, and olketa nao first wan blo datfala niu “holy nation,” wea hem nao spiritual Israel.—Heb 12:22-24; 1Pe 2:9, 10; Ga 6:16.
Lo datfala taem Christ hem sidaon lo raet saed blo Dadi blo hem and hem kamap Hed blo kongregeson. (Eph 5:23; Heb 1:3; Php 2:9-11) Bible showimaot start lo Pentecost 33 C.E., Jesus start for rul ovarem olketa disaepol blo hem. Taem aposol Paul raet go lo olketa Christian lo Colossae, hem storyim hao Jesus Christ hem insaed lo datfala kingdom finis taem hem sei: “[God] sevem iumi from datfala paoa bilong darkness and tekem iumi go insaed kingdom bilong Son wea hem lovem.”—Col 1:13; comparem Ac 17:6, 7.
Start kam lo Pentecost 33 C.E kingdom blo Christ hem wanfala spiritual kingdom wea rul ovarem spiritual Israel, wea hem nao olketa Christian wea God anointim witim holy spirit for kamap olketa spiritual pikinini blo Hem. (Joh 3:3, 5, 6) Taem olketa anointed Christian kasem reward for go lo heven, olketa no stap anda lo disfala spiritual kingdom blo Christ, bat olketa kamap olketa king for rul witim Christ lo heven.—Re 5:9, 10.
(Colossae 2:8) No letem olketa iusles toktok and tingting bilong man for trapim iufala. Olketa samting hia join witim kastom bilong olketa man and olketa iusles samting bilong disfala world nomoa. Olketa no kam from Christ,
Olketa Main Point From Galatians, Ephesians, Philippians, and Colossians
2:8—Paul warnim iumi abaotem olketa wanem “samting bilong world”? Hem warnim iumi abaotem olketa wei bilong disfala world bilong Satan. (1 John 2:16) Samfala long olketa wei hia, hem tingting bilong olketa man, olketa material samting, and olketa giaman religion.
JULY 8-14
GUD SAMTING FROM BIBLE | 1 THESSALONICA 1-5
“Gohed for Encouragem and Strongim Narawan”
(1 Thessalonica 5:11-13) So gohed for encouragem and strongim narawan, olsem iufala duim distaem. 12 Olketa brata, mifala askem iufala for respectim olketa wea waka hard for helpem iufala, and wea leadim iufala long waka bilong Lord, and givim advaes long iufala. 13 Iufala mas barava kaen long olketa and lovem olketa bikos long waka wea olketa duim. Iufala mas traem best for stap gud witim olketa narawan.
“Respectim Olketa wea Waka Hard for Helpem Iufala”
12 For “leadim” waka wea gohed long kongregeson hem minim moa samting winim wei for teach nomoa. Long 1 Timothy 3:4, Paul sei wanfala elder “mas lukaftarem gud famili bilong hem, and olketa pikinini bilong hem mas obey and showimaot respect.” Disfala toktok “lukaftarem” hem no minim for teachim olketa pikinini nomoa, bat hem mas leadim famili and “olketa pikinini bilong hem mas obey.” Tru tumas, olketa elder nao leadim waka wea gohed long kongregeson and helpem evriwan stap anda long Jehovah.—1 Tim. 3:5.
“Respectim Olketa wea Waka Hard for Helpem Iufala”
19 Wanem nao bae iu duim sapos iu kasem present wea samwan wakem for iu nomoa? Waswe, bae iu iusim datfala present for showimaot iu tinghae long datwan? Jehovah iusim Jesus for “givim olketa man olsem present” for iumi. Wanfala samting wea iu savve duim for showimaot iu tinghae long present wea Jehovah givim, hem for lisin gud long olketa tok wea olketa elder givim and trae hard for followim. Nara samting wea iu savve duim hem for givim olketa gudfala koment long meeting. Iu savve sapotim waka wea olketa elder leadim, olsem preaching waka. Sapos iu kasem gud samting from kaonsel wea wanfala elder givim long iu, hem gud for talem datwan long hem. Iu savve showimaot iu tinghae long famili bilong olketa elder tu. Taem elder waka hard long kongregeson, datwan showimaot famili bilong hem willing for hem iusim taem wea hem garem for helpem iumi.
