ISKUSTVO
Dobingjum bereketija soske sikliljum taro e javerengoro šukar primer
KEDA sium sine terno, sine mange pharo te džav ki služba. Sar so nakhela sine o vreme, dobinava sine zadače kolenge so mislinava sine kaj na sium sposobno. Te vakerav tumenge bašo primerija nesave phralengere so pomožingje mange te na darav više hem te uživinav ki polnovremeno služba ko posledna 58 berš.
Bijamo sium ki diz Kvebek, koja so arakhljovela ki Kanadsko oblast kola so isi la o isto anav hem kote so kerela pe francuski lafi. Mo dad o Lui hem mi daj i Zelia grižinena pe sine mange but hem mangena man sine but. Mo dad sine ladžutno manuš, kova so but mangela sine te čitinel. A me uživinava sine te pišinav hem mangava sine te ovav novinari.
Keda sine man 12 berš, o Rodolf Susi, kova so sine me dadeskoro kolega, alo amende zaedno jekhe amalea. Ola sine e Jehovaskere svedokija. Na džanava sine but bašo Svedokija hem na interesinela man sine lengiri religija. Sepak, mukhlja mange silno vpečatok adava so ko amare pučiba dena sine logična odgovorija tari Biblija. Adava svidžingja pe mle roditelenge, hem prifatingjem te proučina lencar.
Ko adava vreme, džava sine ki katoličko škola. Ponekogaš kerava sine lafi me součenikoncar bašo adava so sikljovava sine tari Biblija. Palo nesavo vreme, o nastavnikija, kola so sine sveštenikija, doznajngje bašo adava. Namesto te koristinen i Biblija te sikaven mange kaj adava so vakerava nane točno, jekh lendar obviningja man anglo celo klasi kaj sium buntovno! Iako adaja situacija sine mange but stresno, ko krajo sine šukar rezultatija — pomožingja mange te dikhav kaj o verska sikljojba so sine man ki škola nane sprema i Biblija. Haliljum kaj mo than nane adathe. Adaleske pučljum mle roditelen te džav ki javer škola hem ola dozvolingje mange adava.
SAR ZAMANGLJUM I SLUŽBA
Prodolžingjum te proučinav i Biblija, ama na napredujngjum sigate soske darava sine te propovedinav taro kher ko kher. I Katoličko crkva sine but vlijatelno hem but protivinela pe sine bašo amaro propovedibe. O Moris Diplesi, o premieri taro Kvebek, sine paše političko sojuzniko e crkvakoro. Ov poddržinela sine nasilna grupen te maltretirinen, pa čak te napadinen e Jehovaskere svedokon. Ko adava vreme, čače valjani sine bari hrabrost te šaj te propovedina.
O Džon Rej, jekh phral so diplomiringja ko enjato klasi ki Škola Gilead, pomožingja mange te na darav više. Iako sine but iskusno, ov sine krotko, skromno hem šaj sine lokhe te kerel pe lea lafi. Retko dela man sine direktno sovet, ama sikliljum but taro leskoro šukar primer. Ov na džanela sine šukar te kerel lafi francuski, adaleske džava sine lea često ki služba hem pomožinava leske sine baši čhib. Adava so družingjum man akale phralea ko krajo pomožingja mange te anav odluka te ovav jekh taro e Jehovaskere svedokija. Krstingjum man ko 26 maj 1951 berš, deš berš otkeda prvo puti aljum ko kontakt e Jehovaskere svedokoncar.
O šukar primer taro Džon Rej (A) pomožingja man (B) te na darav više te džav te propovedinav taro kher ko kher
Poviše phralja hem phenja ko amaro tikno sobranie ko Kvebek služinena sine sar pionerija. Lengoro šukar primer pottikningja man me da te počminav e pionersko službaja. Ko adava vreme propovedinaja sine taro kher ko kher samo e Biblijaja. Mora sine te sikljova pošukar te koristina la soske na sine amen literatura. Adaleske, trudinava man sine te sikljovav stihija kola so ka pomožinen mange te braninav o čačipe. Ama, but džene na mangena sine te čitinen nisavo prevod tari Biblija koja so na sine odobrimi tari Katoličko crkva.
Ko 1952 berš, ženingjum man jekhe phenjaja so vikinela pe sine Simona Patri, jekh verno phen taro mlo sobranie. Selingjem amen ko Montreal, hem panda ko prvo berš bijandili amari čhaj i Liza. Iako čhinavgjum te služinav sar pioneri kratko angleder te khuva ko brako, me hem i Simona trudinaja amen sine te živina skromno te šaj sar familija te ovel amen so poviše vreme bašo sobraniska aktivnostija.
