UK'OLB'AL WUJ PA INTERNET Watchtower
Watchtower
UK'OLB'AL WUJ PA INTERNET
quiché
'
  • '
  • ä
  • Ä
  • BIBLIA
  • E WUJ
  • E RIQB'AL IB'
  • mwbr19 febrero e uxaq 1-7
  • Referencias rech ri wuj Qachak xuqujeʼ Qakʼaslemal ri oj Cristianos

K'o ta video che wajun kʼutunem ri'.

Chakuyu' qamak, ri video ktziji' taj.

  • Referencias rech ri wuj Qachak xuqujeʼ Qakʼaslemal ri oj Cristianos
  • Referencias rech ri wuj Qachak xuqujeʼ Qakʼaslemal ri oj Cristianos (2019)
  • Subtítulo
  • 4-10 RE FEBRERO
  • 11-17 RE FEBRERO
  • 18-24 RE FEBRERO
  • 25 RE FEBRERO KOPAN 3 RE MARZO
Referencias rech ri wuj Qachak xuqujeʼ Qakʼaslemal ri oj Cristianos (2019)
mwbr19 febrero e uxaq 1-7

Referencias rech ri wuj Qachak xuqujeʼ Qakʼaslemal ri oj Cristianos

4-10 RE FEBRERO

QʼINOMAL RE RI UTZIJ RI DIOS | ROMANOS 1-3

«Kqaya ta kan utijoxik ri retaʼmabʼal qakʼuʼx»

(Romanos 2:14, 15) Ri man aj judeyibʼ taj, ri man e kʼo ta chuxeʼ ri upixabʼ ri Moisés, are taq kkibʼan ri jastaq re ri pixabʼ pa ke wi, ri e areʼ e pixabʼ chke chkibʼil kibʼ, pa neʼ man kʼo kipixabʼ. 15 Kkiqʼalajisaj rukʼ ri kichak chi tzʼibʼatal ri pixabʼ pa ri kanimaʼ. Kkinaʼ pa ri kanimaʼ we utz o man utz taj ri kkibʼano. Rumal ri kichomanik ri e areʼ chkibʼil kibʼ, kqʼalajisan chkiwach we kʼo mak kibʼanom o man kʼo taj.

lv 16 párr. 6

Jun utzalaj retaʼmabʼal kʼuʼx chuwach ri Dios

6 Xaq xiw ta chike ri ajpatanel rech ri Jehová xyaʼ wi wajun etaʼmabʼal kʼuʼx riʼ. Ri apóstol Pablo xubʼij: «Ri man e kʼo ta chuxeʼ ri upixabʼ ri Moisés, aretaq kakibʼan ri jastaq re ri pixabʼ pa ke wi, ri e areʼ e pixabʼ chke chkibʼil kibʼ, puneʼ man kʼo kipixabʼ. Kakiqʼalajisaj rukʼ ri kichak chi tzʼibʼatal ri pixabʼ pa ri kanimaʼ. Kakinaʼ pa ri kanimaʼ we utz o man utz taj ri kakibʼano. Rumal ri kichomanik ri e areʼ chkibʼil kibʼ, kaqʼaljisan chkiwach we kʼo mak kibʼanom o man kʼo taj» (Romanos 2:14, 15). Kʼo jujun mul ri uchʼabʼal ri retaʼmabʼal kikʼuʼx kubʼan chike kʼi winaq kkibʼan ri kraj ri Ajawaxel, weneʼ kʼot ketaʼm chirij ri utaqonik ri Jehová.

(Romanos 2:15) Kkiqʼalajisaj rukʼ ri kichak chi tzʼibʼatal ri pixabʼ pa ri kanimaʼ. Kkinaʼ pa ri kanimaʼ we utz o man utz taj ri kkibʼano. Rumal ri kichomanik ri e areʼ chkibʼil kibʼ, kqʼalajisan chkiwach we kʼo mak kibʼanom o man kʼo taj.

lv 17, 18 párrs. 8, 9

Jun utzalaj retaʼmabʼal kʼuʼx chuwach ri Dios

8 ¿Jas kqabʼan che ukojik ri retaʼmabʼal qakʼuʼx chiʼ kqachaʼ ubʼanik jun jastaq? Kʼo jujun kkibʼij che utz xaq xiw kqabʼan ri kraj ri qanimaʼ. Weneʼ kqabʼij wariʼ: «Ri retaʼmabʼal nukʼuʼx kraj kinbʼano». Tekʼuriʼ ri urayinik ri qanimaʼ sibʼalaj nim xuqujeʼ kubʼan kʼax che ri retaʼmabʼal qakʼuʼx. Jeʼ waʼ kubʼij ri Loqʼalaj Pixabʼ: «Man kʼo ta jun jasach kʼolik ri sibʼalaj ta subʼunel na xuqujeʼ sibʼalaj ta etzeletajinaq na jachaʼ ri animaʼaj ajwinaq», ¿jachin kkunik kretaʼmaj uwach? (Jeremías 17:9). Rumal laʼ, rajawaxik che are ri ukikotemaxik ri Jehová nim ubʼanik chqawach man are ta ri kraj ri qanimaʼ.

