Wastaoa ONLINE LIBRARY
Wastaoa
ONLINE LIBRARY
Solomon Islands Pidgin
  • BIBLE
  • OLKETA PABLIKESON
  • OLKETA MEETING
  • mwbr22 September pp. 1-12
  • Olketa Reference for “Laef and Ministry Meeting Buk”

Disfala sekson no garem eni video.

Sorre, disfala video no savve plei distaem.

  • Olketa Reference for “Laef and Ministry Meeting Buk”
  • Olketa Reference for Laef and Ministry Meeting Buk—2022
  • Subheding
  • SEPTEMBER 5-11
  • SEPTEMBER 12-18
  • SEPTEMBER 19-25
  • SEPTEMBER 26–OCTOBER 2
  • OCTOBER 3-9
  • OCTOBER 10-16
  • OCTOBER 17-23
  • OCTOBER 24-30
  • OCTOBER 31–NOVEMBER 6
Olketa Reference for Laef and Ministry Meeting Buk—2022
mwbr22 September pp. 1-12

Olketa Reference for Laef and Ministry Meeting Buk

SEPTEMBER 5-11

GUD SAMTING FROM BIBLE | 1 KINGS 9-10

“Praisem Jehovah for Wisdom blo Hem”

w99 7/1 30 ¶6

Visit wea Kasem Bigfala Reward

Bihaen hem meetim Solomon, queen start for testim hem withim samfala “hard kwestin.” (1 Kings 10:1) Hebrew word wea olketa iusim long hia iumi transletem olsem “olketa riddle.” But diswan no meanim queen tok play long Solomon. Samting wea interesting, long Psalm 49:4, disfala sem Hebrew toktok olketa iusim for meanim olketa important kwestin abaotem sin, dae, and way for baem back. So, luk olsem, queen bilong Sheba hem storyim samfala important subject withim Solomon wea testim wisdom bilong hem. Bible say hem “start for talem hem evriting wea stap long heart bilong hem.” Then, Solomon “go ahed for talem evriting bilong [queen]. No eni samting stap haed wea king no savvy talem long hem.”​—1 Kings 10:2b, 3.

w99 11/1 20 ¶6

Taem Way for Give Kamap Big

From hem barava sapraes long samting wea hem herem and lukim, long humble way queen hem ansa: “Hapi nao olketa man bilong iu; hapi nao olketa servant bilong iu hia wea standap front long iu evritaem, and herem wisdom bilong iu!” (1 Kings 10:4-8) Hem no talemaot olketa servant bilong Solomon hapi from richfala samting wea stap raonem olketa—nomata olketa barava stap long ples olsem. But, olketa servant bilong Solomon garem blessing bikos evritaem olketa savvy herem wisdom bilong Solomon wea God givim long hem. Queen bilong Sheba hem nambawan example for pipol bilong Jehovah distaem, wea acceptim wisdom bilong Creator and Son bilong hem, Jesus Kraest!

w99 7/1 30-31

Visit wea Kasem Bigfala Reward

Queen bilong Sheba barava tinghae long wisdom bilong Solomon and gudfala living bilong kingdom bilong hem go-go “no eni spirit stap long hem nao.” (1 Kings 10:4, 5) Samfala say disfala toktok meanim queen hem “short wind.” Wanfala savvyman say hem faint! Nomata wanem nao happen, queen barava sapraes long wanem hem lukim and herem. Hem say olketa servant bilong Solomon fit for hapi from olketa herem wisdom bilong disfala king, and hem blessim Jehovah from hem choosim Solomon for king. Then queen givim olketa present wea kost hae tumas, long selen bilong distaem, gold seleva bae hem samting olsem $180,000,000. Solomon tu givim samfala present, hem givim queen “evriting wea hem laekem and askim.”​—1 Kings 10:6-13.

Faendem Gudfala Point

w08-E 11/1 22 ¶4-6

Waswe, Iu Savve?

Haomas gold nao King Solomon garem?

Bible hem sei Hiram, wea hem king blo Tyre, sendem kam 4,000 kilo gold lo Solomon. Queen lo Sheba givim kam 4,000 kilo gold tu, and olketa ship blo Solomon go lo Ophir, and karem kam bak samting olsem 14,500 kilo gold. Bible hem sei: “Weight blo olketa gold wea Solomon kasem insaed wanfala year hem 666 talent blo gold.” (1 Kings 9:14, 28; 10:10, 14) Waswe, hem savve tru? Waswe, staka gold olsem stap lo taem bifor kam?

Wanfala raeting from bifor kam wea olketa savveman sei hem stret, talem hao Pharaoh Thutmose III, wea rulim Egypt samting olsem 3,500 year bifor, hem tekem kam samting olsem 13,500 kilo gold lo temple blo Amun-Ra lo Karnak. Samting olsem 2,800 year bifor, King Tiglath-pileser III blo Assyria kasem winim 4,000 kilo gold from Tyre, and Sargon II givim 4,000 kilo gold olsem present lo olketa god blo Babylon. Samfala record sei King Philip II of Macedonia (359-336 B.C.E.) kasem winim 28,000 kilo gold evri year from olketa gold mine lo Pangaeum lo Thrace.

