Wastaoa ONLINE LIBRARY
Wastaoa
ONLINE LIBRARY
Solomon Islands Pidgin
  • BIBLE
  • OLKETA PABLIKESON
  • OLKETA MEETING
  • Olketa Tekem Jesus Go Long Pilate
    Jesus—Road, Truth, and Laef
    • Jesus standap front long Pontius Pilate

      CHAPTER 127

      Olketa Tekem Jesus Go Long Pilate

      MATTHEW 27:1-11 MARK 15:1 LUKE 22:66–23:3 JOHN 18:28-35

      • LONG MORNING HAE KOT BILONG OLKETA JEW KOTEM JESUS MOA

      • JUDAS ISCARIOT HANGEM HEMSELEVA

      • HAE KOT BILONG OLKETA JEW TEKEM JESUS FOR PILATE JUDGEM HEM

      Bihaen mek-thri taem wea Peter denyim Jesus, hem gogo for daylaet nao. Olketa member bilong Hae Kot bilong olketa Jew kotem Jesus finis, and go bak long haos. Long early morning long Friday, olketa hipap moa. Luk olsem olketa duim datwan for mekem pipol tingse olketa duim stret samting taem olketa kotem Jesus long naet.

      Jesus standap front long olketa, and olketa askem hem moa: “Sapos iu nao datfala Christ, iu talem stret long mifala.” Jesus sei long olketa: “Nomata sapos mi talem iufala, bae iufala no bilivim mi ia. And nomata mi askem iufala eni samting, iufala bae no ansarem mi tu.” Nomata olsem, Jesus no fraet for talem samting wea showimaot long olketa hem nao man wea profesi long Daniel 7:13 story abaotem. Hem sei: “Start long disfala taem Son bilong man bae hem sidaon long raet saed bilong God wea garem paoa ovarem evri samting.”—Luke 22:67-69; Matthew 26:63.

      Olketa askem hem moa: “So hao, iu nao Son bilong God?” Jesus sei long olketa: “Ia, mi nao ia.” Long tingting bilong olketa Jesus tok spoelem God and mas dae. Olketa sei: “Iumi no needim eniwan moa for accusim hem!” (Luke 22:70, 71; Mark 14:64) So olketa taemapem hand bilong Jesus and tekem hem go long Pontius Pilate, wea hem wanfala bigman long gavman bilong Rome.

      Maet Judas Iscariot lukim olketa tekem Jesus go long Pilate. Taem Judas luksavve olketa judgem Jesus for dae hem luksavve hem guilty long samting wea hem duim long Jesus. Nomata olsem, hem no repent, bat hem go givim bak 30 silver coin long olketa hed priest. Hem sei long olketa: “Mi sin taem mi givim datfala raeteous man long iufala.” Bat olketa sei long hem: “Datwan hem wari bilong iu ia!”—Matthew 27:4.

      Judas torowem 30 silver coin hia insaed long temple, and hem go hangem hemseleva nao. Luk olsem branch long tree wea Judas trae for hangem hemseleva, hem brek. Hem foldaon long olketa ston and bele bilong hem bosta.—Acts 1:17, 18.

      Hem morning yet taem olketa tekem Jesus go long haos bilong Pontius Pilate. Bat olketa Jew wea tekem hem go, no go insaed long haos. Long tingting bilong olketa, for hipap witim pipol wea no Jew bae mekem olketa no klin. Sapos olketa no klin, olketa no fit for celebratem olketa day for kaikaim bred wea no garem yeast wea start long Nisan 15, and wea hem part long Pasova.

      Pilate go aotsaed and askem olketa: “Wanem nao iufala sei disfala man hem duim wea rong?” Olketa sei: “Hard for mifala tekem kam disfala man long iu sapos hem no guilty.” Maet long tingting bilong Pilate olketa forcem hem for duim wanem olketa laekem, so hem sei: “Tekem hem go and judgem hem followim law bilong iufala.” Olketa Jew sei: “Law hem tambuim mifala for killim man dae.” Datfala toktok showimaot olketa barava laekem Jesus for mas dae dastawe olketa tekem hem kam long Pilate.—John 18:29-31.

      Sapos olketa killim Jesus dae long taem bilong Pasova, maet datwan mekem pipol kros and singaot olobaot bikos staka long olketa tinghae long Jesus. Olketa bilong Rome garem paoa for killim dae man wea duim samting againstim gavman bilong Rome. So olketa Jew laekem olketa bigman bilong Rome for tingse Jesus guilty long datwan and for killim hem dae. Sapos olsem, olketa Jew hope bae olketa no kasem blame nomata hem nao wanem olketa laekem.

      Olketa bigman bilong olketa Jew judgem Jesus finis and sei hem tok spoelem God, bat olketa no talem datwan long Pilate. Distaem olketa accusim hem long difren samting. Olketa sei: “Disfala man hem [1] mekem pipol no obeyim gavman. [2] Hem stopem olketa for no peim tax long King and [3] hem sei hem Christ, wanfala king.”—Luke 23:2.

      From Pilate hem bigman long gavman bilong Rome hem wari nogud datfala toktok bilong olketa Jew hem tru and Jesus mekem hemseleva wanfala king wea againstim Rome. So Pilate go insaed long haos bilong hem moa, and askem Jesus: “Hao, iu nao king bilong olketa Jew?” Bat really hem laek savve sapos Jesus brekem law bilong Rome and mekem hemseleva wanfala king wea againstim King bilong Rome. Jesus sei: “Waswe, iuseleva nao iu ting for askem mi diswan or nara pipol nao story long iu abaotem mi?” Maet Jesus askem datwan for faendaot wanem nao pipol talem Pilate abaotem hem.—John 18:33, 34.