Nakhle deš berš angleder te počminav seriozno te razmislinav te bajrarav mli služba. Ko 1962 berš džikote jekh masek sium sine ki Škola bašo imenujme phralja ko Betel ki Kanada, sium sine ki isto soba jekhe phralea so vikinela pe Kamil Volet. Leskiri revnost ki služba mukhlja mange baro vpečatok — posebno adaleske so sine ženimo hem sine le čhave. Ko adava vreme, pharo sine te zamislinel pe nekas so sine le tikne čhave ko isto vreme te ovel pioneri, a baš adava mangela sine o Kamil te kerel. Džikote siem sine zaedno, ov pottikningja man te razmislinav bašo mle okolnostija. Palo samo nekobor masekija, haliljum kaj palem šaj te služinav sar opšto pioneri. Nesave mislingje kaj adaja odluka nane baš mudro, ama me odlučingjum te počminav akale službaja, soske sium sine uverimo kaj o Jehova ka del man bereketi adaleske so mangava sine te kerav poviše leske ki služba.
PALEM KO KVEBEK SAR SPECIJALNA PIONERIJA
Ko 1964 berš, me hem i Simona siem sine bičhalde sar specijalna pionerija ko Kvebek, i diz kote so bijandilem hem adathe služingjem o sledna nekobor berša. Tegani o protivibe na sine više silno sar angleder, ama nesave manuša panda kerena sine problemija.
Jekh sabota paloručko astargje man ko Sent Mari, jekh tikni diz paše uzo Kvebek. Jekh policajco ingargja man ki stanica hem čhivgja man ko zatvor adaleske so propovedinava sine taro kher ko kher bizi dozvola. Pokasno ingargje man anglo jekh sudija kova so vikinela pe sine Bijaržon hem izgledinela sine strašno. Ov pučlja man koj ka ovel mlo advokati. Keda vakergjum kaj o Glen Hau ka ovel mlo advokati,a kova sine pendžardo advokati, a sine amaro phral, ov voznemirimo vikingja: „O, na! Samo ov na!“ Dži tegani, o Glen Hau više but puti uspešno braningja e Jehovaskere svedokon ko razna sudija. Sigate palo adava, o sudo informiringja man kaj o obvinenija so sine protiv mande sine cidime.
Adaleske so protivinena pe amenge sine ko Kvebek, sine amenge pharo te arakha kirijaja soodvetna thana kote so šaj te ikera amare sostanokija. Amaro tikno sobranie uspejngja te arakhel samo jekh purani garaža kote so sine but šudro evendaske. Te šaj te takjol barem hari, o phralja koristinena sine jekh tikni pečka ki nafta. But puti khedaja amen sine okolu late nekobor saatija angleder te počminel o sostanok hem vakeraja amenge sine ohrabruvačka iskustvija.
But sium bahtalo keda razmislinava sar napredujngja o propovedibe ko adala berša. Ko 1960-ta berša, ki oblast Kvebek, ko Kot Nor hem ko poluostrov Gaspe sine samo nekobor tikne sobranija. Avdive ko akava podračje isi duj pokraine, a o phralja ikerena o sostanokija ko but šuže dvorane.
POKANA TE SLUŽINA KI PATUVAČKO SLUŽBA
Ko 1977 berš, sium sine ko jekh sostanok bašo patuvačka nadglednikija ko Toronto (Kanada)
Me hem i Simona siem sine kanime te služina ki pokrainsko služba ko 1970 berš. Palo adava, ko 1973 berš, dobingjum zadača te služinav sar oblastno nadgledniko. Ko adala berša sikliljum but taro nesave sposobna phralja sar na primer, o Lorije Somurb hem o Dejvid Splejnc, kola so isto agjaar sine patuvačka nadglednikija. Palo sekova kongres, me hem o Dejvid vakeraja amenge sine predlogija sar šaj te ova pošukar ko sikajbe. Setinava man kaj ov jekh puti vakergja mange: „Leons, but sine šužo tlo posledno govor. Ama, me ka kerav sine trin taro celo adava materijali!“ Obično koristinava sine previše informacie ko mle govorija. Mora sine te sikljovav te koristinav pohari materijali.
Služingjum ko razna dizja ko istočno delo tari Kanada
O oblasna nadglednikija sine len zadača te ohrabrinen e pokrainska nadglednikon. Ama, but objavitelija ko Kvebek džanena man sine šukar. Keda posetinava sine o pokraine, mangena sine te džav lencar ki služba. Iako uživinava sine ko adava, na odvojnava sine dovolno vreme e pokrainsko nadglednikoske. Ki jekh prilika, jekh pokrainsko nadgledniko ljubezno vakergja mange: „Šukar tano so nakhavea vreme e phralencar, ama ma bistre kaj akava kurko aljan mange. Mange da valjani ohrabruvanje!“ Akava sovet pomožingja mange te ovav pouramnoteženo.
Ko 1976 berš, slučingja pe nešto but tažno so na adžikergjem. Mli mangli romni, i Simona, but nasvalili hem muli. Oj sine but šukar romni soske na sine sebično hem mangela sine but e Jehova. Adava so džava sine but ki služba pomožingja mange te izdržinav i dukh. Blagodarno sium e Jehovaske baši poddrška koja so mangipaja dela la sine mange ko adava pharo vreme. Pokasno ženingjum man jekhe revno pionerkaja, i Kerolin Eliot, koja so kerela sine angliski lafi hem ali te služinel ko Kvebek, kote so sine potreba taro poviše objavitelija. I Kerolin tani ličnost kasaja so šaj lokhe te kerel pe lafi hem iskreno interesinela pe e javerenge, posebno okolenge so ladžana ili osetinena pe korkori. Oj but pomožingja mange otkeda počmingja mancar ki pokrainsko služba.