Taem Alexander the Great (336-323 B.C.E.) tekovarem datfala taon Susa lo Persia, olketa sei hem tekem samting olsem 1.2 million kilo gold from there and samting olsem 7 million kilo gold from full Persia. So taem iumi comparem samting hia witim samting wea Bible talem, hem showimaot story abaotem haomas gold King Solomon garem hem no ova tumas.

SEPTEMBER 12-18

GUD SAMTING FROM BIBLE | 1 KINGS 11-12

“Mas Wise Taem Iu Chusim Marit Partner”

w18.07 18 ¶7

Hu Nao Saedem Jehovah?

7 Iumi savve lanem staka samting from example bilong King Solomon. Taem Solomon hem young, hem luk long Jehovah for leadim hem. God mekem hem for barava wise and givim hem important waka for buildim datfala nambawan temple long Jerusalem. Bat Solomon lusim wei wea hem fren witim Jehovah. (Fas Kings 3:12; 11:1, 2) Law bilong God stopem king bilong Israel for tekem staka woman, bikos bae olketa woman hia changem tingting bilong hem. (Diutronomi 17:17) Solomon no obey, hem maritim 700 woman, and hem tekem nara 300 woman moa. (Fas Kings 11:3) And tu, Solomon no obeyim law bilong God bikos hem maritim olketa woman wea no Israelite and olketa worshipim olketa false god.​—Diutronomi 7:3, 4.

w19.01 15 ¶6

Hao Nao Iu Savve Protectim Heart Bilong Iu?

6 Satan laekem iumi for olsem hem, for bighed and rejectim olketa standard bilong Jehovah and for duim samting wea hemseleva laekem. Satan hard for forcem iumi for tingim and duim samting olsem hem. So hem duim olketa nara samting for kasem goal bilong hem. Olsem example, iumi stap midolwan staka pipol wea Satan spoelem finis heart bilong olketa. (1 John 5:19) Hem laekem iumi for spendem taem witim olketa, nomata iumi savve finis olketa nogud fren savve “spoelem” gudfala wei and tingting bilong iumi. (1 Cor. 15:33) Hem iusim datfala teknik for spoelem King Solomon. Solomon maritim staka woman wea no worshipim Jehovah, and isisi olketa barava affectim hem and gogo olketa “tanem tingting blong hem” from Jehovah.​—Fas Ki. 11:3.

w18.07 19 ¶9

“Hu Nao Saedem Jehovah?”

9 Bat hard for Jehovah ting smol long sin wea man duim. Bible sei: “[Jehovah], God blong pipol blong Israel, hemi kam long Solomon tufala taem finis, an hemi bin tokstrong long hem fo no wosipim olketa narafala god. Bat wea, Solomon hemi no obeim hem an hemi tanem tingting blong hem goaot from [Jehovah]. So [Jehovah] hemi kros tumas long hem.” From datwan, Jehovah no hapi long hem and no sapotim hem. And tu, hem no letem olketa pikinini bilong Solomon for rul ovarem full nation bilong Israel, and olketa gohed kasem staka nogud samting bihaen.—Fas Kings 11:9-13.

Faendem Gudfala Point

w18.06 14 ¶1-4

Hem Lusim Chance for Mekem God Hapi

Disison bilong Rehoboam mekem pipol bilong hem for againstim hem. So Rehoboam hipimap olketa soldia bilong hem for faetem olketa. Bat Jehovah sendem profet Shemaiah for talem olketa: “Yufala mas no go faetem olketa brata blong yufala long Israel. Yufala evriwan mas gobaek long hom, bikos mi nomoa, mi mekem samting ya fo hapen.”​—Fas Kings 12:21-24.

Samting wea Jehovah talem Rehoboam for duim hem no isi bikos maet pipol bae pipol ting daonem Rehoboam from hem no duim samting wea hem talem. Hem bin talem olketa hao hem bae panisim olketa and “barava raf” long olketa, and then hem no duim eni samting for stopem olketa wea bighed againstim hem. (Comparem Mektu Kronikols 13:7) Bat nomata maet pipol bae garem difren tingting abaotem hem, Rehoboam and olketa soldia bilong hem “obeim [Jehovah], an gobaek long hom.”

Wanem nao iumi lanem from datwan? Hem wise for iumi obeyim God evritaem nomata pipol bae ting daonem iumi. Taem iumi obeyim God hem bae hapi long iumi and blessim iumi.​—Diutronomi 28:2.

