Chapitre Bale Use na Use
Mbilimbili Asigigi na Sion
1, 2. Gbiango ye wa ayeke ndulu ti si na ndo Israël, na fade zo wa aga na ye so?
ZIA a fa tene ti liberté! Jéhovah aleke na bê ti lo awe ti zi azo ti lo na ti kiri ala na sese ti akotara ti ala. Legeoko tongana le-kobe so ambumba na peko ti nzoni ngu-nduzu so atï, tâ vorongo ayeke kiri ande ti ba gigi. Tongana lango so asi, fade vundu ayeke zia place na sepela ti ngia, nga ali so mbi-wa ti vundu ayeke kozoni na ndo ni ayeke wara ande couronne ti yengo dä ti Nzapa.
2 Fade zo wa ayeke ga na pendere gbiango ye so? Gi Jéhovah oko alingbi ti sala mara ti ye tongaso. (Psaume 9:20, 21 [9:19, 20, NW]; Esaïe 40:25) Na lege ti prophétie, prophète Tsephania amu yanga: “Sala bia, O molenge-wali ti Sion; mo dekongo, O Israël; mo duti na ngia na mo sala ngia na bê ti mo kue, O molenge-wali ti Jérusalem. L’Eternel alungula ngbanga ti mo.” (Sophonie 3:14, 15) So ngoi ti ngia si ayeke duti ande! Tongana Jéhovah abungbi tanga ni so alondo na Babylone akiri na ngu 537 K.N.E., a yeke tongana mbeni bango li so aga tâ tene.—Psaume 126:1.
3. Agango tâ tene wa atene ti prophétie ti Esaïe chapitre 61 ayeke na ni?
3 A sala kozoni tene ti kiringo na ye so na yâ Esaïe chapitre 61. Ye oko, atä so a yeke polele so prophétie ni aga tâ tene na ngu 537 K.N.E., a ga tâ tene na yâ anzene nzene mbage ni kue mingi ahon na mbeni ngoi so aga na peko. Gango tâ tene na yâ anzene nzene mbage ni kue mingi ahon andu Jésus na adisciple ti lo na kozo siècle nga azo ti Jéhovah na ngoi ti laso. Tongaso, atene so a sû na gbe ti yingo ayeke kota biani!
“Ngu ti Grâce”
4. Na yâ kozo gango tâ tene ti Esaïe 61:1, zo wa awara tokua ti fa nzo tene, nga na use gango tâ tene ni a yeke zo wa?
4 Isaïe asû na mbeti: “Yingo ti Seigneur Gbia Jéhovah ayeke na ndo mbi, teti so Jéhovah asa ye na ndo mbi ti tene nzo tene na azo ti be-ti-molenge. Lo to mbi ti sala si bê ti azo so afâ awe aga nzoni, ti fa tene ti liberté na azo so a gue na ala na ngba nga kota lungulango lê ti azo ti kanga.” (Isaïe 61:1, NW) Zo wa awara tokua ti fa nzo tene? Peut-être kozoni kue a yeke Isaïe, so Nzapa azia yingo na ndo lo ti sû nzo tene teti angba na Babylone. Ye oko, Jésus agboto lê na ndo gango tâ tene ti kota ahon tongana lo tingbi atene ti Isaïe na lo mveni. (Luc 4:16-21) Biani, a to Jésus ti fa nzo tene na azo ti be-ti-molenge, ndali ni la a sa yingo ti nzoni-kue na ndo lo na ngoi ti batême ti lo.—Matthieu 3:16, 17.
5. Azo wa ayeke fa nzo tene a sala ndulu na angu 2 000 awe?
5 Na mbage, Jésus afa na adisciple ti lo ti duti awafango Évangile, wala awafango nzo tene. Na Pentecôte ti ngu 33 N.E., a sa yingo ti nzoni-kue na ndo ti azo ndulu na 120 na popo ti ala, na ala ga amolenge ti Nzapa na lege ti yingo. (Kusala 2:1-4, 14-42; aRomain 8:14-16) A mu na ala nga tokua ti fa nzo tene na azo ti be-ti-molenge nga na azo so bê ti ala afâ awe. Azo 120 ayeke kozo ti azo 144 000 so a sa yingo na ndo ti ala na lege so. Andangba ni ti bungbi so angbâ lakue ti sala kusala na ndo sese laso. Tongaso, teti ndulu na angu 2 000, adisciple ti Jésus so a sa yingo na ndo ti ala ayeke sala tene ti témoin na ndo ‘gbiango bê ti ga na Nzapa, na mango na bê na Seigneur ti e Jésus Christ.’—Kusala 20:21.