(1 Thessalonica 5:14) And tu, olketa brata, iufala mas warnim olketa wea laef bilong olketa hem olobaot, comfortim olketa wea sorre, helpem olketa wea wik, and patient long evriwan.
‘Love Mas Showaot Long Samting wea Iumi Duim and Hem Mas Tru Wan’
13 Helpem olketa wea wik. Sapos love bilong iumi hem tru, bae iumi obeyim komand long Bible for “helpem olketa wea wik, and patient long evriwan.” Bat diswan hem no isi samting for duim. (1 Thess. 5:14) Staka savve wik, bat faith bilong olketa savve kamap strong moa bihaen. Bat samfala narawan, needim iumi for patient witim olketa taem iumi gohed for helpem olketa. Iumi savve helpem olketa taem iumi iusim Bible for encouragem olketa, invaetem olketa for preach witim iumi, or for just lisin long olketa. And tu, iumi mas luksavve iumi evriwan garem wik point and olketa gudfala wei tu. So iumi shud no sei wanfala brata or sista hem “strong” or “wik.” Nomata aposol Paul tu sei hem garem olketa wik point. (2 Cor. 12:9, 10) Iumi evriwan needim help and encouragement from each other.
Followim Example Bilong Jesus for Hambol and Kaen
16 Toktok bilong iumi. Wei for kaen bae mekem iumi laek for talem toktok wea “comfortim olketa wea sorre.” (1 Thess. 5:14) Wanem nao iumi savve talem for encouragem olketa? Iumi savve talem olketa iumi barava tingim olketa. Iumi savve talem olketa iumi tinghae long gudfala wei bilong olketa and samting wea olketa duim. Iumi savve talem olketa Jehovah tinghae long olketa, dastawe hem leadim olketa for kam long truth. (John 6:44) Helpem olketa for luksavve Jehovah barava tingim pipol bilong hem wea “safa” or “kasem hard taem.” (Ps. 34:18) Wei for tok kaen savve barava strongim olketa wea needim comfort.—Prov. 16:24.
Faendem Gudfala Point
(1 Thessalonica 4:3-6) Wanem God hem laekem nao, hem for iufala holy and for iufala no durong. 4 Iufala wanwan mas savve hao for kontrolem body bilong iufala mekem iufala holy and God hem hapi long iufala. 5 Iufala mas no letem feeling for laekem tumas sex for kontrolem iufala, wea diswan nao wei bilong pipol wea no savve long God. 6 Iufala mas no duim eni nogud samting long brata bilong iufala or spoelem raet bilong hem, bikos Jehovah bae panisim olketa wea duim kaen samting olsem. Mifala talem diswan long iufala finis and minim gud long iufala.
it-1-E 863-864
Durong
Man or woman wea durong savve aot (disfellowship) from Christian kongregeson. (1Co 5:9-13; Heb 12:15, 16) Aposol Paul explainim hao Christian wea durong hem sin againstim body blo hemseleva and hem iusim private part blo hem for nogud samting. Hem barava spoelem wei wea hem fren witim God, hem mekem kongregeson blo God no klin, and maet hem kasem olketa nogud sik from hem durong. (1Co 6:18, 19) Man wea durong spoelem raet blo olketa brata blo hem (1Th 4:3-7) from hem: (1) mek shame lo kongregeson and mekem kongregeson no klin (Heb 12:15, 16), (2) mekem woman wea hem durong witim for no klin long eye blo God, and sapos woman hia hem singol hem no klin bikos hem sleep witim samwan finis bifor hem marit, (3) spoelem nem blo famili blo hemseleva, and (4) hem sin againstim parents blo woman wea hem durong witim, and againstim hasband or man wea datfala woman engage for maritim. Nomata man or woman wea durong no duim eni samting againstim law blo man, hem againstim God and God bae panisim hem for sin blo hem.—1Th 4:8.
(1 Thessalonica 4:15-17) Samting wea mifala talem iufala distaem hem kam from toktok bilong Jehovah. Iumi wea laef yet taem Lord hem stap bae go ap long heven. Bat olketa wea dae finis bae go ap firstaem, then iumi bae go ap bihaen. 16 Lord bilong iumi bae kam daon from heven. Hem bae singaot big witim singaot bilong chief angel and hem holem trumpet bilong God. Then olketa disaepol bilong Christ wea dae finis bae olketa nao first wan for laef bak. 17 Bihaen, iumi wea laef yet bae go ap witim olketa long olketa cloud for meetim Lord long skae, and iumi bae stap witim Lord for olowe.
