Referencias rech ri wuj Qachak xuqujeʼ Qakʼaslemal ri oj Cristianos
7-13 RE ENERO
QʼINOMAL RE RI UTZIJ RI DIOS | HECHOS 21, 22
«Are chbʼan ri urayibʼal ri» Jehová
(Hechos 21:8-12) Chukabʼ qʼij xujel bʼik, xujopan pa Cesarea. Xujok pa ri rachoch ri Felipe, ri tzijol ri utzalaj tzij re kolobʼal ibʼ chke ri winaq. Areʼ jun chke ri wuqubʼ pataninelabʼ ke ri taqomxenlabʼ. Xujkanaj kʼu kan rukʼ. 9 Ri Felipe e kʼo kajibʼ umiʼal qʼapojibʼ. Ri e areʼ e qʼaxal taq tzij. 10 Xujkʼojiʼ na kebʼ oxibʼ qʼij. Xqaj kʼu uloq pa Judea jun qʼaxal tzij chilaʼ, Ágabo ubʼiʼ. 11 Xopan kʼu kukʼ, xresaj ri upas ri Pablo, xeʼuyut ri raqan uqʼabʼ chbʼil ribʼ, xubʼij: «Jeʼ kubʼij waʼ ri Ruxlabʼal ri Dios: ‹Jeʼ kkibʼan na waʼ ri aj judeyibʼ pa Jerusalén che ri achi ri ajchaqʼe we pas riʼ, kkiyut na, kkijach kʼu na pa kiqʼabʼ ri man aj judeyibʼ taj›». 12 Are taq xqata waʼ, ri uj xuqujeʼ ri e aj Cesarea xqabʼochiʼj ri Pablo chi man kbʼe ta pa Jerusalén.
bt-S 177 párrs. 15, 16
«Are chbʼan ri urayibʼal ri» Jehová
15 Are chiʼ ri Pablo kʼo pa ri rachoch ri Felipe, xopan chi jun winaq che nim ubʼanik: ri ajqʼaxal tzij Ágabo. Ri e kʼo chilaʼ qas ketaʼm uwach xuqujeʼ ketaʼm che ri ubʼim kanoq chrij ri wiʼjal qas xkʼulmatajik chiʼ tajin kajawin ri emperador Claudio (Hech. 11:27, 28). Rumal laʼ, weneʼ tajin kkichomaj: «¿Jasche xpetik? ¿Jas tzij ukʼamom loq?». Xaq xekaʼy che. Tekʼuriʼ xkilo che ri Ágabo xresaj ri «upas» ri Pablo (Versión Moderna), che ukojom. Are jun pas che uximom xeʼupam xuqujeʼ kukoj che ukʼolik ri urajil xuqujeʼ nikʼaj chi jastaq. Rukʼ wajun nimalaj atzʼyaq riʼ, Ágabo xuxim ri raqan xuqujeʼ ri uqʼabʼ, tekʼuriʼ xubʼij ri e tzij riʼ che sibʼalaj mayibʼal: «Jeʼ kubʼij waʼ ri Ruxlabʼal ri Dios: ‹Jeʼ kkibʼan na waʼ ri aj judeyibʼ pa Jerusalén che ri achi ri ajchaqʼe we pas riʼ, kkiyut na, kkijach kʼu na pa kiqʼabʼ ri man aj judeyibʼ taj›» (Hech. 21:11).
16 Wajun profecía riʼ xuya ubʼixik che ri apóstol Pablo kbʼe na pa Jerusalén. Xuqujeʼ xubʼij, che umak kech ri e judíos, kjach «kʼu na pa kiqʼabʼ ri man aj judeyibʼ taj». Ri xyaʼ ubʼixik xubʼano che konojel ri e kʼo chilaʼ sibʼalaj xebʼisonik. «Are taq xqata waʼ, ri uj xuqujeʼ ri e aj Cesarea xqabʼochiʼj ri Pablo chi man kbʼe ta pa Jerusalén. Ri Pablo xutzelej ubʼixik: ‹¿Jasche kixoqʼik kiya bʼis che ri wanimaʼ? Utz chwe in man xuwi ta kinyutik, xaneʼ xuqujeʼ chi kinkamisax pa Jerusalén, rumal rech ri ubʼiʼ ri Ajawaxel Jesús›.» (Hech. 21:12, 13.)
(Hechos 21:13) Ri Pablo xutzelej ubʼixik: «¿Jasche kixoqʼik kiya bʼis che ri wanimaʼ? Utz chwe in man xuwi ta kinyutik, xaneʼ xuqujeʼ chi kinkamisax pa Jerusalén, rumal rech ri ubʼiʼ ri Ajawaxel Jesús».
bt-S 178 párr. 17
«Are chbʼan ri urayibʼal ri» Jehová
17 ¡Chachomaj ri tajin kkʼulmatajik! Konojel ri e qachalal, xuqujeʼ ri Lucas, xkikoj kichuqʼabʼ che ubʼixik che ri Pablo, rech kbʼe taj. Are chiʼ xril ri kiloqʼoqʼenik, kibʼisonik xuqujeʼ ri koqʼej xopan pa ranimaʼ, Pablo xubʼij chke: «Tajin kiqasaj uchuqʼabʼ ri wanimaʼ», o «¡Kibʼan kebʼ che ri wanimaʼ!» (Nueva Versión Internacional). Pa neʼ xkʼulmataj wariʼ, xukʼex ta ri kraj kubʼano junam rukʼ are chiʼ xchʼaw kukʼ ri e qachalal re Tiro. Ri xbʼix che xuqujeʼ ri oqʼej kubʼan taj che kukʼex ri uchomanik. Xaneʼ, Pablo xuya ubʼixik chke jasche rajawaxik kbʼek. ¡Sibʼalaj kʼo ukowil ukʼuʼx xuqujeʼ kuxibʼij ta ribʼ! Junam rukʼ ri Jesús, rukʼ kowil ukʼuʼx kbʼe pa Jerusalén (Heb. 12:2). Pablo kurayij taj kkamisaxik, are kʼu we kuriq na kʼax, rumal che chuwach areʼ sibʼalaj nim ubʼanik che kkamik rumal che rajpatanel ri Cristo.