6. Azo wa awara hungo tele na mango nzo tene so a fa giriri, na ti laso ayeke tongana nyen?
6 Tokua ti Isaïe so a sû na gbe ti yingo aga na hungo tele na aJuif so agbian bê ti ala na Babylone. Na ngoi ti Jésus nga na ti adisciple ti lo, a ga na hungo tele na aJuif so bê ti ala afâ awe ndali ti sioni na Israël nga so bê ti ala asui na yâ dutingo ngba ti angobo ti salango ye ti vorongo ti wataka ti Judaïsme ti kozo siècle. (Matthieu 15:3-6) Laso azo kutu mingi so ayeke na yâ gbanda ti angobo ti salango ye ti Chrétienté so alondo na apaïen nga so amu gonda na Nzapa pepe ayeke ‘bima na ayeke toto’ teti aye ti sioni so a yeke sala na yâ bungbi ti lege ti vorongo so. (Ezéchiel 9:4) A zi azo so ayeda na nzo tene na gbe ti sioni dutingo so. (Matthieu 9:35-38) Lê ti gbungo nda ti ye ti ala azi kota tongana ala manda ti voro Jéhovah “na yingo na tâ tene.”—Jean 4:24, NW.
7, 8. (a) ‘Angu’ use ti grâce ayeke so wa? (b) ‘Alâ ti Jéhovah ti futango kula’ ayeke nyen?
7 Mbeni kapa ti salango ye ayeke dä teti kusala ti fango nzo tene. A mu kusala so na Jésus nga na adisciple ti lo: “Fa tene ti ngu ti grâce ti L’Eternel, na lâ ti futango kula ti Nzapa ti e; ti lungula vundu ti azo kue so atoto na vundu.” (Esaïe 61:2) Ngu oko ayeke mbeni yongoro ngoi, me tongo nda ni na kongo nda ni ayeke dä. “Ngu ti grâce” ti Jéhovah ayeke ngoi so na yâ ni lo mu na azo ti be-ti-molenge lege ti yeda na fango tene ti liberté.
8 Na kozo siècle, ngu ti grâce teti mara ti aJuif ato nda ni na ngu 29 N.E. tongana Jésus ato nda ti kusala ti lo na sese. Lo tene na aJuif: “I gbian bê ti i, teti royaume ti yayu ayeke ndulu.” (Matthieu 4:17) Ngu ti grâce so aninga juska “na lâ ti futango kula” ti Jéhovah, so a si na kota mbage ni na ngu 70 N.E. tongana Jéhovah amu lege na aturugu ti Rome ti futi Jérusalem na temple ti lo. (Matthieu 24:3-22) E yeke laso na yâ mbeni ngu nde ti grâce, so a to nda ni na lekengo gere ti Royaume ti Nzapa na yayu na ngu 1914. Ngu ti grâce so ayeke hunzi ande na mbeni lango nde ti futango kula so amu ndo kue, tongana Jéhovah aga na futingo na ndo bungbi ti aye kue ti sese so na “kota ye ti vundu.”—Matthieu 24:21.
9. Azo wa laso awara nzoni na lege ti ngu ti grâce ti Jéhovah?
9 Azo wa laso awara nzoni na lege ti ngu ti grâce ti Nzapa? Azo so ayeda na tokua ni, afa na gigi be-ti-molenge, nga amu maboko na wâ na fango Royaume ti Nzapa na “amara kue.” (Marc 13:10) Mara ti azo tongaso aba so nzo tene aga na tâ dengo bê. Ye oko, azo so ake tokua ni, so ake ti wara nzoni na lege ti ngu ti grâce ti Jéhovah, ayeke ba ande tâ tene ti lâ ti futango kula ti lo na yâ ngoi kete.—2 aThessalonicien 1:6-9.
Alengo ti Yingo so Amu Gloire na Nzapa
10. Tongana nyen kota kusala ti Jéhovah na mbage ti aJuif so alondo na Babylone akiri asala ye na ndo ala?
10 A-Juif so alondo na Babylone akiri aba so Jéhovah asala mbeni kota ye na mbage ti ala. Toto ti ala tongana angba agbian aga kota ngia na sepela teti na nda ni ala yeke na liberté. Na lege so, Isaïe asala kusala ti lo ti prophétie, so ayeke, “ti mu na ala so atoto na vundu na Sion, ti mu na ala couronne na place ti mbi-wa, tâ ngia na place ti totongo na vundu, bia ti sepela na place ti yingo so awoko; si a lingbi di iri ti ala akeke ti mbilimbili, ye so L’Eternel alu si Lo lingbi wara gloire.”—Esaïe 61:3.