      Pilate laek for faendemaot tru samting abaotem Jesus bat hem act olsem hem no savve long eni samting abaotem hem. So hem sei: “Hao, iu tingse mi wanfala Jew? Pipol bilong iu and olketa hed priest nao tekem iu kam long mi. Wanem nogud samting nao iu duim?”—John 18:35.

      Taem Jesus ansarem Pilate, hem story abaotem Kingdom, and masbi Pilate barava sapraes long wanem hem talem.

      PIS LAND BILONG BLOOD

      Judas torowem 30 silver coin insaed long temple

      Olketa hed priest no savve wanem for duim witim olketa silver coin wea Judas torowem insaed long temple. Olketa sei: “Hem tambu for givim disfala selen long temple, bikos disfala selen hem price for killim man dae.” So olketa iusim datfala selen for peim pis land for berem olketa man from difren kantri. Gogo pipol kolem datfala ples “Pis Land bilong Blood.”—Matthew 27:6-8.

      • Why nao olketa member bilong Hae Kot bilong olketa Jew hipap moa long morning?

      • Wanem nao happen long Judas, and waswe long 30 silver coin wea hem tekem?

      • From olketa Jew laekem Pilate for killim dae Jesus, wanem nao olketa accusim Jesus long hem?

  • Pilate and Herod Luksavve Jesus No Guilty
    Jesus—Road, Truth, and Laef
    • Herod and olketa soldia bilong hem mekfani long Jesus

      CHAPTER 128

      Pilate and Herod Luksavve Jesus No Guilty

      MATTHEW 27:12-14, 18, 19 MARK 15:2-5 LUKE 23:4-16 JOHN 18:36-38

      • PILATE AND HEROD KWESTINIM JESUS

      Samting wea Jesus talem long Pilate showimaot klia hem wanfala king. Nomata olsem, Kingdom bilong hem no againstim gavman bilong Rome. Jesus hem sei: “Kingdom bilong mi hem no bilong disfala world. Sapos hem bilong disfala world, hard for olketa wea followim mi letem olketa Jew kam tekem mi. Bat Kingdom bilong mi hem no bilong disfala world.”—John 18:36.

      Pilate luksavve from samting wea Jesus talem masbi hem wanfala king. Nomata olsem, Pilate ask moa: “So hao, iu wanfala king?” For mekem Pilate luksavve tingting bilong hem stret, Jesus hem sei: “Iu nao sei mi wanfala king. Mi born kam long disfala world for talem olketa tru samting. Man wea followim tru samting hem savve herem wanem mi talem.”—John 18:37.

      Bifor, Jesus sei long Thomas: “Mi nao road, mi nao truth, and mi nao laef.” Distaem, Jesus talem Pilate hem kam long earth for talem olketa “tru samting” abaotem Kingdom bilong hem. Jesus no fraet for talem tru samting abaotem Kingdom nomata datwan bae mekem olketa enemy killim hem dae. Pilate askem Jesus: “Wanem nao tru samting?” bat hem no weitim Jesus for explainim datwan moa. Long tingting bilong Pilate, hem garem inaf pruv wea showimaot Jesus no duim eni rong samting.—John 14:6; 18:38.

      Pilate hem go aotsaed moa for story witim olketa hed priest and olketa pipol. Luk olsem Jesus standap witim hem taem hem sei long olketa: “Mi no faendem man hia hem guilty long eni samting.” Datwan mekem olketa kros and sei: “Samting wea hem teachim pipol evriwea long Judea, start long Galilee kam kasem long hia, hem mekem staka problem kamap.”—Luke 23:4, 5.

      Masbi Pilate barava sapraes long wei wea olketa Jew les long Jesus. Taem olketa hed priest and olketa bigman gohed singaot, Pilate sei long hem: “Hao, iu no herem nomoa olketa samting wea olketa hia talem abaotem iu?” (Matthew 27:13) Nomata olketa talem enikaen laea samting, Jesus stap kwaet nomoa. Datwan mekem Pilate sapraes fogud.

      Pilate herem olketa Jew sei Jesus teachim pipol “start long Galilee.” So Pilate askem olketa and faendaot Jesus hem bilong Galilee. Pilate tingim wei for mekius long datwan mekem hem no garem blame long wanem bae happen long Jesus. Herod Antipas (son bilong King Herod) hem bigman bilong Galilee, and long datfala taem hem kam long Jerusalem for Pasova. So Pilate sendem Jesus go long Herod. Bifor, Herod Antipas nao komandim wanfala soldia for katemaot hed bilong John Baptaesa. Bihaen, taem Herod herem nius abaotem olketa mirakol wea Jesus duim, hem barava wari nogud Jesus hem John wea pipol sei hem laef bak.—Luke 9:7-9.

      Herod luk forward for lukim Jesus. Hem no ting for helpem Jesus, and hem no interest for faendaot sapos hem guilty or nomoa, bat hem “laekem tumas for lukim hem duim mirakol.” (Luke 23:8) Bat Jesus no duim eni mirakol for Herod. Nomata Herod askem Jesus staka kwestin, Jesus no talem eni samting. So Herod and olketa soldia bilong hem “tok spoelem hem.” (Luke 23:11) Olketa mekem Jesus werem wanfala spesol kaleko and mekfani long hem. Then Herod sendem Jesus go bak long Pilate. Long bifor, Herod and Pilate tufala enemy, bat start long datfala day tufala fren gud nao.