(Hechos 21:14) Man kʼu xujkun ta che uchʼakik, xaq xqaya bʼe che, xqabʼij: «Are chbʼan ri urayibʼal ri Ajawaxel».
bt-S 178 párr. 18
«Are chbʼan ri urayibʼal ri» Jehová
18 ¿Jas xkibʼan ri e qachalal? Ri tzʼibʼatalik kubʼij che xkitzelej ubʼixik rukʼ utz taq tzij: «Man kʼu xujkun ta che uchʼakik, xaq xqaya bʼe che, xqabʼij: ‹Are chbʼan ri urayibʼal ri Ajawaxel›» (Hech. 21:14). Kikojom chi kichuqʼabʼ che ubʼixik che kbʼe ta pa Jerusalén, are kʼu, pa neʼ kʼax, xkikoj ta chi más kichuqʼabʼ che ubʼixik che. Xkitatabʼej xuqujeʼ, xkichʼobʼo che rajawaxik kkibʼan ri urayibʼal ri Jehová, rumal laʼ kʼo ta chi xkibʼij. Ri Pablo xuchaplej ukʼamik ri bʼe che kukʼam bʼi pa ri kamikal, kʼax ta kubʼan riʼ che ukʼamik ri bʼe we ta ri winaq che qas kkiloqʼoqʼej mat kkikoj kichuqʼabʼ che ukʼexik ri uchomanik.
Chqatzukuj jeʼlalaj taq pixabʼ
(Hechos 21:23, 24) Chabʼanaʼ bʼaʼ waʼ ri kaqabʼij chawe: E kʼo kajibʼ achijabʼ chqaxoʼl, ri kakitzʼaqatisaj na jun chiʼnik. 24 Cheʼakʼamaʼ bʼik awukʼ, chijosqʼij iwibʼ kukʼ, chayaʼ kʼu ri kirajil rech kasokax ri kiwiʼ. Jeriʼ konojel kketaʼmaj na chi man qastzij taj ri ktzijox chawij, xaneʼ chi xuqujeʼ ri at kanimaj ri pixabʼ.
bt-S 184, 185 párrs. 10-12
«Tatabʼej alaq ri tobʼal wibʼ kimik»
10 Are kʼu, ri apóstol xuya ta kan ukʼutik utzilal chke ri kkaj kkibʼan na jujun taq jastaq re ri judaísmo, junam rukʼ ri uxlanem pa sábado o che kkitij ta jujun taq jastaq (Rom. 14:1-6). Xuqujeʼ xuya ta taqanik chrij ri circuncisión; ri qastzij, Pablo xubʼij che ri Timoteo kubʼan ri ucircuncisión rech ri e judíos kubʼan ta kebʼ kikʼuʼx chrij, rumal che griego ri utat (Hech. 16:3). Retaʼm che are jun jastaq che ri winaq pa utukel kuchaʼ ubʼanik xutzʼibʼaj wariʼ chke ri e gálatas: «Puneʼ kojom ri uqopixik ri uwiʼ ri utzʼumal ri ix achijabʼ wi che iwetal, o man kojom taj, man are ta riʼ ri kʼo ubʼanik, xaneʼ are ri kojonik kchakun rumal ri loqʼoqʼebʼal kʼuʼx» (Gál. 5:6). Rumal laʼ, jujun taq mul ubʼanik wariʼ are jun kʼutbʼal che kʼo ta kojonik. ¿Jampaʼ? Are chiʼ kyaʼ ta kan ubʼanik jun taqanik che kʼo ta chik o are chiʼ kkʼutik che ri taqanik nim ubʼanik rech kojqaj chuwach ri Jehová.
11 Pa neʼ ri xbʼix chrij ri Pablo qastzij taj, xukoj chʼoj chkixoʼl ri e qachalal che e judío. Rumal laʼ, ri ajkʼamal taq bʼe xkiya wajun taqanik riʼ che ri apóstol: «E kʼo kiʼejebʼ achijabʼ chqaxoʼl, ri kakitzʼaqatisaj na jun chiʼnik. Cheʼakʼamaʼ bʼik awukʼ, chijosqʼij iwibʼ kukʼ, chayaʼ kʼu ri kirajil rech kasokax ri kiwiʼ. Jeriʼ konojel kketaʼmaj na chi man qastzij taj ri ktzijox chawij, xaneʼ chi xuqujeʼ ri at kanimaj ri pixabʼ» (Hech. 21:23, 24).
12 Pablo xkun ta riʼ xubʼij che ri kʼax kʼolik are ta rumal ri ubʼantajik, xaneʼ are rumal ri Taqanik che xyaʼ che Moisés che kechʼojin wi ri judeocristianos. Are kʼu kʼo ta xubʼij are chiʼ jun taqanik awas ta kbʼanik. Qʼaxinaq chi ri tiempo che xutzʼibʼaj: «Chkixoʼl ri e kʼo chuxeʼ ri upixabʼ ri Moisés, xinbʼano chi in kʼo chuxeʼ ri pixabʼ, rech keʼenchʼak ri e kʼo chuxeʼ ri pixabʼ, puneʼ man in kʼo ta chuxeʼ ri pixabʼ» (1 Cor. 9:20). Pa jumul riʼ, areʼ xniman chke ri ajkʼamal bʼe re Jerusalén, rukʼ wariʼ jeʼ taneʼ xkʼojiʼ «chuxeʼ ri upixabʼ ri Moisés». Rukʼ wariʼ xuya kan jun utzalaj kʼutbʼal che rajawaxik kojniman chke ri ajsolinelabʼ xuqujeʼ kqakoj ta qachuqʼabʼ che kbʼan ri jastaq che utz kqil oj (Heb. 13:17).
(Hechos 22:16) Are kʼu ri kimik, ¿jasche katbʼeytajik? Chatwalijoq, chbʼan ri abautismo, chnaʼtaj ri ubʼiʼ ri Ajawaxel Jesús kechʼajtaj kʼut ri e amak›».
nwtsty nota re etaʼmanik rech Hch 22:16
chnaʼtaj ri ubʼiʼ ri Ajawaxel Jesús kechʼajtaj kʼut ri e amak: O «chachʼajchʼobʼisaj awibʼ che ri amak xuqujeʼ chabʼij ri ubʼiʼ». Ri «kchʼajow» ri makaj are ta ri jaʼ re qasanjaʼ, are unaʼtasaxik ri ubʼiʼ ri Jesús, kraj kubʼij, che jun kkojon chrij xuqujeʼ kukʼut ri ukojonik rukʼ chak (Hch 10:43; Snt 2:14, 18).
14-20 RE ENERO
QʼINOMAL RE RI UTZIJ RI DIOS | HECHOS 23, 24
«Xbʼix che, che areʼ jun ajyaʼol kʼax xuqujeʼ tajin kubʼan chke ri e winaq che keniman taj»
(Hechos 23:12) Are taq xsaqarik, jujun chke ri aj judeyibʼ xkimulij kibʼ. Xkibʼan ri chiʼnik ri qas kbʼan na chuxeʼ kʼoqonik. Xkibʼij chi man kewaʼ ta na mawi keʼukʼiʼan na kʼa kakikamisaj na ri Pablo.
(Hechos 23:16) Jun ral ala ri ranabʼ ri Pablo xuto chi ri achijabʼ keyem ri Pablo. Xbʼek, xok bʼik chupam ri kachoch ri ajchʼojabʼ, xuya ubʼixik che ri Pablo.
bt-S 191 párrs. 5, 6
«¡Chajikibʼaʼ akʼuʼx!»