“Taem for God Sevem Iufala Hem Klosap”!
14 Wanem nao bae happen bihaen Gog from Magog start for attakim pipol bilong God? Bible sei Son bilong man “bae sendem go olketa angel and bae hipimap olketa wea hem chusim from skae and earth.” (Mark 13:27; Matt. 24:31) Disfala waka for hipimap olketa anointed Christian hem difren from taem wea God chusim olketa anointed Christian start kam long 33 C.E. And hem difren tu from taem wea olketa anointed Christian long earth kasem lastfala mark. (Matt. 13:37, 38) Datwan hem happen bifor datfala big trabol hem start. (Rev. 7:1-4) So disfala taem wea Jesus sei olketa angel bae hipimap olketa anointed Christian, hem story abaotem wanem samting? Hem story abaotem taem wea olketa anointed Christian wea stap yet long earth bae kasem reward bilong olketa for go ap long heven. (1 Thess. 4:15-17; Rev. 14:1) Datwan bae happen bihaen Gog from Magog start for attakim pipol bilong God. (Ezek. 38:11) Then, disfala toktok bilong Jesus bae kamap tru, wea sei: “Olketa wea raeteous bae shaen braet tumas olsem sun insaed Kingdom bilong Dadi bilong olketa.”—Matt. 13:43.
15 Waswe, diswan minim olketa anointed Christian bae go ap long wanfala “rapture”? Staka pipol long religion sei datfala rapture hem minim olketa Christian bae go ap long heven witim physical body bilong olketa. And tu, olketa sei bae olketa lukim Jesus taem hem kam bak for rulim earth. Bat Bible sei: “Saen bilong Son bilong man bae showaot long skae” and Jesus bae kam “long olketa cloud long skae.” (Matt. 24:30) So scripture hia showimaot no eniwan lukim Jesus taem hem kam bak. Bible sei tu: “Body bilong man no savve kasem Kingdom bilong God.” So olketa anointed Christian wea bae go ap long heven mas change firstaem, and disfala change bae happen “kwiktaem nomoa, olsem taem eye hem sat and open moa. Diswan bae happen long taem wea datfala last trumpet hem krae.” (Readim 1 Corinth 15:50-53.) So iumi no sei samting hia wea bae happen long olketa anointed Christian hem wanfala “rapture” bikos word hia hem join witim olketa laea teaching. Nomata olsem, taem olketa angel hipimap olketa anointed Christian wea stap yet long earth for go ap long heven, datwan bae happen kwiktaem nomoa.
JULY 15-21
GUD SAMTING FROM BIBLE | 2 THESSALONICA 1-3
“Datfala Nogud Man Bae Showaot Klia”
(2 Thessalonica 2:6-8) Distaem iufala savve wanem nao holem bak datfala nogud man, mekem gogo bae hem showaot long barava taem for datwan. 7 Nogud samting wea disfala man duim hem gohed bat no showaot klia go kasem taem wea datfala samting wea stopem hem for showaot klia, hem no stap nao. 8 Long datfala taem nao nogud man hia bae showaot. Lord bilong iumi Jesus bae iusim paoa wea kamaot from mouth bilong hem for finisim datfala nogud man long taem wea hem showaot klia Jesus hem stap.
it-1-E 972-973
Faithful lo God
Nara samting wea “no showaot klia” wea againstim “holy secret” blo Jehovah hem “datfala nogud man.” Olketa tru Christian lo taem blo aposol Paul no luksavve hu nao disfala nogud man bikos hem no barava showaot klia lo datfala taem. Nomata lo taem hem showaot klia, klosap evriwan bae no luksavve lo nogud samting wea hem duim bikos hem act olsem hem faithful lo God. Bat really datfala man hem olketa apostate and olketa no faithful lo God. Paul sei lo taem blo hem datfala nogud man hem stap finis bikos nogud samting hem start for spoelem Christian kongregeson bat gogo datfala man bae showaot klia bikos staka apostate bae kamap. Gogo Jesus Christ bae finisim datfala nogud man lo taem wea hem showaot klia Jesus hem stap. Satan kontrolem olketa apostate hia for apim olketa seleva hae winim “evriwan wea pipol kolem ‘god’ or wea olketa worshipim” (lo Greek languis hem seʹba·sma). So disfala main enemy blo God wea Satan kontrolem bae savve tumas for laea lo pipol and bae mekem olketa wea followim hem for dae. “Disfala nogud man” spoelem staka pipol bikos olketa no luksavve lo nogud samting wea hem duim bikos hem laea lo wei blo hem and act olsem hem faithful lo God.—2Th 2:3-12; comparem Mt 7:15, 21-23.