      Taem Jesus kam bak, Pilate kolem kam olketa hed priest, olketa bigman bilong olketa Jew, and olketa pipol and hem sei: “Mi kwestinim hem front long iufala evriwan bat mi no faendem hem guilty long eni samting wea iufala sei hem duim. Herod tu bat no faendem hem guilty long eni samting, dastawe hem sendem hem kam bak long mifala. Disfala man hem nating duim eni samting wea mekem hem fit for dae. So bae mi panisim hem and letem hem go free.”—Luke 23:14-16.

      Pilate hem laek for letem Jesus go free bikos hem luksavve olketa priest jealous nomoa dastawe olketa tekem Jesus kam long hem. Then nara samting moa hem happen wea mekem hem luksavve hem mas duim datwan. Waef bilong hem sendem kam message long hem taem hem sidaon long ples for judge. Datfala message hem sei: “Iu no duim eni samting long datfala raeteous man, bikos mi dream abaotem hem and dream hia [wea luk olsem hem kam from God] mekem mi fraet fogud.”—Matthew 27:19.

      Pilate luksavve Jesus no guilty long eni samting and hem shud letem hem go free, bat hao nao bae hem duim datwan?

      • Wanem “tru samting” nao Jesus talem wea showimaot hem wanfala king?

      • Bihaen Pilate kwestinim Jesus, wanem nao hem talem abaotem hem, hao nao tingting bilong pipol abaotem datwan, and wanem nao Pilate duim?

      • Why nao Herod Antipas hapi for lukim Jesus, and wanem nao hem duim long hem?

      • Why nao Pilate laek for letem Jesus go free?

  • Pilate Sei: “Man Hia Nao Ia!”
    Jesus—Road, Truth, and Laef
    • Pilate leadim Jesus kam aotsaed and Jesus werem kraon wea garem olketa nila and wanfala purple kaleko

      CHAPTER 129

      Pilate Sei: “Man Hia Nao Ia!”

      MATTHEW 27:15-17, 20-30 MARK 15:6-19 LUKE 23:18-25 JOHN 18:39–19:5

      • PILATE LUKAOTEM WEI FOR LETEM JESUS GO FREE

      • OLKETA JEW LAEKEM BARABBAS FOR KAMAP FREE

      • OLKETA MEKFANI LONG JESUS AND SPOELEM HEM

      Pilate sei long olketa pipol wea hipap long there wea laekem Jesus for dae: “Mi no faendem [disfala man] guilty long eni samting wea iufala sei hem duim. Herod tu bat no faendem hem guilty long eni samting.” (Luke 23:14, 15) From Pilate laekem Jesus for go free, distaem hem traem nara wei moa. Hem sei long olketa: “Long taem bilong Pasova, hem wei bilong iufala for askem mi for aotem wanfala man from prison. So waswe, iufala laekem mi for aotem king bilong iufala?”—John 18:39.

      Pilate savve long wanfala prisoner wea nem bilong hem Barabbas. Hem man for steal, againstim gavman, and hem killim man dae. So Pilate sei: “Hu nao iufala laekem for mi aotem from prison, Barabbas, or Jesus wea olketa kolem hem Christ?” From olketa hed priest talem enikaen samting long pipol hia, olketa askem Barabbas nao for kamap free, and no Jesus. Pilate sei moa: “Hu long tufala hia nao iufala laekem mi for letem hem go free?” Olketa sei: “Barabbas”!—Matthew 27:17, 21.

      From Pilate luksavve hem no wei nao, hem sei: “So wanem nao bae mi duim long Jesus, wea olketa kolem hem Christ?” Olketa singaot and sei: “Nilam hem long post!” (Matthew 27:22) Olketa nating shame nomoa nomata olketa laekem man wea no guilty for dae. Pilate sei: “Why nao iufala talem mi for duim diswan? Wanem nogud samting nao hem duim? Long tingting bilong mi, disfala man hem nating duim eni samting wea mekem hem fit for dae. So bae mi panisim hem and letem hem go free.”—Luke 23:22.

      Nomata Pilate traem enikaen samting, olketa pipol kros and singaot: “Nilam hem long post!” (Matthew 27:23) Olketa bigman nao bihaenem pipol hia gogo olketa laekem Jesus for mas dae! Jesus hem no wanfala criminal or man wea killim dae narawan, and hem no guilty long eni samting. Faevfala day bifor nomoa, olketa welkamim hem long Jerusalem and sei hem nao King bilong olketa. Sapos olketa disaepol stap taem pipol singaot for nilam Jesus long post, olketa kwaet nomoa and no showim feis bilong olketa.

      Pilate luksavve hard for hem changem tingting bilong olketa. Olketa gohed nomoa for kros and singaot olobaot, so hem wasim hand bilong hem mekem evriwan lukim and hem sei: “No eniwan savve blamem mi for dae bilong disfala man. Diswan hem wari bilong iufala nao.” Datwan tu no changem tingting bilong olketa. Olketa sei: “Hem olraet nomoa. Mifala and olketa pikinini bilong mifala nao willing for kasem blame for dae bilong disfala man.”—Matthew 27:24, 25.

      Pilate laekem tumas for mekem olketa hapi winim wei for duim samting wea hem savve hem stret. So Pilate givim Barabbas long olketa. Hem talem olketa soldia for aotem kaleko bilong Jesus and whipim hem nogud.