9 Chiʼ kchaʼ ubʼanik jun jastaq, ri winaq che utijosam ri retaʼmabʼal ukʼuʼx are ta kubʼan xaq xiw ri kraj areʼ. Kubʼan wariʼ rumal che kuxibʼij ribʼ chuwach ri Ajawaxel, wariʼ kraj kubʼij che kraj taj kubʼan ri utz ta kril ri qaTat kʼo pa ri kaj. Jeriʼ kukʼut ri xubʼan ri sukʼalaj Nehemías. Rumal che ajawinel rech Jerusalén, kkunik kutaʼ nikʼaj pwaq chike ri winaq. Tekʼuriʼ, xubʼan ta wariʼ. ¿Jasche? Areʼ xubʼij jasche: «Rumal rech chi nim kinwil ri Dios» (Nehemías 5:15). Kraj taj che kubʼan ri itzelal chuwach ri Jehová rumal che kubʼan kʼax chike ri tinamit. Sibʼalaj rajawaxik che nim kqil wi ri Jehová, wariʼ kubʼano che kqatzukuj ri kubʼij ri Loqʼalaj Pixabʼ chiʼ kqaj kqachaʼ ubʼanik jun jastaq.

Chqatzukuj jeʼlalaj taq pixabʼ

(Romanos 3:4) ¡Man jeʼ ta riʼ! Xaneʼ are ri Dios qastzij, puneʼ konojel ri winaq e bʼanal taq tzij. Jas ri tzʼibʼatalik: «Rech kqʼalajisax la chi ri lal sukʼ pa taq ri tzij la, xuqujeʼ rech kchʼakan la are taq kqʼat tzij pa wiʼ la».

w08-S 15/6 30 párr. 5

Pixabʼ nim kibʼanik keʼesax pa ri wuj re Romanos

3:4. Are chiʼ kʼo jun chʼoj chuxoʼl ri kitzij ri winaq rukʼ ri Utzij ri Dios, kqakʼutu che are qastzij ri kubʼij ri Dios are chiʼ kqakubʼsaj qakʼuʼx chrij ri kubʼij ri Biblia xuqujeʼ kqabʼan ri urayibʼal pa qakʼaslemal. Xuqujeʼ, are chiʼ amaqʼel kqatzijoj ri utzalaj taq tzij re ri Ajawbʼal xuqujeʼ kqabʼan tijoxelabʼ, rukʼ waʼ keqatoʼ ri e winaq rech kkilo che qastzij ri Dios.

(Romanos 3:24, 25) Ri Dios kuqʼalajisaj chi uj sukʼ chuwach rumal ri utoqʼobʼ, e kolotajinaq kʼu rumal ri Cristo Jesús, man kʼo ta kkitoj che. 25 Ri Dios xuya ri Jesucristo che kojol utzil chkixoʼl ri winaq rukʼ areʼ. Kkiriq we utzil riʼ we kekojon che ri Cristo, ri xturuw ri ukikʼel rumal kech. Xkʼulmataj waʼ che uqʼalajisaxik chi ri Dios are sukʼ are taq xeʼukuy ri mak ri kibʼanom uloq ri winaq, man xenataj ta chi che,

w08-S 15/6 29 párr. 6

Pixabʼ nim kibʼanik keʼesax pa ri wuj re Romanos

3:24, 25 ¿Jasche xkun ri tojbʼal mak xuya Cristo Jesús che usachik «ri mak ri kibʼanom uloq ri e winaq»? Ri nabʼe profecía che kchʼaw chrij ri Mesías, tzʼibʼatal pa Génesis 3:15, xbʼantaj pa ri junabʼ 33, are chiʼ xkamisax Jesús chuwach jun cheʼ re kʼaxkʼolil (Gál. 3:13, 16). Are kʼu, are chiʼ Jehová xuya ubʼixik ri profecía riʼ, chuwach areʼ jeʼ ta neʼ che tojom chi ri tojbʼal mak, rumal che kʼo ta kqʼaten ri urayibʼal. Rumal laʼ, rukʼ ri tojbʼal mak che kuya na Jesús, Jehová kusach kimak ri e ralkʼwal Adán che xekojon chrij ri e utzujunik ri Dios. Ri tojbʼal mak che xuya Jesús xuqujeʼ kubʼano che kekʼastaj na ri e winaq che xekam kan ojer are chiʼ majaʼ kpe pa ri uwach Ulew (Hech. 24:15).

11-17 RE FEBRERO

QʼINOMAL RE RI UTZIJ RI DIOS | ROMANOS 4-6

«Kukʼut ri uloqʼoqʼebʼal ri Dios chqe»

(Romanos 5:8) Are kʼu ri Dios kuqʼalajisaj chqawach chi kujuloqʼoqʼej. Are taq kʼa uj ajmakibʼ, ri Cristo xkam rumal kech.