5 Ri tobʼanik qas xajwatajik, rumal che chukabʼ qʼij más che e cuarenta judíos «xkimulij kibʼ. Xkibʼan ri chiʼnik ri qas kbʼan na chuxeʼ kʼoqonik. Xkibʼij chi man kewaʼ ta na mawi keʼukʼiʼan na kʼa kakikamisaj na». Wajun «chiʼnik» riʼ kukʼutu che qas kkaj kkikamisaj ri Pablo. Kkichomaj che, rukʼ ri tzujunik che xkibʼano, che pa kiwiʼ kqaj wi na ri kʼax we kekun taj kkikamisaj (Hech. 23:12-15). Ri chomanik, che xqaj chkiwach ri e kʼamal kibʼe ri e kojol tabʼal toqʼobʼ xuqujeʼ ri e kinimaqil ri tatayibʼ ri aj judeyibʼ, are che kkikʼam bʼi jumul chik chuwach ri Sanedrín rech kkibʼan chi nikʼaj preguntas che Pablo, xkibʼij che kkaj kketaʼmaj nikʼaj chi jastaq chrij ri ubʼantajik are kʼu xaq kkibʼij. Ri qastzij are che ri xkibʼan ri tzujunik kkeyeʼj ri Pablo pa ri bʼe, rech kkiqʼatej xuqujeʼ kkikamisaj.
6 Are kʼu, ri usobrino ri apóstol che qetaʼm ta ri ubʼiʼ xuta ri kbʼan che rumal laʼ xbʼe che ubʼixik che ri utío, xuqujeʼ xtaq bʼi che ubʼixik che ri comandante Claudio Lisias (Hech. 23:16-22). ¡Are jun ala che qas kʼo ukowil ukʼuʼx! Qastzij wi che, Jehová qas keraj ri alabʼom alitomabʼ che kkixibʼij ta kibʼ che uyaʼik ri Rajawbʼal ri Dios xuqujeʼ ri utinamit nabʼe chuwach ri kkaj kkibʼano xuqujeʼ kekitoʼ ri e nikʼaj chik rech junam kkibʼano.
(Hechos 24:2) Are taq xsikʼix ri Pablo, ri Tértulo xuchaplej utzujuxik, xubʼij che ri qʼatal tzij, ri Félix: «Rumal ech la, uj qonojel uj kʼo pa jamaril; e bʼanom kʼu kʼi sukʼumanik chupam we nim tinamit riʼ rumal ri noʼj la.
(Hechos 24:5, 6) Qariqom chi we achi riʼ areʼ jun yaʼl latzʼ. Kuyak chʼoj chkixoʼl ri aj judeyibʼ xuqujeʼ pa ronojel ri uwach Ulew. Areʼ ri kʼamal kibʼe ri juqʼat aj nazarenibʼ. 6 Xuqujeʼ xutzukuj utzʼiloxik ri rachoch Dios, rumal waʼ xqachapo.
bt-S 192 párr. 10
«¡Chajikibʼaʼ akʼuʼx!»
10 Chi kʼo chi pa Cesarea, Pablo xkanaj kan «chupam ri rachoch ri Herodes» rech kchajixik xuqujeʼ kreyej che keʼopan ri e ukʼulel che e petinaq pa Jerusalén (Hech. 23:35). Qʼaxinaq chi jobʼ qʼij xeʼopan ri Ananías (ri ajkojol tabʼal toqʼobʼ), jun jupuq ajkʼamal bʼe xuqujeʼ Tértulo (ri abogado, rech ri molom tzij). Ri Tértulo xumaj uyaʼik uqʼij ri Félix rumal ri uchak che uyaʼom utzilal chke ri e judíos, utz rilik xubʼano rumal che kraj kyaʼ tobʼanik che. Tekʼuriʼ xumaj tzijonem xuqujeʼ xuya ubʼixik rukʼ wa taq tzij riʼ: «Ri areʼ jun yaʼl latzʼ. Kuyak chʼoj chkixoʼl ri aj judeyibʼ xuqujeʼ pa ronojel ri uwach Ulew. Areʼ ri kʼamal kibʼe ri juqʼat aj nazarenibʼ. Xuqujeʼ xutzukuj utzʼiloxik ri rachoch Dios, rumal waʼ xqachapo». Ri e nikʼaj chi judíos «xkiya kitzij rukʼ ri Tértulo, xkibʼij chi qastzij ronojel waʼ» (Hech. 24:5, 6, 9). Qastzij wi, che uyakik chʼoj chkixoʼl ri aj judeyibʼ, ukʼamik kibʼe ri jupuq winaq che kkibʼan itzelal xuqujeʼ utzʼiloxik ri rachoch Dios are jun nimalaj mak che kubʼano che kkamisax ri winaq.
(Hechos 24:10-21) Ri qʼatal tzij xubʼan etal che ri Pablo chi kuya kchʼawik. Ri Pablo xchʼawik, xubʼij: «Kinchʼobʼo chi kʼi junabʼ chik kʼo la che qʼatal tzij puwiʼ we nim tinamit riʼ. Rumal riʼ rukʼ ronojel kikotemal kintoʼ wibʼ chwach la. 11 Lal kʼut kuya ketaʼmaj la chi kʼateʼ kabʼlajuj qʼij riʼ xinbʼe che uqʼijilaxik ri Dios pa Jerusalén. 12 Man xinkiriq taj chi kinbʼan chomanik rukʼ jachin jun, o chi keʼenmulij kʼi winaq. Man xinkiriq taj chi jeʼ ta waʼ kinbʼan pa ri rachoch Dios mawi pa taq ri ja ri kkitijoj wi kibʼ ri aj judeyibʼ che ri pixabʼ, mawi pa ri tinamit. 13 Man kekun taj kkikʼut chwach la chi qastzij we jastaq riʼ ri kinkitzujuj wi. 14 Are kʼu waʼ kinqʼalajisaj chwach la, chi kinpatanij ri kiDios ri numam jeʼ jas ri ubʼanik we Kʼakʼ Bʼe riʼ, ri kkibʼij juqʼat che. Kinkoj ronojel ri tzʼibʼam pa ri pixabʼ xuqujeʼ pa ri kiwuj ri e qʼaxal taq tzij. 15 Kʼo kʼu weyebʼal kʼuʼx chrij ri Dios jachaʼ xuqujeʼ ri e areʼ chi kekʼastaj na ri kaminaqibʼ, chi e utz chi e lawalo. 16 Rumal kʼu riʼ, kinok il amaqʼel chi kkʼojiʼ jun chʼajchʼojalaj retaʼmabʼal nukʼuʼx chuwach ri Dios xuqujeʼ chkiwach ri winaq. 17 E okʼowinaq chi kʼu kʼi junabʼ, xinopan pa ri nutinamit che uyaʼik kochinik xuqujeʼ taq sipanik. 18 Katajin kinbʼan waʼ, nujosqʼim chi wibʼ, are taq xepe jujun aj judeyibʼ aj Asia, xinkiriq pa ri rachoch Dios. Man in kʼo ta kʼu kukʼ kʼi winaq, man xeʼentukij ta ri winaq. 19 Rajawaxik kʼut chi e areʼ ta xepe waʼ che nutzujuxik chwach la, we kʼo ri kkinaʼ chwij. 20 We man jeriʼ, chkibʼij bʼaʼ we achijabʼ riʼ jas jun jasach xkiriq chwij ri man sukʼ taj, are taq xintakʼiʼ chkiwach ri komon re ri kinimaqil ri aj judeyibʼ. 21 Weneʼ kʼo jas kkiriq chwij rumal we jun tzij riʼ, ri ko xinbʼij are taq in takʼal chkiwach: ‹Kqʼat tzij pa nuwiʼ kamik umal alaq, rumal rech chi kinbʼij chi kekʼastaj ri kaminaqibʼ›».