(2 Thessalonica 2:9-12) Bat datfala nogud man hem stap bikos long Satan. Satan nao givim paoa long hem for duim olketa mirakol, olketa laea saen, olketa samting wea mekem pipol sapraes, 10 and olketa samting wea no raeteous wea trikim man. Satan givim datfala paoa long hem for hem savve laea long pipol wea bae finis bikos olketa no acceptim and lovem samting wea tru, for olketa savve sev. 11 Dastawe God letem tingting wea no stret for trikim olketa, mekem olketa bilivim laea samting, 12 and kasem judgment bikos olketa no bilivim tru samting bat olketa hapi long samting wea no raeteous.
it-2-E 245 par. 7
Laea
Jehovah God letem pipol wea no lovem samting wea tru for garem “tingting wea no stret.” Datwan mekem olketa “bilivim laea samting” and no disfala gud nius abaotem Jesus Christ. (2Th 2:9-12) Kaen samting olsem happen staka handred year bifor lo King Ahab blo Israel. Olketa laea profet mekem Ahab bilivim hem bae winim datfala faet againstim Ramoth-gilead, bat profet blo Jehovah, Micaiah, sei hem bae kasem nogud samting. Lo wanfala dream, Micaiah lukim Jehovah letem wanfala angel for iusim “tingting wea no stret” for trikim olketa profet blo Ahab. So disfala angel iusim paoa blo hem for mekem olketa no talem tru samting bat wanem olketa seleva laek talem and wanem Ahab laek herem nomoa. Nomata Ahab kasem warning finis, hem hapi for acceptim toktok blo olketa laea profet and from hem duim olsem hem dae nao.—1Ki 22:1-38, NW; 2Ch 18, NW.
Faendem Gudfala Point
(2 Thessalonica 1:7, 8) Bat God bae helpem iufala wea safa long olketa hard taem, and helpem mifala tu. Hem bae duim diswan taem Lord Jesus hem showaot long heven witim olketa strongfala angel bilong hem 8 long bigfala fire taem hem panisim olketa wea no savve long God, and olketa wea no obeyim datfala gud nius abaotem Lord bilong iumi Jesus.
it-1-E 834 par. 5
Fire
Peter sei “skae and earth wea stap distaem . . . mas finis long fire.” Olketa nara verse lo datfala chapter and olketa nara scripture showimaot diswan hem no wanfala really fire bat hem piksarem wei for finis for olowe. Taem Flood happen lo taem blo Noah, really skae and earth no finis, bat nogud pipol nomoa finis. Hem bae olsem tu taem Jesus Christ hem showaot lo heven witim olketa strongfala angel blo hem lo bigfala fire taem hem finisim nogud pipol and olketa nogud samting lo world.—2Pe 3:5-7, 10-13; 2Th 1:6-10; comparem Aesaea 66:15, 16, 22, 24.
(2 Thessalonica 2:2) no lusim stretfala tingting or seke sapos eniwan hem sei day bilong Jehovah hem kam finis. Iufala mas no seke nomata olketa sei datfala message hem kam from God, or iufala herem datwan from eniwan, or iufala readim insaed wanfala leta wea pipol sei mifala nao raetem.