(Romanos 5:12) Jeʼ kʼu riʼ, xa rumal jun winaq xok ri makaj cho ri uwach Ulew xukʼam kʼu uloq ri kamikal, xqʼax kʼu ri kamikal chke konojel, konojel kʼut e makuninaq.

w11-S 15/6 12 párr. 5

Dios kuqʼalajisaj chqawach che kojuloqʼoqʼej

5 Pablo kumaj ubʼixik rukʼ jun jastaq che xkʼulmataj ojer: «Jeʼ kʼu riʼ, xa rumal jun winaq xok ri makaj cho ri uwach ulew xukʼam kʼu uloq ri kamikal, xqʼax kʼu ri kamikal chke konojel, konojel kʼut e makuninaq» (Rom. 5:12). Pa nikʼaj chik chʼaqapil re ri Biblia, Dios kuya ukʼutik chqawach ri kraj kubʼij ri e tzij riʼ. Junam che qetaʼm, Jehová xubʼano che xmajtaj lo ri kʼaslemal are chiʼ xubʼan ri Adán xuqujeʼ Eva, e junam rukʼ ri Jehová, tzʼaqat kikʼaslemal. Xubʼij chke che kʼo jun jastaq che kuya taj kkibʼano, xubʼij chke che we keniman taj kkʼajisax kiwach rukʼ kamikal (Gén. 2:17). Sibʼalaj bʼisobʼal, ri e nabʼe taq qanan qatat xkinimaj ta ri xubʼij ri Jehová chke, rukʼ ri xkibʼano xkikʼutu che kkaj taj che areʼ kux ri kAjawinel xuqujeʼ ri kyaʼow taqanik pa kiwiʼ (Deu. 32:4, 5).

(Romanos 5:13, 14) Are taq kʼa majoq ri pixabʼ, kʼo chik ri mak cho ri uwach Ulew. Man kbʼix ta kʼut chi kʼo mak, are taq man kʼo ta pixabʼ. 14 Qas kʼu ne pa ri uqʼijol ri Adán kʼa pa ri uqʼijol ri Moisés, ri kamikal xajawin pa kiwiʼ konojel, puneʼ ri kimak man are taj ri ma ta unimaxik ri jun taqanik, jachaʼ ri xubʼan ri Adán, ri areʼ uwachbʼalil ri kpe na.

w11-S 15/6 12 párr. 6

Dios kuqʼalajisaj chqawach che kojuloqʼoqʼej

6 Ri e ralkʼwal ri Adán xeʼalaxik are chiʼ bʼanom chi ri makaj pa Edén. Rumal laʼ, konojel xqʼax ri makaj chke xuqujeʼ ri kʼax kuyaʼo. Are kʼu, ri Jehová xubʼij ta chke che e ajmakibʼ che ri xubʼan Adán, rumal che e areʼ taj ri xeniman ta che ri utaqanik; xuqujeʼ, pa ri tiempo riʼ kʼo ta jun taqanik yaʼom (Gén. 2:17). Are kʼu, e areʼ xkechbʼej ri makaj. Xumaj lo pa ri qʼij riʼ, ri makaj xuqujeʼ ri kamikal ktaqan pa kiwiʼ ri e winaq kʼa chi ri Dios xuya ri Taqanik chke ri israelitas, che qas xukʼutu che e ajmakibʼ (chasikʼij uwach Romanos 5:13, 14). Ri makaj xuya kan ri Adán kjunamataj rukʼ jujun taq yabʼil xuqujeʼ kʼax che kechbʼex chke nikʼaj chik, junam rukʼ ri talasemia, o anemia mediterránea, xuqujeʼ ri hemofilia, che kuya nimaʼq taq hemorragias. Jun winaq che nim ubʼanik che xuriq hemofilia are ri príncipe Alejo re Rusia, kalkʼwal ri emperador Nicolás II xuqujeʼ ri emperadora Alejandra. Pa neʼ konojel ta ri e kalkʼwal wajun familia riʼ xkiriq ri yabʼil, are kʼu weneʼ xkiqʼaxej chke ri uwikimam. Are kʼu xaq ta junam kkʼulmataj rukʼ ri makaj xuya kan ri Adán. Kʼo ta nijun mat kuriqo. Ri qanan qatat kkiqʼaxej chqe qonojel, oj kqaqʼaxej chke ri qalkʼwal xuqujeʼ kqariq ri kʼaxkʼolil kuya. ¿La kuya ksukʼumax wajun kʼax riʼ?

(Romanos 5:18) Jeʼ kʼu riʼ chi ri jun mak ri xubʼan ri Adán xukʼam uloq kʼoqonik chke konojel ri winaq, jeriʼ xuqujeʼ ri jun sukʼilal ri xubʼan ri Jesucristo xukʼam uloq chke konojel ri winaq ri qʼalajisanik re ri sukʼilal che ri kʼaslemal.