bt-S 193, 194 párrs. 13, 14
«¡Chajikibʼaʼ akʼuʼx!»
13 Wariʼ are jun utzalaj kʼutbʼal che utz kqesaj uwach we kopan jun qʼij che kojbʼe chkiwach ri e qʼatal taq tzij rumal ri qakojonik xuqujeʼ are chiʼ kmol tzij chqij che kʼax kojchʼaw chke ri ajqʼatal taq tzij, kqayak chʼoj chkixoʼl ri e winaq o oj kʼo pa jun kojonem che kkibʼan itzelal. Rech kumaj tzijonem rukʼ ri ajawinel, Pablo xubʼij ta e tzij che kuya uqʼij ri ajawinel rukʼ kebʼ upalaj, junam che xubʼan Tértulo. Xaneʼ chanim ta xpe royowal xuqujeʼ rukʼ utz taq tzij xchʼawik. Rukʼ utz chomanik xutoʼ ribʼ xuqujeʼ rukʼ sukʼilal. Xubʼij che ri e aj judeyibʼ re ri distrito re Asia che xkimol tzij chrij che kutzʼilobʼisaj ri rachoch ri Dios, che kiyaʼom ta chuwach qʼatbʼal tzij xuqujeʼ xukoj uchuqʼabʼ xubʼij che taqal che kril kiwach rech kuta ri tzij che xkimol chrij (Hech. 24:18, 19).
14 Ri más nim ubʼanik are che xuya ta kan utzijoxik ri ukojonik. Rukʼ kowil kʼuxaj, xuya ubʼixik ri ukojonik chrij ri kʼastajibʼal, wariʼ xubʼano che xuyak chʼoj chiʼ kʼo chuwach ri Sanedrín (Hech. 23:6-10). ¿Jasche xukoj uchuqʼabʼ che ubʼixik wajun jastaq riʼ? Rumal che ri kutzijoj kʼo ubʼanik rukʼ ri Jesús xuqujeʼ che xkʼastajisax chkixoʼl ri e kaminaqibʼ, are jun jastaq che ri e ukʼulel kkikoj taj (Hech. 26:6-8, 22, 23). Rumal laʼ, wajun chʼoj riʼ xyaktaj rumal ri kʼastajibʼal, más na chrij ri ukʼastajibʼal ri Cristo.
Chqatzukuj jeʼlalaj taq pixabʼ
(Hechos 23:6) Kuchʼobʼ ri Pablo chiʼ ri nikʼaj winaq e saduseyibʼ, ri nikʼaj chik e pariseyibʼ. Xchʼaw kʼu rukʼ chuqʼabʼ chkiwach ri komon re ri kinimaqil ri aj judeyibʼ, xubʼij: «Wachalal, in parisey, in ukʼojol jun parisey. Kqʼat kʼu tzij pa nuwiʼ rumal rech chi kul nukʼuʼx chi kekʼastaj na ri kaminaqibʼ».
nwtsty nota re etaʼmanik rech Hch 23:6
in fariseo: Jujun chke ri e kʼo chilaʼ kkichʼobʼ uwach ri Pablo (Hch 22:5). E areʼ weneʼ kkichʼobʼo che, are chiʼ xubʼij che ralkʼwal fariseos, Pablo tajin kubʼij che xaq junam ubʼanik ri ukojonem re ojer kukʼ ri kech e areʼ. Ri e fariseos che e kʼo pa ri Sanedrín ketaʼm che are jun cristiano che sibʼalaj kukoj uchuqʼabʼ che utzijoxik ri utzij ri Dios, rumal laʼ xkichomaj taj che tajin kubʼan molom taq tzij. Pa wajun contexto riʼ, weneʼ kchʼobʼtajik che are jun fariseo. Ri e saduceos kkikoj taj che kʼo jun kʼastajibʼal, are kʼu ri Pablo xuqujeʼ ri e fariseos kkikojo che kʼo jun kʼastajibʼal. Are chiʼ xuqʼalajisaj ribʼ che are jun fariseo, ri apóstol xtzijon chrij jastaq che utz kkilo. Kqʼalajinik che, xumaj ubʼanik tzijonem chrij wajun jastaq riʼ che kuyak chʼoj rumal che kraj che jujun chke ri e kʼo pa ri Sanedrín kkiya ri kitobʼanik che, wajun chomanik riʼ qas xubʼan upatan (Hch 23:7-9). Qʼaxinaq chi ri qʼij, junam xubʼan che uqʼalajisaxik ribʼ chiʼ xutoʼ ribʼ chuwach ri ajawinel Agripa (Hch 26:5). Jumul chik xubʼij che ri rijaʼlil are fariseo chiʼ xutzʼibʼaj ri wuj chke ri e cristianos re Filipos (Flp 3:5). Xuqujeʼ sibʼalaj nim ubʼanik ri kyaʼ ubʼixik pa Hechos 15:5 chkij nikʼaj chi cristianos che xeʼux fariseos ojer kanoq (chawilaʼ ri nota re etaʼmanik rech Hch 15:5).
nwtsty nota re etaʼmanik rech Hch 15:5
jujun chke ri e kʼo pa ri kojonem kech ri e fariseos: Kqʼalajinik che, jujun taq cristianos kiyaʼom ta kan ukojik ri e kibʼantajik kech ri e fariseos rech kkiqʼalajisaj kibʼ (chawilaʼ ri nota re etaʼmanik rech Hch 23:6).
(Hechos 24:24) E okʼowinaq chi kebʼ oxibʼ qʼij, xopan chi jumul ri Félix rachiʼl ri Drusila ri rixoqil, are chuchuʼ aj judey. Ri Félix xutaq usikʼixik ri Pablo, xutatabʼej kʼu wa ri kojonik che ri Jesucristo.
