Wastaoa ONLINE LIBRARY
Wastaoa
ONLINE LIBRARY
Solomon Islands Pidgin
  • BIBLE
  • OLKETA PABLIKESON
  • OLKETA MEETING
  • Jesus Iusim Fig Tree for Teachim Olketa Disaepol
    Jesus—Road, Truth, and Laef
    • Jesus and olketa disaepol lukim fig tree wea no garem frut hem dae nao

      CHAPTER 105

      Jesus Iusim Fig Tree for Teachim Olketa Disaepol

      MATTHEW 21:19-27 MARK 11:19-33 LUKE 20:1-8

      • OLKETA DISAEPOL LANEM IMPORTANT SAMTING ABAOTEM FAITH FROM FIG TREE WEA DAE

      • OLKETA BIGMAN KWESTINIM PAOA WEA JESUS GAREM

      Long Monday aftanun, Jesus lusim Jerusalem and go bak long Bethany long east saed long Maunt Olive Tree. Maet hem go sleep long haos bilong Lazarus, Mary, and Martha, wea hem nao olketa fren bilong hem.

      Long morning long Nisan 11, Jesus and olketa disaepol go bak moa long Jerusalem. Datwan bae hem lastaem for hem go long temple. Hem tu lastfala day for hem duim ministry bilong hem bifor hem celebratem Pasova and startim Memorial bilong dae bilong hem. Then bihaen datwan, bae olketa kotem hem and killim hem dae.

      Taem olketa lusim Bethany and go pas long Maunt Olive Tree for go long Jerusalem, Peter lukim datfala tree wea Jesus tok strong long hem long morning long day bifor. Hem sei: “Teacher, lukim! fig tree wea iu tok strong long hem, hem dae nao.”—Mark 11:21.

      Why nao Jesus duim olsem long datfala tree? Jesus sei long olketa: “Mi talem iufala tru samting: Sapos iufala garem faith and no daotem eni samting, bae iufala duim sem samting wea mi duim long datfala fig tree, and tu, sapos iufala sei long disfala maunten, ‘Iu go aot from ples hia and foldaon insaed sea,’ bae hem mas olsem nao. Evri samting wea iufala prea for hem bae iufala kasem sapos iufala garem faith.” (Matthew 21:21, 22) Diswan hem mek-tu taem wea Jesus storyim hao man wea garem faith savve talem wanfala maunten for muv.—Matthew 17:20.

      So taem Jesus tok strong long datfala fig tree and tree hia hem dae, Jesus teachim olketa disaepol for mas garem faith long God. Hem sei: “Bae iufala kasem evri samting wea iufala ask for hem long prea sapos iufala garem faith and sapos long tingting bilong iufala hem olsem iufala kasem olketa samting hia finis.” (Mark 11:24) Evri disaepol bilong Jesus savve lanem barava important samting from datwan! Hem barava fitim olketa aposol bikos long olketa hard samting wea klosap for kasem olketa. Iumi savve lanem nara samting tu abaotem faith from datfala fig tree wea dae.

      Nation bilong Israel hem olsem disfala fig tree wea lukluk bilong hem laea long man. Pipol long Israel olketa spesol pipol bilong God, and maet luk olsem olketa followim Law bilong hem. Bat samting wea datfala nation duim showimaot olketa no garem faith and no garem gudfala frut. Olketa rejectim tu Son bilong God! So samting wea Jesus duim long datfala fig tree showimaot nogud samting wea bae happen long nation hia.

      Jesus and olketa disaepol kasem Jerusalem nao. Hem go long temple and teachim pipol olsem hem savve duim evritaem. Luk olsem olketa hed priest and olketa bigman tingim wanem Jesus duim long olketa wea changem olketa difren selen long day bifor, so olketa sei: “Hao, iu garem raet for duim olketa samting hia tu? Hu nao givim paoa long iu for duim olsem?”—Mark 11:28.

      Jesus sei long olketa: “Mi laek askem wanfala kwestin long iufala. Sapos iufala talem ansa for datwan bae mi ansarem kwestin bilong iufala abaotem hu nao givim mi paoa for duim olketa samting hia. Waswe, paoa wea John kasem for baptaesim pipol hem from heven or from olketa man? Talem kam.” So olketa priest and olketa bigman story tugeta and sei: “Sapos iumi sei, ‘Datwan hem from heven,’ bae hem sei, ‘Sapos olsem, hao nao iufala no biliv long hem?’ And iumi no savve sei, ‘Man nao givim paoa long hem.’” Olketa tok olsem bikos olketa fraetem pipol wea stap long there, “bikos long tingting bilong olketa, John hem wanfala profet.”—Mark 11:29-32.

      Olketa wea againstim Jesus no savve wanem for talem so olketa sei: “Mifala no savve.” Jesus sei long olketa: “Sapos olsem, mi bae no talem iufala hu nao givim paoa long mi for duim olketa samting hia.”—Mark 11:33.

      • Wanem nao happen long Nisan 11?

      • Jesus iusim datfala fig tree wea dae for teachim wanem samting long olketa disaepol?

      • Wanem nao Jesus askem olketa wea kwestinim paoa bilong hem?

  • Tufala Tokpiksa Abaotem Olketa Grape Planteison
    Jesus—Road, Truth, and Laef
    • Olketa wea waka long planteison gohed for killim son bilong man wea wakem datfala grape planteison mekem hem dae

      CHAPTER 106

      Tufala Tokpiksa Abaotem Olketa Grape Planteison

      MATTHEW 21:28-46 MARK 12:1-12 LUKE 20:9-19

      • TOKPIKSA ABAOTEM TUFALA BOY

      • TOKPIKSA ABAOTEM OLKETA MAN WEA WAKA LONG GRAPE PLANTEISON

      Long temple, olketa hed priest and olketa bigman kwestinim paoa wea Jesus garem, and hem talem samting wea mekem olketa for stap kwaet. Then hem storyim wanfala tokpiksa for showimaot wei bilong olketa hem nogud tumas.

      Jesus sei: “Wanfala man garem tufala boy. Hem sei long wanfala, ‘Boy bilong mi, tuday, iu go waka long grape planteison.’ Boy hia hem sei, ‘Hem gud nomoa dadi, bae mi go,’ batawea, hem nating go nomoa. Hem go long nara boy bilong hem and talem sem samting. Boy hia hem sei, ‘Bae mi no go dadi.’ Bat gogo, hem sorre nao hem talem datwan long dadi and hem go waka long planteison. Hu long tufala hia nao duim samting wea dadi laekem?” (Matthew 21:28-31) Hem klia, mek-tu boy nao duim datwan.

      So Jesus sei long olketa bigman: “Mi talem iufala tru samting, olketa man wea tekem tax and olketa jury woman bae go firstaem long iufala long Kingdom bilong God.” Firstaem olketa man wea tekem tax and olketa jury woman no laek for worshipim God. Bat olsem mek-tu boy hia, gogo olketa repent and distaem olketa worshipim God. Bat olketa bigman olsem firstfala boy. Olketa sei olketa worshipim God bat olketa nating duim datwan. Jesus sei: “John [Baptaesa] hem kam and showim iufala stretfala wei for followim, bat iufala no biliv long hem. Olketa man wea tekem tax and olketa jury woman nao biliv long hem. Bat nomata iufala lukim diswan, iufala gohed nomoa long tingting bilong iufala, iufala nating laek for biliv long hem.”—Matthew 21:31, 32.

      Jesus storyim nara tokpiksa moa wea showimaot wei bilong olketa bigman barava nogud tumas. Hem sei: “Wanfala man hem wakem wanfala grape planteison. Hem wakem fence raonem datwan, hem wakem ples for aotem juice from olketa grape, and hem wakem wanfala taoa. Then hem letem olketa man haerem datfala planteison and hem go long wanfala kantri wea stap farawe. Long taem bilong harvest, hem sendem wanfala wakaman bilong hem for go askem olketa wea waka long planteison hia for givim kam samfala frut. Bat olketa holem hem, killim hem nogud, and sendem hem go bak nating nomoa. Hem sendem go moa nara wakaman long olketa, bat olketa hitim hed bilong hem and tok spoelem hem. Then hem sendem go nara wakaman bat olketa killim hem dae. Hem sendem plande narawan tu, bat olketa spoelem samfala and killim dae olketa narawan.”—Mark 12:1-5.

