Wastaoa ONLINE LIBRARY
Wastaoa
ONLINE LIBRARY
Solomon Islands Pidgin
  • BIBLE
  • OLKETA PABLIKESON
  • OLKETA MEETING
  • g03 7/8 pp. 26-28
  • Interesting World Bilong Olketa Worm

Disfala sekson no garem eni video.

Sorre, disfala video no savve plei distaem.

  • Interesting World Bilong Olketa Worm
  • Wekap!—2003
  • Subheding
  • Olketa Nara Article
  • Simpol Brain, Barava Sapraesing Savve
  • Why Nao Olketa Slippery Olsem?
  • Planet wea Fulap Witim Olketa Man for Hou
  • Iusim Paoa Bilong Worm
  • Waswe, Jesus Storyim Hellfire?
    Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2008
Wekap!—2003
g03 7/8 pp. 26-28

Interesting World Bilong Olketa Worm

FROM MAN WEA RAET FOR WEKAP! LONG AUSTRALIA

QUEEN CLEOPATRA bilong Egypt sei olketa hia olketa holy. Aristotle sei olketa nao olketa bele bilong earth. Charles Darwin tingse olketa duim important part insaed history bilong world. Olketa famous pipol hia barava tinghae long wanem animal nao? Datfala hambol worm.

Olsem bae iu lukim, hem fitim for tinghae long olketa worm. Hem tru, olketa slippery and mumuv tumas, samting wea maet iumi les long hem. Bat nomata olsem disfala wei wea olketa mumuv and slippery savve mekem iumi sapraes taem iumi savve long moa samting abaotem olketa worm. Only samting iu need for duim hem for bend daon and digim smol pis graon witim hand or luk anda long olketa leaf and iu go insaed barava interesting world bilong olketa worm.

Simpol Brain, Barava Sapraesing Savve

Lukluk gud long wanfala worm and bae iu lukim hao body bilong hem garem olketa sekson wea sheip olsem ring wea luk olsem wanfala laen bilong staka sismol tyre wea join barava klos tugeta. Tufala grup bilong olketa masol muvim each sekson. Wanfala grup, wea skin nao kavarem, hem olsem wanfala ring raonem worm. Andanit long olketa masol hia hem mek-tu grup wea start long wan end go kasem nara end bilong worm. Worm hem muv taem hem taetem and then slakem each grup bilong olketa masol long each sekson bilong body from wan end go kasem nara end, wea luk olsem wanfala wave wea muv from front go kasem bak bilong worm.

Sapos iu holem wanfala worm long hand bilong iu bae hem mumuv olabaot. Worm hem duim olsem from hem garem staka sense organ wea kavarem full body bilong hem—samting olsem 1,900 long wanfala sekson nomoa. Olketa hia mekem worm savve feelim and teistim samting, and mekem hem savve wea nao laet.

Worm hem holem graon witim olketa smol samting olsem hair wea olketa kolem setae. Each sekson bilong worm garem setae wea kamap olsem olketa padol bilong kanu. Worm hem pushim olketa hair hia insaed graon, pushim hemseleva, then aotem. Worm savve muv forward or muv go bak taem hem iusim wanfala sekson bilong setae then narafala sekson, or sapos hem seke long samting, hem savve pushim wanfala end bilong body go insaed long graon olsem anka, and pullim kam bak nara end. Wei wea worm savve muvim setae hia kwiktaem and long wei wea followim order hem barava spesol tumas.

Sapos bird hem aotem samfala sekson long tail bilong worm, samfala worm savve growim bak—bat hem growim bak sem namba bilong olketa sekson wea lus, no winim datwan. Luk olsem each sekson mekem sismol electric. Worm go ahed for growim bak olketa sekson hia go kasem taem strong bilong electric wea kamaot from evri sekson hem semsem olsem strong bilong electric bifor bird aotem olketa.

Planti thousand long olketa sense organ witim olketa barava spesol system bilong olketa masol join go long datfala cerebral ganglion, wea hem stap long end bilong worm wea mouth stap. Taem olketa duim olketa test, olketa faendemaot hao olketa worm savve lelebet rememberim samting and tu olketa savve lane for stap klia long danger.

Why Nao Olketa Slippery Olsem?

Wei wea skin bilong worm hem slippery tumas hem mekem hem savve brith. Skin bilong worm garem staka smol hol, and olketa blood vessel anda long skin savve kasem oxygen from air or wata wea garem oxygen and long semtaem carbon dioxide savve go aot. Bat worm savve duim diswan only sapos skin hem tuwet. Sapos skin bilong worm hem kamap drae, bae hem isisi dae from hem no savve brith.

Long narasaed, sapos worm hem pas insaed graon long taem bilong bigfala rain, oxygen insaed wata bae kwiktaem finis. Diswan hem wanfala reason why olketa worm kamaot from graon bihaen bigfala rain. Sapos nomoa, bae olketa dae from no inaf oxygen for brithim.