(Hechos 24:27) E okʼowinaq chi kebʼ junabʼ, ri Porcio Festo xok kan che ukʼaxel ri Félix. Are kʼu ri Félix xraj chi utz kil wi kumal ri aj judeyibʼ. Rumal riʼ xuya kan ri Pablo pa cheʼ.
nwtsty nota re etaʼmanik rech Hch 24:24
Drusila: Are ri kʼisbʼal chke ri e oxibʼ umiʼal ri Herodes Agripa I, che kyaʼ ubʼixik pa Hechos 12:1. Xalax naqaj rech ri junabʼ 38 xuqujeʼ are rachalal ri Agripa II xuqujeʼ Berenice. Ri ajawinel Félix xux ri ukabʼ rachajil. Nabʼe xkʼuliʼ rukʼ ri ajawinel sirio Aziz re Emesa, tekʼuriʼ naqaj che ri junabʼ 54, are chiʼ kʼo 16 ujunabʼ, xujach kan ri rachajil tekʼuriʼ xkʼuliʼ rukʼ Félix. Weneʼ xrilo are chiʼ Pablo xtzijon rukʼ Félix chrij «ri jun sukʼalaj kʼaslemal che, ri qʼiloj ibʼ xuqujeʼ ri qʼatan tzij ri kpe na» (Hch 24:25). Are chiʼ Festo xumaj ri uchak re ajawinel, Félix xuya ri Pablo pa cárcel rech «utz kil wi kumal ri aj judeyibʼ». E jujun kkichomaj che xubʼan wariʼ rumal che kraj utz kilitaj rumal ri rixoqil, che are judía (Hch 24:27).
21-27 RE ENERO
QʼINOMAL RE RI UTZIJ RI DIOS | HECHOS 25, 26
«Ri Pablo xubʼij che kbʼe chuwach César xuqujeʼ xutzijoj ri utzij ri Dios che ri ajawinel Herodes Agripa»
(Hechos 25:11) We ta kʼu kʼo etzelal nubʼanom, o we ta nubʼanom jun jasach rech taqal chwe chi kinkamisaxik, man kinwesaj ta wibʼ pa ri kamikal; we kʼu man qastzij ri kinkitzujuj wi, man kʼo ta jun kkun ta che nujachik pa kiqʼabʼ. Kintzʼonoj chi kintaq la bʼik chuwach ri nimalaj qʼatal tzij César».
bt-S 198 párr. 6
«¡Xubʼij che kbʼe chuwach César!»
6 Xuchʼobʼo che ri urayinik ri Festo are che utz kil kumal ri e judíos rech kkoj ri ukʼaslemal chuwach ri kamikal, Pablo xutaʼ ri qas yaʼtal che junam rukʼ jun winaq rech Roma xubʼij: «Chuwach ri uqʼatbʼal tzij ri César in takʼal wi, ri rajawaxik wi kqʼat wi tzij pa nuwiʼ. Man kʼo ta etzelal nubʼanom chkij ri aj judeyibʼ, jachaʼ ri qas etaʼm la. [...] Kintzʼonoj chi kintaq la bʼik chuwach ri nimalaj qʼatal tzij César». Ri kinaqʼatisabʼal, are che chiʼ bʼim chik jun jastaq, kkʼex ta chik. Are wariʼ ri xubʼij ri ajawinel: «Xatzʼonoj yaʼ chi katintaq bʼik chuwach ri César. Chuwach kʼu ri César katbʼe wi na» (Hech. 25:10-12). Are chiʼ xukoj uchuqʼabʼ che ubʼixik che kqʼat tzij pa uwiʼ pa jun qʼatbʼal tzij che más nim ubʼanik, ri apóstol xuya jun utzalaj kʼutbʼal chke ri e cristianos. We jun ajqʼatal tzij «kubʼan jastaq rukʼ ta sukʼilal pa ubʼiʼ ri taqanik» xuqujeʼ kukoj pa kʼax ri utzalaj taq tzij, ri oj keqatoʼ uwiʼ chiʼ kqakoj ri tobʼanik che uyaʼom ri qʼatbʼal tzij chqe (Sal. 94:20, Nueva Biblia Española).
(Hechos 26:1-3) Ri Agripa xubʼij che ri Pablo: «Kuya katchʼawik rech katoʼ awibʼ». Kʼateʼ riʼ xuyak ri uqʼabʼ ri Pablo, xuchaplej utoʼik ribʼ: 2 «Nim ajawinel Agripa, kimik kinkikotik chi kinkunik kinchʼawik che utoʼik wibʼ chwach la, che ronojel ri kinkitzujuj wi ri aj judeyibʼ. 3 Areʼ waʼ kinbʼij rumal rech chi etaʼm la ronojel ri kinaqʼatisabʼal xuqujeʼ ri kichomanik ri aj judeyibʼ. Rumal kʼu riʼ kintzʼonoj che la chi kintatabʼej la, rukʼ kochʼonik».
bt-S 198-201 párrs. 10-16
«¡Xubʼij che kbʼe chuwach César!»
10 Rukʼ ri utzalaj ubʼantajik, ri apóstol xumaltyoxij che ri ajawinel che xyaʼ bʼe che kopan chuwach, xuchʼobʼo che ri ajawinel qas retaʼm ri e naqʼatisabʼal xuqujeʼ ri chʼoj re ri judaísmo. Tekʼuriʼ, xumaj unaʼtasaxik ri ubʼanom pa ri ukʼaslemal: «Chi in fariseo uloq are kʼu juqʼat waʼ ri sibʼalaj kok il che unimaxik ri qakojonik» (Hech. 26:5). Are chiʼ xkʼojiʼ pa ri tijobʼal re ri kojonem riʼ, Pablo reyem ri upetbʼal ri Mesías. Are chiʼ xux cristiano, kʼo ta jasche mat kuqʼalajisaj uwach ri Jesús ri Chaʼom che sibʼalaj eyeʼm pa kʼi siglos. Xubʼij che kʼo pa wajun qʼatbʼal tzij riʼ rumal che —junam kukʼ ri tajin kkimol tzij chrij— qas kukojo che qas kbʼantaj na ri tzujunik che ubʼanom ri Dios chke ri e kiwinaq rech ojer. Wajun tzijonem riʼ xubʼano che sibʼalaj xbʼe ukʼuʼx ri ajawinel Agripa chrij ri tajin kutzijoj.