Waswe, Rehoboam kasem eni gud samting from hem obey? Rehoboam gohed rul ovarem tribe bilong Judah and Benjamin, and hem buildim olketa niu taon long olketa ples wea hem rulim. And tu, hem mekem samfala nara taon long there for “barava strong.” (Mektu Kronikols 11:5-12) Bat important samting nao, hem obeyim olketa law bilong Jehovah for lelebet taem. Gogo datfala ten tribe kingdom bilong Israel start for worshipim olketa idol, so samfala long olketa kam long Jerusalem for sapotim Rehoboam and tru worship. (Mektu Kronikols 11:16, 17) So taem Rehoboam obeyim Jehovah, datwan mekem kingdom bilong hem for kamap strong.

SEPTEMBER 19-25

GUD SAMTING FROM BIBLE | 1 KINGS 13-14

“Why Nao Hem Gud for Satisfae Nomoa and Hambol?”

w08 8/15 8 ¶4

Faithful Long God Long Full Heart Bilong Iu

4 Then Jeroboam talem datfala profet olsem: “Iu kam long haos bilong mi for iu kaikai. And mi laek givim wanfala present long iu.” (1 Ki. 13:7) Wanem nao datfala profet duim? Waswe, hem go long haos bilong king bihaen hem talem strongfala toktok long hem? (Ps. 119:113) Or waswe, hem no go long haos bilong king nomata hem luk olsem king hia hem sorre long samting wea hem duim? Jeroboam hem wanfala rich man and hem savve givim olketa naesfala present long olketa fren bilong hem. Sapos profet hia hem laekem tumas olketa material samting, bae hem hapi nomoa for tekem samting wea king laek givim long hem. Bat Jehovah hem talem finis long datfala profet: “Iu mas no kaikaim bred or drinkim wata, and iu mas no go bak followim sem road wea iu kam long hem.” So profet hia hem tok stret olsem long king: “Nomata sapos iu givim mi haf long evri samting wea iu garem, bae mi no kam witim iu and kaikaim bred or drinkim wata long disfala ples.” Then nomoa profet hia lusim Bethel nao and go followim narafala road. (1 Ki. 13:8-10) Sapos iumi tingim samting wea profet hia hem duim, wanem nao iumi lanem abaotem wei for faithful long heart?​—Rom. 15:4.

w08 8/15 11 ¶15

Faithful Long God Long Full Heart Bilong Iu

15 Wanem moa iumi savve lanem from mistek wea datfala profet bilong God hem duim? Proverbs 3:5 hem talem olsem: “Barava trustim Jehovah and no depend long savve bilong iuseleva.” Datfala profet bilong God hem followim nomoa tingting bilong hemseleva bat hem nating depend long Jehovah olsem hem savve duim bifor. From datwan, God no hapi long hem and hem dae tu. Samting wea kasem hem showimaot iumi mas hambol and faithful for worshipim Jehovah!

w08 8/15 9 ¶10

Faithful Long God Long Full Heart Bilong Iu

10 Hem fitim nomoa for datfala profet bilong God luksavve datfala olo man hem trikim hem. Hem shud tingting olsem firstaem, ‘Hao nao Jehovah sendem angel long nara man nao for talem mi wanem for duim?’ Datfala profet shud askem Jehovah firstaem for talem hem wanem nao hem mas duim. Bat Bible no storyim eni samting olsem. Bible sei: “Hem go long haos bilong [datfala olo man] for kaikaim bred and drinkim wata.” Jehovah hem no hapi long samting wea hem duim. Taem datfala profet bilong God go bak long Judah, wanfala lion nao kaikaim hem long road. Barava nogud samting nao kasem disfala profet!​—1 Ki. 13:19-25.

Faendem Gudfala Point

w10-E 7/1 29 ¶5

Hem Luksavve lo Gudfala Wei blo Man

Main important samting nao, toktok lo 1 Kings 14:13 teachim iumi nambawan samting abaotem Jehovah and hao hem luksavve lo gudfala wei blo iumi. Datfala verse hem sei Jehovah hem “lukim” gud samting abaotem Abijah. Luk olsem Jehovah luk insaed heart blo Abijah and hem luksavve lo samfala gud samting abaotem hem. Wanfala savveman hem sei taem iumi comparem Abijah witim olketa narawan insaed famili blo hem, hem olsem wanfala pearl “midolwan lo olketa ston.” Full famili blo Abijah barava nogud, bat Jehovah tinghae lo gudfala wei blo hem and rewardim hem lo wei for showimaot mercy lo hem.

