UK'OLB'AL WUJ PA INTERNET Watchtower
Watchtower
UK'OLB'AL WUJ PA INTERNET
quiché
'
  • '
  • ä
  • Ä
  • BIBLIA
  • E WUJ
  • E RIQB'AL IB'
  • mwbr19 noviembre e uxaq 1-8
  • Referencias rech ri wuj Qachak xuqujeʼ Qakʼaslemal ri oj Cristianos

K'o ta video che wajun kʼutunem ri'.

Chakuyu' qamak, ri video ktziji' taj.

  • Referencias rech ri wuj Qachak xuqujeʼ Qakʼaslemal ri oj Cristianos
  • Referencias rech ri wuj Qachak xuqujeʼ Qakʼaslemal ri oj Cristianos (2019)
  • Subtítulo
  • 4-10 RE NOVIEMBRE
  • 11-17 RE NOVIEMBRE
  • 18-24 RE NOVIEMBRE
  • 25 RE NOVIEMBRE KOPAN 1 RE DICIEMBRE
Referencias rech ri wuj Qachak xuqujeʼ Qakʼaslemal ri oj Cristianos (2019)
mwbr19 noviembre e uxaq 1-8

Referencias rech ri wuj Qachak xuqujeʼ Qakʼaslemal ri oj Cristianos

4-10 RE NOVIEMBRE

QʼINOMAL RE RI UTZIJ RI DIOS | 1 JUAN 1-5

«Miloqʼoqʼej ri uwach Ulew, mawi ri jastaq ri e kʼo cho ri uwach Ulew»

(1 Juan 2:15, 16) Miloqʼoqʼej ri uwach Ulew, mawi ri jastaq ri e kʼo cho ri uwach Ulew. Apachin ri kuloqʼoqʼej ri uwach Ulew, man kuloqʼoqʼej ta riʼ ri Tataxel. 16 Ronojel ri kʼo cho ri uwach Ulew, ri itzel urayibʼal ri qatiʼjal, ri itzel urayibʼal ri qabʼaqʼwach, ri jastaq ri man kʼo ta kipatan ri nim keqil wi pa ri qakʼaslemal, ronojel waʼ man rukʼ ta ri Tataxel kel wi uloq, xaneʼ cho ri uwach Ulew.

w05-S 1/1 10 párr. 13

Chqaterneʼj ri ukʼutbʼal ri Jesús

13 E kʼo jachin kkichomaj che ronojel ta ri kʼo cho ri uwach Ulew are itzelal. Paneʼ jeʼ wariʼ, wajun uwach Ulew riʼ xuqujeʼ ri e jastaq che kʼo chupam kubʼano che kqaya kan upatanexik ri Jehová. Ronojel ri kutzujuj kojuqebʼsaj rukʼ ri Dios. Rumal laʼ, we keqaloqʼoqʼej ri jastaq re ri uwach Ulew, paneʼ e itzel taj, weneʼ kqariq kʼax (1 Timoteo 6:9, 10). E kʼi chke ri e jastaq che kutzujuj ri uwach Ulew e utz taj xuqujeʼ kubʼan kʼax chqe. Jun kʼutbʼal, we kqil películas o programas re televisión che kʼo chʼoj, uloqʼoqʼexik ri pwaq o inmoralidad sexual chupam, weneʼ nojimal utz keqil ri e jastaq riʼ xuqujeʼ kqamaj ubʼanik qe. Are chiʼ oj kʼo kukʼ e winaq che kkaj kkitzukuj qʼinomal o kkinimarisaj más ri kikʼay, qastzij riʼ che kux junam ri qachomanik kukʼ (Mateo 6:24; 1 Corintios 15:33).

(1 Juan 2:17) Ri uwach Ulew kokʼowik, xuqujeʼ ri rayibʼal ri kuyaʼ ri uwach Ulew kokʼowik. Apachin kʼu ri kubʼan ri urayibʼal ri Dios, are riʼ kakʼasiʼ amaqʼel chbʼe qʼij saq.

w13-S 15/8 27 párr. 18

¿Jas winaq ri kawaj katuxik?

18 Jun chi tobʼanik che kojutoʼ che uxutuxik «ri jastaq ri e kʼo cho ri uwach Ulew» riʼ, are ri unimaxik ri e utzij ri Juan: «Ri uwach Ulew kokʼowik, xuqujeʼ ri rayibʼal ri kuyaʼ ri uwach Ulew kokʼowik. Apachin kʼu ri kubʼan ri urayibʼal ri Dios, are riʼ kakʼasiʼ amaqʼel chbʼe qʼij saq» (1 Juan 2:17). Paneʼ kilitajik che wajun uwach Ulew riʼ ko kʼolik xuqujeʼ kʼo ta jun ksilabʼanik, are kʼu kopan na jun qʼij che ksachisax uwach. Kqaya taj che kojsubʼik: ronojel ri kutzujuj wajun uwach Ulew riʼ ksach na uwach.