11 Are chiʼ xnaʼtaj ri nimalaj kʼax che xubʼan chke ri e cristianos, ri Pablo xubʼij: «Ri in xinchomaj kanoq chi rajawaxik kinbʼan kʼi taq jastaq che ukʼulelaxik ri ubʼiʼ ri Jesús aj Nazaret; [...] Sibʼalaj xpe woyowal chkij, kʼa xinok pa taq ri tinamit ri man e aj qukʼ taj che kikʼaxkʼobʼisaxik» (Hech. 26:9-11). Xuqujeʼ sibʼalaj e kʼi winaq xkilo che ri apóstol xa ta tajin kuya uwiʼ ri utzij (Gál. 1:13, 23). Weneʼ ri Agripa xutaʼ chbʼil ribʼ: «¿Jasche sibʼalaj xukʼex ribʼ wajun achi riʼ?».
12 Ri Pablo xutzalij ubʼixik rukʼ ri e tzij riʼ: «Che kʼu waʼ in bʼenaq wi pa Damasco, ri in taqom bʼik, xuqujeʼ yoʼm taqanik pa nuqʼabʼ kumal ri e kʼamal bʼe ri e kojol tabʼal toqʼobʼ. Pa ri bʼe kʼut, nim ajawinel, pa nikʼiʼaj qʼij xinwil jun saqil chikaj, ri sibʼalaj xjuluw na chuwach ri qʼij. Xjuluw chkij kukʼ ri e bʼenaq wukʼ. Xujtzaq qonojel pa ulew. Xinta jun chʼabʼal ri xubʼij chwe pa ri chʼabʼal hebreo: ‹Saulo, Saulo, ¿jasche kabʼan kʼax chwe? Kʼax kariq che ri yaqʼanik cho ri chʼipibʼal›. Xinbʼij: ‹¿Jachin riʼ ri lal, Ajawaxel?› Ri Ajawaxel xubʼij chwe: ‹In riʼ ri Jesús ri kabʼan kʼax chwe›» (Hech. 26:12-15).
13 Are chiʼ majaʼ kril wajun kʼutwachinik riʼ, Pablo tajin kuriq «kʼax [...] che ri yaqʼanik cho ri chʼipibʼal». Pa nikʼaj chik tzij, tajin kubʼan ri jastaq junam rukʼ jun awaj re eqaʼn che tajin kuriq kʼax chiʼ kukʼyaq aqan che ri cheʼ che kʼo chʼipibʼal pa uwiʼ che kkoj che ukʼamik ubʼe. Qastzij, areʼ sibʼalaj xuriq kʼax pa ri ukojonik rumal che xuxutuj ri urayibʼal ri Dios. Are kʼu pa ri bʼe re Damasco, Jesús xukʼut ribʼ chuwach wajun achi riʼ che kʼo jun utz ranimaʼ, pa neʼ ukʼamom ta ri utz bʼe, Jesús xkunik xukʼex ri ubʼantajik ri Pablo (Juan 16:1, 2).
14 ¡Pablo qastzij xukʼex ronojel ri ukʼaslemal! Xubʼij che ri Agripa: «Man xinux ta ma ta nimanel che ri aj chikajalaj kʼutwachinik. Xaneʼ nabʼe xinya utzijoxik chke ri e kʼo pa Damasco, xuqujeʼ pa Jerusalén, xuqujeʼ pa taq ri tinimit re Judea, xuqujeʼ chke ri man aj judeyibʼ taj. Xinbʼij chke chi chkikʼexaʼ kikʼuʼx, chchetzelej rukʼ ri Dios. Xinbʼij chke chi are taq kkikʼex kikʼuʼx, chkibʼanaʼ utzalaj taq chak ri taqal che ri kʼexoj kʼuxaj» (Hech. 26:19, 20). Ri qastzij, kʼi chi junabʼ tajin kubʼan ri chak che xuya ri Cristo che pa jun unikʼiʼajil ri qʼij ojer kanoq. ¿Jas wachinik xuya ri uchak ri utzijoxik ri utzij ri Dios? Sibʼalaj e kʼi winaq xkikʼam ri qastzij, xkisukʼumaj ri tzʼilalaj kikʼaslemal xuqujeʼ che sukʼ taj e areʼ xkitzukuj ri Dios. Rumal wariʼ xeʼux e utz taq winaq re ri tinamit xuqujeʼ xkikʼutu che nim xkil ri e taqanik xuqujeʼ ri jastaq che kʼo pa cholajil che ukojom ri qʼatbʼal tzij.
15 Are kʼu ri e kikʼulel nim ta kkil ri utzilal riʼ, jeʼ wariʼ xubʼij ri Pablo rukʼ ri e tzij riʼ: «Rumal rech waʼ, xinkichap ri aj judeyibʼ pa ri rachoch Dios, xkitzukuj nukamisaxik. Ri Dios in utoʼm uloq kʼa pa we qʼij riʼ. Kinqʼalajisaj kʼu ri utzij chkiwach konojel ri winaq, chi nimaʼq kibʼanik chi man nimaʼq ta kibʼanik» (Hech. 26:21, 22).
16Ri oj cristianos rajawaxik che amaqʼel ‹kojkʼojiʼ che reyexik utzalixik ubʼixik› ri qakojonik (1 Ped. 3:15). We rajawaxik kojchʼaw chrij ri qakojonik chkiwach e ajqʼatal taq tzij xuqujeʼ políticos, rajawaxik kqesaj uwach ri kʼutbʼal che xuya kan ri apóstol are chiʼ xtzijon rukʼ ri Agripa xuqujeʼ Festo. Weneʼ kqabʼano che kopan pa kanimaʼ we kqaya ubʼixik chke che ri qastzij chrij ri Biblia ubʼanom chqe che kʼo jun utz qakʼaslemal xuqujeʼ ri e winaq che kojkitatabʼej.
(Hechos 26:28) Xubʼij kʼu ri Agripa che ri Pablo: «Xa jubʼiqʼ man katkun che nuchʼakik chi kinux aj cristiano».
bt-S 202 párr. 18
«¡Xubʼij che kbʼe chuwach César!»
18 Are kʼu ri Pablo rukʼ utz taq tzij xutzalij ubʼixik che ri qʼatal tzij: «Festo ri sibʼalaj nim qʼij la, man in chʼujirinaq taj, xaneʼ kinbʼij ri qastzij, kinbʼij utzalaj chomanik. Ri ajawinel Agripa kuchʼobʼ we jastaq riʼ [...]. Ajawinel Agripa, ¿la kakoj la ri kitijonik ri qʼaxal taq tzij? In wetaʼm chi kakoj la». Xubʼij kʼu ri Agripa che ri Pablo: «Xa jubʼiqʼ man katkun che nuchʼakik chi kinux aj cristiano» (Hech. 26:25-28). Pa neʼ qastzij o qastzij ta xubʼij, ri xuya ubʼixik ri Pablo qas xopan pa ranimaʼ ri Agripa.
