KʼUTUNEM 1
Rukʼ cholajil kqabʼan ri kraj ri Jehová
PA RONOJEL ri uwach Ulew, kʼo organizaciones rech taq ri kojonem, re ri política, re ri nimaʼq taq kʼayij y nikʼaj chi instituciones che kekitoʼ ri winaq. Chkijujunal wariʼ, kʼo ri jastaq kkaj kkibʼano, kʼo ri chomanik y ri taqanik kkikojo. Are kʼu kʼo jun organización che kjunamataj ta kukʼ. ¿Jasche kjunamataj taj? Rumal che ronojel ri kukʼutu y ri kukojo, pa ri Biblia esam wi. Wajun organización o tinamit riʼ are ri testigos rech Jehová.
2 Sibʼalaj kojkikotik rumal che at at kʼo pa ri utinamit ri Jehová. Awetaʼm chik jas ri kraj ri Dios kqabʼano y tajin kabʼan pa ri akʼaslemal (Sal. 143:10; Rom. 12:2). At jun rajchak ri Dios che tajin kapatanij pa junamam kukʼ ri e qachalal re ronojel ri uwach Ulew (2 Cor. 6:4; 1 Ped. 2:17; 5:9). Junam rukʼ ri kubʼij ri Biblia at utewchim ri Jehová y katkikotik (Prov. 10:22; Mar. 10:30). Xuqujeʼ, are chiʼ kabʼan ri kraj ri Dios, tajin katijoj apan awibʼ rech kariq jun jeʼlikalaj kʼaslemal che kʼo ta ukʼisik pa ri petinaq (1 Tim. 6:18, 19; 1 Juan 2:17).
3 Ri Nimalaj Bʼanol qe, kʼo jun utinamit pa ronojel ri uwach Ulew che xa jun ubʼanom, rumal che areʼ kbʼinik jas ri jastaq kbʼan chupam. Wariʼ kraj kubʼij che are ri tajin kkʼamow ubʼe y ri ktaqan pa uwiʼ. Are ri Qʼatal tzij pa qawiʼ, ri Yaʼol taqanik chqe y ri Qajawinel, y oj qas kqakubʼsaj qakʼuʼx chrij (Is. 33:22). Ri Jehová xuqujeʼ are jun Dios che kubʼan ri jastaq pa cholajil y uyaʼom pa cholajil ronojel ri kkibʼan ri kechakun rukʼ (2 Cor. 6:1, 2).
4 Ri itzelal pa ri uwach Ulew xa jubʼiqʼ chi kraj ksachisax uwach, rumal laʼ sibʼalaj nim ubʼanik che kqatereneʼj ri bʼe che kukʼut ri Jesucristo chqawach, ri Qʼatal tzij che kojom rumal ri Dios (Is. 55:4; Apoc. 6:2; 11:15). Ri Jesús xubʼij kanoq che más nim na ri chak kkibʼan ri utijoxelabʼ chuwach ri xubʼan areʼ (Juan 14:12). Kbʼantaj wariʼ rumal che ri utijoxelabʼ kkitzijoj ri utzij ri Dios chke e kʼi winaq, pa más tiempo y pa kʼi taq tinamit. Kkiya ubʼixik pa ronojel ri uwach Ulew ri utz taq jastaq che kubʼan na ri uQʼatbʼal tzij ri Dios (Mat. 24:14; 28:19, 20; Hech. 1:8).
5 Tajin kyaʼ ubʼixik pa ronojel uwach Ulew ri utzalaj taq jastaq re ri uQʼatbʼal tzij ri Dios, are kʼu kopan na jun qʼij che kkʼisik. Ri Jesús qas xuqʼalajisaj kanoq che kopan na ri qʼij che uchʼikom chi ri Jehová. Ri tzʼibʼam kan pa ri Biblia kukʼutu che naqaj chi kʼo wi ri uqʼij ri Jehová, ri «nimalaj qʼij xuqujeʼ xibʼibʼal» (Joel 2:31; Sof. 1:14-18; 2:2, 3; 1 Ped. 4:7).