Chqatzukuj jeʼlalaj taq pixabʼ

(1 Juan 2:7, 8) Loqʼalaj taq wachalal, we taqomal riʼ ri kintzʼibʼaj bʼik chiwe man kʼakʼ taj: are waʼ ri xikʼam ix qas pa ri tiktajik. We ojer taqomal riʼ are tzijol waʼ ri itom chik. 8 Areʼ, kʼu wa, ri kintzʼibʼaj bʼik chiwe are jun kʼakʼ taqomal. Ri qastzij pa ri Cristo xuqujeʼ pa ri ikʼaslemal ix, rumal rech chi okʼowem kubʼan ri qʼequʼm, kajuluw chi ri qas saqil.

w13-S 15/9 10 párr. 14

Ri e utaqanik ri Jehová are e qastzij

14 Ri Escrituras Griegas Cristianas kʼi mul kubʼij che rajawaxik kqakʼut loqʼoqʼebʼal chbʼil taq qibʼ. Jesús xubʼij che ri ukabʼ taqanik che nim ubʼanik are ri uloqʼoqʼexik ri qajil qatzʼaqat jeʼ jas ri uloqʼoqʼexik qibʼ chbʼil taq qibʼ (Mat. 22:39). Santiago, ri rachalal ri Jesús, xubʼij «pixabʼ ri nim ubʼanik» che wajun taqanik riʼ (Sant. 2:8). Ri apóstol Juan xutzʼibʼaj: «Loqʼalaj taq wachalal, we taqomal riʼ ri kintzʼibʼaj bʼik chiwe man kʼakʼ taj: are waʼ ri xikʼam ix qas pa ri tiktajik [...]. Areʼ, kʼu waʼ ri kintzʼibʼaj bʼik chiwe are jun kʼakʼ taqomal» (1 Juan 2:7, 8). ¿Jas xraj xubʼij rukʼ ri tzij «ojer taqomal»? Are xchʼaw chrij ri uloqʼoqʼexik ri qajil qatzʼaqat. Are «ojer» rumal che ri Jesús xubʼij lo «pa ri tiktajik», kraj kubʼij, ojer kanoq. Are kʼu kʼa «kʼakʼ» na rumal che rajawaxik kkʼut sukʼalaj loqʼoqʼebʼal kimik chuwach ri e kʼax. Rumal che oj utijoxelabʼ ri Cristo, ¿la mat qastzij che kqamaltyoxij che knatajisax chqe che rajawaxik keqaloqʼoqʼej ri qajil qatzʼaqat xuqujeʼ kqaxutuj ri uchomanik wajun uwach Ulew riʼ?

(1 Juan 5:16, 17) We kʼo jun ri kril ri rachalal chi kubʼan jun mak ri man re ta kamikal, chubʼanaʼ chʼawem puwiʼ, kaya kʼu na ukʼaslemal ri jun ri kubʼan jun mak man re ta kamikal. Kʼo mak re kamikal. Man kinbʼij ta kʼut chi kabʼan chʼawem rukʼ Dios puwiʼ waʼ. 17 Ronojel ri man sukʼ taj, are mak waʼ. Kʼo kʼu mak ri man re ta kamikal.

it-2-S 635, 636 párr. 8

Ri ukuyik makaj

Utz kqataʼ sachbʼal kimak ri e nikʼaj chik pa chʼawem, xuqujeʼ pa uwiʼ ronojel ri congregación. Are waʼ ri xubʼan ri Moisés rukʼ ri tinamit Israel, chiʼ xuqʼalajisaj ri umak ri tinamit chuwach ri Dios xuqujeʼ xuta sachbʼal mak pa uwiʼ, ri Jehová xutatabʼej ri uchʼawem (Nú 14:19, 20). Xuqujeʼ ri Salomón xubʼan uchʼawem chiʼ xkʼis ubʼanik ri rachoch ri Dios rech ri Jehová kukuy umak ri tinamit chiʼ keqaj pa mak xuqujeʼ rech kkiya kan ubʼanik ri kimak (1 Re 8:30, 33-40, 46-52). Esdras xchʼaw pa kiwiʼ ri e judíos che xkixutuj kan ri kitinamit xuqujeʼ xuqʼalajisaj ri kimak ri e winaq riʼ chkiwach konojel. Ri utzalaj uchʼawem xubʼano che ronojel ri tinamit xkiqʼalajisaj ri kimak rech ri Jehová keʼukuyu (Esd 9:13–10:4, 10-19, 44). Santiago xubʼij che rajawaxik ktaʼ ri kitobʼanik ri e kʼamal bʼe rech kkibʼan chʼawem pa uwiʼ ri winaq che ko ta ukojonik, xuqujeʼ «we kʼo mak ubʼanom, kesachtaj na» (Snt 5:14-16). Are kʼu kʼo jun «mak re kamikal», are ri makunik che ri ruxlabʼixel ri Dios, are jun makaj che kʼo ta kuybʼal re. Ri e cristianos utz taj kkibʼan kichʼawem pa uwiʼ jun winaq we xubʼan wajun mak riʼ (1 Jn 5:16; Mt 12:31; Heb 10:26, 27; chawilaʼ ESPÍRITU; PECADO).

11-17 RE NOVIEMBRE

QʼINOMAL RE RI UTZIJ RI DIOS | 2 JUAN 1–JUDAS

«Chqakojoʼ qachuqʼabʼ rech kojkʼojiʼ pa ri qastzij»

(Judas 3) Loqʼalaj taq wachalal, sibʼalaj xinwaj xintzʼibʼaj ta chiwe chrij ri qakʼoltajem junam iwukʼ. Kamik kʼut rajawaxik kintzʼibʼaj bʼik chiwe che ipixbʼexik chi qas kitij ichuqʼabʼ che ubʼixik chi qastzij ri kojonik ri xa jumul yoʼm chke ri tastalik taq winaq.

w04-S 15/9 11, 12 párrs. 8, 9

«Chikowirisaj iwib» che ri Qatat

8 Qastzij che kqachʼobʼ ri uchak ri Satanás, rumal che ri Biblia kuqʼalajisaj ri kubʼan che qasubʼik (2 Corintios 2:11). Ri Itzel xubʼan kʼax che ri Job are chiʼ xutoqij ri uqʼinomal, xeʼukamisaj ri e ralkʼwal, xxutux rumal ri ufamilia, xuya jun kʼaxalaj yabʼil che xuqujeʼ xyoqʼ kumal ri e rachiʼl, xubʼan che wajun sukʼalaj achi riʼ sibʼalaj xbʼisonik xuqujeʼ xuchomaj che xwonobʼax kan rumal ri Dios (Job 10:1, 2). Weneʼ ri Satanás are ta kyaʼow ronojel ri e kʼax kimik, are kʼu kubʼan kʼax chke ri e cristianos, are kʼu keʼukoj che ubʼanik itzelal.