Chqatzukuj jeʼlalaj taq pixabʼ
(Hechos 26:14) Xujtzaq qonojel pa ulew. Xintaʼ jun chʼabʼal ri xubʼij chwe pa ri chʼabʼal hebreo: ‹Saulo, Saulo, ¿jasche kabʼan kʼax chwe? Kʼax kariq che ri yaqʼanik cho ri chʼipibʼal›.
nwtsty nota re etaʼmanik rech Hch 26:14
yaqʼanik cho ri chʼipibʼal: Jun chʼipibʼal o aguijón are jun cheʼ che sibʼalaj tzʼibʼitzʼik uwiʼ che kkoj che ukʼamik kibʼe ri e awaj (Jue 3:31). Ri tzij «yaqʼanik cho ri chʼipibʼal» are jun tzij che kʼo pa ri chʼabʼal griega. Kuya ubʼixik chrij ri kʼax kuriq jun amaʼ wakax che kukoj aqan rumal che kutoʼ ribʼ chuwach ri chʼipibʼal. Are chiʼ majaʼ kux cristiano, Saulo tajin kubʼan jun jastaq junam rukʼ wariʼ: tajin keʼutereneʼj rukʼ itzelal ri utijoxelabʼ ri Cristo, che kʼo ri utobʼanik ri Jehová kukʼ, xuqujeʼ xuya ribʼ chuwach nimaʼq taq kʼax (chajunamisaj rukʼ Hch 5:38, 39; 1Ti 1:13, 14). Pa Eclesiastés 12:11, kubʼij che ri kipixabʼ ri e ajnoʼjabʼ kjunamataj rukʼ ri chʼipibʼal o aguijón, rumal che kubʼan chke ri winaq che kkiya ta kan ri sukʼ bʼe.
(Hechos 26:27) Ajawinel Agripa, ¿la kakoj la ri kitijonik ri qʼaxal taq tzij? In wetaʼm chi kakoj la».
w03-S 15/11 16 párr. 14
Cheqatoʼ ri qajil qatzʼaqat rech kkikʼam ri tzij re ri Ajawbʼal
14 Pablo qas retaʼm, pa neʼ xaq kbʼixik, Agripa are judío. Rumal laʼ xchʼaw chrij ri jastaq che retaʼm ri ajawinel chrij ri judaísmo, xuya ubʼixik che rukʼ ri utzijoxik ri utzij ri Dios, areʼ xubʼij «kʼo ta nutzijom ri ma ta jeʼ kitzijom ri e qʼaxal taq tzij xuqujeʼ ri xubʼij kan ri Moisés chi kbʼantaj na» chrij ri ukamikal xuqujeʼ ri ukʼastajibʼal ri Mesías (Hechos 26:22, 23). Tekʼuriʼ xutaʼ che: «Ajawinel Agripa, ¿la kakoj la ri kitijonik ri qʼaxal taq tzij? In wetaʼm chi kakoj la». Agripa kʼo chuwach jun nimalaj kʼax. We kubʼij che keʼuxutuj ri e qʼaxal taq tzij, ri ubʼantajik re kojonel judío kqaj pa kʼax. Are kʼu we kujunamisaj ri uchomanik rukʼ ri rech ri apóstol, wariʼ kubʼano che kuqʼalajisaj chkiwach konojel che junam ri uchomanik rukʼ rech ri Pablo xuqujeʼ kuya ribʼ pa kʼax che kbʼix che are cristiano. Pablo xutzalij ubʼixik rukʼ nojibʼal ri upregunta xubʼij che: «In wetaʼm chi kakoj la». ¿Jas tzij xel lo pa ranimaʼ ri Agripa? «Xa jubʼiqʼ man katkun che nuchʼakik chi kinux aj cristiano.» (Hechos 26:27, 28.) Pa neʼ wajun ajawinel riʼ xux ta cristiano, kqʼalajinik che ri xutzijoj ri Pablo xubʼano che xopan pa ranimaʼ (Hebreos 4:12).
28 RE ENERO KOPAN 3 RE FEBRERO
QʼINOMAL RE RI UTZIJ RI DIOS | HECHOS 27, 28
Pablo xbʼe pa Roma
(Hechos 27:23, 24) Chaqʼabʼ kʼut xpe jun taqoʼn ajkaj. Ri taqom uloq rumal ri Dios, ri in ajchaqʼe, ri kinpatanij. Ri taqoʼn ajkaj xtakʼiʼ wukʼ. 24 Xubʼij kʼu chwe: ‹Maxeʼj awibʼ, Pablo. Rajawaxik chi kattakʼabʼax na chuwach ri César. Chatampeʼ, rumal awech, ri Dios keʼutoʼ na konojel ri e kʼo awukʼ pa ri nim jukubʼ chuwach ri kamikal›.
bt-S 208 párr. 15
«Kʼo ta nijun kkam chke ri e kʼo chixoʼl»
15 Weneʼ ri Pablo tzijonaq chi kukʼ ri e kʼo pa ri barco chrij ‹ri eyebʼal kʼuʼx ri yaʼom chrij ri chiʼnik ri xubʼan ri Dios› (Hech. 26:6; Col. 1:5). Are kʼu chanim riʼ kqʼalajinik che ri barco kuriq kʼax, areʼ xuya ubʼixik utzalaj taq tzij rumal rech kkikubʼsaj kikʼuʼx chrij ri kolotajem che kʼo naqaj: «Chaqʼabʼ kʼut xpe jun taqoʼn ajkaj [...], Xubʼij kʼu chwe: ‹Maxeʼj awibʼ, Pablo. Rajawaxik chi kattakʼabʼax na chuwach ri César. Chatampeʼ, rumal awech, ri Dios keʼutoʼ na konojel ri e kʼo awukʼ pa ri nim jukubʼ chuwach ri kamikal›. Rumal kʼu riʼ, tatayibʼ, kubʼaʼ kʼuʼx alaq. Kinkoj kʼu ri Utzij ri Dios chi jeʼ kabʼan na jas ri xbʼix chwe rumal ri taqoʼn ajkaj. Kujeqaj kʼu na pa jun chʼaqap ulew» (Hech. 27:23-26).