Rajawaxik kqakoj qachuqʼabʼ rech kqabʼan ri kubʼij. Rumal laʼ, rajawaxik kqetaʼmaj jas kchakun ri utinamit ri Dios y kqaya ronojel ri qatobʼanik che
6 Rumal che qetaʼm chi ri kraj ri Jehová kqabʼan pa waʼ taq qʼij riʼ, rajawaxik kqakoj qachuqʼabʼ rech kqabʼan ri kubʼij. Rumal laʼ, rajawaxik kqetaʼmaj jas kchakun ri utinamit ri Dios y kqaya ronojel ri qatobʼanik che. Ronojel ri chomanik che kukoj wajun tinamit riʼ are ri pixabʼ, ri taqanik, ri taqomal y ri e tijonik re ri uTzij ri Dios (Sal. 19:7-9).
7 Are chiʼ ri oj upatanelabʼ ri Dios kqanimaj ri e taqanik y ri e pixabʼ che e kʼo pa ri Biblia, kojkunik kojchakun pa junamam y pa jamaril (Sal. 133:1; Is. 60:17; Rom. 14:19). ¿Jas knimarisan ri achilanik chqaxoʼl kukʼ ri qachalal re ronojel ri uwach Ulew? Are ri qaloqʼoqʼebʼal. Kqabʼan ri jastaq rumal ri qaloqʼoqʼebʼal y keqaloqʼoqʼej ri e nikʼaj chik (Juan 13:34, 35; Col. 3:14). Rumal ri utobʼanik ri Jehová, qonojel xaq junam ri qachomanik. Jeriʼ junam kojchakun rukʼ ri uchʼaqapil ri utinamit che kʼo pa ri kaj.
RI UCHʼAQAPIL RI UTINAMIT RI JEHOVÁ CHE KʼO PA RI KAJ
8 Ri qʼaxal tzij Isaías, Ezequiel y Daniel xkil visiones chrij ri uchʼaqapil ri utinamit ri Jehová che kʼo pa ri kaj (Is., cap. 6; Ezeq., cap. 1; Dan. 7:9, 10). Ri apóstol Juan xuqujeʼ xril wariʼ y ri xutzʼibʼaj kan pa ri wuj re Apocalipsis kojutoʼ rech kqetaʼmaj jas ubʼanik ri uchʼaqapil ri utinamit ri Dios che ko pa ri kaj. Ri areʼ xril ri Jehová tʼuyul pa ri nimalaj utem re qʼatbʼal tzij y xeril ángeles che tajin kkibʼij wariʼ: «Utasom ribʼ, utasom ribʼ, utasom ribʼ ri Ajawaxel man kubʼan ta etzelal, ri Dios ri kʼo ronojel ukunem, ri kʼo uloq ojer, ri kʼolik, kpe kʼu na» (Apoc. 4:8). Y «pa unikʼiʼajil ri tem re ajawbʼal» xuqujeʼ xril «jun Alaj Chij», ri uChij ri Dios che are ri Jesucristo (Apoc. 5:6, 13, 14; Juan 1:29).
9 Pa wajun visión riʼ, kilitaj ri Jehová tʼuyul pa uwiʼ ri utem re qʼatbʼal tzij. Wariʼ kraj kubʼij che are ri Kʼamal bʼe re ri uchʼaqapil ri utinamit che kʼo pa ri kaj. Ri uTzij kubʼij wariʼ chrij ri ubʼantajik y ri taqanik che kʼo pa uqʼabʼ: «¡E ech la, Ajawaxel, ri nimalil, ri kunem, ri juluwem, ri ajawinik xuqujeʼ ri nimalaj bʼanik la! Rumal rech chi ronojel ri kʼo pa ri kaj xuqujeʼ ri kʼo pa ri uwach ulew e ech la. Ech la xuqujeʼ ri ajawinik, lal Ajawaxel nim na qʼij la chkiwach konojel. Ukʼ la kepe wi ri qʼinomal xuqujeʼ ri nimarisabʼal qʼij. Ktaqan la puwiʼ ronojel. Ri chuqʼabʼ xuqujeʼ ri kunem pa qʼabʼ la e kʼo wi, xuqujeʼ pa qʼabʼ kʼu la kʼo wi ri uyaʼik ri ajawinik xuqujeʼ ri kunem chke konojel» (1 Crón. 29:11, 12).