(Romanos 5:21) Rech jeriʼ, jachaʼ chi ri mak xajawin che kamikal, jeʼ kʼu riʼ xuqujeʼ ri toqʼobʼ chajawin che sukʼilal che junalik kikʼaslemal rumal ri Jesucristo, ri Qajaw.

w11-S 15/6 13 párrs. 9, 10

Dios kuqʼalajisaj chqawach che kojuloqʼoqʼej

9 ¿Jas chrij kchʼaw wi ri e tzij griegas riʼ «keqʼalajisaxik chi man e kʼo ta chik chkipam ri sibʼalaj kʼi kimak» xuqujeʼ «qʼalajisanik re ri sukʼilal»? Ri traductor re ri Biblia che xojchʼaw chrij nabʼe, xutzʼibʼaj: «Are uqʼatik tzij chrij jun winaq che kjunamataj rukʼ ri kbʼan chuwach jun juez. Are ta kchʼaw chrij ukʼexik ri uchomanik jun winaq, are kchʼaw chrij ri ubʼanik ri rachilanik rukʼ ri Dios [...]. Pa ri kʼutbʼal, Dios are ri qʼatol tzij che kusach umak ri winaq, che —pa nikʼaj chi tzij— kʼo chuwach ri uqʼatoj tzij rumal che ajmak, are kʼu are ri Dios ri ksachow umak».

10 ¿Jasche kkun ri sukʼalaj qʼatal tzij puwiʼ ronojel ri uwach Ulew kubʼij che kʼo ta umak jun ajmakalaj winaq are chiʼ kuqʼat tzij? (Gén. 18:25.) Kkunik rumal che rukʼ ri nimalaj rutzilal xutaq lo ri xa jun uKʼojol kʼolik cho ri uwach Ulew rech rukʼ waʼ kusach ri makaj. Jesús qas xubʼan ri urayibʼal ri uTat, pa neʼ xtaqchiʼx pa mak, sibʼalaj xetzeʼn ri winaq chrij xuqujeʼ xkibʼan kʼax che. Xukʼut sukʼilal pa ronojel, kʼa xkam na chuwach jun cheʼ re kʼaxkʼolil (Heb. 2:10). Rukʼ wariʼ, xuya ri tzʼaqatalaj ukʼaslemal rech keʼesax ri e ralkʼwal ri Adán pa ri makaj xuqujeʼ pa ri kamikal (Mat. 20:28; Rom. 5:6-8).

Chqatzukuj jeʼlalaj taq pixabʼ

(Romanos 6:3-5) ¿La ma ta iwetaʼm chi aretaq xbʼan ri qabautismo, areʼ jun kʼutbʼal waʼ chi uj junatajinaq chik rukʼ ri Cristo Jesús pa ri ukamikal? 4 Ri qabautismo areʼ jun kʼutbʼal chi uj muqutajinaq rukʼ ri Cristo pa ri ukamikal, rech xuqujeʼ ri uj kujbʼin na pa ri kʼakʼ kʼaslemal, jachaʼ ri uwalijisaxik ri Cristo chkixoʼl ri kaminaqibʼ rumal ri ujuluwem ri Tataxel. 5 We kʼu uj junam chik rukʼ ri Cristo pa ri ukamikal, jeriʼ xuqujeʼ uj junam rukʼ pa ri ukʼastajibʼal.

w08-S 15/6 29 párr. 7

Pixabʼ nim kibʼanik keʼesax pa ri wuj re Romanos

6:3-5 ¿Jas kraj kubʼij ri qasanjaʼ «rukʼ ri Cristo Jesús» xuqujeʼ ri qasanjaʼ «pa ri ukamikal»? Are chiʼ Jehová keʼuchaʼ ri cristianos rukʼ uxlabʼixel, kkʼojiʼ jun utzalaj kachilanik rukʼ ri Jesús. Rukʼ wariʼ keʼok pa ri congregación che are ri ucuerpo ri Cristo xuqujeʼ che areʼ kkʼamow bʼe pa uwiʼ (1 Cor. 12:12, 13, 27; Col. 1:18). Are waʼ ri kiqasanjaʼ pa Cristo Jesús. Ri cristianos ungidos xuqujeʼ kbʼan ‹kiqasanjaʼ pa ukamikal› ri Cristo che kraj kubʼij che kkikoj ronojel ri kikʼaslemal che upatanexik xuqujeʼ che kkixutuj ri kʼaslemal che kʼo ta ukʼisik cho ri uwach Ulew. Rumal laʼ, ri kikamikal are jun tabʼal toqʼobʼ junam rukʼ ri ukamikal ri Jesús, pa neʼ ri ke areʼ kkun taj kutoj kimak ri e nikʼaj chik. Wajun qasanjaʼ pa ri ukamikal ri Cristo ktzʼaqatik are chiʼ kekamik xuqujeʼ kewalajisax ri ungidos rech kekʼasiʼ pa ri kaj.

(Romanos 6:7) Ri jun ri kaminaq chik, man kʼo ta chi utaqanik ri makaj puwiʼ.

w14-S 1/6 11 párr. 1

¿Jas kubʼsal kʼuʼx kʼo chke ri e qatiʼt qamam?

