Wastaoa ONLINE LIBRARY
Wastaoa
ONLINE LIBRARY
Solomon Islands Pidgin
  • BIBLE
  • OLKETA PABLIKESON
  • OLKETA MEETING
  • g03 4/8 pp. 28-29
  • Lukluk Long World

Disfala sekson no garem eni video.

Sorre, disfala video no savve plei distaem.

  • Lukluk Long World
  • Wekap!—2003
  • Subheding
  • Savve Tumas for Copyim Saond
  • “Laea Mekem Brain Hard Waka”
  • No Register Taem Olketa Born
  • Tuberculosis Still Go Ahed
  • “Worshipim Man wea Pipol Tinghae Long Hem”
  • Samting wea Kamaot From Wei for Smoke Insaed 40-Year
  • Tambuim Pikinini Soldia
  • Olketa Pikinini Garem Mentol Problem
Wekap!—2003
g03 4/8 pp. 28-29

Lukluk Long World

Savve Tumas for Copyim Saond

Pipol sei olketa bird wea olketa kolem starling savve tumas for copyim krae bilong 40 difren kaen bird. Bat hem no datwan nomoa. Pipol bin herem hao kaen starling wea planti stap raonem area bilong olketa, savve copyim saond bilong olketa bas, siren, chain saw, alarm bilong car, sheep, and tu, krae bilong olketa horse. Bat distaem olketa savve long narakaen saond moa—saond bilong mobile telephone. So National Geographic magasin report olsem: “Sapos iu herem saond bilong mobile telephone aotsaed, iu maet sapraes for lukim hao datfala ‘telephone’ garem olketa feather. Taem gogo planti moa pipol iusim mobile telephone, olketa mockingbird, mynah, and olketa narawan wea savve copyim olketa saond bae lanem tu disfala saond.”

“Laea Mekem Brain Hard Waka”

Olketa man for duim research long University of Pennsylvania faendaot hao brain mas waka moa hard for talem laea winim wei for talem truth. Dr. Daniel Langleben hem bin studyim diswan thru long wei for iusim wanfala machine, wea olketa kolem functional magnetic resonance imaging (fMRI), wea luksavve which part long brain nao waka taem man laea. Taem man askem wanfala kwestin, brain bilong iumi firstaem need for ting raonem. Then, olsem report bilong The News bilong Mexico City hem talem: “Kwiktaem nomoa, wanfala man for laea bae firstaem tingim tru ansa bifor hem trae for tingim or talem ansa wea laea.” Langleben hem sei: “Insaed brain, hem mas waka bifor hem savve kasem ansa. Wei for talem laea hem moa hard winim wei for talem truth, so diswan mekem olketa neuron waka moa hard.” Disfala wei wea olketa neuron hia waka hem showaot olsem wanfala laet long datfala machine fMRI. Datfala niuspepa hem sei: “Nomata sapos hem man wea savve tumas for ososo, wei for laea hem mekem brain bilong hem for hard waka.”

No Register Taem Olketa Born

United Nations Children’s Fund (UNICEF) hem report olsem: “Each year 50 million pikinini wea born olketa no register—diswan winim 40 per cent bilong total namba bilong pikinini wea born evriwea long world.” Hem sei tu: “Long 39 kantri, samting olsem 30 per cent bilong olketa pikinini olketa no register taem olketa born and long 19 kantri namba hem samting olsem 60 per cent.” Wanem nao diswan minim? Sapos pikinini no garem birth certificate, law hem no luksavve long hem, and diswan savve stopem pikinini for kasem samfala main samting wea man shud kasem. UNICEF sei: “Wei for registerim pikinini taem hem born hem wanfala important human right, hem mekem man savve kasem olketa nara right olsem education, samting saed long health, . . . and protection from wei wea pipol ting daonem hem, and spoelem hem.” And olketa problem wea kamaot from wei for no registerim pikinini taem hem born hem no just long taem hem pikinini nomoa. Report hia hem sei: “Bihaen taem hem full grown, wei wea hem no register bae mekem hem hard for. . . registerim marit bilong hem.”

Tuberculosis Still Go Ahed

Clarín niuspepa bilong Buenos Aires hem reportim hao Tuberculosis (TB) hem nating finis. Diswan hem barava tru long olketa kantri wea poor living hem big tumas. Datfala article hem sei hao long Argentina “14,000 niu case kamap evri year. Wanfala report from World Health Organization hem sei . . . , disfala sik hem go ahed for killim dae 2 million pipol evri year.” Nomata pipol tingim TB olsem sik wea join witim wei for no kaikai gud and poor living, disfala sik hem isi tumas for pas go long narawan so evri pipol nao stap long danger for kasem disfala sik. Dr. Julio González Montaner wea hem wanfala long olketa first man for iusim olketa medicine for faet againstim TB hem sei olsem: “Tuberculosis hem isi tumas for pas go long nara pipol, and hem savve kasem enikaen man nomoa.” Hem explainim hao sik hia savve pas go long nara man taem hem insaed aeroplane, long community bilong hemseleva, or long ples wea hem waka.