      Bihaen datwan, olketa soldia tekem Jesus insaed long haos bilong Pilate. Olketa soldia hipap tugeta and gohed for spoelem hem. Olketa iusim rope long bush wea garem olketa nila for wakem wanfala kraon and putim datwan long hed bilong hem. Olketa soldia putim tu wanfala stik long raet hand bilong Jesus and mekem hem werem wanfala purple kaleko olsem kaleko bilong olketa king. Olketa mekfani long hem and sei: “Morning, King bilong olketa Jew!” (Matthew 27:28, 29) Olketa spit long hem tu and gohed hitim feis bilong hem. Olketa tekem datfala stik wea Jesus holem and hitim long hed bilong hem, wea datwan mekem olketa nila long kraon wea Jesus werem for go insaed long hed bilong hem.

      Pilate barava tinghae long wei wea Jesus kontrolem hemseleva and no fraet. So for mekem hemseleva no kasem blame for wanem bae happen long Jesus, hem sei moa: “Mi tekem kam disfala man long iufala mekem iufala savve mi no faendem hem duim eni rong samting.” Maet Pilate tingse taem pipol lukim Jesus garekil and body bilong hem blood, bae olketa sorre long hem. Taem Jesus standap front long olketa pipol hia, Pilate hem sei: “Man hia nao ia!”—John 19:4, 5.

      Nomata Jesus hem garekil nogud, hem kwaet and kontrolem hemseleva. Masbi Pilate tinghae long datwan bikos toktok bilong hem showimaot hem respectim hem and feel sorre long hem tu.

      WEI BILONG OLKETA LONG ROME FOR WHIPIM MAN

      Whip wea olketa iusim for whipim man.

      Insaed long magasin The Journal of the American Medical Association, Doctor William Edwards storyim wei bilong olketa long Rome for whipim man. Hem sei plande taem olketa soldia savve iusim wanfala short whip wea garem tu-thri leather string. Olketa taengem samfala smol iron ball or sharp bon bilong sheepsheep long olketa string hia. Taem olketa gohed whipim baksaed bilong man, olketa iron ball mekem olketa blak mark long skin and olketa leather string and bon bilong sheepsheep katem skin and spoelem meat andanit. Gogo bae hem kasem olketa masol, and meat long baksaed bilong man bae pisis and blood fogud.

      • Wanem nao nara samting wea Pilate duim for trae mekem Jesus kamap free and for hem no kasem blame for samting wea bae happen long hem?

      • Hao nao olketa long Rome savve whipim man?

      • Bihaen olketa whipim Jesus nogud, wanem nogud samting moa olketa duim long hem?

  • Pilate Givim Jesus for Olketa Killim Hem Dae
    Jesus—Road, Truth, and Laef
    • Jesus stragol for karem post, and wanfala soldia komandim Simon wea hem man bilong Cyrene for karem for hem

      CHAPTER 130

      Pilate Givim Jesus for Olketa Killim Hem Dae

      MATTHEW 27:31, 32 MARK 15:20, 21 LUKE 23:24-31 JOHN 19:6-17

      • PILATE TRAE FOR TINGIM ENI WEI FOR HEM SAVVE LETEM JESUS GO FREE

      • PILATE GIVIM JESUS FOR OLKETA KILLIM HEM DAE

      Olketa hed priest and olketa Jew nating sorre long Jesus nomata olketa soldia barava spoelem hem, hem garekil nogud, and Pilate trae for mekem hem go free. Olketa barava laekem Jesus for mas dae. Olketa gohed singaot: “Nilam hem long post! Nilam hem long post!” Pilate sei long olketa: “Iufala nao tekem hem and nilam hem long post bikos mi no faendem man hia duim eni rong samting.”—John 19:6.

      Pilate no bilivim olketa Jew wea sei Jesus fit for dae bikos hem againstim gavman, so distaem olketa sei hem tok spoelem God. Olketa sei: “Long law bilong mifala, hem fitim for disfala man dae bikos hem sei hem nao son bilong God.” (John 19:7) Datwan hem sem samting wea olketa accusim Jesus long hem taem olketa tekem hem front long Hae Kot bilong olketa Jew, bat hem firstaem for Pilate herem diswan.

      Pilate go bak insaed long haos and trae for tingim eni wei for letem Jesus go free bikos hem lukim Jesus barava safa and hem tingim tu dream bilong waef bilong hem. (Matthew 27:19) Distaem olketa Jew sei hem kolem hemseleva “son bilong God.” Wanem nao tingting bilong Pilate abaotem datwan? Pilate savve Jesus hem bilong Galilee. (Luke 23:5-7) Nomata olsem, hem askem Jesus moa: “Iu man bilong wea ia?” (John 19:9) Maet Pilate start for ting raonem sapos Jesus hem laef bifor long heven and sapos hem wanfala god.

      Jesus talem Pilate finis hem wanfala king and Kingdom bilong hem no bilong disfala world. Jesus no need for explainim wanem hem talem bifor, so hem stap kwaet nomoa. Datwan mekem Pilate kros fogud and sei long Jesus: “Hao, iu no laek story long mi? Mi nao garem paoa for aotem iu from prison or for nilam iu long post.”—John 19:10.

      Jesus sei long hem: “Sapos God hem no givim paoa long iu, hard for iu duim eni samting long mi. Dastawe sin bilong man wea givim mi long iu hem big tumas winim sin bilong iu.” (John 19:11) Luk olsem taem Jesus sei “man wea givim mi long iu” hem no tingim Judas Iscariot nomoa bikos Caiaphas and olketa wea waka tugeta witim hem tu barava guilty. So toktok bilong Jesus minim sin bilong olketa hia nao big tumas winim sin bilong Pilate.

      Pilate tinghae long wei bilong Jesus and toktok bilong hem. And tu, hem wari nogud God nao sendem hem kam. So hem trae moa for letem Jesus go free. Bat olketa Jew talem nara samting wea maet Pilate tingim finis. Olketa sei: “Eniwan wea mekem hemseleva wanfala king hem againstim King bilong Rome. So sapos iu letem disfala man for go free, iu enemy bilong King nao ia.”—John 19:12.