10 Ri Jesucristo xuqujeʼ kʼo jun nim reqeleʼn pa ri kaj. Kchakun rukʼ ri Jehová, rumal che yaʼom nim taqanik pa uqʼabʼ. Ri Dios «xeʼukoj konojel ri jastaq chkixeʼ ri raqan [...], qas areʼ kʼut ri Cristo xuya che ri komon kojonelabʼ jachaʼ che ujolom ronojel» (Efes. 1:22). Ri apóstol Pablo xubʼij wariʼ chrij ri Jesús: «Ri Dios sibʼalaj xunimarisaj na uqʼij chkiwach konojel, xuya jun ubʼiʼ ri kʼo na pa kiwiʼ konojel ri bʼiʼaj, rech pa ubʼiʼ ri Jesús kkimej wi na ri kichʼek ri e kʼo pa ri kaj ri e kʼo cho ri uwach ulew xuqujeʼ ri e kʼo chuxeʼ uwach ulew. Rech konojel kkichʼobʼo xuqujeʼ kkibʼij chi ri Jesucristo are Ajawaxel, jeriʼ knimarisax uqʼij ri Dios Tataxel» (Filip. 2:9-11). Rumal laʼ, qas kqakubʼsaj qakʼuʼx chrij ri kubʼan ri Jesucristo che ukʼamik qabʼe.
11 Ri qʼaxal tzij Daniel xril pa jun visión jun Nim Winaq tʼuyul pa jun tem re qʼatbʼal tzij pa ri kaj. Xuqujeʼ xeril «mil chi mil [ángeles] kepatanij che, millón chi millón e takʼatoj chuwach» (Dan. 7:10). Ri Biblia kubʼij che waʼ taq ángeles e jun jupuq ajchʼojabʼ che «e uxlabʼal ri e kʼo pa ri patanijik cho ri Dios e taqom uloq che kipatanixik ri winaq ri kkechbʼej ri kolotajik» (Heb. 1:14). Xuqujeʼ kubʼij che kechakun pa cholajil pa taq qʼatbʼal taq tzij, taqanik, e kʼamal bʼe y kʼo chuqʼabʼ pa kiqʼabʼ (Col. 1:16).
12 Are chiʼ kqatas qatiempo che uchomaxik ri jastaq che kʼo ubʼanik rukʼ ri uchʼaqapil ri utinamit ri Dios che kʼo pa ri kaj, kojkunik kqachʼobʼ ri xunaʼ ri Isaías are chiʼ xril ri Jehová «tʼuyul pa jun tem re ajawinel ri sibʼalaj naj elinaq chikaj» y xril «jujun chajinelabʼ aj kaj ri kejuluwik e kʼo puwiʼ ri areʼ». Xubʼij: «¡Toqʼobʼ nuwach, kinekamoq! Wilom ri Ajawinel kukʼ ri nubʼaqʼwach, ri Ajawaxel ri kʼo ronojel ukunem; in, ri in jun winaq ri e tzʼil ri uchiʼ, in kʼo chkixoʼl ri winaq ri e tzʼil ri e kichiʼ». Wajun jeʼlikalaj visión xutoʼ ri Isaías rech xuchʼobʼ ri unimal ri utinamit ri Jehová, rumal laʼ xumachʼ ribʼ. Sibʼalaj xumay ri xrilo, rumal laʼ are chiʼ xbʼix lo che pa ri kaj che keʼuya ubʼixik qʼatoj tzij pa kiwiʼ ri winaq, xubʼij wariʼ: «¡In kʼolik riʼ. Chintaqaʼ la bʼik!» (Is. 6:1-5, 8).
