KʼUTUNEM 35
BʼIXONEM 121 Rajawaxik kqajikʼ qibʼ
¿Jas kojkunik kqabʼano rech kqaxutuj ri itzel taq rayinik?
«Miyaʼ bʼaʼ kʼolbʼal che ri mak chi ktaqan puwiʼ ri i cuerpo, ri xaq kkamik, che kinimaxik ri itzel taq urayinik» (ROM. 6:12).
KYAʼ UBʼIXIK
¿Jas kojtoʼwik are chiʼ kubʼan kebʼ qakʼuʼx rumal ri itzel taq rayinik y rech kojkunik kqaxutuj ri tentaciones?
1. ¿Jas chuwach kqakoj wi qachuqʼabʼ oj juntir?
¿LA KʼO jumul kpe itzel taq rayinik pa ajolom? Weneʼ kachomaj che xaq xiw at tajin kakʼulmaj wariʼ y rumal laʼ katbʼisonik. Pero ri Biblia kubʼij che man qariqom «ta kʼu jun kʼambʼejenik ri ma ta aj winaq» (1 Cor. 10:13).a Wariʼ kukʼutu che xaq xiw ta at kpe itzel taq rayinik pa ajolom. Xaneʼ e kʼo chi nikʼaj qachalal che tajin kkikoj kichuqʼabʼ chuwach wariʼ. Y masach pa ajolom che ri Jehová kkunik katutoʼo rech katchʼakan chuwach ri itzel taq rayinik.
2. ¿Jas chuwach tentaciones tajin kkikoj wi kichuqʼabʼ ri cristianos y ri winaq che tajin kketaʼmaj chrij ri Biblia? (Xuqujeʼ chawilaʼ ri e wachbʼal).
2 Ri Biblia xuqujeʼ kubʼij: «Chkijujunal ketaqchiʼx che mak, are taq bʼenaq kikʼuʼx chrij ri kirayibʼal» (Sant. 1:14). Junam ta ri itzel taq rayinik kkikoj wi kichuqʼabʼ ri winaq chuwach. Por ejemplo, jujun cristianos y winaq che tajin kketaʼmaj chrij ri Biblia weneʼ kkirayij ubʼanik relaciones sexuales, weneʼ jun achi rukʼ jun ixoq, jun achi rukʼ jun achi o jun ixoq rukʼ jun ixoq. Jujun chik kiyaʼom kan rilik pornografía pero jumul chik kkirayij rilik. E nikʼaj chik kkirayij utijik drogas o tzam y rumal laʼ keqʼabʼarik. Qonojel qanaʼom ri xunaʼ ri apóstol Pablo are chiʼ xubʼij: «Are taq kwaj kinbʼan ri utz, are kuya ribʼ ri itzelal chnuwach» (Rom. 7:21).
Ri tentaciones xaq kʼateʼ kpetik apastaneʼ ri lugar oj kʼo wi. (Chawilaʼ ri párrafo 2).d
3. ¿Jas kunaʼ jun winaq are chiʼ kkun taj kuyaʼ kan uchomaxik jun itzel rayinik?
3 We xaq are katchoman na chrij jun itzel rayinik, weneʼ kanaʼo che katkun taj kaya kanoq y rumal laʼ kachomaj che katqaj ta chuwach ri Jehová. ¡Pero mubʼan kebʼ akʼuʼx! Pa wajun kʼutunem riʼ kqil na kebʼ preguntas: 1) ¿jachin ri kraj che kʼo itzel taq qarayinik? y 2) ¿jas kojkunik kqabʼano rech kojchʼakan puwiʼ ri itzel taq rayinik?
¿JAS KRAJ RI SATANÁS KQACHOMAJ?
4. a) ¿Jas kraj ri Satanás kqachomaj? b) ¿Jasche qas kqakojo che kojkun che uxutuxik ri itzel taq rayinik?