      Pilate tekem Jesus kam aotsaed moa. Hem sidaon long ples for judgem man and sei long olketa pipol: “King bilong iufala nao ia!” Bat olketa Jew nating sorre long Jesus. Olketa singaot olsem: “Killim hem dae! Killim hem dae! Nilam hem long post!” Pilate askem olketa moa: “Hao, iufala laekem mi for nilam king bilong iufala long post?” Nomata olketa Jew kasem hard taem anda long rul bilong Rome for longfala taem finis, olketa hed priest sei: “King bilong Rome nomoa hem king bilong mifala.”—John 19:14, 15.

      From olketa Jew no givap for demandim wanem olketa laekem, gogo Pilate givim komand for Jesus mas dae. Olketa soldia aotem datfala purple kaleko wea Jesus werem and mekem hem werem bak kaleko bilong hemseleva. Taem olketa tekem Jesus go, hemseleva nao karem post bilong hem.

      Distaem hem gogo for midolday long Friday, Nisan 14. Start long taem wea Jesus wekap long early morning long Thursday kam kasem distaem hem no sleep moa, and staka nogud samting happen long hem. Taem Jesus stragol for karem datfala post wea hevi tumas, hem barava wiki fogud nao. So olketa soldia forcem Simon wea hem man bilong Cyrene long Africa for karem go datfala post long ples wea bae olketa killim Jesus dae long hem. Staka pipol nao followim hem. Samfala krae and hitim chest bilong olketa seleva for showimaot olketa sorre tumas long samting wea happen.

      Jesus sei long olketa woman wea sorre and krae: “Olketa dota bilong Jerusalem, iufala no krae for mi. Bat krae for iufala seleva and for olketa pikinini bilong iufala, bikos iu savve, gogo bae hem kasem taem wea pipol bae sei, ‘Hapi nao olketa woman wea no savve garem pikinini and olketa wea no bornem or susum eni baby!’ Then olketa bae sei long olketa maunten, ‘Foldaon kam antap long mifala!’ and olketa bae sei long olketa hill, ‘Kavarem mifala!’ Mi talem diswan bikos sapos olketa duim olketa samting hia taem tree hem laef, waswe taem tree hem dae?”—Luke 23:28-31.

      Jesus hem storyim nation bilong olketa Jew wea olsem wanfala tree wea gogo for dae bat hem laef yet. Hem laef yet bikos Jesus hem stap and olketa Jew wea biliv long Jesus tu stap. Taem Jesus go bak long heven and olketa disaepol bilong hem lusim religion bilong olketa Jew, datfala nation bae dae long spiritual wei, olsem wanfala tree wea dae. Taem God iusim army bilong Rome for finisim datfala nation, pipol bae krae fogud!

      • Wanem nao olketa bigman accusim Jesus long hem?

      • Wanem nao Pilate wari abaotem?

      • Wanem nao olketa hed priest talem wea mekem Pilate givim Jesus for dae?

      • Taem Jesus sei tree hem “laef” and then tree hem “dae,” wanem nao hem storyim?

  • Olketa Nilam Jesus Long Post
    Jesus—Road, Truth, and Laef
    • Jesus promisim criminal wea hange saed long hem, “Iu bae stap witim mi long Paradaes”

      CHAPTER 131

      Olketa Nilam Jesus Long Post

      MATTHEW 27:33-44 MARK 15:22-32 LUKE 23:32-43 JOHN 19:17-24

      • OLKETA NILAM JESUS LONG POST

      • NOTIS WEA PILATE PUTIM ANTAP LONG POST MEKEM PIPOL MEKFANI LONG JESUS

      • JESUS STORYIM HOPE FOR LAEF LONG PARADAES LONG EARTH

      Olketa soldia tekem Jesus and tufala man for steal go long ples for killim olketa dae. Ples hia hem Golgotha wea minim Bon bilong Hed. Hem klosap nomoa long taon and nomata pipol “standap farawe lelebet,” olketa savve lukim go.—Mark 15:40.

      Olketa aotem kaleko bilong Jesus and tufala man hia. Then olketa tekem kam wine wea olketa mixim witim tufala drug wea olketa kolem myrrh and gall. Luk olsem olketa woman long Jerusalem nao wakem diswan and olketa bilong Rome letem man wea olketa bae killim hem dae for drinkim diswan mekem hem no feelim tumas pain. Bat bihaen Jesus teistim datwan hem les for drinkim. Why nao olsem? Hem laek for garem stretfala tingting mekem hem savve winim disfala test and gohed faithful go kasem taem hem dae.

      Olketa leim post long graon for nilam Jesus long hem. (Mark 15:25) Olketa soldia hammerim olketa nila go insaed hand and leg bilong hem, wea mekem hem pain tumas. Taem olketa standapim datfala post, pain hia worse go moa bikos hevi bilong body bilong Jesus mekem olketa nila hia brekem meat insaed hand and leg bilong hem. Nomata olsem, Jesus no tok kros long olketa soldia, bat hem prea olsem: “Dadi, forgivim olketa bikos olketa no savve long wanem olketa duim.”—Luke 23:34.