      Waswe, bae olketa wea lisin long Jesus minim datfala tokpiksa? Maet olketa tingim toktok bilong profet Isaiah. Hem sei: “Pipol bilong Israel nao grape planteison bilong Jehovah, wea hem komanda bilong olketa angel long heven. Pipol bilong Judah nao planteison wea hem lovem. Hem laekem olketa for judgem samting long stretfala wei, bat olketa nating followim law.” (Isaiah 5:7) Tokpiksa bilong Jesus hem klosap semsem. Man wea wakem grape planteison hem Jehovah. Datfala grape planteison hem nation bilong Israel wea Law bilong God hem olsem wanfala fence wea protectim olketa. Jehovah sendem olketa profet for teachim pipol bilong hem and for helpem olketa for garem gudfala frut.

      Bat taem man wea wakem grape planteison sendem go “olketa wakaman” for tekem samfala frut from “olketa man wea waka long planteison,” olketa spoelem and killim olketa dae. Jesus sei: “Wanfala man nomoa hem stap yet wea hem savve sendem long olketa, wea hem nao son bilong hem wea hem barava lovem. Hem sei olsem, ‘Olketa bae respectim son bilong mi.’ Bat olketa man wea waka long planteison sei, ‘Diswan nao son wea bae tekem planteison bilong dadi bilong hem. Kam, iumi go killim hem dae mekem iumi savve tekem planteison hia for iumi.’ So olketa holem hem, [and] killim hem dae.”—Mark 12:6-8.

      So Jesus askem olketa bigman: “Wanem nao man wea ownim planteison bae duim?” (Mark 12:9) Olketa sei: “From olketa man hia olketa nogud tumas, hem bae killim olketa dae. Then hem bae letem nara pipol for haerem datfala planteison, wea olketa hia nao willing for givim olketa frut long hem long taem bilong harvest.”—Matthew 21:41.

      Samting wea olketa talem hem judgem olketa seleva bikos olketa nao “olketa man wea waka long planteison” bilong Jehovah, wea hem nao datfala nation bilong Israel. Samting wea Jehovah laekem olketa for duim, wea olsem frut wea olketa givim long hem, hem nao for showimaot faith long Son bilong hem. Jesus luk go long olketa bigman and sei: “Hao, no enitaem iufala readim scripture wea sei: ‘Ston wea olketa man wea wakem haos les long hem nao hem kamap main ston long kona. Jehovah nao duim diswan, and hem barava gud samting long iumi’?” (Mark 12:10, 11) Then Jesus talem stret: “Dastawe mi talem iufala: God bae tekem Kingdom bilong hem from iufala and bae givim long pipol wea duim olketa samting wea hem laekem.”—Matthew 21:43.

      Olketa man wea teachim law and olketa hed priest “luksavve datfala tokpiksa hem abaotem olketa.” (Luke 20:19) So olketa laekem tumas for killim dae disfala “son wea bae tekem planteison bilong dadi bilong hem.” Bat olketa fraetem pipol bikos long tingting bilong olketa Jesus hem wanfala profet, so olketa no trae for killim hem dae long datfala taem.

      • Hu nao tufala boy long tokpiksa bilong Jesus piksarem?

      • Long mek-tu tokpiksa, wanem nao olketa samting hia piksarem? (a) “Man wea wakem wanfala grape planteison,” (b) “grape planteison,” (c) “olketa wea waka long planteison,” (d) “olketa wakaman,” and (e) “son wea bae tekem planteison bilong dadi bilong hem.”

      • Wanem nao bae happen long “olketa wea waka long planteison”?

  • King Invaetem Pipol for Kam Long Marit Feast
    Jesus—Road, Truth, and Laef
    • King talem olketa wakaman for torowem aotsaed man wea no werem kaleko wea hem shud werem for marit feast

      CHAPTER 107

      King Invaetem Pipol for Kam Long Marit Feast

      MATTHEW 22:1-14

      • TOKPIKSA ABAOTEM MARIT FEAST

      Nomata ministry bilong Jesus gogo for finis, hem gohed for storyim olketa tokpiksa wea showimaot wei bilong olketa man wea teachim law and olketa hed priest hem nogud tumas. Diswan mekem olketa laek for killim hem dae. (Luke 20:19) Nomata olsem, Jesus talem nara tokpiksa abaotem olketa.

      Hem sei: “Kingdom bilong God hem olsem wanfala king wea redyim wanfala marit feast for boy bilong hem. Hem sendem go olketa wakaman bilong hem for talem olketa wea hem invaetem for kam long datfala feast, bat olketa no laek for kam.” (Matthew 22:2, 3) First samting wea Jesus storyim hem “Kingdom bilong God.” So long disfala tokpiksa “king” hem Jehovah God. Son bilong king hem Son bilong Jehovah wea talem disfala tokpiksa, and olketa wea kasem invitation hem olketa wea bae rul witim Son long Kingdom bilong God.

      Hu nao olketa first wan wea kasem invitation? Tingim, Jesus and olketa aposol preach abaotem Kingdom long olketa Jew. (Matthew 10:6, 7; 15:24) Nation bilong olketa acceptim Law agreement long 1513 B.C.E., so olketa nao olketa first wan wea garem chance for kamap “olketa priest wea rul olsem king.” (Exodus 19:5-8) Bat wanem taem nao olketa kasem invitation for kam long datfala “marit feast”? Datwan hem long 29 C.E. taem Jesus start for preach abaotem Kingdom bilong God.

      Hao nao tingting bilong staka Jew abaotem datfala invitation? Jesus sei “olketa no laek for kam.” Staka long olketa bigman and olketa Jew no bilivim Jesus hem Messiah and King wea God markem.

      Bat samting wea Jesus talem showimaot olketa Jew bae garem nara chance moa. Hem sei: “Then [king] sendem moa olketa nara wakaman bilong hem. Hem sei long olketa, ‘Talem olsem long olketa wea mi invaetem: “Mi redyim kaikai nao. Olketa busarem finis olketa buluka witim olketa animal wea fat naes tumas. Iufala kam long marit feast hia.”’ Bat olketa nating tinghae long datwan. So narawan go long garden bilong hem and narawan go long bisnis bilong hem. Bat olketa narawan kasholem olketa wakaman hia, whipim olketa, and killim olketa dae.” (Matthew 22:4-6) Hem nao samting wea bae happen taem Christian kongregeson hem start. Long datfala taem, olketa Jew garem chance yet for go insaed long Kingdom. Nomata olsem, staka long olketa les and spoelem tu ‘olketa wakaman bilong king.’—Acts 4:13-18; 7:54, 58.

      Wanem nao bae happen long datfala nation? Jesus sei: “King hia barava kros fogud nao. Hem sendem go army bilong hem, and olketa killim dae olketa man hia wea killim dae olketa wakaman bilong hem and olketa bonem taon bilong olketa tu.” (Matthew 22:7) Diswan kasem olketa Jew long 70 C.E. taem olketa bilong Rome finisim Jerusalem, wea hem nao “taon bilong olketa.”

      From olketa les for acceptim datfala invitation, waswe, datwan minim king bae no invaetem eniwan moa? Nomoa. Long datfala tokpiksa, Jesus gohed for sei: “Then [king] sei long olketa wakaman bilong hem, ‘Marit feast hem redi nao, bat olketa wea mi invaetem no tinghae long datwan, so hem no fitim for olketa kam. Go long olketa main road long taon and invaetem nao eniwan wea iufala lukim for kam long marit feast.’ So olketa wakaman go followim olketa road hia and leadim kam evriwan wea olketa meetim. Samfala hia olketa gudfala pipol and samfala olketa nogud pipol. Gogo haos wea olketa hipap for datfala marit hem fulap nao witim pipol wea sidaon raonem olketa tebol for kaikai.”—Matthew 22:8-10.

      Bihaen, aposol Peter bae helpem olketa wea no Jew for kamap olketa tru Christian. Long 36 C.E., Cornelius, wea hem bigman bilong army bilong Rome, and famili bilong hem kasem holy spirit and garem chance for go insaed long Kingdom bilong God wea Jesus storyim.—Acts 10:1, 34-48.