9 Pa ri kʼisbʼal taq qʼij riʼ, tajin knimar ri itzelal che kubʼan kʼax che ri qakojonik. Oj kʼo pa jun uwach Ulew che kutzujuj qʼinomal chuwach utzukuxik ri Dios. Kimik ri televisión, ri Internet o nikʼaj chi jastaq kkikʼutu che ri relaciones sexuales inmorales kuya ta kʼax xaneʼ kuya kikotemal. Rumal laʼ e kʼi chke ri e winaq «jeʼl kkinaʼ ubʼanik ri kirayibʼal; are kʼu ri urayibʼal ri Dios, man kkaj taj» (2 Timoteo 3:1-5). We man kqakoj qachuqʼabʼ pa ri qakojonik, ri e chomanik riʼ weneʼ kresaj uchuqʼabʼ ri qakojonik (Judas 3).

Chqatzukuj jeʼlalaj taq pixabʼ

(Judas 4) E kʼo jujun winaq ri e okinaq chixoʼl chi kʼuyal. E are waʼ ri e bʼim uloq ojer rumal ri Tzʼibʼatalik, chi kkʼajisax na kiwach, man kkiya ta uqʼij ri Dios, xaq kkikoj ri utoqʼobʼ ri Dios che ubʼanik ronojel itzel rayinik, ri kakikʼuʼ ri Dios ri xa jun Qajchaqʼe xuqujeʼ ri Qajaw Jesucristo.

(Judas 12) E xoqʼolil kʼu waʼ pa taq ri iwaʼim re loqʼoqʼebʼal kʼuxaj, keʼulan kʼu iwukʼ pa ri iwaʼim ri kibʼano, man rukʼ ta xeʼn ibʼ kakitzuq kibʼ; e chaqiʼj taq sutzʼ, ri kekʼam bʼik kumal ri kiʼaqiqʼ; e cheʼ ri e pulpubʼinaq man kʼo ta kiwachinik, kamul e kaminaq, e bʼoqom apanoq;

it-1-S 125 párr. 7

Loqʼoqʼebʼal, nimaqʼij re

Ri Biblia kubʼij taj ri kbʼan che ubʼanik ri e nimaqʼij riʼ xuqujeʼ kubʼij ta ri qʼij che kbʼanik (Jud 12). Ri Jesucristo xuqujeʼ ri e apóstoles xetaqan ta che ubʼanik ri e nimaqʼij riʼ, rumal laʼ kqachʼobʼo che are ta nim ubʼanik xuqujeʼ rajawaxik taj kbʼanik. Yaʼom ubʼixik che ojer kanoq ri e cristianos che e qʼinomabʼ kkibʼan nimaʼq taq waʼim xuqujeʼ kekisikʼij ri e cristianos che e mebʼaʼ. Rech konojel —ri e nimoribʼ, ri e malkaʼn, ri xa jubʼiqʼ kipwaq kʼolik xuqujeʼ ri e mebʼaʼ— keʼopan pa wajun nimalaj waʼim riʼ rech kekikot kukʼ konojel ri e kachalal.

it-2-S 861

Abʼaj

Jun chi tzij griega, spi·lás, kchʼaw chrij jun abʼaj che qas ta kilitajik che kʼo chuxeʼ ri jaʼ. Judas xukoj wariʼ che jun kʼutbʼal are chiʼ xchʼaw chkij e jujun winaq che nojimal xeʼok pa ri congregación cristiana rech kkibʼan kʼax che. Kejunamataj kukʼ ri e abʼaj che keʼilitaj ta pa ri jaʼ che kkibʼan kʼax chke ri e barcos, ri e winaq riʼ xuqujeʼ kkibʼan kʼax che ri congregación. Judas xubʼij: «e xoqʼolil o e abʼaj kʼu waʼ pa taq ri iwaʼim re loqʼoqʼebʼal kʼuxaj» (Jud 12).

(Judas 14, 15) Ri Enoc, are ri uwaq rijaʼlil kan ri Adán, xuqʼaxej chke ri winaq ri Utzij ri Dios chkij we winaq riʼ, xubʼij: «Chiwilampeʼ ri Ajawaxel petinaq e rachilam kʼi mil tastalik taq winaq ri e rech, 15 kuqʼat na tzij pakiwiʼ konojel, kuqʼalajisaj na ronojel ri itzelalaj taq kichak ri man kkiya ta uqʼij ri Dios, ri xkibʼano rumal rech chi man xeniman ta che ri Dios, xuqujeʼ kuqʼalajisaj na ri kʼaxalaj taq tzij ri xkibʼij ri ajmakibʼ chrij ri Dios rumal rech chi man kkiya ta uqʼij.»

wp17.1-S 12 párrs. 1

Xretaʼmaj «chi xqaj chuwach ri Dios»