      Olketa bilong Rome savve putim notis abaotem nogud samting wea criminal duim antap long post wea hem hange long hem. So Pilate raetem notis and putim antap long post bilong Jesus wea sei: “Jesus bilong Nazareth, King bilong olketa Jew.” Hem raetem diswan long Hebrew languis, Latin languis, and Greek languis mekem klosap evriwan savve readim. Diswan showimaot Pilate hem barava les long olketa Jew wea forcem hem for killim dae Jesus. Olketa hed priest feel nogud and sei: “No raetem ‘King bilong olketa Jew.’ Bat raetem disfala toktok wea hem talem, ‘Mi nao King bilong olketa Jew.’” Bat from Pilate no laekem olketa for bossim hem moa, hem sei: “Bae mi no changem samting wea mi raetem.”—John 19:19-22.

      Olketa hed priest kros fogud, dastawe olketa talem moa sem samting wea olketa accusim Jesus long hem front long Hae Kot bilong olketa Jew. Olketa wea wakabaot go pas tok spoelem Jesus and sekem hed bilong olketa and sei: “Iu hao ia! Iu nao iu sei bae iu aotem temple and wakem bak insaed thrifala day. Hao nao iu no sevem iuseleva from post hia?” Olketa hed priest and olketa man wea teachim law tu sei: “Disfala Christ wea hem King bilong Israel shud kam daon from post hia mekem iumi savve lukim datwan and biliv nao.” (Mark 15:29-32) Nomata tufala man for steal wea olketa nilam long post barava guilty, tufala tu tok spoelem Jesus wea no guilty long eni samting.

      Fofala soldia bilong Rome tu mekfani long Jesus. Luk olsem olketa drinkim wine, so olketa act olsem olketa bae givim wine hia long Jesus tu, bat hem no savve tekem and drinkim. Olketa mekfani long saen antap long post tu and sei: “Sapos iu nao King bilong olketa Jew, sevem iuseleva.” (Luke 23:36, 37) Olketa tok spoelem and mekfani long Jesus wea hem nao road, truth, and laef! Nomata olsem, Jesus no tok strong long olketa Jew wea lukluk kam, olketa soldia wea mekfani long hem, and tufala criminal wea hange saed long hem.

      Olketa soldia plei daes for luksavve hu nao bae tekem longfala shirt bilong Jesus

      Fofala soldia tekem kaleko bilong Jesus and divaedem long fofala haf for fitim olketa. Olketa plei daes for savve hu nao bae tekem. Bat longfala shirt wea Jesus werem andanit long datfala kaleko hem barava spesol bikos “no eni part bilong hem garem join.” So olketa soldia sei: “Iumi no brekem disfala kaleko. Iumi plei daes for savve hu nao bae tekem.” Wanem olketa duim hem mekem toktok long olketa Holy Raeting kamap tru, wea sei: “Olketa divaedem kaleko bilong mi and sharem for fitim olketa, and olketa plei daes for tekem longfala shirt bilong mi.”—John 19:23, 24; Psalm 22:18.

      Gogo wanfala criminal wea hange saed long Jesus luksavve masbi Jesus hem wanfala king. Hem tok strong long nara criminal and sei: “Hao, iu nating fraet long God nomoa? Iu kasem sem panis olsem disfala man, and hem fitim tu bikos long nogud samting wea iumi duim. Bat man hia hem nating duim eni nogud samting.” Then hem sei long Jesus: “Plis, iu tingim mi taem iu King.”—Luke 23:40-42.

      Jesus sei long hem: “Mi talem iu tru samting, iu bae stap witim mi long Paradaes.” (Luke 23:43) Jesus no sei datfala man bae go insaed long Kingdom. So samting wea hem promisim disfala man hem difren from wanem hem promisim olketa aposol. Hem sei olketa aposol bae sidaon long olketa throne witim hem insaed long Kingdom. (Matthew 19:28; Luke 22:29, 30) Bat maet disfala criminal, wea hem wanfala Jew, savve finis abaotem Paradaes long earth wea Jehovah wakem for Adam and Eve and olketa pikinini bilong tufala. So nomata disfala criminal bae dae, hem garem datfala hope.

      • Why nao Jesus les for drinkim wine wea olketa laek givim long hem?

      • Wanem notis nao Pilate putim antap long post wea Jesus hange long hem, and wanem nao olketa Jew talem abaotem datwan?

      • Hao nao samting wea olketa soldia duim witim kaleko bilong Jesus mekem toktok long olketa Holy Raeting kamap tru?

      • Wanem nao Jesus promisim long wanfala criminal wea hange saed long hem?

  • “Barava Son Bilong God Nao Disfala Man!”
    Jesus—Road, Truth, and Laef
    • Bihaen Jesus dae long post saed long tufala criminal, bigman bilong olketa soldia sei: “Barava Son bilong God nao disfala man!”

      CHAPTER 132

      “Barava Son Bilong God Nao Disfala Man!”

      MATTHEW 27:45-56 MARK 15:33-41 LUKE 23:44-49 JOHN 19:25-30

      • JESUS DAE LONG POST

      • OLKETA SAMTING WEA HAPPEN TAEM JESUS DAE

      Distaem hem “mek-six hour,” wea hem twelv klok long midolday. “Evriwea start for dark nao, and datwan gohed kasem mek-naen hour,” wea hem thri klok long aftanun. (Mark 15:33) Samting wea mekem hem dark hem no bikos moon haedem sun. Datwan savve happen long taem bilong niu moon nomoa. Bat distaem hem full moon bikos hem taem bilong Pasova. And hem no dark for tu-thri minute nomoa olsem taem wea moon haedem sun. So God nao mekem diswan for happen!

      Tingim feeling bilong olketa wea mekfani long Jesus taem olketa lukim diswan. Long datfala taem tu, fofala woman kam long ples wea Jesus hange long post. Olketa hia nao mami bilong Jesus, Salome, Mary Magdalene, and Mary wea hem mami bilong aposol James.