      Jesus showimaot “king” bae no acceptim evriwan wea kam long datfala marit feast. Hem sei: “Taem king hem kam for lukim pipol hia hem lukim nao wanfala man wea hem no werem kaleko wea man shud werem long marit. King sei long hem: ‘Fren, hao nao iu kam long hia bat iu nating werem kaleko for marit feast?’ Man hia no savve toktok nao. Then king hem sei long olketa wakaman bilong hem, ‘Taengem hand and leg bilong man hia and torowem hem aotsaed wea hem dark. Long ples hia nao bae hem feel sorre tumas and krae.’ So Jesus hem sei: ‘Datfala king invaetem plande pipol for kam bat tu-thri nomoa hem chusim.’”—Matthew 22:11-14.

      Maet olketa bigman wea lisin long Jesus no minim evri samting wea hem storyim. Nomata olsem, olketa no hapi and disaed strong for olketa mas killim dae disfala man wea mek shame long olketa.

      • Long tokpiksa bilong Jesus, hu nao “king,” hu nao “boy bilong hem,” and hu nao olketa first wan wea kasem invitation for go long marit feast?

      • Wanem taem nao olketa Jew kasem invitation, and hu nao kasem invitation bihaen?

      • Wanem nao Jesus minim taem hem sei “king invaetem plande pipol for kam bat tu-thri nomoa hem chusim”?

  • Olketa Bigman No Savve Trikim Jesus
    Jesus—Road, Truth, and Laef
    • Jesus showim datfala selen for peim tax and ansarem kwestin bilong olketa Pharisee wea trae for trikim hem

      CHAPTER 108

      Olketa Bigman No Savve Trikim Jesus

      MATTHEW 22:15-40 MARK 12:13-34 LUKE 20:20-40

      • GIVIM GO BAK LONG KING SAMTING WEA HEM BILONG KING

      • WASWE, OLKETA WEA LAEF BAK SAVVE MARIT MOA?

      • OLKETA LAW WEA IMPORTANT WINIM OLKETA NARA LAW

      Jesus storyim finis olketa tokpiksa wea showimaot wei bilong olketa bigman hem nogud tumas, so olketa barava feel nogud long hem. Distaem olketa Pharisee mekem nogud plan for trikim hem. Olketa trae for mekem hem talem samting wea no stret mekem olketa savve givim hem go long bigman bilong Rome, so olketa peim samfala disaepol bilong olketa for askem hem samfala kwestin.—Luke 6:7.

      Olketa sei long hem: “Teacher, mifala savve iu man for talem and teachim tru samting. Iu no saed witim eniwan bat iu barava teachim wei bilong God. Waswe, hem stret for iumi peim tax long King or nomoa?” (Luke 20:21, 22) Olketa ososo long Jesus, bat hem luksavve olketa laea nomoa. Sapos hem sei, ‘Nomoa, hem no stret for peim disfala tax,’ bae olketa sei hem againstim gavman bilong Rome. Bat sapos hem sei, ‘Ia, hem stret for peim disfala tax,’ olketa pipol hia wea feel nogud finis bikos olketa stap anda long rul bilong Rome, maet againstim hem nao. So wanem nao hem talem?

      Jesus sei: “Iufala pipol for laea tumas ia, why nao iufala laek trikim mi? Showim kam long mi datfala selen for peim tax.” Olketa tekem kam long hem wanfala selen hia and hem askem olketa: “Piksa and nem bilong hu nao stap long selen hia?” Olketa sei: “Hem bilong King.” Then Jesus sei: “So givim go bak long King samting wea hem bilong King, and givim go bak long God samting wea hem bilong God.”—Matthew 22:18-21.

      Olketa man hia barava sapraes long wanem Jesus talem and olketa go from hem nao. Nomata olketa Pharisee no savve trikim Jesus, nara grup bilong olketa bigman moa kam long hem long datfala sem day. Hem nao olketa Sadducee.

      Olketa Sadducee wea sei man no savve laef bak, olketa askem kwestin abaotem datwan and kastom for maritim brata-in-law. Olketa sei long hem: “Teacher, Moses hem sei: ‘Sapos wanfala man hem dae bat hem no garem eni pikinini, brata bilong hem mas maritim waef bilong hem and tufala mas garem pikinini for brata bilong hem wea dae finis.’ Sevenfala brata nao stap long hia bifor. Firstborn hem marit, then gogo hem dae. From hem no garem eni pikinini, brata bilong hem tekem waef bilong hem nao. Sem samting hem happen long disfala brata and long nara brata moa, gogo sevenfala evriwan maritim hem. Bihaen, datfala woman hem dae tu. So taem evriwan hia laef bak, hu long sevenfala brata hia nao bae hem hasband bilong datfala woman? From sevenfala evriwan nao maritim hem.”—Matthew 22:24-28.

      Jesus talem toktok from olketa buk bilong Moses wea olketa Sadducee bilivim. Hem sei: “Tingting bilong iufala hem no stret bikos iufala no savve long olketa Holy Raeting and paoa bilong God. Taem olketa man and woman laef bak from dae, olketa bae no marit, bat olketa bae olsem olketa angel long heven. Hao, iufala no read abaotem datfala tree wea fire gohed bonem insaed buk wea Moses raetem? God hem storyim wei wea olketa wea dae finis bae laef bak taem hem sei long Moses: ‘Mi nao God bilong Abraham and God bilong Isaac and God bilong Jacob.’ Tingting bilong iufala hem barava no stret. Hem God bilong olketa wea laef, hem no God bilong olketa wea dae finis.” (Mark 12:24-27; Exodus 3:1-6) Olketa pipol barava sapraes long ansa bilong hem.

      Jesus mekem olketa Pharisee and olketa Sadducee stap kwaet, so distaem samfala from tufala sekson hia kam for trae trikim hem moa. Wanfala wea savve gud long law hem sei: “Teacher, wanem law nao hem important winim olketa nara law insaed datfala Law wea God givim long Moses?”—Matthew 22:36.

      Jesus sei: “Law wea important winim evri nara law hem olsem, ‘Pipol bilong Israel, herem kam disfala toktok, Jehovah nao God bilong iumi, and wanfala Jehovah nomoa hem stap and iu mas lovem God bilong iu Jehovah long full heart bilong iu, long full soul bilong iu, long full mind bilong iu, and long full strong bilong iu.’ Nara law wea barava important nao hem, ‘Iu mas lovem narawan long sem wei wea iu lovem iuseleva.’ No eni nara law hem important winim tufala law hia.”—Mark 12:29-31.

      Taem datfala man wea teachim law herem datwan, hem sei: “Teacher, samting wea iu talem hem tru, ‘God hem wanfala nomoa, and no eni narawan olsem Hem.’ And disfala wei for man lovem hem long full heart and long full mind and long full strong bilong hem, witim wei for hem lovem narawan long sem wei wea hem lovem hemseleva, hem barava moa important winim evri sakrifaes wea olketa bonem and olketa narakaen sakrifaes.” Jesus luksavve man hia ansa long gudfala wei, so hem sei long hem: “Iu klosap for go insaed Kingdom bilong God.”—Mark 12:32-34.

      For thrifala day (Nisan 9, 10, and 11) Jesus hem teach long temple. Samfala pipol, olsem datfala man wea teachim law, hapi for lisin long hem. Bat olketa bigman no hapi and “fraet nao for askem hem eni samting moa.”

      • Wanem nao olketa Pharisee duim for trae trikim Jesus, and wanem nao happen?

      • Wanem nao Jesus duim for spoelem plan bilong olketa Sadducee wea trae for trikim hem?

      • Taem Jesus ansarem kwestin bilong man wea teachim law, wanem nao Jesus sei hem barava important?

  • Jesus Tok Againstim Olketa Bigman
    Jesus—Road, Truth, and Laef
    • Jesus tok againstim olketa bigman

      CHAPTER 109

      Jesus Tok Againstim Olketa Bigman

      MATTHEW 22:41–23:24 MARK 12:35-40 LUKE 20:41-47

      • SON BILONG HU NAO DATFALA CHRIST?

      • JESUS SHOWIMAOT OLKETA BIGMAN WEA AGAINSTIM HEM OLKETA MAN FOR LAEA

      Nomata olketa bigman wea againstim Jesus trae for trikim hem and givim hem go long olketa bilong Rome, olketa no win for duim datwan. (Luke 20:20) Hem Nisan 11 and Jesus stap yet long temple. Distaem Jesus nao askem samfala kwestin long olketa and showimaot hu nao hem. Hem askem olketa: “Long tingting bilong iufala, son bilong hu nao datfala Christ?” (Matthew 22:42) Evriwan savve Christ bae kam from laen bilong David, and hem nao wanem olketa talem.—Matthew 9:27; 12:23; John 7:42.