¿Jas xuya ubʼixik ri Enoc? Xubʼij wariʼ: «Chiwilampeʼ ri Ajawaxel petinaq e rachilam kʼi mil tastalik taq winaq ri e rech, kuqʼat na tzij pakiwiʼ konojel, kuqʼalajisaj na ronojel ri itzelalaj taq kichak ri man kkiya ta uqʼij ri Dios, ri xkibʼano rumal rech chi man xeniman ta che ri Dios, xuqujeʼ kuqʼalajisaj na ri kʼaxalaj taq tzij ri xkibʼij ri ajmakibʼ chrij ri Dios rumal rech chi man kkiya ta uqʼij» (Judas 14, 15). Weneʼ xawilo che ri Enoc xubʼij ri e tzij riʼ jeʼ taneʼ che bʼanom chi rumal ri Dios. Xuqujeʼ e kʼi qʼaxal taq tzij xkibʼan wariʼ. Rukʼ wariʼ xukʼutu che qas kbʼantaj na ri xuya ubʼixik, che ktzijoxik jeʼ taneʼ che kʼulmatajinaq chik (Isaías 46:10).

wp17.1-S 12 párrs. 3

Xretaʼmaj «chi xqaj chuwach ri Dios»

Are chiʼ kojchoman chrij ri ukojonik ri Enoc kubʼan chqe che kqachomaj, ¿la junam ri nuchomanik rukʼ ri Dios chrij ri uwach Ulew? Ri xutzijoj ri Enoc kʼa kʼo na upatan kimik; nim upatan junam rukʼ ojer kanoq. Ri xubʼij xtzʼaqatik are chiʼ ri Jehová xutaq lo ri nimalaj jabʼ xuqujeʼ xusachisaj kiwach ri itzel taq winaq pa ri uqʼij ri Noé. Wariʼ kukʼutu che kʼo na jun sachbʼal wachaj che más nim na chuwach (Mateo 24:38, 39; 2 Pedro 2:4-6). Kimik, ri Dios xaq reyeʼm chi kukʼ ri e kʼiʼalaj ángeles rech kusachisaj uwach wajun itzelalaj uwach Ulew riʼ. Qas chojchoman chrij ri xutzijoj ri Enoc xuqujeʼ chqatzijoj chi chke e nikʼaj chik. Weneʼ kqanaʼo che qatukel oj kʼolik rumal che ri qafamilia xuqujeʼ ri e qachiʼl kojkitoʼ taj. Are kʼu ri Jehová nijun mul xuwonobʼa kan ri Enoc xuqujeʼ nijun mul kojuwonobʼa kanoq we kojniman che rukʼ sukʼilal.

18-24 RE NOVIEMBRE

QʼINOMAL RE RI UTZIJ RI DIOS | APOCALIPSIS 1-3

«E wetaʼm ri e achak»

(Apocalipsis 1:20) Are waʼ ri man etaʼmatal ta kanoq chkij ri wuqubʼ chʼimil ri e awilom pa nuqʼabʼ re nuwikiʼaqʼabʼ xuqujeʼ ri wuqubʼ tzukʼulibʼal re qʼan pwaq: Ri e wuqubʼ chʼimil are kkibʼij ri taqoʼnibʼ ke ri wuqubʼ komon kojonelabʼ, xuqujeʼ ri e wuqubʼ tzukʼulibʼal ri e awilom, are kkibʼij ri e wuqubʼ komon kojonelabʼ.»

w12-S 15/10 13, 14 párr. 8

¿Jas ubʼanik ri uxlabʼal kakʼutu?

8 Rech kqaxutuj wajun uxlabʼal riʼ, chnaʼtaj chqe che ri Biblia kubʼij, che «e kʼo wuqubʼ chʼimil pa ri rikiʼaqʼabʼ» ri Jesús. Waʼ taq chʼumil riʼ are kchʼaw chkij ri e kʼamal bʼe che kebʼe pa ri kaj xuqujeʼ kchʼaw chkij ri e nikʼaj chi kʼamal bʼe re ri congregación. Areʼ kkunik kukʼam kibʼe ri e «chʼimil» riʼ che kʼo pa uqʼabʼ (Apoc. 1:16, 20). Rumal che are ri Kʼamal bʼe re ri congregación cristiana, kkunik ktaqan pa kiwiʼ konojel ri e kʼamal bʼe. Ri Biblia kubʼij che ri ubʼaqʼwach ri Jesús «e jeʼ jas ri raqʼ qʼaqʼ», kraj kubʼij, che kril ronojel; rumal laʼ, we rajawaxik kpixbʼex jun kʼamal bʼe, areʼ kilowik jampaʼ xuqujeʼ jas kbʼan che upixbʼexik pa ri tiempo che rajawaxik (Apoc. 1:14). Rumal laʼ, kqaya ta kan ukʼutik che nim keqil ri e achijabʼ riʼ che e chaʼom rumal ri uxlabʼixel, Pablo xubʼij: «Chixniman chke ri kʼamal taq ibʼe, chiyaʼ iwibʼ pa taqik chke. Ri e areʼ kekichajij ri iwanimaʼ, ketaʼm kʼut chi rajawaxik kkibʼij na che ri Dios jas ri kibʼanom. Chixniman chke rech kkibʼan ri kichak rukʼ kikotemal, man rukʼ ta bʼis. We ta kʼu rukʼ bʼis kkibʼano, mat kʼo kiwechbʼej riʼ che» (Heb. 13:17).