it-1-E 1206 par. 4
Message
Olketa Sei “Message Hem Kam From God.” Samfala buk lo Bible wea olketa aposol raetem, olketa iusim Greek word pneuʹma (spirit) lo spesol wei. Olsem example, lo 2 Thessalonica 2:2, aposol Paul sei olsem lo olketa brata lo Thessalonica: “No lusim stretfala tingting or seke sapos eniwan hem sei day bilong Jehovah hem kam finis. Iufala mas no seke nomata olketa sei datfala message hem kam from God [Greek word pneuʹma “spirit”], or iufala herem datwan from eniwan, or iufala readim insaed wanfala leta wea pipol sei mifala nao raetem.” Taem Paul iusim datfala Greek word pneuʹma (spirit) lo hia, hem klia hem story abaotem wei for givim kam message, olsem “message wea man herem” or wea hem readim insaed wanfala “leta.” Dastawe Lange’s Commentary on the Holy Scriptures (page 126) sei olsem abaotem disfala scripture: “Lo hia datfala Aposol minim message wea pipol sei hem kam from God, profesi wea no tru, or message blo wanfala profet.” (P. Schaff nao transleitim and chekim lo 1976) Vincent’s Word Studies in the New Testament sei: “Lo spirit. Hem minim olketa profesi wea samfala man talem lo olketa Christian assembly, wea olketa sei hem kam from God.” (1957, Vol. IV, p. 63) So nomata samfala transleison transleitim pneuʹma olsem “spirit” lo disfala scripture and lo olketa nara verse, olketa nara transleison sei “message blo Spirit” (The Bible—An American Translation), “profesi” (The Jerusalem Bible), “message” (D’Ostervald; Segond [French]), “olketa sei datfala message hem kam from God” (NW).
JULY 22-28
GUD SAMTING FROM BIBLE | 1 TIMOTHY 1-3
“Barava Laek Duim Gudfala Waka”
(1 Timothy 3:1) Toktok wea barava tru hem olsem: Sapos man hem laek for elder, gud samting nao hem laek for duim.
Gohed Waka Hard for Duim Moa Samting for Jehovah
3 Readim 1 Timothy 3:1. Greek word wea iumi transleitim “laek for,” savve minim for barava trae for kasem wanfala samting. Taem aposol Paul iusim datfala word, hem showimaot man mas waka hard sapos hem laek for fren gud witim Jehovah. Tingim sapos wanfala brata laek for kamap wanfala ministerial servant. Hem luksavve hem mas waka hard for showimaot olketa gudfala wei wea Christian shud garem. Then, taem hem kamap wanfala ministerial servant, hem mas gohed waka hard mekem hem savve kamap wanfala elder.
(1 Timothy 3:13) Olketa man wea duim gud waka bilong olketa garem gudfala nem and olketa barava free for story long narawan abaotem faith bilong olketa long Christ Jesus.
km-E 9/78 4 par. 7
Olketa wea “Garem Gudfala Nem”
7 Hem isi for luksavve why Paul sei olketa man hia “garem gudfala nem.” Hem no minim olketa kamap bigman lo church olsem samfala pipol talem. Bat Jehovah and Jesus blessim olketa ministerial servant “wea duim gud waka bilong olketa” and kongregeson respectim and sapotim olketa. From olketa duim gud waka blo olketa, olketa “barava free for story long narawan abaotem faith bilong olketa long Christ Jesus.” Iumi tinghae lo wanem olketa duim lo kongregeson. Olketa garem strongfala faith and no fraet for talemaot faith blo olketa.
Faendem Gudfala Point
(1 Timothy 1:4) Talem olketa tu for no lisin long olketa laea story and story abaotem laen bilong olketa grani from bifor kam wea datwan no savve helpem eniwan. Kaen story olsem mekem pipol garem staka kwestin nomoa, and olketa no kasem eni samting from God for strongim faith bilong olketa.
it-1-E 914-915
Laen blo Olketa Grani
Wei for research and storyim laen blo olketa grani from bifor kam hem weistim taem nomoa, and hem nating helpem pipol. Datwan hem barava tru lo taem wea Paul raet abaotem diswan lo Timothy. Hem no important lo datfala taem for pipol gohed keepim olketa record for pruvim famili laen blo olketa bikos lo God evriwan lo Christian kongregeson semsem nomoa, nomata olketa Jew or no Jew. (Ga 3:28) And olketa record showimaot finis Christ hem kam from laen blo David. And tu, no longtaem bihaen Paul givim kaonsel abaotem diswan, Jerusalem bae finis, and evri record blo olketa Jew tu bae finis tu. God no keepim sef olketa record hia. Paul wari abaotem Timothy and olketa kongregeson bikos hem no laekem olketa for weistim taem for duim research abaotem laen blo olketa grani wea savve mekem olketa garem staka kwestin nomoa and nating strongim faith blo olketa. Samting wea important lo olketa Christian hem laen blo olketa grani wea stap lo Bible wea pruvim Christ hem Messiah. Olketa nara famili laen lo Bible hem pruvim record lo Bible hem stret and wanem hem happen lo history hem barava tru.