4 Are chiʼ oj kʼo chuwach jun tentación, ri Satanás kraj che kqachomaj che kojkun ta che uxutuxik. Rumal laʼ ri Jesús xubʼij che kqataʼ wariʼ che ri Jehová: «Maya bʼe kojqaj pa makaj, xaneʼ chojawesaj chuwach ri Bʼanal kʼax» (Mat. 6:13). Ri Satanás kubʼij che ri winaq kunimaj ta ri Jehová are chiʼ kʼo chuwach jun tentación (Job 2:4, 5). Ri Satanás kuchomaj wariʼ rumal che are ri nabʼe ri xniman ta che ri Dios y rumal laʼ kraj kqabʼan qe ri xubʼan ri areʼ y kuchomaj che oj junam rukʼ. Xuqujeʼ xuchomaj che ri Jesús kunimaj ta ri Dios (Mat. 4:8, 9). Pero, ¿la qas kojkun taj kqaxutuj ri itzel rayinik? Kojkunik, rumal laʼ ri apóstol Pablo xubʼij: «Ronojel kinkuʼin chubʼanik areʼ kʼu Cristo ri kyoʼw nuchuqʼabʼ» (Filip. 4:13).
5. ¿Jasche kqabʼij che ri Jehová retaʼm che kojkunik kojchʼakan puwiʼ ri itzel taq rayinik?
5 Ri Jehová junam ta rukʼ ri Satanás: ri areʼ retaʼm che kojkunik kojchʼakan chuwach ri itzel taq rayinik. Qetaʼm wariʼ rumal che ri Jehová xubʼij che e kʼi winaq kkiya ta kan upatanixik pa ri nimalaj kʼaxkʼolil. Ri Jehová kubʼan ta molom taq tzij, kubʼij che e kʼiʼalaj winaq keʼok na pa ri kʼakʼ uwach Ulew che «kikojom saqloloj taq atzʼyaq» che kraj kubʼij che e chʼajchʼoj chuwach (Apoc. 7:9, 13, 14). Ri Jehová retaʼm che kojkunik kqaxutuj ri itzel taq rayinik.
6, 7. ¿Jas jun chik kraj ri Satanás kqachomaj?
6 Xuqujeʼ ri Satanás kraj kqachomaj che kojkun taj kojqaj chuwach ri Jehová y kqariq ri kʼaslemal kʼo ta ukʼisik xa rumal che kpe itzel taq rayinik pa qajolom. Pero are ri Satanás ri kqaj ta chuwach ri Jehová y ksachisax na uwach (Gén. 3:15; Apoc. 20:10). Rumal laʼ ri Satanás royowal qukʼ rumal che oj kojkunik kqariq ri kʼaslemal kʼo ta ukʼisik y ri areʼ kuriq ta chi wariʼ, rumal laʼ kukoj uchuqʼabʼ rech kqachomaj che kojqaj ta chuwach ri Jehová are chiʼ kpe itzel taq rayinik pa qajolom. Pero ri Jehová kraj kojutoʼo rech kojqaj chuwach y kqariq ri kʼaslemal kʼo ta ukʼisik. Ri areʼ «kraj taj chi kʼo jun ksach uwach, xaneʼ are kraj chi konojel kkikʼex na kikʼuʼx» (2 Ped. 3:9). Oj junam ta rukʼ ri Satanás. ¡Ri oj kojkunik kqariq ri kʼaslemal kʼo ta ukʼisik pero ri areʼ no!
7 Ri Satanás kraj che kqachomaj che kojkun taj kqaxutuj ri itzel taq rayinik y kojqaj ta chi chuwach ri Jehová xa rumal che kpe itzel taq rayinik pa qajolom. We qetaʼm che are waʼ ri kraj ri Satanás che kqachomaj, qas kqakoj qachuqʼabʼ riʼ rech kqachomaj ta wariʼ (1 Ped. 5:8, 9).
¿JAS KUBʼAN RI MAKAJ CHQE RI XQECHBʼEJ KAN CHKE RI ADÁN Y EVA?
8. ¿Jas kubʼan ri makaj chqe ri xqechbʼej kan chke ri Adán y Eva? (Salmo 51:5; xuqujeʼ chawilaʼ ri «Chomanik nim ubʼanik»).
8 Jun chi rumal che kqachomaj che kojkun taj kqaxutuj ri tentaciones y che kojqaj ta chuwach ri Jehová, are ri makaj che xqechbʼej kan chke ri Adán y Eva (Job 14:4; chasikʼij Salmo 51:5).b
9, 10. a) ¿Jas xkinaʼ ri Adán y Eva are chiʼ xemakunik? (Xuqujeʼ chawilaʼ ri wachbʼal). b) ¿Jas kqanaʼ oj rumal che oj ajmakibʼ?