(Apocalipsis 2:1, 2) «Chatzʼibʼaj che ri utaqoʼn ri komon kojonelabʼ pa Éfeso: ‹Ri e kʼo ri wuqubʼ chʼimil pa uqʼabʼ re uwikiʼaqʼabʼ, ri kbʼin pa kinikʼiʼajil ri wuqubʼ tzukʼulibʼal re qʼan pwaq, jeʼ kubʼij waʼ: 2 E wetaʼm ri e achak, ri e kʼaxalaj achak, xuqujeʼ ri achʼijonik, wetaʼm chi man kebʼaqʼi taj ri itzel taq winaq. Wetaʼm chi xebʼanikʼoj ri kkibij kibʼ chi e taqom, man e jeʼ ta kʼut. Xebʼanikʼoj kʼut chi e bʼanal taq tzij.

w12-S 15/4 29 párr. 11

Ri Jehová kojuchajij rech kojkolotajik

11 Pa ri kʼutwachinik che kʼo pa ri capítulos 2 xuqujeʼ 3 re Apocalipsis, Jesucristo che nim uqʼij keʼusolij ri e siete congregaciones re Asia Menor. Ri kʼutwachinik riʼ kukʼutu che ri Cristo xaq xiw ta kril ri kʼax pa ronojel ri congregación, xaneʼ xuqujeʼ ri keriqitaj wi chkijujunal. Xubʼij kibʼiʼ e jujun winaq che rajawaxik tobʼanik chke, pa kijujunal ri e winaq riʼ xuya kichuqʼabʼ xuqujeʼ utz kipixbʼexik xubʼano. ¿Jas kqetaʼmaj chrij wariʼ? Pa 1914 xmajtaj wajun kʼulwachinik riʼ. Ri e siete congregaciones kchʼaw chkij ri e cristianos che kebʼe pa ri kaj, ri e pixabʼ che kyaʼ chke xuqujeʼ kyaʼ chke konojel ri e congregaciones che e kʼo cho ronojel ri uwach Ulew. Kojkunik kqabʼij che ri Jehová tajin kukʼam ubʼe ri utinamit, rumal ri uKʼojol. ¿Jas rajawaxik kqabʼano rech kqariq utzilal rumal ri e pixabʼ riʼ?

w01-S 15/1 20, 21 párr. 20

Junam chojbʼin rukʼ ri utinamit ri Jehová

20 Rech kojkunik kqaterenej ri utinamit ri Jehová che sibʼalaj aninaq tajin kbʼinik, rajawaxik che kqachʼobʼ ri chak che xuya ri Jehová che ri Jesucristo rumal che are «ujolom» ri congregación (Efesios 5:22, 23). Xuqujeʼ nim ubʼanik, ri kubʼij Isaías 55:4: «In [Jehová] xinkoj ri areʼ jachaʼ che qʼalajisanel chke ri nimaʼq taq tinimit, xinkoj che kʼamal bʼe xuqujeʼ che yaʼl kinoʼj taq ri tinimit». Qastzij riʼ che Jesús qas retaʼm ri kubʼan che ri uchak jachaʼ jun kʼamal bʼe. Retaʼm kiwach ri e uchij xuqujeʼ ri kichak. Rumal laʼ chiʼ xeʼusolij ri e siete congregaciones re Asia Menor, jobʼ mul xubʼij: «E wetaʼm ri e achak» (Apocalipsis 2:2, 19; 3:1, 8, 15). Jesús xaq junam rukʼ ri uTat, Jehová, che xuqujeʼ retaʼm ri kajwataj chqe. Are chiʼ majaʼ kubʼan ri chʼawem re ri padrenuestro, xubʼij: Ri Dios «ri iTat retaʼm chik jachike taq ri jastaq ri e rajawaxik chiwe kʼa majoq chi tzʼonoj che» (Mateo 6:8-13).

Chqatzukuj jeʼlalaj taq pixabʼ

(Apocalipsis 1:7) Chiwilampeʼ, kpe ri Cristo pa ri sutzʼ. Konojel kkil na, xuqujeʼ neʼ ri xejulupenik, konojel kʼu taq ri amaqʼ aj uwach Ulew kkoqʼej kʼu na uwach. Jeʼ ta bʼaʼ, jeʼ chbʼanoq.

kr-S 226 párr. 10

Ri uQʼatbʼal tzij ri Dios kusachisaj na kiwach ri e ukʼulel

10 Ketas ri e chij chke ri e kʼisikʼ. Ri e ukʼulel ri uQʼatbʼal tzij ri Dios kkil na jun jastaq che kuya na más bʼis chke. Ri Jesús kubʼij: «Kil na ri Rijaʼl Winaq petinaq pa taq ri sutzʼ rukʼ nimalaj kunem, nim uqʼij kpetik» (Mar. 13:26). Wajun jun jastaq riʼ are jun kʼutbʼal chiʼ ri Jesús kpe che uqʼatik tzij pa kiwiʼ ri e winaq. Pa jun chi chʼaqap re wajun profecía riʼ che kchʼaw chrij ri kʼisbʼal taq qʼij, ri Jesús xuqʼalajisaj más chrij ri qʼatoj tzij che kkʼulmataj na. Are kʼo pa ri kʼutbʼal che kchʼaw chkij ri e chij xuqujeʼ ri e kʼisikʼ (chasikʼij uwach Mateo 25:31-33, 46). Ri e winaq che kkiya ri kitobʼanik che ri uQʼatbʼal tzij ri Dios are kbʼix na e «chij» chke. Ri e winaq riʼ sibʼalaj kekikotik rumal che naqaj chik kʼo wi ri kikolotajem (Luc. 21:28). Are kʼu, ri e winaq che kkiya ta kitobʼanik che ri uQʼatbʼal tzij ri Dios are kbʼix na e «kʼisikʼ» chke. Xuqujeʼ «kkikʼis na kibʼ che oqʼej» are chiʼ kkilo che kyaʼ na jun «kʼajisabʼal wach» chke (Mat. 24:30; Apoc. 1:7).