      Mami bilong Jesus “standap klosap long post,” and aposol John nao stap witim hem. Mary lukim son wea hem barava lovem kasem bigfala pain. Hem “barava sorre and feel nogud tumas,” olsem wanfala sword kat go deep insaed long hem. (John 19:25; Luke 2:35 and footnote.) Nomata Jesus barava safa, hem tingim mami bilong hem. Hem luk go long John, then sei long mami bilong hem: “Man hia bae hem son bilong iu!” Then hem luk go long mami bilong hem, and hem sei long John: “Woman hia bae hem mami bilong iu!”—John 19:26, 27.

      Jesus markem aposol John wea hem barava lovem for lukaftarem mami bilong hem, wea luk olsem distaem hem widow woman. Jesus savve olketa nara son bilong Mary, wea hem nao olketa haf brata bilong hem, no biliv long hem yet. So Jesus showimaot nambawan example for mek sure mami bilong hem bae kasem wanem hem needim long physical wei and long spiritual wei!

      Long samting olsem thri klok long aftanun, Jesus hem sei: “Mi laek drink.” Hem talem diswan mekem samting wea olketa Holy Raeting talem kamap tru. (John 19:28; Psalm 22:15) Jesus feel savve Dadi bae no duim eni samting for protectim hem long datfala taem. Diswan bae testim sapos Son bilong hem bae gohed faithful. Christ hem singaot big olsem: “Eli, Eli, lama sabachthani?” wea minim “God bilong mi, God bilong mi, why nao iu lusim mi?” Taem samfala wea klosap long hem herem samting wea hem talem, olketa sei: “Herem! Hem singaotem Elijah.” Wanfala long olketa ran go for tekem wanfala pis matres. Hem tuwetem long wine wea saoa, putim long wanfala stik, and givim go long Jesus for drinkim. Bat olketa narawan sei: “Leavim hem! Iumi lukim sapos Elijah bae kam for aotem hem from post hia.”—Mark 15:34-36.

      Then Jesus hem singaot olsem: “Mi duim finis evri samting wea iu askem mi for duim!” (John 19:30) Hem talem olsem bikos hem duim evri samting wea Dadi sendem hem long earth for duim. Then Jesus sei: “Dadi, mi putim laef bilong mi long hand bilong iu.” (Luke 23:46) Jesus barava trustim Jehovah for mekem hem laef bak, so bihaen hem talem datfala toktok, hem bendim daon hed bilong hem and hem dae nao.

      Long semtaem, strongfala earthquake hem brekem olketa big ston and from graon hem seksek tumas samfala grev aotsaed Jerusalem hem brek and olketa dead body aot from olketa grev hia. Pipol wea lukim olketa dead body hia go long “datfala holy taon” and storyim samting wea olketa lukim.—Matthew 12:11; 27:51-53.

      Taem Jesus hem dae, bigfala kaleko insaed long temple bilong God wea divaedem Holy Rum from Barava Holy Rum hem brek start from antap go kasem botom bilong hem. Diswan showimaot God hem barava kros long olketa wea killim dae Son bilong hem and datwan showimaot tu start long datfala taem, olketa man savve go insaed long Barava Holy Rum, wea hem nao heven.—Hebrew 9:2, 3; 10:19, 20.

      Diswan mekem pipol barava fraet. Wanfala bigman bilong olketa soldia hem sei: “Barava Son bilong God nao disfala man!” (Mark 15:39) Maet datfala bigman stap taem Pilate kotem Jesus and olketa storyim sapos hem nao Son bilong God or nomoa. Distaem hem barava bilivim Jesus hem raeteous and hem nao Son bilong God.

      Olketa narawan seke long olketa samting wea happen and ranawe go bak long ples wea olketa stap. Olketa “hitim chest bilong olketa” for showimaot olketa sorre and shame. (Luke 23:48) Samfala wea standap farawe lelebet and lukluk kam hem olketa woman wea disaepol bilong Jesus and wea savve gogo witim hem. Olketa tu seke tumas long olketa samting hia wea happen.

      “NILAM HEM LONG POST!”

      Olketa enemy bilong Jesus singaot olsem: “Nilam hem long post!” (John 19:15) Greek word for “post” long olketa Gospel hem stau·rosʹ. Datfala buk History of the Cross hem sei: “Stauros hem minim nomoa ‘post,’ olsem olketa post wea farmer iusim for wakem fence.”

      • Why nao hem no stret for sei evriwea hem kamap dark for thrifala hour bikos moon haedem sun?

      • Wanem gudfala example nao Jesus showimaot for lukaftarem parents wea olo?

      • Wanem nao happen long taem bilong datfala earthquake? Wei wea bigfala kaleko insaed long temple hem brek long tufala haf hem showimaot wanem?

      • Wanem nao tingting bilong pipol abaotem dae bilong Jesus and olketa nara samting wea happen long semtaem?

  • Olketa Berem Jesus
    Jesus—Road, Truth, and Laef
    • Olketa redyim Body bilong Jesus

      CHAPTER 133

      Olketa Berem Jesus

      MATTHEW 27:57–28:2 MARK 15:42–16:4 LUKE 23:50–24:3 JOHN 19:31–20:1

      • OLKETA AOTEM BODY BILONG JESUS FROM POST

      • OLKETA REDYIM BODY BILONG JESUS FOR PUTIM LONG CAVE

      • OLKETA WOMAN GO LONG CAVE BAT BODY BILONG JESUS NO STAP

      Hem gogo for evening long Friday, Nisan 14. Taem sun hem go daon, Sabbath long Nisan 15 bae start. Jesus hem dae finis, bat tufala criminal wea hange saed long hem no dae yet. Law hem sei body bilong man wea dae “mas no hange long post for full naet,” bat olketa mas berem “long datfala sem day.”—Deuteronomy 21:22, 23.