9 Chojchoman chrij ri xkinaʼ ri Adán y ri Eva are chiʼ xemakunik. Xkikʼuʼ kibʼ o xkowaj kibʼ chuwach ri Jehová rumal che e chʼanalik. Ri wuj Perspicacia para comprender las Escrituras kubʼij: «Xekʼixik rumal che xemakunik, xkixiʼj kibʼ y xkiriq ta chik jas xkibʼano». Ri Adán y ri Eva jetaneʼ e kʼo pa jun ja che kojom lawe che y kekun taj keʼel bʼik.
10 Ri oj xuqujeʼ jetaneʼ oj tzʼapital chupam jun ja rumal ri makaj che xqechbʼej kan chke ri Adán y Eva. Pero ri oj oj junam ta kukʼ ri Adán y Eva, rumal ri xubʼan ri Jesús pa qawiʼ kkuyutaj na ri qamak (1 Cor. 6:11). Paneʼ je wariʼ, ri oj kojkʼixik, kqaxiʼj qibʼ y kqariq ta chik ri kqabʼano rumal ri makaj. Ri Biblia kubʼij che ri makaj ktaqan pa kiwiʼ ri winaq xuqujeʼ pa kiwiʼ ri xkibʼan ta mak junam rukʼ ri xkibʼan ri Adán y Eva (Rom. 5:14). Pero maqayaʼo che wariʼ kubʼano che kqachomaj che kojkun taj kqabʼan ri kqaj chuwach ri Jehová. ¿Jas kqabʼano rech kqachomaj ta wariʼ?
Are chiʼ ri Adán y Eva xemakunik xkixiʼj kibʼ, xekʼixik y xkiriq ta chik jas xkibʼano. (Chawilaʼ ri párrafo 9).
11. ¿Jas kojkunik kqabʼano are chiʼ kqanaʼo che kojkun taj kqaxutuj ri itzel taq rayinik?
11 Rumal che oj ajmakibʼ weneʼ kqanaʼo che kojkun taj kqaxutuj ri itzel taq rayinik, jetaneʼ kqata jun chʼabʼal pa qajolom che kubʼij chqe che kojkun taj kqaxutuj ri itzel taq rayinik. Pero maqakoj wariʼ, chnaʼtaj chqe che ri Biblia kubʼij che utz taj kqaya bʼe che ri makaj ktaqan pa qawiʼ (chasikʼij Romanos 6:12). Wariʼ kraj kubʼij che kojkunik kqaxutuj ri itzel taq rayinik rech kojqaj ta pa mak (Gál. 5:16). Ri Jehová retaʼm che kojkunik kqaxutuj ri itzel taq rayinik (Deut. 30:11-14; Rom. 6:6; 1 Tes. 4:3). Qas kojkun riʼ kojchʼakan chuwach ri itzel taq rayinik.
12. ¿Jas kojkunik kqabʼano are chiʼ kqanaʼo che kojqaj ta chuwach ri Jehová y jasche?
12 Rumal che oj ajmakibʼ weneʼ kqachomaj che kojqaj ta chuwach ri Jehová. Pero ri Biblia kubʼij che ri Jehová retaʼm che oj ajmakibʼ are chiʼ kojalaxik (Sal. 103:13, 14). Ri areʼ retaʼm qawach chqajujunal y retaʼm jas chuwach tajin kqakoj wi qachuqʼabʼ (1 Juan 3:19, 20). Are chiʼ kqakoj qachuqʼabʼ chuwach ri itzel taq rayinik y kqabʼan ta ri mak, kojqaj riʼ chuwach ri Jehová. ¿Jasche kqabʼij wariʼ?
13, 14. ¿Jasche kojkunik kqakikotemaj ri Jehová paneʼ kpe itzel taq rayinik pa qajolom?
13 Ri Biblia kukʼutu che kjunamataj ta ri winaq ri tajin kukoj uchuqʼabʼ chuwach ri itzel taq rayinik rukʼ ri winaq che kubʼan ri makaj. Kojkun taj kqabʼano che mat kpe jun itzel rayinik pa qajolom, pero kojkunik kqaxutuj ri makaj. Are waʼ ri xkikʼulmaj ri corintios che xeqaj pa homosexualidad, rumal laʼ ri apóstol Pablo xubʼij: «E kʼo kʼu jujun chiwe e je taq waʼ nabʼe kanoq». Pero ¿la kraj kubʼij wariʼ che kpe ta chi jumul kirayinik chrij ri homosexualidad? Je taj, rumal che ri itzel rayinik kʼax resaxik, pero ri cristianos che xkixutuj ri itzel kirayinik y xkibʼan ta chi ri makaj xeqaj chuwach ri Jehová (1 Cor. 6:9-11). At xuqujeʼ katqaj chuwach ri Jehová we kakoj achuqʼabʼ che uxutuxik ri itzel taq rayinik y katqaj ta pa mak.