(Apocalipsis 2:7) Apachin ri kʼo uxikin, chutatabʼej ri kubʼij ri Uxlabʼaxel chke ri e komon kojonelabʼ. Apachin ri kchʼakanik, kinya na re ri cheʼ re ri kʼaslemal pa tijik, ri kʼo pa ri jeʼlikalaj kʼolbʼal ri kʼo wi ri Dios pa ri kaj.›»

w09-S 15/1 31 párr. 1

Pixabʼ nim kibʼanik keʼesax pa ri wuj re Apocalipsis (parte 1)

2:7. ¿Jas riʼ «ri jeʼlikalaj kʼolbʼal ri kʼo wi ri Dios»? Ri e tzij riʼ xbʼix chke ri e cristianos che kebʼe pa ri kaj, rumal laʼ ri jeʼlikalaj kʼolbʼal che kbʼix pa ri texto riʼ are kchʼaw chrij ri kaj, ri kʼo wi ri Jehová. Qastzij che ri kʼolbʼal riʼ jeʼlik. We ri e cristianos che kebʼe pa ri kaj kkikʼut sukʼilal kekunik kkitij uwach «ri cheʼ re ri kʼaslemal», kraj kubʼij, che kyaʼ jun kʼaslemal chke che kkʼis taj (1 Cor. 15:53).

25 RE NOVIEMBRE KOPAN 1 RE DICIEMBRE

QʼINOMAL RE RI UTZIJ RI DIOS | APOCALIPSIS 4-6

«Ri e kajibʼ ajkejabʼ»

(Apocalipsis 6:2) Xinkaʼyik, xinwil jun saq rij kej. Ri tʼuyul chrij rukʼam jun kʼiʼaqbʼal chʼabʼ. Xyaʼ jun ucorona. Chʼakanel kʼut xel bʼik che uriqik chʼakanik.

wp17.3-S 4 párrs. 3

¿Jas kraj kubʼij ri e ajkejabʼ che kʼo pa Apocalipsis?

¿Jachin tʼuyul chrij wajun kej riʼ? Kojkunik kqetaʼmaj más chrij pa ri wuj re Apocalipsis. Ri e nikʼaj chi capítulos kubʼij che ri tʼuyul chrij ri kej kbʼix «Utzij ri Dios» che (Apocalipsis 19:11-13). Ri bʼiʼaj, «utzij» are tajin kchʼaw chrij ri Jesucristo, rumal che ri areʼ are qʼaxal utzij ri Dios (Juan 1:1, 14). Xuqujeʼ kbʼix «Kajawinel ri ajawinelabʼ, Kajaw ri ajawibʼ» che xuqujeʼ kbʼixik che are «Jik xuqujeʼ Qastzij» (Apocalipsis 19:11, 16). Qastzij che kʼo utaqanik rech kchʼojin junam rukʼ jun ajawinel re chʼoj, utz kukʼ ri e winaq xuqujeʼ kubʼan ta kʼax chke rukʼ ri e utaqanik. Are kʼu e kʼo chi nikʼaj preguntas.

wp17.3-S 4 párrs. 5

¿Jas kraj kubʼij ri e ajkejabʼ che kʼo pa Apocalipsis?

Are kʼu, ¿jampaʼ xkimaj bʼinem ri e kajibʼ ajkejabʼ? Jesús, ri xel lo nabʼe, xumaj bʼinem chrij ri ukej chiʼ xyaʼ jun corona che (Apocalipsis 6:2). ¿Jampaʼ xux Qʼatal tzij pa ri kaj? Xmajtaj taj chiʼ xpaqiʼ pa ri kaj, rumal che ri Biblia kukʼutu che xreyej na jun tiempo (Hebreos 10:12, 13). Jesús xuya jujun etal chke ri e utijoxelabʼ rech kketaʼmaj jampaʼ kkʼis wajun tiempo riʼ xuqujeʼ chiʼ kumaj uqʼatik tzij pa ri kaj. Xubʼij che chiʼ kumaj uqʼatik tzij, ri kʼax che kʼo cho ri uwach Ulew knimataj na más. Junam rukʼ ri chʼoj, ri yabʼil xuqujeʼ wiʼjal (Mateo 24:3, 7; Lucas 21:10, 11). Qʼaxinaq chi jubʼiqʼ tiempo che majim chi ri Primera Guerra Mundial pa ri junabʼ 1914, qas xqʼalajinik che ri Jesús xumaj uqʼatik tzij pa ri junabʼ riʼ xuqujeʼ xmajtaj «ri kʼisbʼal taq qʼijol» (2 Timoteo 3:1-5).

(Apocalipsis 6:4-6) Xel uloq jun kej chik, kaq rij. Ri tʼuyul chrij, xyaʼ chuqʼabʼ che chi karesaj bʼik ri jamaril chkixoʼl ri winaq cho ri uwach Ulew, kkikamisalaʼ kʼu kibʼ. Xyaʼ kʼu jun nimalaj chʼichʼ re chʼoj che. 5 Are taq ri Alaj Chij xujaq ri urox tʼiqbʼal, xintaʼ ri urox awaj xubʼij: «¡Tasaj!» Xinkaʼyik, xinwil kʼu jun qʼeq rij kej. Ri tʼuyul chrij, kʼo jun pajbʼal pa uqʼabʼ. 6 Xintaʼ jun chʼabʼal pa kinikʼiʼajil ri kejebʼ awaj, ri xubʼij: «Kebʼ libra triko che ri kachʼak che jun qʼij chak, waqibʼ libra sebada che ri kachʼak che jun qʼij chak. Masach kʼu uwach ri uwaʼl uva mawi ri aseit.»

wp17.3-S 5 párrs. 2

¿Jas kraj kubʼij ri e ajkejabʼ che kʼo pa Apocalipsis?