Are chiʼ kekʼastaj lo ri e winaq che e sukʼ taj, ¿la kqʼat tzij pa kiwiʼ rumal ri xkibʼano are chiʼ majaʼ kekamik? Kqʼat taj. Romanos 6:7 kubʼij: «Ri jun ri kaminaq chik, man kʼo ta chi utaqanik ri makaj puwiʼ». Junam che kqilo, ri e winaq che e sukʼ taj kitojom chi ri makaj xkibʼano rukʼ ri kikʼaslemal, rumal laʼ kqʼat tzij pa kiwiʼ rumal ri jastaq kkibʼano are chiʼ e kʼastajisam chik, are ta rumal ri jastaq xkibʼano are chiʼ majaʼ kekamik. ¿Jasche sibʼalaj utz wariʼ?

18-24 RE FEBRERO

QʼINOMAL RE RI UTZIJ RI DIOS | ROMANOS 7, 8

«¿La sibʼalaj kqaj kqil ri qʼij?»

(Romanos 8:19) Konojel kʼu ri jastaq ri e bʼanom rumal ri Dios, are sibʼalaj kkaj kkil ri qʼij are taq keqʼalajisax na ri e ralkʼwal ri Dios.

w12-S 15/7 11 párr. 17

Ri Jehová qas kuya ri tzoqopitajem chqe

17 Are chiʼ xchʼaw chrij ri tzoqopitajem che kuya na Jehová chke ri rajpatanelabʼ ri e kʼo cho ri uwach Ulew, ri Pablo xubʼij che «konojel kʼu ri jastaq ri e bʼanom rumal ri Dios, are sibʼalaj kkaj kkil ri qʼij are taq keqʼalajisax na ri e ralkʼwal ri Dios». Xuqujeʼ xubʼij: «Ri e bʼanom rumal ri Dios ketzoqopitaj na chupam ri loqʼom patanijik, rech man keqʼay ta chik, rech e junam kukʼ ri e ralkʼwal ri Dios, kʼo pa ri juluwemalaj kitzoqopitajik» (Rom. 8:19-21). Pa wajun bʼantajik riʼ, «ri e bʼanom» kchʼaw chkij ri e winaq che kʼo keyebʼal rech kkiriq ri kʼaslemal che kʼo ta ukʼisik pa ri uwach Ulew. E areʼ kkiriq ri utzilal chiʼ «keqʼalajisax» ri e ralkʼwal ri Dios che e chaʼom, che kumajo chiʼ konojel chik e kʼo pa ri kaj rech kkitoʼ ri Cristo che uchʼajchʼobʼisaxik ri uwach Ulew che ri itzelal xuqujeʼ kkikoj ri e kʼiʼalaj winaq pa ri kʼakʼ uwach Ulew (Apoc. 7:9, 14).

(Romanos 8:20) Konojel ri e bʼanom rumal ri Dios xeʼux man kʼo ta kipatan. Man xaq ta kʼu pa kech wi xkikʼulmaj waʼ, xaneʼ jeʼ xraj ri Dios chke, rech kkeyeʼj jun qʼij

w12-S 15/3 23 párr. 11

Chojkikot rumal ri qeyebʼal

11 Ri Jehová xuya ri eyebʼal chke ri e winaq are chiʼ xutzujuj che jun ijaʼlil keresaj pa uqʼabʼ ri Satanás, «ri ojer kumatz» (Gén. 3:15; Apoc. 12:9). Ri unimal wajun ijaʼlil riʼ are ri Jesucristo (Gál. 3:16). Ri ukamikal xuqujeʼ ri ukʼastajibʼal xuya bʼe chke ri e winaq che kkʼojiʼ ri keyebʼal rech keʼesax pa ri kʼax che kuya ri makaj xuqujeʼ ri kamikal. Ri utzʼaqatisaxik wajun tzujunik riʼ qas kʼo ubʼanik rukʼ «ri qʼij are taq keqʼalajisax na ri e ralkʼwal ri Dios». ¿Jampaʼ kkʼulmataj wajun qʼalajisanik riʼ? Are chiʼ ri e chaʼom e kʼo chi pa ri kaj —che xuqujeʼ e kʼo pa ri «ijaʼlil»— kkachilaj ri Cristo rech kkisachisaj kiwach ri e itzel taq winaq che e kʼo pa uqʼabʼ ri Satanás (Apoc. 2:26, 27). Wajun bʼantajik riʼ kukʼam lo ri kolotajem chke ri e nikʼaj chik chij che kekam ta pa ri nimalaj kʼaxkʼolil (Apoc. 7:9, 10, 14).