      Jesus sei long olketa: “Bat holy spirit givim tingting long David for kolem hem Lord. Samting wea David talem nao hem olsem, ‘Jehovah sei olsem long Lord bilong mi: “Sidaon long raet saed bilong mi go kasem taem mi givim paoa long iu for winim olketa enemy bilong iu.”’ So sapos David kolem hem Lord, hao nao hem son bilong hem tu?”—Matthew 22:43-45.

      Olketa Pharisee nating talem eni samting bikos olketa laekem wanfala man from laen bilong David for rulim olketa and mekem olketa kamap free from rul bilong Rome. Bat Jesus talem toktok bilong David wea stap long Psalm 110:1, 2, for pruvim Messiah hem no wanfala man long earth nomoa. Messiah hem Lord bilong David. Hem bae sidaon long raet saed bilong God, then bihaen, bae hem start for rul. Wanem Jesus talem mekem olketa stap kwaet nao.

      Olketa disaepol and staka narawan herem wanem Jesus talem. Distaem Jesus story long olketa and warnim olketa abaotem olketa man wea teachim law and olketa Pharisee. Olketa bigman hia “markem olketa seleva for duim sem waka wea Moses duim” for teachim Law bilong God. Jesus sei: “Evri samting wea olketa talem, iufala mas obeyim and followim. Bat wei bilong olketa nao iufala mas no followim, bikos olketa talem samting, bat olketa seleva nating duim nomoa wanem olketa talem.”—Matthew 23:2, 3.

      Then Jesus storyim olketa example wea showimaot olketa hia pipol for laea tumas. Hem sei: “Olketa mekem big nao olketa smol box wea garem samfala Holy Raeting insaed wea olketa werem for protectim olketa.” Olketa smol box hia garem samfala toktok from Law bilong Moses insaed, and samfala Jew taengem olketa box hia long forhed or hand bilong olketa. Olketa Pharisee mekem big olketa box hia mekem nara pipol tingse olketa barava followim Law. “Olketa mekem big tu samting wea hange long botom long kaleko bilong olketa.” Law hem sei olketa Israelite mas duim diswan, bat olketa Pharisee mekem olketa big go moa. (Numbers 15:38-40) Olketa duim evri samting hia mekem “olketa man savve lukim and tinghae long [olketa].”—Matthew 23:5.

      Jesus kaonselem olketa disaepol bilong hem, nogud olketa tu laekem bignem. Hem sei: “Iufala mas no letem eniwan kolem iufala Teacher bikos wanfala Teacher nomoa iufala garem, bat iufala evriwan olketa brata. And tu, no kolem eniwan long earth dadi bilong iufala bikos wanfala Dadi nomoa iufala garem and hem stap long heven. No letem eniwan kolem iufala Leader, bikos wanfala Leader nomoa iufala garem, and hem nao Christ.” So wanem tingting nao olketa disaepol mas garem abaotem olketa seleva, and wanem nao olketa shud duim? Jesus sei: “Sapos eniwan long iufala laek for bigman, hem mas man for helpem iufala. Man wea mekhae long hemseleva bae God mekem hem for hambol, bat man wea hambol bae God mekhae long hem.”—Matthew 23:8-12.

      Then Jesus storyim olketa barava nogud samting wea bae kasem olketa man wea teachim law and olketa Pharisee. Hem sei long olketa: “Iufala laea tumas! Barava nogud samting nao bae kasem iufala bikos iufala stopem pipol for no go insaed long Kingdom bilong God. Iufala no go insaed, and nomata olketa narawan wea laek go insaed tu, bat iufala stopem olketa.”—Matthew 23:13.

      Jesus tok againstim olketa Pharisee bikos olketa rul wea olketa mekem showimaot olketa ting smol long olketa samting wea Jehovah sei hem important. Olsem example, olketa sei: “Sapos man hem mekem promis and hem swear long temple, datwan hem iusles nomoa, bat sapos hem mekem promis and hem swear long gold bilong temple, then hem mas duim nao samting wea hem talem.” Olketa showimaot olketa blind bikos olketa no mekhae long ples wea olketa worshipim Jehovah, bat olketa mekhae long gold bilong datfala temple nomoa. Olketa “ting nating long olketa barava important samting long Law, olsem for duim samting wea stret, for showimaot mercy long narawan, and for faithful.”—Matthew 23:16, 23; Luke 11:42.

      Jesus sei long olketa Pharisee: “Iufala ia wea leadim pipol nomata iufala blind, iufala wari tumas for aotem olketa smol flae wea insaed wata iufala drinkim, batawea, iufala no wari nomoa for swallowim bigfala camel!” (Matthew 23:24) Olketa aotem olketa smol flae wea Law sei hem no klin from eni samting wea olketa drinkim. Bat olketa ting nating long olketa barava important samting long Law. Datwan hem olsem olketa swallowim wanfala camel, wea no klin tu, bat wea barava big winim wanfala flae.—Leviticus 11:4, 21-24.

      • Why nao olketa Pharisee nating talem eni samting taem Jesus kwestinim olketa abaotem toktok bilong David wea stap long Psalm 110?

      • Why nao olketa Pharisee mekem big olketa smol box wea garem samfala Holy Raeting insaed and mekem big tu samting wea hange long botom long kaleko bilong olketa?

      • Wanem kaonsel nao Jesus talem for olketa disaepol bilong hem?

  • Last Day Bilong Jesus for Go Long Temple
    Jesus—Road, Truth, and Laef
    • Jesus lukim wanfala widow woman wea poor tumas hem putim tufala coin long contribution box long temple

      CHAPTER 110

      Last Day Bilong Jesus for Go Long Temple

      MATTHEW 23:25–24:2 MARK 12:41–13:2 LUKE 21:1-6

      • JESUS GOHED TOK AGAINSTIM OLKETA BIGMAN

      • TEMPLE BAE FINIS

      • WIDOW WOMAN WEA POOR TUMAS GIVIM TUFALA COIN NOMOA

      Long last day wea Jesus go long temple, hem talem stret olketa man for teachim law and olketa Pharisee olketa laea tumas and hem gohed storyim samting wea showimaot datwan hem tru. Hem sei: “Iufala wasim nomoa aotsaed long kap and dish, bat insaed iufala greedy and ova tumas and no kontrolem seleva. Iufala olketa Pharisee wea blind, klinim firstaem insaed long kap and dish mekem aotsaed savve klin tu.” (Matthew 23:25, 26) Olketa Pharisee ova tumas for klin and for luk holy, bat olketa nating warim wei bilong olketa or klinim tokpiksa heart bilong olketa.

      Nara samting wea showimaot olketa laea tumas, hem bikos olketa willing for wakem grev bilong olketa profet and mekem olketa grev hia luk naes tumas. Bat olsem Jesus talem, olketa nao “pikinini bilong olketa wea killim dae olketa profet.” (Matthew 23:31) Diswan hem tru bikos olketa barava laek for killim dae Jesus.—John 5:18; 7:1, 25.

      Then Jesus storyim wanem bae kasem olketa bigman hia sapos olketa no repent. Hem sei: “Iufala pikinini bilong olketa poison snek. Hard for iufala misstim datfala panis for go long Gehenna!” (Matthew 23:33) Gehenna hem minim “Valley bilong Hinnom.” Olketa savve bonem rabis long datfala valley and hem piksarem wei wea olketa man wea teachim law and olketa Pharisee bae finis for olowe bikos long nogud wei bilong olketa.

      Olketa disaepol bilong Jesus nao bae “olketa profet, olketa man wea wise, and olketa teacher.” Wanem nao bae olketa bigman duim long olketa? Jesus sei long olketa: “Bae iufala killim dae samfala long olketa [disaepol bilong mi], nilam olketa narawan long post, and samfala moa bae iufala whipim nogud long olketa sinagog and ronem olketa from olketa taon bilong iufala. From diswan bae iufala kasem panis for evri raeteous man wea pipol killim dae start kam long Abel go kasem Zechariah . . . wea iufala killim dae.” Then hem warnim olketa: “Mi talem iufala tru samting: Pipol wea stap distaem nao bae kasem disfala panis.” (Matthew 23:34-36) Datwan hem happen long 70 C.E. taem army bilong Rome finisim Jerusalem and staka thousand Jew dae.