Ri tʼuyul chrij ri kej riʼ, kraj kubʼij ri chʼoj. Junam rukʼ ri xqilo, xaq xiw ta kresaj ri jamaril pa jujun taq tinamit, xaneʼ cho ronojel ri uwach Ulew. Pa ri junabʼ 1914, xmajtaj ri Primera Guerra Mundial jun nimalaj chʼoj che kʼo ta jumul kʼulmatajinaq cho ronojel ri uwach Ulew. Tekʼuriʼ xmajtaj ri Segunda Guerra Mundial, che are más kʼax na chuwach ri Primera Guerra Mundial. Kbʼixik che más che 100 millones e winaq e kaminaq rumal ri e chʼoj che xmajtaj lo pa ri junabʼ 1914. Xuqujeʼ e millones winaq xkiriq kʼax pa ri kikʼaslemal rumal ri xkʼulmatajik.

wp17.3-S 5 párrs. 4, 5

¿Jas kraj kubʼij ri e ajkejabʼ che kʼo pa Apocalipsis?

«Are taq ri Alaj Chij xujaq ri urox tʼiqbʼal, xintaʼ ri urox awaj xubʼij: ‹¡Tasaj!› Xinkaʼyik, xinwil kʼu jun qʼeq rij kej. Ri tʼuyul chrij, kʼo jun pajbʼal pa uqʼabʼ. Xintaʼ jun chʼabʼal pa kinikʼiʼajil ri kejebʼ awaj, ri xubʼij: ‹Kebʼ libra triko che ri kachʼak che jun qʼij chak, waqibʼ libra sebada che ri kachʼak che jun qʼij chak. Masach kʼu uwach ri uwaʼl uva mawi ri aseit›» (Apocalipsis 6:5, 6).

Ri tʼuyul chrij ri kej riʼ, kraj kubʼij ri wiʼjal. Ri wiʼjal che kyaʼ ubʼixik waral are sibʼalaj kʼax rumal che kubʼij «kebʼ libra triko» (0,7 kilos o 1,54 libras) che kloqʼ che jun denario, are waʼ ri kchʼak che jun qʼij chak pa ri nabʼe siglo (Mateo 20:2). Xuqujeʼ are laʼ rajil ri «waqibʼ libra sebada» (2,1 kilos o 4,63 libras), ri triko are más utz na chuwach ri sebada. ¡Qas ta kkʼuxan riʼ che jun nimalaj familia! Tekʼuriʼ kbʼix chke ri e winaq che kkijach chkiwach ri aceite de oliva xuqujeʼ ri vino, che are rajawaxik kkitij ri e winaq pa ri tiempo riʼ.

(Apocalipsis 6:8) Xinkaʼyik, xinwil jun qʼan rij kej. Ri tʼuyul chrij, «Kamikal» ubʼiʼ. Terenem rumal jun ri kukʼexwachij ri kikʼolbʼal ri kaminaqibʼ. Xyaʼ taqanik pa kiqʼabʼ puwiʼ ri ukajil ri uwach Ulew, che ukamisaxik rukʼ chʼichʼ re chʼoj, rukʼ wiʼjal, rukʼ yabʼil, xuqujeʼ kumal ri juyubʼal taq awaj re ri uwach Ulew.

wp17.3-S 5 párrs. 8-10

¿Jas kraj kubʼij ri e ajkejabʼ che kʼo pa Apocalipsis?

Ri tʼuyul chrij ri ukaj kej are kraj kubʼij ri kamikal che kuya ri yabʼil xuqujeʼ nikʼaj chi jastaq. Qʼaxinaq chi jubʼiqʼ tiempo che ri junabʼ 1914, ri gripe española xeʼukamisaj e millones winaq. Kbʼixik che xkibʼan contagiar o xkitʼiq kibʼ e 500 millones, weneʼ jun chke e oxibʼ winaq xkiriq wajun yabʼil riʼ cho ronojel ri uwach Ulew pa taq ri qʼij riʼ.

Ri gripe española are jun chke ri e nabʼe yabʼil che xqʼalajin pa taq ri qʼij riʼ. Jujun taq investigadores kkibʼij che pa ri siglo veinte, kʼi millones winaq xekam rumal ri viruela. Xuqujeʼ kimik, millones e winaq kekam rumal ri sida, ri tuberculosis xuqujeʼ ri malaria, paneʼ ri e winaq kimik kibʼanom chi kʼi kunabʼal xuqujeʼ kʼi taq jastaq rech kkikunaj jun yabʼil.

Ronojel wariʼ kojukʼam bʼi pa ri kamikal: weneʼ rumal ri chʼoj, ri wiʼjal o ri e yabʼil. Ri Hades, are ri kimuqbʼal konojel ri e winaq, are tajin keʼumulij ri e kaminaqibʼ xuqujeʼ kuya ta jun eyebʼal kikʼuʼx.

Chqatzukuj jeʼlalaj taq pixabʼ

(Apocalipsis 4:4) Chrij ri tem re ajawibʼal e kʼo juwinaq kejebʼ (24) tem re ajawibʼal. E kʼo juwinaq kejebʼ nimaʼq taq tatayibʼ e tʼuyutʼoj pakiwiʼ taq ri tem, kikojom saqloloj taq atzʼyaq, kikojom corona re qʼan pwaq che ri kijolom.