(Romanos 8:21) Aretaq ri e bʼanom rumal ri Dios ketzoqopitaj na chupam ri loqʼom patanijik, rech man keqʼay ta chik, rech e junam kukʼ ri e ralkʼwal ri Dios, kʼo pa ri juluwemalaj kitzoqopitajik.

w12-S 15/3 23 párr. 12

Chojkikot rumal ri qeyebʼal

12 Pa ri rAjawinik ri Cristo re mil junabʼ, ri e winaq kkiriq na ri nimalaj uxlanem. Pa ri tiempo riʼ xuqujeʼ «keqʼalajisax na ri e ralkʼwal ri Dios» are chiʼ keʼux kojol taq tabʼal toqʼobʼ rech kkitoʼ ri Cristo, kkimaj kitewchixik ri winaq rukʼ ri utzilal kuya ri tojbʼal mak che xutoj ri Jesús. Chuxeʼ ri Ajawbʼal che kʼo pa ri kaj, ri e winaq che kenimanik nojimal keʼel pa ri kʼax che uyaʼom ri makaj xuqujeʼ ri kamikal. Nojimal chi nojimal «ketzoqopitaj na chupam ri loqʼom patanijik, rech man keqʼay ta chik». We pa ri mil junabʼ kkiya ta kan ukʼutik ri kisukʼilal che ri Jehová xuqujeʼ kkichʼij ri kʼisbʼal kʼax che kukoj ri Satanás, kkil na riʼ ri kibʼiʼ tzʼibʼatal «pa ri wuj re kʼaslemal» xuqujeʼ «junam kukʼ ri e ralkʼwal ri Dios, kʼo pa ri juluwemalaj kitzokopitajik» (Apoc. 20:7, 8, 11, 12). ¡Sibʼalaj nim ubʼanik wajun eyebʼal riʼ!

Chqatzukuj jeʼlalaj taq pixabʼ

(Romanos 8:6) Ri ubʼanik ri chomanik aj uwach Ulew kuya kamikal. Are kʼu ri ubʼanik ri urayibʼal ri Uxlabʼixel kuya kʼaslemal xuqujeʼ jamaril.

w17.06-S 3

¿La knaʼtaj chawe?

¿Jasche xaq ta junam ubʼanik «ri chomanik aj uwach Ulew» rukʼ «ri ubʼanik ri urayibʼal ri Uxlabʼixel»? (Rom. 8:6)

Ri winaq che kʼo ri uchomanik chrij ri jastaq rech wajun uwach Ulew riʼ xaq xiw kchoman chrij ri e urayinik xuqujeʼ amaqʼel kchʼaw chrij. Ri winaq che kʼo ri uchomanik chrij ri jastaq re uxlabʼal are kchoman chrij ri jastaq che kʼo ubʼanik rukʼ ri rachilanik rukʼ ri Dios xuqujeʼ kukoj uchuqʼabʼ rech junam ri uchomanik rukʼ areʼ. Kuya bʼe che ri uchomanik kkʼam ubʼe rumal ri uxlabʼixel. Uchomaxik ri qarayinik kraj kubʼij kamikal; are kʼu uchomaxik ri jastaq rech ri uxlabʼal, kuya kʼaslemal xuqujeʼ jamaril (w16.12-S, páginas 15 a 17).

(Romanos 8:26, 27) Jewaʼ xuqujeʼ ri Uxlabʼixel kuya qachuqʼabʼ pa ri qatuqaril. Man qetaʼm ta kʼut kqabʼan chʼawem rukʼ Dios jas ri qas rajawaxik ubʼanik. Qas are kʼu ri Uxlabʼixel kubʼochiʼj ri Dios rukʼ chʼiqowem pa qawiʼ, ri man kujkun ta che ubʼixik. 27 Are kʼu ri Dios ri kril ri qanimaʼ, retaʼm ri uchomanik ri Uxlabʼixel. Ri Uxlabʼixel kʼut kbʼochinik jachaʼ ri urayibʼal ri Dios, pa kiwiʼ ri e rech.

w09-S 15/11 7 párr. 20

Ri achʼawem kuqʼalajisaj ri qas abʼantajik

20 Weneʼ kʼo jujun taq mul kqachʼobʼ ta ri kqataʼ pa ri qachʼawem chiʼ qatukel. Ri Pablo xubʼij: «Ri Uxlabʼixel kuya qachuqʼabʼ pa ri qatuqaril. Man qetaʼm ta kʼut kqabʼan chʼawem rukʼ Dios jas ri qas rajawaxik ubʼanik. Qas are kʼu ri Uxlabʼixel kubʼochiʼj ri Dios rukʼ chʼiqowem pa qawiʼ, ri man kojkun ta che ubʼixik. Are kʼu ri Dios ri kril ri qanimaʼ, retaʼm ri uchomanik ri Uxlabʼixel» (Rom. 8:26, 27). Ri Jehová xubʼano che xtzʼibʼax kʼiʼalaj chʼawem pa ri Biblia. Rumal che areʼ xbʼin ri ktzʼibʼaxik, retaʼm ri xkaj xkibʼij ri e tzʼibʼanelabʼ re ri Biblia. Xuqujeʼ, qas kuchʼobʼ qawach. Rumal laʼ, kuta ri e chʼawem riʼ jeʼ taneʼ che oj kojbʼanowik xuqujeʼ areʼ kuya ri kqataʼ che. Jehová kutzalij uwach ri qachʼawem chiʼ ri uxlabʼixel kchʼaw pa qawiʼ. Xuqujeʼ, are chiʼ más kqetaʼmaj ri kubʼij ri Biblia, más kʼax ta kqabʼan uchʼobʼik ri kqataʼ che ri Jehová.