SEPTEMBER 26–OCTOBER 2

GUD SAMTING FROM BIBLE | 1 KINGS 15-16

“Asa No Fraet—Waswe lo Iu?”

w12 8/15 8 ¶4

‘Iu Bae Kasem Reward for Samting wea Iu Duim’

Insaed 20-fala year bihaen Israel divaed long tufala kingdom, staka long Judah followim wei bilong olketa heathen. Taem Asa kamap king long 977 B.C.E., nomata samfala long haos bilong king tu worshipim olketa false god bilong Canaan. Bat Bible hem sei taem Asa hem king, hem “duim samting wea gud and stret front long God bilong hem, Jehovah.” Asa “aotem olketa altar bilong olketa difren god and hem aotem olketa hae ples and hem brekem olketa ston post and katem daon olketa timba post wea pipol worshipim.” (2 Chron. 14:2, 3) Asa aotem from kingdom bilong Judah tu “olketa man long temple wea jury” wea duim sex witim olketa nara man olsem part long false worship bilong olketa. Asa no aotem olketa rabis samting nomoa, bat hem encouragem pipol tu for “lukaotem Jehovah wea hem God bilong olketa grani bilong olketa and for followim datfala law and komandment” bilong God.​—1 Ki. 15:12, 13; 2 Chron. 14:4.

w17.03 19 ¶7

Worshipim Jehovah Long Full Heart Bilong Iu!

7 Hao nao bae iumi savve sapos iumi worshipim Jehovah long full heart bilong iumi or nomoa? Hem gud for tingim olketa kwestin hia: ‘Waswe, bae mi obeyim Jehovah nomata long taem wea hem no isi? Waswe, mi disaed strong for no duim eni samting wea bae affectim kongregeson?’ Tingim wei wea Asa mas no fraet for aotem granmami bilong hem from position bilong hem! Samfala taem iumi mas no fraet olsem Asa. Olsem example, waswe sapos samwan long famili or wanfala fren hem duim sin and hem no repent gogo hem disfellowship? Waswe, bae iu disaed strong for no associate witim hem? Wanem nao bae iu duim?

it-1-E 184-185

Asa

Samfala taem Asa showimaot hem no wise and no tingting gud, nomata olsem, hem garem olketa gudfala wei tu, and hem nating bighed againstim Jehovah. Dastawe iumi fit for sei hem wanfala king blo Judah wea faithful. (2Ch 15:17) Asa hem rul for 41 year. Nara eitfala king rul lo Israel insaed 41 year hia, olsem: Jeroboam, Nadab, Baasha, Elah, Zimri, Omri, Tibni (wea rulem wanfala sekson blo Israel wea againstim Omri), and Ahab. (1Ki 15:9, 25, 33; 16:8, 15, 16, 21, 23, 29) Taem Asa dae, son blo hem Jehoshaphat kamap king.​—1Ki 15:24.

Faendem Gudfala Point

w98 9/15 21-22

Iu Ting Long God Olsem Really Man?

For example, readim profesi abaotem panis wea kamap bihaen olketa buildim moa Jericho and then tingim hao hem fulfill. Joshua 6:26 say: “Joshua talemaot wanfala promis long datfala taem, wea say: ‘Trabel bae kasem man wea standap front long Jehovah and buildim disfala taon, Jericho. Firstborn bilong hem bae dae taem hem workim faondeson and lastborn bilong hem bae dae taem hem putim olketa door.’” Diswan fulfill samting olsem 500 year bihaen, iumi readim long 1 Kings 16:34: “Long taem bilong [King Ahab] Hiel disfala Bethelite buildim Jericho. Abiram, firstborn bilong hem dae taem hem workim faondeson, and Segub lastborn bilong hem dae taem hem putim olketa door, fitim toktok wea Jehovah talem thru long Joshua son bilong Nun.” Wanfala God wea really stap nomoa savvy givim diskaen profesi and mek sure hem fulfill.

OCTOBER 3-9

GUD SAMTING FROM BIBLE | 1 KINGS 17-18

“Hao Long Nao Bae Iufala Gohed Followim Tufala Difren Tingting?”

w17.03 14 ¶6

Garem Faith and Mekem Wise Disison!

6 Taem olketa Israelite stap long Promis Land, olketa mas disaed sapos olketa bae worshipim Jehovah or worshipim olketa laea god. (Readim Joshua 24:15.) Maet luk olsem datwan hem isi samting nomoa for disaedem. Nomata olsem, wanem olketa disaedem hem important bikos datwan bae mekem olketa gohed stap laef or bae olketa dae. Long taem bilong olketa judge, olketa Israelite gohed mekem olketa nogud disison. Olketa stop for worshipim Jehovah and start for worshipim olketa laea god. (Judg. 2:3, 11-23) Bihaen, long taem bilong profet Elijah, pipol bilong God mas disaed sapos olketa bae worshipim Jehovah or datfala laea god, Baal. (1 Ki. 18:21) Maet diswan hem isi samting nomoa for disaedem bikos wei for worshipim Jehovah nao hem best samting for duim. Man wea wise hem no laek for worshipim god wea no garem paoa. Bat Bible sei olketa Israelite no savve disaedem wanem for duim. Elijah hem encouragem olketa for disaedem stret samting, wea hem nao for worshipim trufala God, Jehovah.