(1 Timothy 1:17) God hem King for olowe. No eni nara God hem stap and hem no savve dae and no eniwan savve lukim hem. Evriwan mas praisem and givim glory long hem for olowe. Amen.
“Lukim! Diswan Nao God Bilong Iumi”
15 Nara title wea fitim Jehovah nomoa hem “King bilong olowe.” (1 Timothy 1:17; Revelation 15:3) Wanem nao diswan minim? Hem hard samting for mind bilong iumi minim wei wea Jehovah hem stap for olowe—from bifor kam and long future tu. Psalm 90:2 hem sei: “From taem olowe go kasem taem olowe iu nao God.” So Jehovah no garem eni start; hem bin stap for olowe. Dastawe hem fit for garem nem “Man From Taem Bifor Kam”—hem stap for olowe bifor eniwan or eni samting hem stap long universe! (Daniel 7:9, 13, 22) Hu nao fit for kwestinim wei wea hem garem right for Sovereign Lord?
JULY 29–AUGUST 4
GUD SAMTING FROM BIBLE | 1 TIMOTHY 4-6
“Wei for Worshipim God Hem Winim Wei for Kamap Rich”
(1 Timothy 6:6-8) Iumi savve kasem barava gud samting from wei for faithful long God sapos iumi satisfae nomoa long wanem iumi garem. 7 Taem iumi born kam long disfala world iumi no tekem kam eni samting, and taem iumi dae iumi no tekem go eni samting witim iumi tu. 8 So sapos iumi garem kaikai, kaleko, and ples for stap, iumi mas satisfae nomoa witim olketa samting hia.
Lanem Secret for Satisfae Long Wanem Iu Garem
Wanfala main samting wea mekem Paul hapi and satisfae hem wei wea hem garem fasin for satisfae long wanem hem garem. Bat, wanem nao hem minim for satisfae long wanem iu garem? For minim long simpol wei, hem minim wei for satisfae witim olketa main need. Abaotem diswan, Paul talem Timothy, wea waka witim hem long ministry: “Tru nao, hem wei for kasem nambawan samting, disfala love for God witim wei for satisfae nomoa. From iumi no tekem kam eni samting insaed long world, and iumi bae no savve tekem eni samting go aot. So, sapos iumi garem kaikai and ples for stap, iumi mas satisfae witim olketa samting hia.”—1 Timothy 6:6-8.
Lukim hao Paul hem joinim wei for satisfae long wanem iumi garem witim fasin for lovem God. Hem luksavve hao tru hapi hem kam from fasin for lovem God, hem nao, for putim wei for servem God long first ples, and no from material samting or riches. “Kaikai and ples for stap” hem olketa samting wea helpem hem go ahed for aftarem fasin for lovem God. So long Paul, secret for satisfae long wanem hem garem hem for depend long Jehovah nomata wanem samting maet happen.
(1 Timothy 6:9) Bat olketa wea laekem tumas for rich bae foldaon long eni samting wea switim olketa and olketa trap. Olketa bae laekem samting wea spoelem man and duim olketa krangge samting. Olketa samting hia bae spoelem olketa and gogo olketa hia bae finis nao.
g-E 6/07 6 par. 2
Wei for Laekem Tumas for Rich Savve Affectim Iu
Hem tru, pipol no savve dae from olketa trae for kamap rich, bat from man busy tumas for kasem staka selen taem hem savve go pas kwiktaem, and seknomoa hem olo nao. And tu, maet waka blo hem or for trae kasem selen mekem hem wari tumas, no savve sleep, mekem hem hed soa, or hem savve garem ulcer Kaen samting hia savve mekem man dae. Nomata sapos disfala man luksavve hem need for changem laef blo hem, maet hem tu leit. Maet distaem marit partner blo hem no trustim hem, olketa pikinini blo hem feel nogud, and hem spoelem health blo hem. Maet hem savve stretem samfala samting hia, bat hem mas waka hard for duim datwan. Tru tumas, pipol olsem “kasem staka problem wea barava spoelem olketa.”—1 Timothy 6:10.