Planet wea Fulap Witim Olketa Man for Hou

Winim 1,800 difren kaen worm stap long earth. Olketa stap evriwea long earth, bat only olketa barava drae and kol ples nao olketa no stap. Andanit olketa area bilong South Africa wea no garem staka tree, maet 70 worm nomoa stap insaed evri square meter bilong graon, bat graon long bush bilong Canada maet garem 700 worm for evri square meter.

Long New Zealand, olketa divaedem olketa worm long thrifala main kaen. First kaen nao kwiktaem for bornem olketa pikinini, and savve muv fast. Olketa stap insaed olketa leaf and samting wea stap antap long graon. Mek-tu hem staka winim nara tufala kaen and hem dig go thru long top sekson bilong graon. Mek-thri worm hem dig go daon deep lelebet and maet hem stap insaed hol bilong hem for tu-thri year—wea hem nao full laef bilong hem. Olketa hia nao olketa masol man bilong olketa worm. Olketa garem strongfala masol long hed bilong olketa for mekem olketa savve pushim and digim olketa seleva go insaed graon. Wanfala worm wea big winim staka worm long world hem stap long south part bilong Australia. Long bilong disfala maeti worm savve kasem 1.5 meter and weight bilong hem savve kasem 500 gram.

Taem olketa worm mumuv raon, olketa duim waka olsem man for houm graon. Taem olketa dig and kaikaim siti bilong animal, graon, olketa leaf and samting wea rotten, olketa mekem samting wea olketa kolem casting bilong worm—wea diswan nao hem siti bilong hem wea kamap staka. Olketa talem hao olketa worm long England mekem samting olsem 20 ton bilong siti for evri hectare. Barava spesol samting nao olketa worm duim wea stap long Nile Valley. Olketa hia mekem 2,500 ton bilong siti for evri hectare. Taem olketa worm houm graon, wata hem moa isi for go insaed and graon hem kamap moabeta for growim samting.

Olketa scientist faendem hao bele bilong worm savve changem olketa gud samting insaed graon for kamap samting wea olketa plant savve kaikaim. So siti bilong worm hem garem staka kaikai for olketa plant. And tu, planti smolfala living samting wea danger tumas insaed siti bilong animal hem dae taem hem go thru bele bilong worm. Long wei olsem, olketa worm klinim graon taem olketa kaikai. Olketa mekem rabis kamap gudfala kaikai for olketa plant.

Iusim Paoa Bilong Worm

Olketa company wea kolektem and treatim rabis wea kam from olketa toilet and factory iusim spesol paoa bilong olketa worm for mekem rabis kamap gud samting. Wanfala company long Australia iusim 500 million worm long olketa ples for treatim rabis. Olketa keepim olketa worm long olketa spesol ples and feedim olketa witim siti bilong pigpig and man wea mix witim pepa and olketa rotten leaf and nara samting. Weight bilong samting olketa worm kaikaim each day hem savve kasem 50 or 100 percent bilong body weight bilong olketa and olketa mekem kaikai for plant wea fulap witim gud samting wea olketa company savve marketem.

Samfala research showim hao iumi savve iusim olketa worm for nara samting tu—for kaikai. Olketa worm garem olketa sem gudfala amino acid olsem meat bilong buluka. Taem olketa drae, olketa garem 60 percent protein and 10 percent fat and garem calcium and phosphorus. Long samfala kantri, pipol kukim and kaikaim worm pie. Long olketa nara kantri, pipol kukim olketa long oil or maet no kukim bat kaikaim stret.

Tru nao, nomata olketa worm maet no kaen animal wea pipol laekem tumas, world bae wanfala barava difren ples sapos olketa no stap. So next taem iu lukim naesfala area long bush, tingim bigfala army bilong olketa worm anda long graon, wea go ahed busy for houm and mekem kamap gud datfala graon wea keepim datfala area naes olsem.

[Diagram/Pictures on page 28]

(Lukim pablikeson for olketa nara information)

Body Bilong Wanfala Worm

Epidermis

Masol wea go from wan end go kasem nara end

Setae masol

Setae

Masol wea sheip olsem ring

Bladder

Intestine

Nerve cord

[Credit Line]

Lydekker

J. Soucie © BIODIDAC

[Piksa long page 26]

Olketa worm “padol” go thru long graon witim setae bilong olketa

[Piksa long page 27]

Olketa worm houm graon wea mekem olketa plant savve grow gud

[Piksa long page 27]

Datfala maeti worm long Gippsland, wanfala kaen worm long Australia wea gogo for finis, savve grow kasem winim 1.5 meter long

[Credit Line

Courtesy Dr A. L. Yen

[Piksa long page 28]

Olketa worm mekem rabis kamap gudfala kaikai for olketa plant

    Solomon Islands Pidgin Pablikeson (1988-2024)
    Log Aot
    Log In
    • Solomon Islands Pidgin
    • Sharem
    • Settings
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Terms of Use
    • Privacy Policy
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Log In
    Sharem