ia-E 88 ¶15

Hem Defendim Klin Worship

15 From datwan, olketa priest blo Baal barava traem best lo wei for ‘singaot big and iusim naef for katem body blo olketa gogo blood hem kamaot nao.’ Bat hem iusles nomoa! “No eniwan story and no eniwan ansa. No eniwan lisin lo olketa.” (1 Ki. 18:28, 29) No eni Baal hem stap. Hem wanfala laea god wea Satan iusim for switim pipol for lusim Jehovah. Man wea chus for worshipim laea god bae no kasem eni gud samting, and hem bae feel shame tu.​—Readim Sams 25:3; 115:4-8.

ia-E 90 ¶18

Hem Defendim Klin Worship

18 Olketa wea hipap lo there lukim Baal hem wanfala laea god nomoa, and maet olketa tingse Jehovah hem laea god tu. Bat bihaen Elijah hem prea, no eni daot lo mind blo olketa nao. Bible hem sei: “Then fire from Jehovah kam daon and bonem datfala burnt offering, olketa pis firewood, olketa ston, and dust, and hem draem evri wata from datfala drain.” (1 Ki. 18:38) Jehovah barava ansarem Elijah nao! Wanem nao pipol hia duim bihaen olketa lukim datwan?

Faendem Gudfala Point

w08-E 4/1 19, box

Hem Lukluk, and Hem Weit

Haomas Year Nao Hem No Rain lo Taem blo Elijah?

Profet blo Jehovah, Elijah, talem King Ahab klosap nao drae season bae finis. Datwan hem happen lo “mek-thri year,” wea luk olsem datwan hem thrifala year bihaen Elijah sei bae hem no rain. (1 Kings 18:1) No longtaem bihaen Elijah sei Jehovah bae sendem kam rain, hem rain nao. So maet samfala sei from hem rain insaed mek-thri year, datfala drae season hem no kasem thrifala full year. Bat Jesus and James tufala evriwan sei hem no rain lo taem blo Elijah for “thrifala year and sixfala month.” (Luke 4:25; James 5:17) So waswe, samting wea Bible talem hem no stret?

Nomoa. Lo Israel bifor, drae season hem savve long lelebet, maet sixfala month. Masbi Elijah talem Ahab hem bae no rain lo taem wea datfala drae season hem shud finis bat hem gohed yet. Hem start klosap wan and haf year bifor. So taem Elijah hem kam lo mek-tu taem and sei Jehovah bae sendem kam rain, datwan hem “mektri yia” bihaen hem talem Ahab hem bae no rain. So hem no rain for klosap thri and haf year. Datfala full “thrifala year and sixfala month” hem finis taem olketa pipol hipap for lukim bigfala test wea kamap lo Maunt Carmel.

Tingim tu firstfala taem wea Elijah kam lo Ahab. Pipol bilivim Baal nao god blo rain wea bae sendem kam rain for finisim drae season. Sapos drae season hem gohed for longtaem lelebet, olketa bae ask: ‘Hao nao Baal no duim samting? Wanem taem bae hem sendem kam rain?’ Taem Elijah sei bae hem no rain go kasem taem wea hem talem, masbi datwan hem here nogud tumas lo olketa hia wea worshipim Baal.​—1 Kings 17:1.

OCTOBER 10-16

GUD SAMTING FROM BIBLE | 1 KINGS 19-20

“Depend lo Jehovah for Comfortim Iumi”

w19.06 15 ¶5

Depend lo Jehovah Taem Iumi Stress

5 Readim Fas Kings 19:1-4. Bat, taem Queen Jezebel laek for killim hem dae, Elijah barava fraet nao. So hem ranawe go lo Beer-sheba. From hem feel nogud tumas gogo hem sei, ‘Hemi moabeta fo mi dae nomoa.’ Wanem nao mekem hem feel olsem? Elijah hem no perfect, “hem man wea olsem iumi nomoa.” (Jas. 5:17) Maet hem barava stress and hem taed tumas. Luk olsem Elijah start for tingse waka wea hem duim for helpem pipol for worshipim Jehovah hem iusles. And hem tingse no eniting change nomoa lo Israel, and hem tingse hemseleva nomoa gohed worshipim Jehovah. (Fas Kings 18:3, 4, 13; 19:10, 14) Iumi maet sapraes lo hao disfala faithful profet hem feel olsem. Bat Jehovah minim feeling blo Elijah.

ia-E 103 ¶13

Hem Kasem Comfort From Wei for Depend lo God blo Hem

13 Masbi Jehovah hem feel hao taem hem luk kam daon from heven and lukim profet hia wea hem lovem tumas hem leidaon anda lo datfala tree lo wilderness and hem sei hem laek for dae nomoa? Iumi savve lo ansa. Taem Elijah hem deepim sleep, Jehovah sendem go lo hem wanfala angel. Lo kaenfala wei, angel hia wekapem Elijah and sei lo hem: “Iu getap and kaikai.” And hem nao wanem Elijah hem duim, bikos datfala angel kaen tumas for redyim kaikai for hem, wea hem nao wanfala fresh bred and wata. Waswe, hem thankiu lo datfala angel? Bible no talem. Hem sei hem kaikai, hem drink, and then hem sleep bak moa. Maet Elijah no talem eni samting bikos hem wikdaon tumas. Nomata olsem, angel hia wekapem hem moa lo mek-tu taem, wea maet datwan hem lo early morning yet. Hem sei moa lo Elijah, “Iu getap and kaikai, bikos iu needim strong for disfala longfala gogo blo iu.”​—1 Ki. 19:5-7.