“Worshipim Man wea Pipol Tinghae Long Hem”

Doctor bilong mind, Raj Persaud hem sei: “Niu research wea olketa duim for studyim mind hem showimaot hao wei for worshipim man wea pipol tinghae long hem, hem start for tekovarem wei wea pipol followim religion.” Taem hem raet insaed long The Sunday Times bilong London, Persaud hem sei hao taem pipol no garem strong biliv long religion bilong olketa, hem moa isi for olketa “worshipim” olketa man wea pipol tinghae long olketa. Diskaen worship hem showaot thru long wei wea samfala willing tumas for peim hae price for kasem olketa samting wea datfala man ownim or samting wea hem bin holem. And tu, Persaud sei, “pipol wea worshipim olketa wea pipol tinghae tumas long hem” savve copyim fasin and living bilong datwan wea olsem idol bilong olketa, and planti taem olketa tingse hem no savve duim eni rong samting and hem garem “olketa law bilong hemseleva wea olketa man nating hard for minim and from diswan olketa savve mek excuse for hem.” Dr. Persaud sei tu hao iumi savve lukim pruv hao olketa man wea pipol tinghae tumas long olketa barava affectim pipol, taem iumi lukim olketa samting wea store sellim wea garem nem bilong datwan wea pipol tinghae tumas long hem and tu long wei wea pipol copyim olketa disison bilong olketa hia saed long health. Hem sei tu: “Diswan hem showimaot hao wei wea iumi worshipim olketa man wea pipol tinghae tumas long hem, hem mekem olketa garem bigfala paoa winim eniwan long earth—olketa kamap olsem olketa god midolwan long iumi.”

Samting wea Kamaot From Wei for Smoke Insaed 40-Year

Long 1962, Royal College of Physicians long England pablisim Smoking and Health, wea The Independent bilong London hem sei hem nao, “first kliafala warning wea kam from wanfala official sekson long Britain wea talemaot wei wea tobacco hem danger.” Long datfala taem, 70 percent long olketa man and 43 percent long olketa woman olketa savve smoke. Insaed winim 40 year, wei for smoke hem killim dae “faev million pipol long United Kingdom, wea hem 12 taems winim namba bilong pipol wea dae long Mek-tu World War.” Nomata distaem only 29 percent long olketa man and 25 percent long olketa woman olketa savve smoke, The Independent hem sei cigarette hem still samting wea samfala “mekhae long hem, and trae for mekem hem luk naes, for mekem olketa young wan laek peim.” Long wanfala report wea kamap no longtaem go nomoa long datfala Royal College, hem showimaot hao wei for iusim tobacco hem kakamap moa big distaem and hem still main samting wea mekem health bilong pipol for stap long danger. Sir Richard Doll, wea long 1950 hem duim samfala niu kaen study saed long wei for smoke and cancer long lung, hem sei nomata man bin smoke longfala taem hem no tu leit for stop. Hem sei tu: “Message wea mi laek talem hem nao, stop for smoke, enjoyim laef wea moabeta and enjoyim wei for laef for longfala taem moa.”

Tambuim Pikinini Soldia

United Nations talem diswan long nius long February 12, 2002: “Wanfala agreement for tambuim wei for iusim olketa pikinini olsem soldia hem kamap tuday, diswan kamap bihaen tenfala year wea pipol from planti kantri faet hard againstim disfala main samting wea spoelem human rights long world.” Datfala Optional Protocol, wea 96 kantri nao saenem, “hem sei hao no eniwan wea age bilong hem anda long 18 mas joinim army from gavman forcem hem, and olketa gavman mas markem age bilong olketa wea laek volunteer for army mas winim 16 year.” Olketa sei samting olsem “haf million pikinini insaed army bilong olketa gavman, paramilitary and olketa narakaen army long 85 kantri evriwea long world; winim 300,000 long olketa hia go ahed for faet insaed olketa war insaed long 35 kantri.” UN News Service Web page sei planti long olketa pikinini hia pipol bin stealim olketa and “olketa hitim or killim olketa dae sapos olketa trae for ranawe. Diswan hem barava nogud tumas for olketa girl, from planti taem olketa spoelem olketa saed long sex.”

Olketa Pikinini Garem Mentol Problem

The Independent of London hem sei: “Faevfala long evri pikinini long world garem mentol problem or problem saed long fasin wea hem bae spoelem full laef bilong hem.” Wanfala report bilong World Health Organization and United Nations Children’s Fund hem talem warning hao namba bilong olketa young pipol wea garem sik long mind, laek for suisaed, and spoelem seleva hem “barava” kamap big distaem. Olketa wea diswan hem affectim tumas nao hem olketa wea stap long olketa area wea war and long olketa kantri wea selen and living hem kwiktaem for change. Long report bilong niuspepa The Independent hem sei hao olketa pikinini wea sik long mind “isi for kasem olketa narakaen sik and savve duim samting wea mekem laef bilong olketa stap long danger.” Hem sei tu hao “samting olsem 70 percent long olketa wea dae taem olketa no olo yet hem join witim wei wea taem olketa young olketa smoke, drink and iusim drug.”

    Solomon Islands Pidgin Pablikeson (1988-2024)
    Log Aot
    Log In
    • Solomon Islands Pidgin
    • Sharem
    • Settings
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Terms of Use
    • Privacy Policy
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Log In
    Sharem