14 Apastaneʼ ri rayinik tajin kakoj achuqʼabʼ chuwach, katkunik kaxutuj. Y paneʼ ksach ta wajun itzel rayinik riʼ, katkunik kachajij awibʼ chuwach y katqaj ta pa mak (Efes. 2:3). Chqilaʼ ri katkunik kabʼano rech katchʼakan chuwach ri itzel taq rayinik.
¿JAS KABʼANO RECH KATCHʼAKAN CHUWACH RI ITZEL TAQ RAYINIK?
15. ¿Jas rajawaxik kqabʼano rech kojchʼakan chuwach ri itzel taq rayinik?
15 Rech katkunik katchʼakan chuwach ri itzel taq rayinik rajawaxik kachʼobʼo che kʼo tajin kakoj wi achuqʼabʼ chuwach. Machomaj che kʼo ta jumul kpe jun itzel rayinik pa ajolom (Sant. 1:22). Por ejemplo, weneʼ jujun kkibʼij «Ri areʼ más kutij tzam chnuwach in» o kkibʼij «We ta ri wixoqil más kukʼut loqʼoqʼebʼal chwe kinwil ta pornografía riʼ». Jachin je waʼ kuchomaj xa tajin kubʼan engañar ribʼ y kʼax ta kubʼan riʼ kqaj pa mak. Rumal laʼ maqʼabʼaj chkij nikʼaj chik ri kabʼano, xaneʼ chachʼobʼoʼ che kʼo tajin katsach wi (Gál. 6:7).
16. ¿Jas katkunik kabʼano rech kaxutuj ri itzel taq rayinik?
16 Xaq xiw ta rajawaxik kachʼobʼo jas itzel taq rayinik kpe pa ajolom xaneʼ chakojoʼ achuqʼabʼ rech katqaj ta pa mak (1 Cor. 9:26, 27; 1 Tes. 4:4; 1 Ped. 1:15, 16). Chachʼobʼoʼ jas kbʼanowik che kpe itzel taq rayinik pa ajolom. Weneʼ are chiʼ más chaqʼabʼ chik o are chiʼ más at kosinaq kubʼano che katqaj pa jun tentación. Rumal laʼ ri katkunik kabʼano are che kachomaj apanoq jas kabʼano rech katqaj ta pa jun tentación (Prov. 22:3).
17. ¿Jas kqetaʼmaj chrij ri José? (Génesis 39:7-9; xuqujeʼ chawilaʼ ri e wachbʼal).
17 Chojchoman chrij ri xubʼan ri rixoqil ri Potifar are chiʼ xubʼij che ri José che kqʼoyiʼ rukʼ, pero ri José aninaq xubʼij che kraj taj (chasikʼij Génesis 39:7-9). Ri xubʼano kukʼutu che retaʼm chik jas kubʼano are chiʼ kopan chuwach jun tentación. ¿Jas kqetaʼmaj chrij ri José? Che utz che nabʼe kojchoman chrij ri kqabʼano are chiʼ kojopan chuwach jun tentación. Je wariʼ kojkunik kqaxutuj.
Aninaq chaxutuj jun tentación junam rukʼ ri xubʼan ri José. (Chawilaʼ ri párrafo 17).
AMAQʼEL CHAWILAʼ JAS TAJIN KABʼAN CHUWACH RI TENTACIONES
18. ¿Jas katkunik kabʼano rech katchʼakan chuwach ri itzel taq rayinik? (2 Corintios 13:5).