      Jesus sorre tumas taem hem tingim disfala nogud samting wea bae happen, so hem sei: “Jerusalem, Jerusalem, wea iu nao killim dae olketa profet and sutim dae long ston olketa wea God sendem kam long iu! Plande taem nao mi laek for hipimap olketa pikinini bilong iu olsem wanfala mami kokorako hem hipimap olketa baby bilong hem andanit long wing bilong hem! Bat iufala nating laekem datwan. Iufala garem temple bilong iufala, bat iu savve, God lusim hem finis.”—Matthew 23:37, 38.

      Then Jesus sei moa: “Mi talem iufala: Bae iufala no lukim mi go kasem taem iufala sei, ‘Jehovah hem blessim disfala man wea kam long nem bilong hem!’” (Matthew 23:39) Hem talem toktok from profesi long Psalm 118:26 wea sei: “Jehovah hem blessim disfala man wea kam long nem bilong hem. Mifala long haos bilong Jehovah blessim iufala.” Taem army bilong Rome finisim disfala temple, no eniwan bae kam moa for worshipim God long there.

      Jesus go long ples insaed long temple wea olketa contribution box stap. Pipol savve putim contribution insaed smol ples antap wea hem open. Hem lukim staka Jew duim datwan and hem lukim plande pipol wea rich “givim staka selen.” Then Jesus lukim wanfala widow woman wea poor tumas hem givim “tufala coin nomoa.” (Mark 12:41, 42) Masbi Jesus savve God hem barava hapi long wanem datfala woman hem givim.

      Jesus kolem kam olketa disaepol bilong hem and sei: “Mi talem iufala tru samting. Selen wea disfala widow woman givim, hem barava winim nao selen wea evri narawan givim.” Hao nao olsem? Hem sei: “Olketa givim lelebet nomoa long staka selen wea olketa garem, bat disfala woman, nomata hem poor, givim evri selen wea hem garem.” (Mark 12:43, 44) Tingting bilong disfala woman and wanem hem duim hem barava difren from olketa bigman!

      Taem Jesus go aot from temple, wanfala disaepol sei long hem: “Teacher, lukim! olketa ston and haos hia barava spesol tumas ia!” (Mark 13:1) Samfala ston long wall bilong temple hem big tumas wea mekem hem luk olsem hem strong and no eni samting savve spoelem. Bat Jesus sei: “Iu lukim olketa spesol haos hia nao ia. Bat iu savve, olketa bae aotem evri ston from olketa haos hia and no eni samting bae stopem datwan for happen.”—Mark 13:2.

      Bihaen Jesus storyim olketa samting hia, hem witim olketa aposol katkros long Kidron Valley and go long wanfala ples antap long Maunt Olive Tree. Gogo, Peter, Andrew, James, and John sidaon witim hem long datfala ples and olketa savve lukim go datfala nambawan temple.

      • Wanem nao Jesus duim long last day wea hem go long temple?

      • Wanem nao Jesus sei bae happen long temple?

      • Why nao Jesus sei selen wea datfala widow woman givim hem winim selen wea pipol wea rich givim?

  • Olketa Aposol Askem Jesus for Wanfala Saen
    Jesus—Road, Truth, and Laef
    • Jesus ansarem olketa kwestin bilong fofala aposol bilong hem

      CHAPTER 111

      Olketa Aposol Askem Jesus for Wanfala Saen

      MATTHEW 24:3-51 MARK 13:3-37 LUKE 21:7-38

      • FOFALA DISAEPOL ASKEM JESUS FOR WANFALA SAEN

      • PROFESI BILONG JESUS KAMAP TRU LONG FIRST CENTURY AND BIHAEN

      • IUMI MAS GOHED FOR LUKAOT

      Tuesday Nisan 11 hem gogo for finis nao. Distaem hem aftanun long datfala day. For tu-thri day finis Jesus hem barava busy and taem wea hem stap long earth hem klosap finis nao. Evriday hem teach long temple, and long naet hem stap aotsaed long taon. Staka pipol barava interest and “savve kam long temple long early morning for herem toktok bilong hem.” (Luke 21:37, 38) Distaem Jesus sidaon long Maunt Olive Tree witim fofala aposol. Olketa nao Peter, Andrew, James, and John.

      Fofala hia nomoa kam long hem. Olketa interest long wanem bae happen long temple bikos Jesus sei bae olketa aotem evri ston bilong hem. Bat olketa tingim olketa nara samting tu. No longtaem go nomoa, Jesus talem olketa for “redi gudfala, bikos Son bilong man bae kam long taem wea [olketa] nating tingim.” (Luke 12:40) Hem story tu abaotem “day wea Son bilong man hem judgem pipol.” (Luke 17:30) Maet olketa aposol barava laek savve sapos olketa samting hia join witim wanem hem talem abaotem temple. So olketa sei: “Mifala laek savve, wanem taem nao olketa samting hia bae happen and wanem nao saen wea bae showimaot iu stap and world hem gogo for finis?”—Matthew 24:3.

      Maet olketa tingim wanem bae happen long temple wea olketa savve luk go long hem. Olketa ask abaotem tu taem wea Son bilong man hem stap. Maet olketa tingim tokpiksa bilong Jesus abaotem “wanfala man wea born long laen bilong king” wea ‘go for kasem paoa mekem taem hem kam bak hem king nao.’ (Luke 19:11, 12) And olketa laek savve tu wanem bae happen taem “world hem gogo for finis.”

      Jesus storyim wanfala saen wea showimaot taem wea Jerusalem and temple bilong hem bae finis. Disfala saen bae helpem olketa Christian long future tu for luksavve long taem wea Son bilong man “hem stap” and taem wea world hem gogo for finis.

      Long olketa year bihaen, olketa aposol lukim plande samting insaed profesi bilong Jesus hem kamap tru. So long 70 C.E., wea hem 37 year bihaen, olketa Christian wea no forgetim samting wea Jesus talem luksavve Jerusalem and temple bilong hem gogo for finis. Bat no evri samting wea Jesus talem profesi abaotem hem happen long 70 C.E. and olketa year bifor datwan. So wanem moa bae happen for showimaot Jesus start for rul long Kingdom? Jesus storyim diswan long olketa aposol.

      Jesus sei “olketa war” bae kamap and bae olketa herem “nius abaotem war” and “bae pipol long wanfala ples faetem pipol long nara ples and pipol long wanfala kantri faetem pipol long nara kantri.” (Matthew 24:6, 7) Hem sei tu “olketa bigfala earthquake bae sekem staka ples, and olketa barava nogud sik and olketa taem bilong bigfala hangre bae kasem plande pipol.” (Luke 21:11) Hem warnim olketa disaepol ‘pipol bae holem olketa and spoelem olketa.’ (Luke 21:12) Olketa laea profet bae stap and staka pipol bae bilivim olketa. Plande pipol bae duim olketa samting wea no stret, and love bilong staka bae no strong olsem bifor. And tu, hem sei: “Olketa disaepol bilong mi bae talemaot disfala gud nius abaotem Kingdom long evri ples long world mekem pipol long evri kantri mas herem. Bihaen datwan nao, world bae finis.”—Matthew 24:14.

      Nomata samfala part long profesi bilong Jesus kamap tru taem olketa bilong Rome finisim Jerusalem, waswe, bae disfala profesi kamap tru long narataem moa long future? Waswe, iu lukim olketa pruv wea showimaot disfala important profesi bilong Jesus hem kamap tru distaem?

      Nara samting insaed datfala saen wea Jesus storyim, hem “datfala rabis samting wea kam for finisim Jerusalem.” (Matthew 24:15) Long 66 C.E., army bilong Rome karem flag bilong olketa and raonem Jerusalem and brekem samfala wall bilong datfala taon. (Luke 21:20) Samting wea olketa bilong Rome duim showimaot olketa nao “datfala rabis samting” wea standap long ples wea barava no fitim, bikos long tingting bilong olketa Jew, Jerusalem hem “ples wea holy.”