13 Junam kqanaʼ oj. Rumal che kqamaltyoxij che qetaʼmam kʼi jastaq chrij ri utinamit ri Jehová, kqaj kqabʼan rukʼ kikotemal ri kubʼij chqe. Rumal laʼ, kqakoj qachuqʼabʼ che ubʼanik ri kojutaq wi wajun tinamit riʼ y kqakʼutu che kqakubʼsaj qakʼuʼx chrij.
RI UTINAMIT RI JEHOVÁ TAJIN KBʼINIK
14 Pa ri capítulo 1 re ri wuj Ezequiel kubʼij che ri Jehová tajin kubʼinisaj jun nimalaj carro che kʼo pa ri kaj. Wajun nimalaj carro are ri uchʼaqapil ri utinamit ri Jehová che kʼo pa ri kaj. Are ri Jehová tajin kbʼinisan wajun carro, kraj kubʼij che are tajin kkʼamow ubʼe ri utinamit rukʼ loqʼoqʼebʼal y kukoj wajun tinamit che ubʼanik ri kraj kbʼantajik (Sal. 103:20).
15 Chupam ri kajibʼ ketet che kʼo chuxeʼ ri carro, qʼebʼam chi jujun ketet che xa junam ketanik. Rukʼ wariʼ ri carro kkunik «kbʼe pa apachike ri kejebʼ kixkut» (Ezeq. 1:17). Paneʼ ri ketet aninaq kkikʼex ri kbʼe wi ri carro, are kʼu ri carro xaq ta kbʼek che mat kʼo kqʼatenik. Ri Jehová are tajin kkʼamow ubʼe ri utinamit y kuya ta bʼe che xaq utukel kukʼam ubʼe chbʼil ribʼ. Junam rukʼ ri kubʼij Ezequiel 1:20, are ri uxlabʼixel kkʼamow kibʼe ri e ketet. Wariʼ kraj kubʼij che ri Jehová kukoj ri ruxlabʼixel rech kukʼut ri bʼe che rajawaxik kbʼe wi ri utinamit. Rumal laʼ, nim ubʼanik che kojchoman chrij wariʼ: «¿La tajin kinbʼe pa ri bʼe che kukʼut ri Jehová rumal ri utinamit?».
16 Rech junam kojbʼe rukʼ ri kubʼan ri utinamit, xaq xiw ta rajawaxik kojkʼojiʼ pa ri e riqbʼal ibʼ y kqatzijoj ri utzij. Rajawaxik más kojkowir pa ri qakojonik. Rumal laʼ kqilij che qas tajin kqabʼan ri «qas utz na [más nim] ubʼanik» y kqanikʼoj uwach ri e kʼutunem che keʼel lo ronojel taq qʼij (Filip. 1:10; 4:8, 9; Juan 17:3). Rech kqabʼan ri kraj ri Jehová, xuqujeʼ rajawaxik kqakoj ronojel ri uyaʼom chqe: ri jastaq qe, ri qabʼantajik y ri kojnaw che ubʼanik. Rajawaxik che pa junamam kojchakun pa ri utinamit ri Dios, rumal che pa jun organización utz kel ri chak, we junam kechakun ri e kʼo chupam y junam ri kichomanik. Qastzij wi, rech junam kojbʼe rukʼ ri carro re ri Jehová rajawaxik kqabʼan pa qakʼaslemal ri kqatzijoj.
17 Rumal ri utobʼanik ri utinamit ri Jehová kojkunik kqabʼan ri kraj. Masach chqe che areʼ tajin kukʼam qabʼe rukʼ ri ucarro. Rumal laʼ, are chiʼ junam kojbʼe rukʼ ri carro re ri Jehová, kqakʼutu che kqakubʼsaj qakʼuʼx chrij che are ri Toʼl qech, y nim kqil wi (Sal. 18:31). Ri Biblia kutzujuj wariʼ chqe: «Ri Ajawaxel kuyaʼ uchuqʼabʼ ri utinamit; ri Ajawaxel kutewchij ri utinamit rukʼ jamaril» (Sal. 29:11). Rumal che oj kʼo pa ri utinamit ri Dios qariqom ri kebʼ jastaq riʼ. Qastzij wi che we kqabʼan ri kraj ri Jehová, amaqʼel kojutewchij.