ia-E 106 ¶21

Hem Kasem Comfort From Wei for Depend lo God blo Hem

21 Bible talem iumi hao Jehovah no insaed lo datfala wind, earthquake, and fire. Elijah hem savve Jehovah no wanfala laea god olsem Baal. Olketa wea worshipim Baal sei “hem raed antap lo olketa cloud,” or mekem rain for rain. Jehovah nao bihaenem olketa bigfala samting and paoa lo nature, bat hem barava winim nao eni samting wea hem wakem. Nomata big blo universe bat no fitim for Jehovah stap insaed lo hem. (1 Ki. 8:27) Hao nao evri samting hia helpem Elijah? Lo firstaem hem fraet. Bat from Jehovah nao sapotim hem, wea hem nao God wea garem bigfala paoa, Elijah shud no fraetem Ahab and Jezebel!​—Readim Sams 118:6.

ia-E 106 ¶22

Hem Kasem Comfort From Wei for Depend lo God blo Hem

22 Bihaen datfala fire hem finis, Elijah herem “wanfala voice wea tok kwaet nomoa.” Hem sei for Elijah storyim kam moa feeling blo hem, and hem nao wanem hem duim. Maet datwan help for comfortim hem. Bat masbi next samting wea datfala voice talem hem barava comfortim hem. Jehovah helpem Elijah for feel sure Hem barava trustim and tinghae lo hem. Lo wanem wei? God storyim olketa samting wea hem bae duim lo war blo hem againstim Baal worship lo Israel. So olketa samting wea Elijah duim finis, hem no iusles, bikos samting wea God laek for duim hem gohed for kamap nao. And tu, Jehovah laek iusim Elijah yet bikos hem givim samfala instruction moa lo hem and sendem hem go bak.—1 Ki. 19:12-17.

Faendem Gudfala Point

w97 11/1 31 ¶2

Example for Sakrifaesim Seleva and Loyal Fasin

Planti long olketa servant bilong God distaem showim aot semkaen spirit for sakrifaesim seleva. Samfala lusim “gaden” bilong olketa, work for selen, for preachim gud nius long olketa farawe territory or for serve olsem member bilong wanfala Bethel famili. Otherfala travel long olketa different kantri for work long olketa construction project bilong Society. Staka acceptim wanem iumi maet kolem olketa lowfala work. Nomata olsem, no eniwan wea slave for Jehovah hem duim wanfala service wea no important. Jehovah tinghae long evriwan wea willing for servim hem, and hem bae blessim way wea olketa sakrifaesim seleva.​—Mark 10:29, 30.

OCTOBER 17-23

GUD SAMTING FROM BIBLE | 1 KINGS 21-22

“Followim Example blo Jehovah lo Hao Hem Iusim Paoa”

it-2-E 21

Jehovah Komanda blo Olketa Army

Taem Joshua lukim wanfala angel klosap lo Jericho, hem tingse hem wanfala man nomoa and hem ask sapos hem saedem Israel or saedem olketa enemy. Bat angel hem sei, “Nomoa, mi kam olsem prince lo army blo Jehovah.” (Jos 5:13-15) Datfala profet Micaiah story lo King Ahab and King Jehoshaphat and hem sei, “Mi lukim Jehovah hem sidaon lo throne blo hem, and evri army lo heven standap klosap lo hem, lo raet saed and lo left saed blo hem.” Hem klia hao hem storyim olketa spirit son blo Jehovah. (1Ki 22:19-21) Wei wea Bible sei “olketa” lo datfala toktok “Jehovah komanda blo olketa Army” hem fitim bikos Bible storyim olketa sekson blo olketa angel, wea hem nao olketa cherub, seraph and angel. (Aesaea 6:2, 3; Ge 3:24; Re 5:11) Hem storyim tu olketa grup blo olketa angel wea organize bikos Jesus storyim “winim twelvfala army blo olketa angel” wea hem savve askem help blo olketa. (Mt 26:53) Taem Hezekiah askem Jehovah for plis helpem hem, hem sei “Jehovah wea iu komanda blo olketa angel, datfala God blo Israel, wea sidaon lo olketa cherub.” Masbi hem tingim ark blo agreement and tufala cherub wea stap lo lid blo hem, wea piksarem throne blo Jehovah lo heven. (Aesaea 37:16; comparem 1Sa 4:4; 2Sa 6:2.) Wakaman blo Elisha hem no wari moa taem angel mekem hem for lukim olketa hill raonem taon wea Elisha stap lo hem olketa “fulap lo olketa horse and olketa war chariot blo fire,” wea hem nao olketa angel blo Jehovah.​—2Ki 6:15-17.