      Jesus sei moa: “Bae bigfala trabol kamap wea hem winim eni trabol wea happen start kam long taem world hem start, kam kasem distaem, and no eni trabol wea kam bihaen bae nogud olsem.” Long 70 C.E., olketa bilong Rome finisim Jerusalem. Datwan hem bigfala trabol bikos olketa finisim datfala ‘holy taon’ bilong olketa Jew witim temple bilong hem, and staka thousand Jew dae. (Matthew 4:5; 24:21) Hem worse winim eni nara samting wea kasem olketa Jew and taon bilong olketa. Hem finisim tu arrangement bilong olketa Jew for worship long temple wea olketa followim for staka handred year finis. So diswan showimaot taem profesi bilong Jesus hem kamap tru moa long future bae hem barava nogud tumas.

      NO FRAET TAEM WORLD HEM GOGO FOR FINIS

      Jesus gohed story witim olketa aposol abaotem saen wea showimaot hem start for rul long Kingdom and wea showimaot world hem gogo for finis. Distaem hem warnim olketa for no followim “olketa laea Christ and laea profet.” Hem sei pipol bae “laek for trikim olketa wea God chusim.” (Matthew 24:24) Bat bae olketa no win for duim datwan. Pipol savve lukim olketa laea Christ, bat taem Jesus hem start for rul long Kingdom bae no eniwan lukim hem.

      Then Jesus story abaotem nara bigfala trabol wea bae happen taem disfala world hem gogo for finis. Hem sei: “Sun bae start for dark nao, and moon bae no shaen kam. And olketa star bae foldaon from skae, and olketa samting long skae wea strong tumas bae seksek.” (Matthew 24:29) Olketa aposol no barava minim wanem bae happen, bat bae olketa man fraet fogud long datfala taem.

      Jesus sei: “Olketa man bae fraet fogud and wari long olketa samting wea bae happen long earth, bikos olketa samting long skae wea strong tumas bae seksek.” (Luke 21:26) Jesus story abaotem taem wea bae worse winim eni narataem long history bilong man.

      No evriwan bae sorre taem ‘Son bilong man hem kam witim bigfala paoa and glory.’ (Matthew 24:30) Samting wea Jesus talem finis long olketa aposol showimaot diswan hem tru. Hem sei God bae duim samting bikos hem “tingim olketa wea hem chusim.” (Matthew 24:22) So wanem nao olketa faithful disaepol hia shud duim taem olketa nogud samting wea Jesus storyim hem happen? Jesus sei: “Taem olketa samting hia start for happen, standap stret and apim hed bilong iufala, bikos taem for God sevem iufala hem klosap.”—Luke 21:28.

      Bat hao nao olketa disaepol wea stap long datfala taem bae fit for luksavve world hem klosap for finis? Jesus storyim tokpiksa abaotem wanfala fig tree. Hem sei: “Taem olketa leaf start for grow long olketa niu branch, iufala savve taem for evri samting grow gud hem klosap nao. Olsem tu, taem iufala lukim evri samting hia, iufala bae savve hem klosap for kam, hem aotsaed long door nao. Mi talem iufala tru samting, samfala long disfala genereson bae laef yet taem evri samting hia happen.”—Matthew 24:32-34.

      So taem olketa disaepol lukim olketa difren part bilong datfala saen wea Jesus talem hem kamap tru, olketa shud luksavve world hem klosap for finis. Jesus talem toktok for encouragem olketa disaepol wea bae stap long datfala important taem.

      Hem sei: “No eniwan savve long wanem day and taem nao datwan bae happen. Nomata olketa angel long heven and Son tu bat no savve. Dadi bilong mi long heven nomoa savve. Taem wea Son bilong man hem stap bae hem olsem taem bilong Noah. Bifor Flood hem kam, pipol gohed for kaikai, drink, and marit go kasem day wea Noah go insaed long ark. Olketa nating tinghae long samting wea Noah talemaot, gogo Flood hem kam nomoa and evriwan draon nao. Taem wea Son bilong man hem stap bae hem olsem tu.” (Matthew 24:36-39) Jesus remindim olketa taem world hem finis bae datwan affectim full earth olsem Flood long taem bilong Noah.

      Masbi olketa aposol wea lisin long Jesus long Maunt Olive Tree luksavve olketa mas gohed for lukaot. Jesus sei: “Iufala mas lukluk gud long iufala seleva nogud wei for kaikai tumas and drink tumas witim wei for wari abaotem olketa samting wea iufala needim hem mekem iufala for no garem stretfala tingting, and seknomoa, day hia hem kam bat iufala seke long hem olsem wanfala animal hem seke taem hem pas insaed trap. Diswan hem bikos evriwan wea stap long disfala earth bae seke long datfala day. So iufala mas gohed for redi and barava prea strong evritaem mekem iufala savve ranawe from olketa samting hia wea bae happen and mekem iufala savve standap front long Son bilong man.”—Luke 21:34-36.

      Jesus showimaot hem no talem profesi abaotem olketa samting wea bae happen insaed 30 or 40 year nomoa and wea bae affectim nomoa Jerusalem and olketa Jew. Hem storyim samting wea bae affectim “evriwan wea stap long disfala earth.”

      Jesus warnim olketa disaepol for mas lukluk gud, gohed for lukaot, and redi gudfala. Hem talem nara tokpiksa for strongim diswan. Hem sei: “Tingim diswan: Sapos man long haos savve long wanem taem man for steal bae kam, bae hem no sleep ia. Hard for hem letem datfala man stealim haos bilong hem. Dastawe, iufala tu mas redi gudfala, bikos Son bilong man bae kam long taem wea iufala nating tingim.”—Matthew 24:43, 44.

      Jesus storyim nara samting wea bae encouragem olketa disaepol bilong hem. Hem sei taem profesi bilong hem kamap tru, wanfala “wakaman” bae stap wea busy for duim waka and wea gohed lukaot. Hem sei: “Hu nao datfala wakaman wea faithful and wise wea Boss markem hem for lukaftarem olketa nara wakaman and for givim kaikai long olketa long barava taem? Datfala wakaman bae hem barava hapi sapos Boss lukim hem duim olketa samting hia taem hem kam! Mi talem iufala tru samting: Boss bae markem hem for lukaftarem evri samting bilong hem.” Bat sapos wei bilong datfala “wakaman” hem nogud and hem spoelem olketa narawan, boss bae “barava panisim hem nogud.”—Matthew 24:45-51; comparem Luke 12:45, 46.

      Wanem Jesus talem no minim samfala disaepol bilong hem bae kamap nogud wakaman. So why nao Jesus storyim datwan? Hem laekem olketa disaepol for busy for duim waka and gohed lukaot, and hem strongim datwan long nara tokpiksa moa.

      • Wanem nao mekem olketa aposol ask abaotem olketa samting wea bae happen long future, and wanem moa maet olketa tingim?

      • Wanem taem nao profesi bilong Jesus start for kamap tru, and wanem nao happen long datfala taem?

      • Wanem nao samfala samting wea bae happen wea showimaot Christ hem stap?

      • Wanem nao “datfala rabis samting,” and wanem nao hem duim?

      • Taem pipol lukim profesi bilong Jesus kamap tru, olketa bae hao?

      • Wanem tokpiksa nao Jesus storyim wea bae helpem olketa disaepol luksavve world hem klosap for finis?

      • Hao nao iumi savve profesi bilong Jesus bae affectim full earth?

      • Wanem nao Jesus sei olketa disaepol wea stap long taem wea world hem klosap for finis mas duim?

  • Tokpiksa Abaotem Tenfala Gele
    Jesus—Road, Truth, and Laef
    • Faevfala gele wea garem gudfala tingting holem laet bilong olketa

      CHAPTER 112

      Tokpiksa Abaotem Tenfala Gele

      MATTHEW 25:1-13

      • JESUS STORYIM TOKPIKSA ABAOTEM TENFALA GELE

      Jesus ansarem kwestin bilong olketa aposol abaotem saen wea bae showimaot hem stap and world hem gogo for finis. Distaem Jesus storyim nara tokpiksa abaotem olketa samting wea bae happen long datfala taem. Hem storyim disfala tokpiksa for helpem olketa luksavve wanem olketa mas duim. Olketa wea stap long datfala taem long future bae fit for luksavve taem olketa samting hia happen.

      Hem sei: “Kingdom bilong God bae olsem tenfala gele wea holem laet bilong olketa and go for meetim man wea bae marit. Faevfala gele garem gudfala tingting, bat nara faevfala nomoa.”—Matthew 25:1, 2.