(Hechos 28:1, 2) Are taq uj toʼtajinaq chik, xqetaʼmaj chi Malta ubʼiʼ ri chʼaqap ulew. 2 Ri e aj chilaʼ nimalaj taq utzil xkibʼan chqe. Xkikuch jun qʼaqʼ, xujkikʼulaj konojel, rumal rech chi katajin jabʼ xuqujeʼ kʼax tew.
bt-S 209 párr. 18
«Kʼo ta nijun kkam chke ri e kʼo chixoʼl»
18 E areʼ xeʼopan pa Malta, jun isla che kʼo pa ri sur re Sicilia (chawilaʼ ri recuadro re ri página 209 «¿Jas isla rech ri tinamit Malta?»). Pa neʼ ri e winaq che e kʼo chilaʼ kechʼaw chi pa jun chi chʼabʼal, rukʼ «nimalaj [...] utzil» xkikʼulaj ri e achijabʼ riʼ che sibʼalaj e chʼaqalik xuqujeʼ kebʼirbʼitik (Hech. 28:2). Xuqujeʼ, xkitʼiq qʼaqʼ che xaq xiw ta keʼumiqʼisaj rumal che ri qʼij riʼ sibʼalaj kubʼan ri tew xuqujeʼ jabʼ, xaneʼ xkil jun milagro.
bt-S 210 párr. 21
«Kʼo ta nijun kkam chke ri e kʼo chixoʼl»
21 Pa wajun tinamit riʼ kʼo jun achi ubʼiʼ Publio che sibʼalaj qʼinom xuqujeʼ kʼo nimalaj rulew, weneʼ are ri kinimal ri e qʼatal taq tzij romana re Malta. Are chiʼ xqʼalajisax uwach, Lucas xuchʼabʼej rukʼ ri bʼiʼaj «ri achi ri nim ubʼanik pa Malta», xukoj ri título riʼ che kojom pa kebʼ lugar re ri tinamit Malta. Publio xukʼulaj ri Pablo xuqujeʼ ri e rachiʼl pa ri rachoch oxibʼ qʼij, pa neʼ yawabʼ ri utat. Jumul chik, Lucas kchʼaw rukʼ tzʼaqatalaj tzij chiʼ xubʼij ri ubʼanik ri kʼaxkʼolil: «qajinaq pa chʼat, uriqom kʼax rumal nimalaj qʼaqʼ ri kʼo chrij, xuqujeʼ sibʼalaj kʼo pamaj che». Ri apóstol xubʼan jun chʼawem, xuya ri uqʼabʼ pa uwiʼ ri yawabʼ xuqujeʼ xukunaj. Ri e winaq re ri tinamit sibʼalaj xkimay wajun milagro riʼ, rumal laʼ xekikʼam bʼi más e yawabʼibʼ rech keʼukunaj, xuqujeʼ sipanik rech kʼo ri kajwataj chke ri e cristianos riʼ (Hech. 28:7-10).
(Hechos 28:16, 17) Are taq xujopan pa Roma, xyaʼ kʼu che ri Pablo chi kkʼojiʼ utukel, rukʼ jun ajchʼoj che uchajixik. 17 Are taq okʼowinaq chi oxibʼ qʼij, ri Pablo xeʼusikʼij ri kinimaqil ri aj judeyibʼ. Are taq kimulin chi kibʼ, xubʼij chke: «Wachalal, ri in man kʼo ta jas xinbʼan chkij ri qawinaqil, mawi chrij ri kinaqʼatisabʼal ri qamam. Xinya kʼu pa cheʼ pa Jerusalén, xinjach pa kiqʼabʼ ri aj Roma.
bt-S 213 párr. 10
«Tzʼaqat kbʼan che utzijoxik ri utzij ri Dios»
10 Lucas xumaj chi ubʼixik: «Are taq xojopan pa Roma, xyaʼ kʼu che ri Pablo chi kkʼojiʼ utukel [pa jun ja] rukʼ jun ajchʼoj che uchajixik» (Hech. 28:16). Wajun chajinik riʼ qas ta kʼax ubʼanik rumal che ri winaq che yaʼom pa carcél rajawaxik kxim che jun cadena rukʼ ri winaq che kchajinik. Are kʼu, kʼo ta jun cadena kubʼan che ri Pablo che kutzijoj ta chi ri Ajawbʼal. Rumal laʼ, Pablo xuxlan oxibʼ qʼij rech kuriq uchuqʼabʼ rumal ri nimalaj viaje che xubʼano, xutaq usikʼixik ri e winaq che más nim kibʼanik pa ri kojonem re ri judaísmo rech kukʼut ribʼ chkiwach xuqujeʼ rech kutzijoj ri utzij ri Dios chke.
Chqatzukuj jeʼlalaj taq pixabʼ
(Hechos 27:9) E okʼowinaq chi kʼu kʼi qʼij, xibʼibʼal chik ri bʼinem puwiʼ ri plo, rumal rech chi knaqajin chik ri ikʼ re ri saq tew. Rumal waʼ, ri Pablo xeʼupixbʼej,
nwtsty nota re etaʼmanik rech Hch 27:9
ri ikʼ re ri saq tew: O «ri ayuno otoñal» (literalmente «ri ayuno»). Ri tzij griega che kbʼix «ri ayuno» che are kchʼaw chrij ri jun ayuno che kunaʼtasaj ri taqanik che xyaʼ che Moisés, kraj kubʼij, ri ayuno re ri Qʼij re Sachbʼal mak re uyaʼik tabʼal toqʼobʼ che kbʼan ronojel taq junabʼ, xuqujeʼ xbʼix Yom Kipur che (hebreo yohm hakkippurím, «qʼij re chʼuqubʼal») (Le 16:29-31; 23:26-32; Nú 29:7). Kbʼixik che ri tzij «rajawaxik man kixwaʼ taj», are kkoj che ri Qʼij re Sachbʼal mak, kchʼaw chrij ri jalajoj taq ubʼanik uyaʼik tabʼal toqʼobʼ, jun chke, are ri ayuno (Le 16:29). Che pa Hechos 27:9 kkoj ri tzij «ri ayuno» kukʼutu che ri ayuno are jun chke ri uyaʼik tabʼal toqʼobʼ che kbʼan pa ri Qʼij re Sachbʼal mak, che kbʼan pa ri kʼisbʼal taq qʼij re ri ikʼ septiembre o pa ri nabʼe taq qʼij octubre.
(Hechos 28:11) E okʼowinaq chi oxibʼ ikʼ, kʼateʼ riʼ xujbʼe puwiʼ ri plo pa jun nim jukubʼ aj Alejandría, ri xrokʼowisaj ri qʼij re tew pa Malta. Are e kʼo ri kiwachbʼal ri diosibʼ Cástor xuqujeʼ ri Pólux che retal.
nwtsty nota re etaʼmanik rech Hch 28:11
Ri e ralkʼwal ri Zeus: Junam ri kubʼij ri mitología grecorromana, ri e «ralkʼwal ri Zeus» (griego Dióskouroi) e are Cástor xuqujeʼ Pólux, ri e yoʼx kalkʼwal ri Zeus (Júpiter) xuqujeʼ Leda, ajawinel ixoq re Esparta. Kchomaxik che are ri e ajchajinel kech ri achijabʼ che e kʼo pa ri barco xuqujeʼ kekunik keʼukolo chiʼ e kʼo pa kʼax pa ri mar. Wajun bʼantajik riʼ chrij ri etal re ri proa rech ri barco kukʼutu che ri xtzʼibʼanik are jun winaq che qas xril ri xkʼulmatajik.