w21.02 4 ¶9

“Christ Hem Hed Bilong Evri Man”

9 Hambol. Jehovah hem barava wise, bat hem laek for herem tingting blo olketa wea worshipim hem. (Gen. 18:23, 24, 32) Hem hapi for herem idea blo olketa wea stap anda lo hem. (1 Ki. 22:19-22) Jehovah hem perfect bat iumi no perfect, so hem helpem iumi for duim olketa samting wea hem laekem. (Sams 113:6, 7) And Bible sei Jehovah hem ‘gohed for helpem’ iumi. (Sams 27:9; Heb. 13:6) King David sei from Jehovah hambol and willing for helpem hem, datwan mekem hem fit for duim staka samting for Jehovah.​—2 Sam. 22:36.

it-2-E 245

Laea

Jehovah God letem “tingting wea no stret” for trikim pipol wea no laekem samting wea tru “mekem olketa bilivim olketa laea samting” winim for bilivim datfala gud nius abaotem Jesus Christ. (2Th 2:9-12) Samting wea happen lo King Ahab bifor hem barava showimaot datwan. Olketa profet laea lo Ahab taem olketa sei hem bae win lo war againstim Ramoth-gilead, bat Micaiah, wea hem nao profet blo Jehovah, sei nogud samting nao bae kasem hem. Jehovah letem wanfala angel for putim “laea toktok” lo mouth blo olketa profet blo Ahab. Spirit hia iusim paoa blo hem for mekem olketa profet no storyim samting wea tru, bat for storyim samting wea olketa seleva laekem for happen, and wea Ahab laek for herem tu. Nomata Micaiah warnim Ahab, hem chus for herem laea toktok blo olketa nara profet, gogo, hem dae lo datfala faet nao.​—1Ki 22:1-38; 2Ch 18, NWT.

Faendem Gudfala Point

w21.10 3 ¶4-6

Wanem Nao Showimaot Sapos Samwan Hem Repent?

4 Gogo Jehovah disaed for duim samting. Hem sendem Elijah for talem Ahab and Jezebel from olketa no change bae Jehovah finisim famili laen blo tufala. Toktok blo Elijah mekem Ahab seke, and datwan mekem datfala praod man for sorre lo wanem hem duim.​—Fas Kings. 21:19-29.

5 Nomata lo datfala taem Ahab sei hem sorre, wanem hem duim bihaen datwan showimaot hem no repent. Hem no trae for stopem olketa Israelite for worshipim Baal, and hem no encouragem olketa for worshipim Jehovah. Ahab duim olketa nara samting tu wea showimaot hem no repent.

6 Wanfala taem Ahab askem King Jehoshaphat blo Judah for joinim hem for faetem olketa lo Syria. King Jehoshaphat hem wanfala gud king wea trustim Jehovah, so hem sei tufala shud askem profet blo Jehovah, Micaiah, wanem for duim firstaem. Bat Ahab no laek for duim datwan, and hem sei: “Mi les long hem bikos hemi no save talem eni gudfala samting long mi.” Nomata olsem tufala go story lo Micaiah and olsem Ahab tingim, Micaiah sei nogud samting bae kasem Ahab! Disfala nogud man Ahab shud repent and askem Jehovah for forgivim hem, bat hem talem security for putim Micaiah lo prison. (Fas Kings 22:7-9, 23, 27) Nomata olsem, nogud samting wea Micaiah talem hem kamap tru. Ahab hem dae lo datfala faet witim olketa blo Syria.​—Fas Kings. 22:34-38.

OCTOBER 24-30

GUD SAMTING FROM BIBLE | 2 KINGS 1-2

“Gudfala Example lo Hao for Trainim Narawan”

w15 4/15 13 ¶15

Hao Olketa Elder Savve Trainim Olketa Narawan

15 Example bilong Elisha showimaot hem important tu for olketa brata wea kasem training for respectim olketa elder. Bihaen Elijah and Elisha go visitim samfala profet long Jericho, tufala wakabaot go for Jordan River. Taem tufala kasem long there, “Elijah holem kaleko bilong profet wea hem werem, hem rolimap datfala kaleko and hitim long wata hia, and semtaem nomoa datfala river hem divaed nao.” Taem tufala akrosim datfala river, tufala wakabaot long drae graon and tufala “gohed for story taem tufala wakabaot go.” Elisha barava lisin gud long evri samting wea Elijah talem long hem. Elisha laek for gohed kasem training from Elijah, and hem no tingse hem savve finis long evri samting. Then wanfala big wind tekem Elijah go ap long skae, and Elisha wakabaot go bak long Jordan River. Taem hem kasem long there, hem hitim wata hia witim datfala kaleko bilong Elijah, and hem sei olsem: “Wea nao Jehovah, datfala God bilong Elijah?” Then nomoa, river hia hem divaed moa.​—2 Ki. 2:8-14.

w15 4/15 13 ¶16

Hao Olketa Elder Savve Trainim Olketa Narawan

16 Waswe, iu lukim disfala first mirakol bilong Elisha hem semsem olsem mirakol wea Elijah just duim? Wanem nao iumi lanem from diswan? Elisha no tingse from hem nao niu profet, hem mas duim disfala waka long difren wei from hao Elijah duim. Taem Elisha duim olketa samting wea semsem olsem Elijah, datwan showimaot hem respectim man wea trainim hem, and datwan mekem olketa nara profet trustim Elisha. (2 Ki. 2:15) Elisha duim waka bilong profet for 60 year, and Jehovah givim hem paoa for duim staka mirakol winim Elijah. Wanem nao olketa brata wea kasem training distaem savve lanem from example bilong Elisha?