(1 Timothy 6:10) Enikaen nogud samting hem kamaot from wei for laekem tumas selen, and samfala wea garem kaen wei olsem lusim nao olketa trufala teaching and mekem olketa seleva for kasem staka problem wea barava spoelem olketa.
g-E 11/08 6 par. 4-6
Sixfala Samting wea Bae Mekem Iu Hapi
Pipol wea waka hard for kamap rich tingse datwan bae mekem olketa hapi, bat olketa aftarem samting wea no helpem olketa nomoa. Wei for laekem tumas for rich savve mekem olketa no hapi and kasem staka problem wea barava spoelem olketa. Olsem example, plande taem pipol wea waka hard for kamap rich no savve garem taem nao for famili and olketa fren blo olketa. Olketa narawan no savve sleep bikos olketa mas waka yet or bikos olketa wari. Eklesiastes 5:12 sei: “Wakaman wea hemi gohed fo waka strong olowe, maet hemi kaikai lelebet nomoa o hemi kaikai go-go hemi fulap, bat hemi save barava slip gudfala long naet. Bat eni risman, hemi nating save slip long naet, bikos hemi wari tumas long evrisamting wea hemi garem.”
Selen no savve kontrolem iumi nomoa bat hem savve switim iumi tu. Jesus Christ storyim hao ‘riches savve switim man.’ (Mark 4:19) Pipol sei riches savve mekem man hapi, bat hem no tru. Hem mekem man laekem staka selen moa. Eklesiastes 5:10 sei: “Sapos yu laekem seleni tumas, bae yu nating hapi bikos yu no garem inaf seleni.”
So wei for laekem tumas selen savve mekem iumi kasem olketa problem and savve mekem iumi no hapi, feel nogud, or brekem law. (Provebs 28:20) Man savve hapi taem hem givim samting lo narawan, forgivim narawan, garem gudfala wei, showimaot love, and for fren gud witim God.
Faendem Gudfala Point
(1 Timothy 4:2) Diswan hem bikos olketa man for laea tumas bae talem laea toktok. Hem olsem wanfala haf iron wea hot tumas hem bonem konsens bilong olketa.
Hao for Gohed Garem Gud Konsens
17 Aposol Peter sei: “Gohed for garem gudfala konsens.” (1 Peter 3:16) Hem nambawan blessing for garem konsens wea Jehovah God hapi long hem. Bat staka pipol distaem no garem gudfala konsens. Paul story abaotem pipol wea hem olsem “wanfala haf iron wea hot tumas hem bonem konsens bilong olketa.” (1 Timothy 4:2) Iron wea hot tumas savve bonem skin and mekem skin garem markmark and man no savve feelim eni samting. Konsens bilong staka pipol hem olsem. Hem mekem olketa for no feelim eni samting taem olketa duim nogud samting. Hem no warnim olketa, no stopem olketa for no duim nogud samting, and no mekem olketa guilty from nogud samting wea olketa duim. Staka pipol distaem no feel shame nomata olketa guilty.
(1 Timothy 4:13) Go kasem taem wea mi kam, gohed waka hard for readim olketa Holy Raeting long olketa narawan, and encouragem and teachim olketa.
it-2-E 714 par. 1-2
Readim Olketa Holy Raeting
Lo Christian Kongregeson. Lo first century, samfala pipol nomoa garem copy blo olketa scroll blo olketa Holy Raeting, so datwan mekem olketa mas readim big for olketa narawan herem. Aposol Paul talem olketa brata for mas readim olketa leta blo hem lo olketa kongregeson meeting and for each kongregeson givim leta wea olketa kasem lo nara kongregeson for olketa readim. (Col 4:16; 1Th 5:27) Paul givim kaonsel lo Timothy wea hem elder for waka hard for “readim olketa Holy Raeting long olketa narawan, and encouragem and teachim olketa.”—1Ti 4:13.
Olketa wea readim Bible lo narawan shud read lo gudfala wei. (Habakuk 2:2) From iumi readim Bible for teachim olketa narawan, man wea read shud minim gud wanem hem readim and minim wanem man wea raetem datfala buk laek for storyim. Hem shud mek sure wei wea hem read no mekem narawan minim rong wanem Bible talem. Olsem Revelation 1:3 talem, olketa wea readim big datfala profesi, and wea herem and followim, bae hapi.