      Jesus no sei haf long olketa disaepol wea bae go insaed long Kingdom bilong God garem gudfala tingting and nara haf nomoa, bat hem showimaot evri disaepol savve disaed for gohed for lukaot or nomoa. Nomata olsem, Jesus hem sure evri disaepol savve gohed faithful and kasem blessing from Dadi bilong hem.

      Long datfala tokpiksa, tenfala gele evriwan go for meetim man wea bae marit. Taem hem arrive, olketa gele bae torchim road witim laet bilong olketa taem hem tekem kam gele wea hem bae maritim long haos wea hem redyim finis. Bat wanem nao happen?

      Jesus sei: “Olketa gele wea no garem gudfala tingting tekem laet bilong olketa bat no tekem eni oil moa for olketa laet hia. Olketa narawan wea garem gudfala tingting tekem samfala oil insaed botol tu witim laet bilong olketa. Bat man wea bae marit hem no kam kwiktaem, so evri gele hia sleep nao.” (Matthew 25:3-5) Luk olsem man wea bae marit hem delay and hem no kam long taem wea olketa tingim. Long datfala taem nao olketa gele sleep. Maet diswan mekem olketa aposol tingim tokpiksa bilong Jesus abaotem man wea born long laen bilong king wea go long wanfala farawe ples and “gogo, bihaen hem kasem paoa for rul hem kam bak.”—Luke 19:11-15.

      Long tokpiksa abaotem tenfala gele, Jesus storyim wanem hem happen taem man wea bae marit hem arrive. Hem sei: “Gogo, long midolnaet wanfala man singaot olsem: ‘Man hia kam nao! Iufala go meetim hem.’” (Matthew 25:6) Waswe, olketa gele redi and gohed for lukaot?

      Jesus sei moa: “Olketa gele hia wekap and redyim laet bilong olketa. Olketa gele wea no garem oil sei long olketa narawan, ‘Laet bilong mifala klosap dae nao. Givim kam lelebet oil for mifala.’ Olketa gele wea garem gudfala tingting sei long olketa hia: ‘Ei, nogud nao oil hia no fitim iumi evriwan. Iufala go baem kam eni oil for iufala seleva.’”—Matthew 25:7-9.

      So faevfala gele wea no garem gudfala tingting no gohed for lukaot and no redi taem man wea bae marit hem arrive. Olketa no garem inaf oil for laet bilong olketa and mas go lukaotem. Jesus sei: “Taem olketa go nomoa, man wea bae marit hem kam, and olketa gele wea redi go witim hem insaed long haos wea marit feast hem gohed and olketa satem door nao. Bihaen, nara faevfala gele kam tu, and olketa sei long man wea bae marit, ‘Plis openem door for mifala!’ Hem sei long olketa, ‘Mi nating savve long iufala.’” (Matthew 25:10-12) Sorre nao olketa no redi and no gohed for lukaot!

      Olketa aposol luksavve datfala man wea bae marit hem piksarem Jesus bikos wantaem Jesus comparem hemseleva witim wanfala man wea bae marit. (Luke 5:34, 35) And hu nao olketa gele wea garem gudfala tingting piksarem? Taem Jesus story abaotem “smol sekson bilong olketa sheepsheep” wea Dadi bae givim Kingdom long olketa, hem sei: “Iufala mas werem kaleko and redi and laetem laet bilong iufala.” (Luke 12:32, 35) So long disfala tokpiksa abaotem tenfala gele, olketa aposol luksavve Jesus story abaotem olketa and olketa nara disaepol tu wea insaed datfala smol sekson. So wanem nao Jesus laekem olketa disaepol bilong hem for lanem from disfala tokpiksa?

      Long end bilong datfala tokpiksa Jesus hem sei: “Gohed for lukaot, bikos iufala no savve long datfala day or taem.”—Matthew 25:13.

      Jesus talem olketa faithful disaepol bilong hem olketa mas “gohed for lukaot” mekem olketa luksavve long taem wea hem stap. Jesus bae kam, so olketa mas redi and gohed for lukaot olsem faevfala gele wea garem gudfala tingting. Diswan bae helpem olketa for evritaem tingim hope bilong olketa and kasem reward wea God promis for givim long olketa.

      • Wanem nao showimaot faevfala gele wea garem gudfala tingting difren from nara faevfala gele?

      • Datfala man wea bae marit hem piksarem hu, and hu nao olketa gele piksarem?

      • Wanem nao Jesus laekem olketa disaepol bilong hem for lanem from tokpiksa abaotem tenfala gele?

  • Tokpiksa Abaotem Olketa Silver Selen
    Jesus—Road, Truth, and Laef
    • Wakaman wea berem bag selen long graon

      CHAPTER 113

      Tokpiksa Abaotem Olketa Silver Selen

      MATTHEW 25:14-30

      • JESUS STORYIM TOKPIKSA ABAOTEM OLKETA SILVER SELEN

      Taem Jesus stap yet witim fofala aposol long Maunt Olive Tree, hem storyim narafala tokpiksa. Tu-thri day bifor, Jesus stap long Jericho and hem storyim tokpiksa abaotem olketa mina for showimaot taem wea Kingdom bae start for rul hem farawe yet. Tokpiksa wea hem storyim distaem hem klosap semsem. Diswan hem join witim ansa for kwestin bilong olketa aposol abaotem taem hem stap and world hem gogo for finis. Tokpiksa hia showimaot olketa disaepol bilong Jesus mas waka hard for lukaftarem responsibility wea hem givim long olketa.

      Hem sei: “Kingdom hem olsem wanfala man wea redi for go long nara kantri. Hem kolem kam olketa wakaman bilong hem and talem olketa for lukaftarem olketa samting bilong hem.” (Matthew 25:14) From Jesus comparem hemseleva finis witim wanfala man wea go long nara kantri “for kasem paoa,” hem no hard for olketa aposol luksavve Jesus nao datfala “man” wea hem storyim distaem.—Luke 19:12.

      Bifor datfala man go long nara kantri, hem kolem kam olketa wakaman bilong hem and talem olketa for lukaftarem olketa samting bilong hem. Long thri and haf year wea Jesus duim ministry bilong hem, hem preachim gud nius abaotem Kingdom bilong God, and hem trainim olketa disaepol for duim datfala waka. Distaem, nomata hem bae lusim olketa, hem barava sure olketa bae gohed duim waka wea hem trainim olketa for duim.—Matthew 10:7; Luke 10:1, 8, 9; comparem John 4:38; 14:12.

      Wanem nao datfala boss insaed tokpiksa duim? Jesus sei: “Hem givim faevfala silver selen long wanfala wakaman bilong hem. Long nara wakaman hem givim tufala selen, then long narawan moa hem givim wanfala selen. Hem duim olsem followim wanem olketa fit for duim. Bihaen datwan hem go long nara kantri nao.” (Matthew 25:15) Wanem nao bae olketa wakaman hia duim witim datfala selen? Waswe, bae boss hapi long wanem olketa duim?

      Jesus sei long olketa aposol: “Semtaem nomoa datfala wakaman wea tekem faevfala silver selen hem duim samting witim datwan and kasem nara faevfala moa. Datfala wakaman wea tekem tufala silver selen hem duim sem samting tu and hem kasem nara tufala moa. Bat wakaman wea tekem wanfala nomoa, hem go digim wanfala hol and haedem datfala selen bilong boss.” (Matthew 25:16-18) Wanem nao bae happen taem boss hem kam bak?

      Jesus sei moa: “Bihaen longfala taem lelebet, boss hem kam bak and hem laek for savve long samting wea olketa wakaman bilong hem duim witim selen bilong hem.” (Matthew 25:19) Tufala wakaman duim “wanem olketa fit for duim.” Tufala evriwan tinghae and waka hard. Wakaman wea tekem faevfala silver selen kasem nara faevfala moa, and wakaman wea kasem tufala silver selen kasem nara tufala moa. (Long datfala taem, man mas waka for samting olsem 19 year for kasem wages wea semsem olsem wanfala silver selen.) Boss talem sem toktok for praisem tufala evriwan. Hem sei: “Gud tumas! Iu barava faithful long wanem iu duim witim selen hia. Mi laekem iu for lukaftarem samfala samting moa. Iumi tufala hapi nao.”—Matthew 25:21.

