Bann not
1. Kosa i reprézant le Gran Babilonn ?
Poukosa i pe di ke le « Gran Babilonn » i reprézant tout bann fo relijion ? (Révélasion 17:5). Alon voir 3 répons :
Li influans tout la tèr. La Bib i di ke le Gran Babilonn lé asiz su « bann peup, é bann foul, é bann nasion », é ke li « règn su bann roi desu la tèr » (Révélasion 17:15, 18).
Li lé pa in puisans politik oubien komèrsial. « Bann roi desu la tèr » é « bann marchan » lé ankor an vi apré son déstruksion (Révélasion 18:9, 15).
Li fé ont Bondieu par sak li fé. La Bib i di ke li lé in « prostitué » parske li échanj larjan oubien dot zafèr ankor, pou fé bann zalians èk gouvèrnman (Révélasion 17:1, 2). Li tronp bann domoun tout nasion. É akoz de li, domoun par milion lé mor (Révélasion 18:23, 24).
Artourn dan le leson 13, poin 6
2. Kansa le Mési té doi arivé ?
La Bib lavé anonsé ke le Mési noré arivé la fin le pèryod 69 semèn (lir Danièl 9:25).
Kansa bann 69 semèn la komansé ? An 455 avan nout tan (av. n. t.), kan le gouvèrneur Néémi la ariv Jéruzalèm pou rekonstrui la vil (Danièl 9:25 ; Néémi 2:1, 5-8).
Konbien d’tan bann 69 semèn la duré ? Dann désèrtin profési la Bib, 1 jour i reprézant 1 lané (Nonm 14:34 ; Ézékièl 4:6). Dukou 1 semèn i reprézant 7 lané. Donk bann 69 semèn la dur 483 zan (69 x 7).
Kansa bann 69 semèn la fini ? Si nou kont 483 zan apartir 455 avan nout tan, nou ariv lan 29 de nout tana (de n. t.). Sé lané ke Jézu la été batizé é li lé devnu le Mési ! (Luk 3:1, 2, 21, 22).
Artourn dan le leson 15, poin 5
3. Bann téknik médikal ki utiliz le san
Bann téknik médikal i utiliz le san le malad. In krétien i doi pa aksèp tout bann téknik la. Par égzanp, in krétien i donn pa son san. Li aksèp pa ki tir ali le san pou mèt in koté pou in lopérasion (Detéronom 15:23).
Parkont, in krétien va petèt aksèp dot téknik, kom bann priz de san, lémodializ, lémodilusion, la rékupérasion le san épanché oubien lutilizasion in keur-poumon artifisièl. Chak krétien i doi désid koman son san i poura èt utilizé pandan in lopérasion, pandan in légzamin médikal oubien pandan in trètman. Pa tout médsin i utiliz bann téknik la le mèm fason. Donk, avan aksèp in lopérasion, in légzamin médikal oubien in trètman, in krétien va rod pou konèt koman son san i sra utilizé. Chakèn i devré poz ali bann késtion la :
Si i tir in parti le san dan mon kor é ke la sirkulasion i arèt pou in moman, èske mon konsians va pèrmèt amoin konsidèr ke le san la i fé toujour parti mon kor, é ke dukou la pa bezoin « vèrs ali atèr » ? (Detéronom 12:23, 24).
É si i tir in parti mon san, aprésa i trèt ali pou remèt dan mon kor ? Èske sa va fatig mon konsians ke lé éduké par la Bib ? Oubien èske mon konsians va pèrmèt amoin aksèp téknik la ?
Artourn dan le leson 39, poin 3
4. La séparasion
La Parol Bondieu i ankouraj pa la séparasion é li di bien ke la séparasion i donn pa le droi okin konjoin remaryé (1 Korintien 7:10, 11). Mèm sa, dan detroi situasion, désèrtin krétien la désid séparé èk zot konjoin.
In mari i ve pa pran soin son fami : In mari i refuz donn sak son fami la bezoin su le plan matèryèl, é sa tèlman ke zot na pu rien pou viv (1 Timoté 5:8).
Bann violans fizik : Sé bann kou é bann blésur su le kor. Le konjoin ke la gingn le kou, i éstim ke son santé oubien son vi lé an danjé (Galat 5:19-21).
Le relasion in krétien avèk Jéova lé vréman an danjé : Sak in konjoin i fé, i anpèch lot sèrv Jéova in bon fason (Akt 5:29).