Faendem Gudfala Point

w05 8/1 9 ¶1

Olketa Main Point From Buk Bilong Second Kings

2:11​—Wanem nao “skae” [heven] wea ‘bigfala wind tekem Elijah go ap insaed’? Diswan hem no olketa farawe part bilong universe, and hem no datfala spiritual ples wea God and olketa angel bilong hem stap. (Deuteronomy 4:19; Psalm 11:4; Matthew 6:9; 18:10) Hem “skae” wea stap raonem earth. (Psalm 78:26; Matthew 6:26) Datfala chariot wea garem fire speed thru long skae witim Elijah and lusim hem long nara ples long earth wea hem stap for lelebet taem. Samfala year bihaen, Elijah raetem leta go long Jehoram, king bilong Judah.​—2 Chronicles 21:1, 12-15.

OCTOBER 31–NOVEMBER 6

GUD SAMTING FROM BIBLE | 2 KINGS 3-4

“Karem Son blo Iu”

w17.12 4 ¶7

“Mi Savve Bae Hem Laef Bak”

7 Mek-tu resurrection wea Bible storyim hem happen long taem bilong profet Elisha. Wanfala Israelite woman wea no savve garem pikinini stap long taon wea olketa kolem Shunem. From hem kaen long Elisha, Jehovah givim hem and olo hasband bilong hem wanfala son. Samfala year bihaen, datfala boy hem dae. Tingim hao datfala mami mas barava sorre. From hem sorre tumas hem travel 30 kilometer for faendem Elisha long Maunt Carmel. Elisha sendem Gehazi go long Shunem firstaem for resurrectim datfala boy. Bat Gehazi no savve duim datwan. Then Elisha and datfala mami arrive long Shunem.​—2 Ki. 4:8-31.

w17.12 5 ¶8

“Mi Savve Bae Hem Laef Bak”

8 Elisha go insaed haos wea datfala boy leidaon, and hem prea. Then Jehovah mekem datfala boy for laef bak. Taem datfala mami lukim son bilong hem laef, hem barava hapi narawe! (Readim 2 Kings 4:32-37.) Maet hem tingim prea bilong Hannah taem hem tekem kam Samuel for waka long tabernacle and hem sei Jehovah savve “putim man insaed grev and hem mekem hem rise ap.” (1 Sam. 2:6) Taem God mekem datfala boy long Shunem for rise ap, hem pruvim hao hem savve resurrectim man wea dae.

Faendem Gudfala Point

it-2-E 697 ¶2

Profet

“Olketa Son blo Olketa Profet.” Olsem datfala buk Gesenius’ Hebrew Grammar explainim (Oxford, 1952, p. 418), maet datfala Hebrew word ben (son blo) or benehʹ (olketa son blo) minim wei for kamap member blo wanfala guild or society (or tribe, or sekson).” (Comparem Ne 3:8, wea olketa savve kolem “wanfala member blo grup wea mixim medicine” lo “wanfala son blo olketa man wea mixim medicine.”) So maet datfala toktok “olketa son blo olketa profet” savve minim wanfala skul for givim instruction lo olketa profet or wanfala grup blo olketa profet wea waka tugeta for helpem each other. Bible storyim olketa grup olsem lo Bethel, Jericho, and Gilgal. (2Ki 2:3, 5; 4:38; comparem 1Sa 10:5, 10.) Samuel leadim wanfala grup lo Ramah (1Sa 19:19, 20), and luk olsem Elisha duim sem samting lo taem blo hem tu. (2Ki 4:38; 6:1-3; comparem 1Ki 18:13.) Bible storyim hao grup hia wakem wanfala haos for olketa seleva, and luk olsem olketa garem simpol laef bikos wantaem olketa askem ax blo narawan bikos olketa no garem wanfala. Nomata olketa sharem sem haos and kaikai, man wanwan savve kasem assignment for go duim waka blo profet.​—1Ki 20:35-42; 2Ki 4:1, 2, 39; 6:1-7; 9:1, 2.

    Solomon Islands Pidgin Pablikeson (1988-2024)
    Log Aot
    Log In
    • Solomon Islands Pidgin
    • Sharem
    • Settings
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Terms of Use
    • Privacy Policy
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Log In
    Sharem