25 RE FEBRERO KOPAN 3 RE MARZO

QʼINOMAL RE RI UTZIJ RI DIOS | ROMANOS 9-11

«Ri kʼutbʼal rech ri ucheʼal aceitun»

(Romanos 11:16) We tastal che ri Dios ri nabʼe wa ri kel che ri qʼor, jeriʼ konojel ri wa e tastalik. We ri uxeʼ ri cheʼ tastalik, jeriʼ konojel ri e uqʼabʼ e tastalik.

w11-S 15/5 23 párr. 13

¡Sibʼalaj nim ri unojibʼal ri Dios!

13 Pablo xeʼujunamaj ri e rijaʼlil Abrahán rukʼ uqʼabʼ jun ucheʼal aceitun tikom (Rom. 11:21). Wajun cheʼ riʼ kchʼaw chrij ri utzʼaqatisaxik ri urayibʼal ri Dios che kʼo ubʼanik rukʼ ri pacto abrahámico. Ri ukʼamal ri cheʼ tastalik xuqujeʼ kchʼaw chrij ri Jehová, rumal che are areʼ kyaʼow ukʼaslemal ri Israel espiritual (Isa. 10:20; Rom. 11:16). Ri unimal ri cheʼ kchʼaw chrij ri Jesús, ri más nim ubʼanik chke ri rijaʼlil ri Abrahán. Are kʼu konojel ri e uqʼabʼ kchʼaw chkij konojel ri e nikʼaj chik che e kʼo pa wajun ijaʼlil riʼ.

(Romanos 11:17) Chqabʼanaʼ che chi kʼo jun ucheʼal aceitun, ri at at jun uqʼabʼ aceitun re juyubʼ. We xesax apan jujun chke ri qas uqʼabʼ aceitun, ri at kʼut at katchʼap okoq chkixoʼl ri e uqʼabʼ, jeriʼ katkʼasiʼ na rumal ri ukʼamal ri bʼenaq pa ri ulew xuqujeʼ rumal ri uraxal ri ucheʼal aceitun, ri kkikʼex wichij ri aj judeyibʼ.

(Romanos 11:20, 21) Tzij, xeʼesax ri aj judeyibʼ rumal rech chi man xekojon taj. At kʼut rumal ri akojonik xatchʼap okoq. Manimarisaj bʼaʼ awibʼ, xaneʼ chaxeʼj awibʼ. 21 We kʼu ri Dios man xutoqʼobʼisaj ta kiwach ri qas uqʼabʼ ri cheʼ, mawi ne ri at kutoqʼobʼisaj awach.

w11-S 15/5 24 párr. 15

¡Sibʼalaj nim ri unojibʼal ri Dios!

15 Are kʼu, ¿jas xubʼan Jehová rech xutzʼaqatisaj ri urayibʼal? Junam rukʼ ri xuya ubʼixik Pablo, xukʼex ri e uqʼabʼ che e qʼajinaq chik rukʼ e nikʼaj che qas e utz. O, pa nikʼaj chi tzij, xunakʼ chi nikʼaj uqʼabʼ che are uqʼabʼ jun juyubʼal ucheʼal aceitun (chasikʼij uwach Romanos 11:17, 18). Junam rukʼ ri kubʼij ri e tzij riʼ, ri e cristianos ungidos re nikʼaj chi tinamit —che chkixoʼl e kʼo ri e cristianos che e judíos taj re ri congregación re Roma— xenakʼ che ri ucheʼal aceitun simbólico. Rukʼ waʼ xeʼux e rijaʼlil Abrahán. Pa neʼ nabʼe kekun taj keʼok pa wajun pacto riʼ, rumal che xeʼux utz taq uqʼabʼ cheʼ, Jehová xuya chke che xeʼux judíos espirituales (Rom. 2:28, 29).

(Romanos 11:25, 26) Wachalal, kwaj chi kichʼobʼ we awatalik riʼ, rech man kichomaj taj chi ri ix nim na ri inoʼj. Xkowirisax na apan jubʼiqʼ ri kanimaʼ ri aj israelibʼ, kʼa are taq keʼok na konojel ri man aj israelibʼ taj ri kekojon na. 26 Tekʼuriʼ ronojel ri Israel kkolotaj na, jas ri tzʼibʼatalik: «Kel na uloq pa Sion ri tzoqopil ke ri winaq, kresaj na ri etzelal che ri Jacob.

w11-S 15/5 25 párr. 19

¡Sibʼalaj nim ri unojibʼal ri Dios!

19 Qastzij wi, ri loqʼalaj urayibʼal ri Dios chkij ri Israel espiritual tajin kkʼulmatajik (Gál. 6:16). Junam rukʼ xubʼij Pablo, «ronojel ri Israel kkolotaj na» (Rom. 11:26). Are chiʼ kopan ri qʼij che Jehová uchaʼom, «ronojel ri Israel» —pa nikʼaj chi tzij konojel ri israelitas espirituales— kkibʼan ri kichak pa ri kaj. Qastzij wi, e areʼ keʼux na ajawinelabʼ xuqujeʼ kojol taq tabʼal toqʼobʼ. ¡Kʼo ta jas kqʼaten ri urayibʼal ri Dios!