18 Rech katchʼakan chuwach ri itzel taq rayinik, amaqʼel chawilaʼ jas tajin kabʼan chuwach jun tentación (chasikʼij 2 Corintios 13:5). Je wariʼ katkunik kawilo we kʼo katkunik kakʼexo. Are chiʼ xatkunik xaxutuj jun tentación, chachomaj: ¿La aninaq xinkunik xinxutuj ri tentación? We aninaq ta xaxutuj, mubʼan kebʼ akʼuʼx. Pero pa jun chi mul chakojoʼ achuqʼabʼ rech aninaq kaxutuj. Chatchoman chrij ri preguntas riʼ: ¿La aninaq kinkunik kinwesaj ri itzel taq chomanik pa nujolom? ¿La are ri kinbʼano, kinwilo o ri kintatabʼej kubʼano che kʼax kinbʼan che uxutuxik ri tentación? ¿La aninaq kinya kan rilik ri tajin kinwilo we kel inmoralidad sexual chupam? ¿La amaqʼel kinkojo che ri unimaxik ri Jehová kuya utzilal chwe? (Sal. 101:3).
19. ¿Jasche rajawaxik kqachajij ri qanimaʼ?
19 Chnaʼtaj chqe che «man kʼo ta jun jasach kʼolik ri sibʼalaj ta subʼunel na xuqujeʼ sibʼalaj ta etzeletajinaq na jachaʼ ri animaʼaj aj winaq» (Jer. 17:9). Y ri Jesús xubʼij che «pa ri ranimaʼ jun winaq kel lo itzel taq chomanik» (Mat. 15:19). Rumal laʼ mayaʼo che ri awanimaʼ katubʼan engañar. Por ejemplo, weneʼ jun winaq che uyaʼom kan rilik pornografía kril wachbʼal che kubʼano che kpe itzel taq chomanik pa ujolom y kuchomaj che kʼo ta kubʼano rumal che pa ri wachbʼal kʼo ta winaq kel chupam che e chʼanalik. Weneʼ kubʼij: «Kʼo ta kubʼano che kinchoman chrij ri relaciones sexuales rumal che tajin ta kinbʼano». We jun winaq jewaʼ kuchomaj, xa tajin kbʼan engañar riʼ rumal ri ranimaʼ y xa kraj riʼ kubʼan ri itzel urayibʼal (Rom. 13:14). ¿Jas kabʼano rech katubʼan ta engañar ri awanimaʼ? Machomaj che kʼo ta kubʼan ri tajin kawilo o ri tajin kachomaj rumal che wariʼ katukʼam bʼi pa ri makaj.c Rumal laʼ xa matzukuj ri kabʼij rech kabʼan ri itzel taq arayinik.
20. ¿Jas kkʼulmataj na rukʼ ri itzel taq rayinik y jas tobʼanik kʼo qukʼ kamik?
20 Junam rukʼ ri xqetaʼmaj, are ri Jehová kojutoʼ rech kqaxutuj ri tentaciones. Y rukʼ ri xubʼan ri Jesús pa qawiʼ kojkunik kqariq ri kʼaslemal kʼo ta ukʼisik. ¡Sibʼalaj kojkikot riʼ che upatanexik ri Jehová are chiʼ kqakoj ta chi qachuqʼabʼ chuwach ri itzel taq rayinik! Pero kamik kqakoj na qachuqʼabʼ chuwach ri itzel taq rayinik rech kojkunik kojchʼakan chuwach y ri Jehová kojutewchij na.
BʼIXONEM 122 Ko chojtakʼaloq, kʼo ta kojsilabʼanik
a Ri Biblia El Nuevo Testamento Quiché Occidental je waʼ kubʼan che ubʼixik wajun versículo: «Ri kʼaxkʼol ri tajin kiriq ix, xa junam waʼ rukʼ ri tajin kakiriq konojel».
b CHOMANIK NIM UBʼANIK: Pa ri Biblia, ri tzij makaj are kchʼaw chrij ri elaqʼ, ri makaj rukʼ jun achi o jun ixoq o ri kamisanik (Éx. 20:13-15; 1 Cor. 6:18). Pero xuqujeʼ are kchʼaw chrij ri makaj che qukʼam chi loq are chiʼ kojalaxik paneʼ kʼo ta jun mak qabʼanom.
c Chatchoman chrij ri xukʼulmaj ri ala che kubʼij Proverbios 7:7-23 che xuchomaj taj che rukʼ ri xubʼano kqaj pa mak.
d RI KUKʼUT RI WACHBʼAL: Izquierda: Jun qachalal ala kʼo pa jun cafetería y tajin keril apan kebʼ achijabʼ utz kkil kibʼ y kichapom kiqʼabʼ. Derecha: Jun qachalal ixoq tajin kril apan jun achi y jun ixoq tajin kkitij sikʼ.