5. Koman nou réaji kan néna bann fèt ?
Bann krétien i fé pa bann fèt ke Jéova i ièm pa. Mé dan detroi situasion ke néna in rapor èk bann fèt la, chak krétien va désid sak li va fé dapré son konsians ke lé éduké par la Bib. Ala detroi légzanp :
In moun i souèt aou bonn fèt. Ou pe jus di ali mèrsi. Si le moun i ve konèt plus, ou pe ésplik ali poukosa ou fèt pa sa.
A lokazion in fèt, out konjoin ke lé pa Témoin Jéova, i propoz aou pran in repa avèk la fami. Si out konsians i pèrmèt aou alé, ou va gingn ésplik out konjoin ke, si pandan repa la, néna bann koutum ke lé pa bon, ou va pa partisipé.
Out patron i donn aou in prim pou bann fèt fin dané. Èske ou doi refuzé ? Lé pa oblijé. Si ou di oui, èske out patron va pa kroir ke ou sélèb fèt la ? Oubien li donn aou prim la, pou mont aou ke li ièm out travay ?
A lokazion in fèt, in moun i donn aou in kado. É li di aou : « Mi koné ke ou fé pa fèt la, mé mi ve donn aou in kado. » Petèt moun la i ve jus fé aou plézir. Petèt osi, ou pans ke li ésèy tès out foi oubien li ésèy fé partisip aou se fèt la ? Kan ou sra finn bien réfléchi su bann késtion la, sé rienk ou seulman ke va désid si ou aksèp kado la ou non. A chak foi ke nou pran in désizion, nou ve gard in bon konsians é rès fidèl Jéova (Akt 23:1).
Artourn dan le leson 44, poin 1
6. Bann maladi ki transmèt fasilman
Par amour pou lé zot, in krétien va fé atansion pa donn bann maladi ki transmèt fasilman. Sa lé vré si li lé malad, mé sa lé vré osi, si li pans ke petèt li néna in maladi ki transmèt fasilman. Li obéi dukou se komannman biblik la : « Ou doi èm out prochin kom ou mèm » (Romin 13:8-10).
Dan la pratik, kosa sa i ve dir ? In moun ke lé kontaminé va pa sèr dan son bra oubien va pa fé la biz in not moun, pou fémont son lamour. Li vèks arpa li, si désèrtin i préfèr, pou protèj zot fami, pa invit ali zot kaz. Avan fé batiz ali, li va mèt o kouran le kordinateur le kolèj bann zansien son situasion. Sa va pèrmèt pran bann mezur pou ke li kontaminn pa lé zot batizé. É avan komans frékanté pou le maryaj, in moun ke néna in maladi ke i transmèt fasilman, va désid fé in tès. Dukou, li va montré ke li ‘rod pa rienk son zintéré ali, mé osi bann zintéré lé zot’ (Filipien 2:4).
Artourn dan le leson 56, poin 2
7. Bann zafèr komèrsial é juridik
Nou évit problèm si nou ékri tout bann kontra, mèm bann kontra ke nou fé avèk in not krétien (Jérémi 32:9-12). Mé, i pe arivé ke ant krétien néna ralé pousé akoz in problèm larjan oubien in not zafèr. Zot i devré règ problèm la vit fé, dan la pé é zot 2 touseul.
Mé kosa i fo fé dan bann situasion grav, par égzanp si i ramas manteur su in not moun pou ruinn son réputasion oubien kan na in larnak ? (lir Matieu 18:15-17). Jézu la montré 3 zétap ki fo suiv :
Ésèy règ le problèm ant zot 2 (gard le vèrsé 15).
Si i ariv pa mèm, demann inn ou 2 krétien ke lé saj akonpagn azot (gard le vèrsé 16).
Si ou ariv toujour pa règ le problèm, asteur, ou pe voir bann zansien (gard le vèrsé 17).
Dan tou lé ka, nou va pa pas devan tribunal pou règ in dézakor ant frèr, parske sa, va pa onor Jéova é lasanblé (1 Korintien 6:1-8). Parkont, dan detroi situasion (kom in divors, la gard zanfan, in pansion alimantèr, in ranboursman lasurans, in fayit oubien in tèstaman), i sra petèt mieu pas devan tribunal. Si in krétien i pas devan la loi pou règ in problèm dan la pé, li dézobéi pa bann konsèy ke néna dan la Bib.
In krétien i dézobéi pa non plu bann konsèy ke néna dan la Bib, kan li sa raport èk la polis in vol, in lagrésion, in viol, la violans, kan i maltrèt zanfan oubien kan i tué in moun.
a De 455 juska lan 1 avan nout tan, i fé 454 an. De lan 1 avan nout tan juska lan 1 de nout tan, i fé 1 an (na poin lané 0). É de 1 juska 29 de nout tan, i fé 28 an. An tou i fé 483 zan.