Chqatzukuj jeʼlalaj taq pixabʼ

(Romanos 9:21-23) Ri bʼanal bʼoʼj kʼo ri tʼak pa uqʼabʼ che ubʼanik jachike ri kraj, che kʼu ri tʼak ri kʼo pa uqʼabʼ ri ubʼanik jun bʼoʼj ri nim uqʼij ri kkoj wi jun chi kʼut ri man nim ta uqʼij ri kkoj wi. 22 We kʼu ri Dios xraj xukʼut ri royowal chkiwach ri winaq rech kketaʼmaj ri ukunem, xeʼuchʼij kʼu rukʼ nimalaj kochʼonik ri winaq ri taqal chke chi kkʼajisax kiwach xuqujeʼ ri ksach na kiwach, ¿jas kqabʼij che waʼ? 23 Jeriʼ xubʼano, xel ukʼuʼx chke ri winaq ri e usukʼumam uloq che uyaʼik juluwem, rech ketaʼmaxik chi sibʼalaj nim ri ujuluwem.

w13-S 15/6 25 párr. 5

Chayaʼ che katusukʼumaj Jehová rukʼ ri upixabʼ

5 Are kʼu, ¿jas kubʼan ri Nimalaj Bʼanal bʼoʼj chke ri winaq che kkiya ta kibʼ pa uqʼabʼ rech keʼusukʼumaj? Are chiʼ jubʼiqʼ xaqʼoʼl kuya taj kkoj che ri chomam kbʼan rukʼ, weneʼ kbʼan chi jun chi jastaq che o kkʼaq bʼik. Kkʼulmataj wariʼ rumal che ri ajchak weneʼ utz ta xubʼan che. Are kʼu, kkʼulmataj ta wariʼ rukʼ ri Nimalaj Bʼanal bʼoʼj, Jehová (Deut. 32:4). Are chiʼ ri winaq kuya ta ribʼ pa sukʼumaxik, are ri winaq ajmak. Jehová xaq xiw keʼusukʼumaj ri winaq we kkiya kibʼ pa uqʼabʼ. Ri kkiya kibʼ pa sukʼumaxik kkiriq nim utzilal. Jun kʼutbʼal, ri e cristianos ungidos keʼux bʼoʼj nim kibʼanik. Are kʼu, ri kkiya ta kibʼ pa sukʼumaxik pa uqʼabʼ ri Dios keʼux bʼoʼj che nim ta kibʼanik o ksachisax kiwach (Rom. 9:19-23).

(Romanos 10:2) Che kitoʼik kinqʼalajisaj chi kʼo jun nimalaj kirayinik che upatanixik ri Dios; man tikil ta kʼu ne we etaʼmanik riʼ puwiʼ jun kolomalaj etaʼmanik.

it-1-S 456 párr. 4

Celoso (celo, celos)

Celo che utz ta ukojik. Jujun mul weneʼ kqabʼan jastaq rukʼ ronojel qanimaʼ, are kʼu oj sachinaq xuqujeʼ tajin kqetzelaj uwach ri Dios. Are waʼ ri xkʼulmataj kukʼ kʼi judíos pa ri nabʼe siglo. Kkichomaj che kekunik keʼux sukʼ rumal ubʼanik utz taq chak che kuya ubʼixik ri Taqanik che xyaʼ che Moisés. Are kʼu Pablo xukʼutu che utz ta ri tajin kkibʼano rumal che kʼo ta jun tzʼaqatalaj ketaʼmabʼal. Rumal laʼ, Dios xrilo che e sukʼ taj. Rajawaxik che kkisukʼumaj ri kkibʼano xuqujeʼ ketzalij rukʼ ri Dios rumal ri Cristo rech keʼux sukʼ chuwach ri Dios xuqujeʼ keʼel chuwach ri kʼajisabʼal wachaj re ri Taqanik (Ro 10:1-10). Saulo de Tarso are jun chke, che qas rukʼ ranimaʼ xtobʼan pa ri judaísmo, rukʼ waʼ xeroqotaj ri congregación re ri Dios xuqujeʼ xraj xusach kiwach. Qastzij wi kraj kubʼan ronojel ri kubʼij ri Taqanik, jeʼ, kubʼij che kʼo ta umak (Gál 1:13, 14; Flp 3:6). Tekʼuriʼ ri tajin kubʼan pa ri judaísmo qastzij wi che utz taj. Are kʼu, rumal che utz ri ranimaʼ, Jehová xutoqʼobʼisaj uwach rumal ri Cristo xuqujeʼ xutoʼ rech kuriq ri bʼe re ri qastzij qʼijilanik (1Ti 1:12, 13).

    E wuj pa quiché (1993-2025)
    Uk'isik sesión
    Umajixik sesión
    • quiché
    • Chataqa b'ik
    • Ri qas utz kawilo
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ri kta' chawe rech kakojo
    • Keta'max ta ri xatz'ib'aj
    • Configuración de privacidad
    • JW.ORG
    • Umajixik sesión
    Chataqa b'ik