      1. Wakaman wea berem bag selen long graon; 2. Datfala sem wakaman olketa torowem aotsaed long ples wea dark

      Bat wakaman wea kasem wanfala silver selen, hem duim difren samting. Hem sei: “Boss, mi savve iu wanfala hard man tumas, and iu tekem samting wea iu no plantim, and harvestim samting wea iu no waka hard for hem. Dastawe mi fraetem iu and mi go berem selen bilong iu long graon. Selen bilong iu long hia.” (Matthew 25:24, 25) Nomata for putim selen bilong boss long bank, bat nomoa tu! From hem no duim eni samting for helpem boss kasem samfala selen moa, hem olsem hem againstim boss bilong hem nao.

      Dastawe hem fitim for boss kolem hem ‘wanfala rabis wakaman wea lesy tumas.’ Olketa tekem datfala selen from hem and givim long wakaman wea willing for waka hard. Boss hem sei: “Man wea garem samting bae kasem moa samting, gogo bae hem garem staka samting. Bat man wea no garem samting, nomata lelebet samting wea hem garem bat bae olketa tekem datwan from hem tu.”—Matthew 25:26, 29.

      Olketa disaepol bilong Jesus duim preaching waka

      Disfala tokpiksa mekem olketa disaepol bilong Jesus garem staka samting moa for ting raonem. Olketa luksavve waka wea Jesus givim long olketa for helpem pipol kamap disaepol hem barava important, and hem laekem olketa for mas waka hard. Hem no expectim evriwan for duim sem samting, bat olsem datfala tokpiksa hem showimaot, olketa mas duim “wanem olketa fit for duim” long preaching waka. Bat Jesus bae no hapi sapos wanfala disaepol “lesy” and no duim best bilong hem for lukaftarem responsibility wea Jesus givim long hem.

      Masbi datfala toktok, “Man wea garem samting bae kasem moa samting,” barava encouragem olketa aposol!

      • Long datfala tokpiksa abaotem olketa silver selen, hu nao boss hem piksarem and hu nao olketa wakaman piksarem?

      • Wanem nao Jesus laekem olketa disaepol for lanem from tokpiksa bilong hem?

  • Christ Bae Judgem Olketa Sheepsheep and Olketa Goat
    Jesus—Road, Truth, and Laef
    • Pipol from evri nation luk ap long skae taem olketa weitim Jesus for judgem olketa

      CHAPTER 114

      Christ Bae Judgem Olketa Sheepsheep and Olketa Goat

      MATTHEW 25:31-46

      • JESUS STORYIM TOKPIKSA ABAOTEM OLKETA SHEEPSHEEP AND OLKETA GOAT

      Jesus just storyim finis tufala tokpiksa long Maunt Olive Tree. Wanfala hem abaotem tenfala gele and narawan abaotem olketa silver selen. Wanem nao last samting wea Jesus storyim for ansarem kwestin bilong olketa aposol abaotem saen wea bae showimaot hem stap and world gogo for finis? Hem storyim nara tokpiksa abaotem olketa sheepsheep and olketa goat.

      Hem sei: “Taem Son bilong man hem kam witim olketa angel, hem bae garem bigfala paoa and hem bae sidaon long nambawan throne bilong hem.” (Matthew 25:31) Staka taem Jesus kolem hemseleva “Son bilong man,” so diswan showimaot hem nao main wan insaed long disfala tokpiksa.—Matthew 8:20; 9:6; 20:18, 28.

      Jesus sidaon long nambawan throne bilong hem and judgem pipol wea faithful olsem olketa sheepsheep

      Wanem taem nao olketa samting wea Jesus storyim long disfala tokpiksa bae happen? Hem long taem wea Jesus hem kam witim olketa angel and hem “garem bigfala paoa” and hem sidaon long “nambawan throne bilong hem.” Hem talem finis “olketa bae lukim Son bilong man hem kam long olketa cloud long skae witim bigfala paoa and glory” and witim olketa angel bilong hem. Wanem taem nao datwan bae happen? “Bihaen long bigfala trabol.” (Matthew 24:29-31; Mark 13:26, 27; Luke 21:27) So olketa samting wea Jesus storyim long disfala tokpiksa bae happen long taem wea hem kam witim bigfala paoa long future. Wanem nao bae hem duim long datfala taem?

      Jesus sei: “Taem Son bilong man hem kam . . . , evriwan long full world bae stap front long hem. Then bae hem separatem olketa long tufala difren sekson, olsem man wea lukaftarem olketa sheepsheep hem separatem olketa sheepsheep from olketa goat. Bae hem putim olketa sheepsheep long raet saed bilong hem, and olketa goat long left saed bilong hem.”—Matthew 25:31-33.

      Wanem nao bae happen long olketa sheepsheep? Jesus sei: “Then King bae sei long olketa wea stap long raet saed bilong hem: ‘Iufala wea Dadi bilong mi long heven blessim iufala, iufala kam. Dadi bilong mi bae givim long iufala datfala Kingdom wea hem redyim for iufala start kam long taem wea olketa man start for born long earth.’” (Matthew 25:34) Why nao King hapi long olketa sheepsheep?

      King hem sei: “Taem mi hangre, iufala givim kaikai long mi, taem mi laek drink, iufala givim wata long mi. Nomata mi no garem ples for stap, iufala tekem mi go long haos bilong iufala. Mi no garem samting for werem and iufala givim kaleko long mi. Iufala nao lukaftarem mi taem mi sik, and taem mi stap long prison, iufala kam lukim mi.” Olketa sheepsheep hia, wea hem nao “olketa wea raeteous,” sei no enitaem olketa duim olketa gud samting hia long King. Bat hem sei: “From iufala duim olketa samting hia long wanfala brata bilong mi, hem olsem iufala duim long mi nao.” (Matthew 25:35, 36, 40, 46) Olketa no duim olketa gud samting hia long heven, bikos olketa long heven no savve sik and hangre. So masbi olketa duim olketa samting hia for olketa brata bilong Christ long earth.

      Olketa pipol wea Jesus judgem olketa olsem olketa goat

      Wanem nao bae happen long olketa goat wea stap long left saed? Jesus sei: “Bihaen bae [King] sei olsem long olketa long left saed bilong hem: ‘Iufala go nao! God judgem iufala for go long fire wea no savve dae, wea hem redyim for Devil and olketa angel bilong hem. Diswan hem bikos mi hangre, bat iufala no givim kaikai long mi. Mi laek drink, bat iufala no givim wata long mi tu. Nomata mi no garem ples for stap, iufala nating tekem mi long haos bilong iufala. Mi no garem samting for werem and iufala no givim kaleko long mi tu. Taem mi sik and taem mi stap long prison, iufala nating lukaftarem mi.’” (Matthew 25:41-43) Judgment hia wea olketa goat kasem hem fitim bikos olketa no kaen and no duim olketa samting hia long olketa brata bilong Christ long earth, wea hem nao samting wea olketa shud duim.

      Olketa aposol luksavve datfala taem wea King bae judgem pipol hem long future, and samting wea pipol bae kasem hem for olowe nao. Jesus talem olketa: “Then [King] bae sei olsem, ‘Mi talem iufala tru samting: From iufala no duim olketa samting hia long wanfala brata bilong mi, iufala no duim long mi nao.’ Olketa hia bae dae and no laef moa, bat olketa wea raeteous bae kasem laef olowe.”—Matthew 25:45, 46.

      Ansa bilong Jesus for kwestin bilong olketa aposol mekem evri disaepol garem staka samting for ting raonem, and helpem olketa for lukluk gud long tingting bilong olketa and wanem olketa duim.

      • Long tokpiksa bilong Jesus abaotem olketa sheepsheep and olketa goat, hu nao “King,” and wanem taem nao olketa samting wea Jesus storyim long tokpiksa hia bae happen?

      • Why nao hem fitim for Jesus hapi long olketa sheepsheep?

      • Jesus bae judgem samfala pipol olsem goat bikos long wanem samting, and wanem nao bae happen long olketa sheepsheep and olketa goat?

Solomon Islands Pidgin Pablikeson (1988-2024)
Log Aot
Log In
  • Solomon Islands Pidgin
  • Sharem
  • Settings
  • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
  • Terms of Use
  • Privacy Policy
  • Privacy Setting
  • JW.ORG
  • Log In
Sharem