JEKH BUT VAŽNO BERŠ
Januari 1978 berš, sium sine zamolimo te ovav instruktori ki prvo Škola bašo pionerija ko Kvebek. Sine man bari trema soske i programa sine mange nevi, isto sar so sine e učenikonge. Šukar so ko prvo klasi sine but iskusna pionerija. Iako me sium sine o instruktori, sikliljum but lendar!
Pokasno o isto berš, ko Olimpisko stadioni ko Montreal ikergja pe o megjunarodno kongres „Pobedničko vera“. Sine poviše taro 80.000 prisutna, adava sine o najbaro kongres so ikergja pe ko Kvebek. Dobingjum zadača te služinav ki kongresno Služba bašo kontakt e mediumencar. Sine man prilika te kerav lafi bute novinarencar hem sium sine but bahtalo so dengje pozitivna izveštaija. Ko radio hem ki televizija sine mukhle vkupno poviše taro 20 saatija o intervjua so sine len amencar, a ko novine iklile pherdo statie povrzime e kongresea. Sa adava kergja te del pe baro svedoštvo!
NEVI ZADAČA KO JAVER PODRAČJE
Ko 1996 berš, ali jekh but bari promena. Otkeda palo mlo krstibe služingjum ko Kvebek, kote so poviše kerela pe sine francuski lafi, sium sine bičhaldo te služinav sar oblastno nadgledniko ko anglisko podračje ko Toronto hem ki adaja okolina. Na osetinava man sine dovolno sposobno baši adaja zadača, hem darava sine keda mislinava kaj valjani te ikerav govorija ko angliski, soske na kerava sine šukar lafi. Mora sine te molinav man počesto hem panda poviše te ovel man doverba ko Jehova.
Akana keda razmislinava bašo adava, šaj te vakerav kaj adari nakhljum duj but šuže berša tari mli služba. I Kerolin strplivo pomožinela sine mange e čhibjaja, a o phralja poddržinena man sine hem ohrabrinena man sine. Sigate ule amen but neve amala.
Mora sine te kerav but bukja te šaj te spreminav man bašo kongresija so ikerena pe sine ko vikendija. Osven adava, petok rakjate, but puti džava sine ki služba okolu jekh saati taro kher ko kher. Nesave šaj mislinena sine peske: „Soske nekoj bi džala ki služba angleder jekh naporno vikend koleste so ka ikerel pe kongres?“ Ama, o šukar razgovorija so sine man ki služba sine mange čačutno ohrabruvanje. Avdive da osetinava man pošukar otkeda ka džav ki služba.
Ko 1998 berš, me hem i Kerolin siem sine bičhalde te služina sar specijalna pionerija ko Montreal. Beršencar sine man zadače te organizirinav posebna akcie bašo svedočibe ko prometna thana. Osven adava, kontaktirinava sine e mediumencar te šaj te cida o predrasude e manušengere so sine len sprema e Jehovaskere svedokija. Akana me hem i Kerolin uživinaja džikote propovedinaja e stranconge kola so sigende ale ki Kanada hem kola so mangena te džanen nešto poviše baši Biblija.
Mle romnjaja, i Kerolin
Keda razmislinava bašo posledna 68 berš sar krstimo sluga e Jehovaskoro, haljovava kaj ov čače dengja man bereketi. But sium bahtalo so zamangljum i služba hem so sine man prilika te pomožinav bute manušenge te pendžaren o čačipe. Mli čhaj i Liza hem lakoro rom počmingje te služinen sar opšta pionerija otkeda barile lengere čhave. But sium bahtalo keda dikhava kaj oj ponadari da revnosno kerela pli služba. Posebno sium blagodarno e phralenge hem e phenjenge kolengoro šukar primer hem mudra sovetija pomožingje mange duhovno te napredujnav hem te grižinav man bašo razna teokratska odgovornostija. Uveringjum man kaj šaj verno te kera sekoja zadača samo ako isi amen doverba ko e Jehovaskoro mokjno sveti duh (Ps. 51:11). Blagodarno sium e Jehovaske so dengja man bari čest te falinav leskoro anav! (Ps. 54:6).
a Dikh o iskustvo taro V. Glen Hau e naslovea „Bitkata ne e vaša, tuku Božja“, kova so iklilo ko Razbudete se! taro 8 avgust 2000.
b Dikh o iskustvo taro Lorije Somur e naslovea „Arakhljum nešto bašo kova so vredinela sine te borinav man“, kova so iklilo ko anglisko izdanie tari Stražarsko kula taro 15 noemvri 1976 berš.
c O Dejvid Splejn služinela sar členi ko Vodečko telo e Jehovaskere svedokongoro.