(Apocalipsis 4:6) Kʼo jun jasach chuwach ri tem jeʼ ta neʼ jun plo ri karepkʼunik jachaʼ ri cha. Pa ri unikʼiʼajil ri tem xuqujeʼ chrij ri tem e kʼo kejebʼ awaj e kʼaslik e qʼijinelabʼ e nojinaq che bʼaqʼwachaj chkiwach xuqujeʼ chkij.

re-S 76 párr. 8

Ri nimalaj utrono ri Jehová che kʼo pa ri kaj

8 Juan retaʼm che e kʼo kojol tabʼal toqʼobʼ che xepatanin pa ri ojer tabernáculo. Rumal laʼ, weneʼ xumay ri xril pa ri kʼutwachinik riʼ: «Chrij ri tem re ajawibʼal e kʼo juwinaq kejebʼ (24) tem re ajawibʼal. E kʼo juwinaq kejebʼ nimaʼq taq tatayibʼ e tʼuyutʼoj pakiwiʼ taq ri tem, kikojom saqloloj taq atzʼyaq, kikojom corona re qʼan pwaq che ri kijolom». (Apocalipsis 4:4.) Qastzij che xeril ta e kojol tabʼal toqʼobʼ xaneʼ xeril 24 «nimaʼq taq tatayibʼ», che e qʼatal taq tzij xuqujeʼ e tʼuyutʼuj pa ri kitronos. ¿E jachin riʼ ri «nimaʼq taq tatayibʼ»? Are ri e cristianos che e chaʼom rech kebʼe pa ri kaj, che e walajisam chi chkixoʼl ri e kaminaqibʼ xuqujeʼ e kʼo chi pa ri kikʼolbʼal pa ri kaj che xutzujuj ri Jehová chke. ¿Jasche qetaʼm wariʼ?

re-S 80 párr. 19

Ri nimalaj utrono ri Jehová che kʼo pa ri kaj

19 ¿Jas kraj kubʼij ri e «kajibʼ awaj[ibʼ]» riʼ? Rech kojkunik kqetaʼmaj ri urespuesta, chqilaʼ ri jun kʼutwachinik che xril ri Ezequiel jun qʼaxal tzij ojer kanoq. Ri Ezequiel xril ri Jehová che kʼo pa jun carro celestial, e teren ri e awaj chrij che junam ri kibʼanik rukʼ ri xubʼij ri Juan (Ezequiel 1:5-11, 22-28). Tekʼuriʼ, Ezequiel xril chi jumul ri carro-trono che e teren ri e awaj chrij. Are chiʼ xril wariʼ, xubʼij querubines chke ri e awaj riʼ (Ezequiel 10:9-15). Ri e kajibʼ awaj che xril Juan qastzij che kchʼaw chkij ri e kʼi querrubines che e kʼo rukʼ ri Dios... are e awaj che más nim kibʼanik che e kʼo pa ri utinamit ri Jehová pa ri kaj. Xumay ta ri Juan chiʼ xeril ri e querubines che e kʼo naqaj che ri Jehová, rumal che pa ri tabernáculo re ojer kanoq e kʼo kebʼ querubines che e bʼanom che qʼan pwaq che e kʼo pa uwiʼ ri arca del pacto, kraj kubʼij ri utrono ri Jehová. Chilaʼ kʼo wi ri utaqanik ri Jehová che xuya che ri utinamit (Éxodo 25:22; Salmo 80:1).

(Apocalipsis 5:5) Jun chke ri nimaʼq taq tatayibʼ xubʼij chwe: «Chatanabʼaʼ oqʼej. Chawilampeʼ, ri koj aj ramaqʼ Judá, ri rijaʼl ri David, areʼ chʼakaninaq che ujaqik ri wuj xuqujeʼ ri e wuqubʼ utʼiqbʼal.»

cf-S 36 párrs. 5, 6

«Chawilampeʼ, ri koj aj ramaqʼ Judá»

5 Kjunamax ri koj rukʼ ri kowil kʼuxaj. ¿La kʼo jumul at takʼalinaq chuwach jun nimalaj koj? We kabʼij che at takʼalinaq chuwach jun koj, weneʼ xattakʼiʼ chuwach pa jun zoológico rumal che tzʼapalik. Paneʼ tzʼapalik qas xaxiʼj awibʼ riʼ. Are chiʼ xawil wajun nimalaj awaj riʼ che kʼo nim uchuqʼabʼ xuqujeʼ qas xatril pa ri abʼaqʼwach, qas kachʼobʼ riʼ che wajun koj kanimaj ta chuwach apachike jastaq. Ri Biblia kubʼij che «ri koj, areʼ awaj waʼ ri sibʼalaj xibʼibʼal, ri man kanimaj ta chuwach jun jasach mawi chuwach jachin jun» (Proverbios 30:30). Junam rukʼ ri ukowil ukʼuʼx ri Cristo.

6 Chqilampeʼ oxibʼ jastaq jachiʼ xukʼut kowil kʼuxaj ri Jesús che kajunamataj rukʼ jun koj: chiʼ xutoʼ uwiʼ ri qastzij, xutzukuj sukʼilal xuqujeʼ chiʼ xuchʼij ri e kʼax. Xuqujeʼ kqil na che qonojel —paneʼ kʼo chi ri kowil kʼuʼx qukʼ o kʼo taj— kojkunik kqesaj uwach xuqujeʼ rech kqakʼut wajun bʼantajik riʼ.

    E wuj pa quiché (1993-2025)
    Uk'isik sesión
    Umajixik sesión
    • quiché
    • Chataqa b'ik
    • Ri qas utz kawilo
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ri kta' chawe rech kakojo
    • Keta'max ta ri xatz'ib'aj
    • Configuración de privacidad
    • JW.ORG
    • Umajixik sesión
    Chataqa b'ik