      Friday hem day wea pipol redyim kaikai and eni nara samting wea olketa mas duim bifor long Sabbath. Taem sun hem go daon, “wanfala spesol” Sabbath bae start. (John 19:31) Nisan 15 bae hem first day bilong celebration for kaikaim bred wea no garem yeast wea gohed for sevenfala day, and evritaem Nisan 15 hem wanfala Sabbath nomata hem long Saturday or eni nara day insaed week. (Leviticus 23:5, 6) Distaem Nisan 15 bae kamap long Saturday wea hem Sabbath bilong olketa evri week. From tufala Sabbath hia bae kamap long sem day, bae hem “wanfala spesol” Sabbath.

      So olketa Jew askem Pilate for olketa soldia brekem leg bilong Jesus and tufala man for steal. Diswan bae mekem olketa dae kwiktaem, bikos olketa no savve iusim leg for pushim ap body bilong olketa mekem olketa savve brith. Olketa soldia kam and brekem leg bilong tufala man for steal. Bat taem olketa lukim Jesus dae finis, olketa no brekem leg bilong hem. Diswan mekem toktok long Psalm 34:20 kamap tru wea sei: “Hem protectim evri bon bilong hem mekem no eni bon bilong hem brek.”

      For mek sure Jesus hem dae finis, wanfala soldia spiarim hem long saed bele bilong hem klosap long heart bilong hem. “Semtaem nomoa, blood and wata kamaot nao.” (John 19:34) Diswan mekem nara toktok long olketa Holy Raeting kamap tru wea sei: “Olketa bae lukluk go long man wea olketa spiarim.”—Zechariah 12:10.

      “Wanfala rich man” from Arimathea, wea nem bilong hem Joseph hem tu stap. (Matthew 27:57) Hem wanfala member bilong Hae Kot bilong olketa Jew and pipol respectim hem. Hem “weit for Kingdom bilong God” and hem wanfala man wea ‘gud and raeteous.’ Hem no hapi witim disison bilong hae kot bikos “hem disaepol bilong Jesus bat hem no talem eniwan bikos hem fraetem olketa Jew.” (Mark 15:43; Luke 23:50; John 19:38) Nomata Joseph fraet lelebet, hem go long Pilate and ask for body bilong Jesus. Pilate kolem kam bigman bilong olketa soldia wea talem hem stret Jesus hem dae finis. So Pilate letem Joseph tekem body bilong Jesus.

      Joseph peim wanfala naes kaleko wea klin. Hem aotem body bilong Jesus from post and pasolem hem long datfala kaleko. Nicodemus, wea “bifor hem go lukim Jesus long naet,” hem tu help for redyim body bilong Jesus. (John 19:39) Hem tekem kam samting olsem thirti kilo long tufala paoda wea smel naes, wea olketa kolem myrrh and aloes. Olketa putim paoda hia long body bilong Jesus and pasolem long kaleko. Diswan hem wei bilong olketa Jew for redyim body bilong man wea dae bifor olketa berem hem.

      Wanfala niu cave hem stap wea Joseph digim insaed long bigfala ston, and hem putim body bilong Jesus insaed. Then hem rolim go wanfala big ston for satem cave hia. Hem duim diswan kwiktaem bifor Sabbath hem start. Maet Mary Magdalene and Mary wea hem mami bilong James tu help for redyim body bilong Jesus. Distaem olketa hariap go bak long haos “for redyim oil wea smel naes and olketa nara samting wea smel naes” for putim long body bilong Jesus bihaen long Sabbath.—Luke 23:56.

      Long next day, wea hem nao Sabbath, olketa hed priest and olketa Pharisee go long Pilate and sei: “Mifala tingim samting wea datfala man for laea hem talem taem hem laef yet. Hem sei, ‘Mi bae laef bak bihaen thrifala day.’ So talem olketa man bilong iu for gaedem datfala cave go kasem mek-thri day nogud olketa disaepol bilong hem kam and stealim body bilong hem and sei long pipol, ‘Hem laef bak nao!’ Kaen laea toktok olsem bae hem barava nogud winim datfala samting wea Jesus talem firstaem.” Pilate sei long olketa: “Iufala garem man for security. Talem hem for go gaedem gud ples ia.”—Matthew 27:63-65.

      Long early morning long Sunday, Mary Magdalene and Mary wea hem mami bilong James, witim olketa nara woman tu kam long cave. Olketa tekem kam olketa samting wea smel naes tumas for putim long body bilong Jesus. Olketa sei: “Hu nao bae helpem iumi rolim go ston hia from datfala cave?” (Mark 16:3) Bat wanfala earthquake hem kasem ples hia. And tu, angel bilong God aotem finis datfala ston, olketa security no stap, and luk olsem body bilong Jesus no stap tu!

      • Wanem nao pipol savve duim long Friday, and why nao disfala Sabbath hem “spesol”?

      • Wanem nao Joseph and Nicodemus duim taem Jesus hem dae, and why nao olketa tingim Jesus?

      • Wanem nao olketa priest laekem Pilate for duim, bat wanem nao happen long Sunday morning?

Solomon Islands Pidgin Pablikeson (1988-2024)
Log Aot
Log In
  • Solomon Islands Pidgin
  • Sharem
  • Settings
  • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
  • Terms of Use
  • Privacy Policy
  • Privacy Setting
  • JW.ORG
  • Log In
Sharem