11. Azo wa na kozo siècle ayeke na nzoni nda ti tene ti sepela Jéhovah teti kota kusala ti lo?
11 Na kozo siècle, aJuif so ayeda na zingo ala na gbe ti ngba ti vorongo ti wataka asepela nga Nzapa teti kota kusala ti lo na mbage ti ala. “Bia ti sepela” aga na place ti yingo ti ala so anze kue tongana a zi ala na gbe ti mbeni mara so akui na lege ti yingo. Mara ti gbiango ye tongaso asi kozoni na adisciple ti Jésus tongana totongo ti ala na ndo kuâ ti lo agbian aga warango ngia ndali ti so Seigneur ti ala so alondo na popo ti awakinda asa yingo ti nzoni-kue na ndo ala. Fade fade na pekoni, mara ti gbiango ye so asi na azo ti be-ti-molenge 3 000 so ayeda na fango tene ti afini Chrétien so a sa yingo na ndo ti ala na awara batême na Pentecôte ti ngu 33 N.E. (Kusala 2:41) So ye ti nzoni la ni ti hinga na bê kue so ala yeke na deba nzoni ti Jéhovah! A hon ti ‘toto na vundu na ndo Sion,’ ala wara yingo ti nzoni-kue na ala kiri awara ngangu na lege ti “mafuta ti ngia,” so ayeke fä ti ngia ti azo so Jéhovah ahiri deba nzoni mingi na ndo ala.—aHébreu 1:9.
12, 13. (a) Azo wa ayeke giriri ‘akota keke ti mbilimbili’ na popo ti aJuif so akiri na ngu 537 K.N.E.? (b) Azo wa aduti ‘akota keke ti mbilimbili’ ngbele ye na Pentecôte ti ngu 33 N.E.?
12 Jéhovah ahiri deba nzoni na ndo azo ti lo na lege ti ‘akota keke ti mbilimbili.’ Akota keke so ayeke azo wa? Na yâ angu so aga na peko ti ngu 537 K.N.E., a yeke azo so amanda na agbu li na ndo Tene ti Nzapa nga agi ti maï alege ti mbilimbili ti Jéhovah. (Psaume 1:1-3; Esaïe 44:2-4; Jérémie 17:7, 8) Akoli tongana Ezra, Haggaï, Zekaria, na Kota Prêtre Josué afa na gigi so ala yeke ‘akota keke’ so ayeke nde mingi, acolonne teti tâ tene nga ti ke bubango ti mara ni na lege ti yingo.
13 A londo na Pentecôte ti ngu 33 N.E., Nzapa alu mara ti ‘akota keke ti mbilimbili’ tongaso, aChrétien so a sa yingo na ndo ti ala, so ayeke na mbito pepe, na yâ gbata ti fini mara ti lo na lege ti yingo, “Israël ti Nzapa.” (aGalate 6:16) Teti asiècle mingi, “akeke” so aga ti lingbi na wungo ti 144 000, na dungo alengo ti mbilimbili ti gonda Jéhovah Nzapa, wala ti ga na gloire na lo. (Apocalypse 14:3) Tanga ti akota “keke” so amaï na yâ angoi so a to nda ni na ngu 1919, tongana Jéhovah akiri amu ngangu na tanga ti azo ti Israël ti Nzapa na yâ kete ngoi so ala sala kusala pepe. Na mungo na ala gbâ ti ngu ti yingo, na lege ti fä, Jéhovah alë mbeni gbako ti akeke ti mbilimbili so alë lengo.—Esaïe 27:6.
14, 15. Apialo wa awavorongo Jéhovah, so a zi ala, aleke a to nda ni na ngu (a) 537 K.N.E.? (b) 33 N.E.? (c) 1919?
14 Na gbotongo lê na ndo kusala ti “akeke” so, Isaïe akiri atene: “Fade ala kiri ala sala kodoro ti giriri so afuti awe, fade ala leke ndo ti yangbato ti kozoni, na ala kiri ala sala kodoro so afuti, kodoro so ayeke yangbato na ngoi ti awagame mingi.” (Esaïe 61:4) Na gbe ti kota mbela ti Gbia Cyrus ti Perse, aJuif be-ta-zo so alondo na Babylone akiri aleke Jérusalem na temple ti lo so aduti yangbato teti ngoi mingi. Apialo ti kiringo ti leke ye ayeke sala ye mingi na ndo angu so aga na peko ti ngu 33 N.E. nga na ngu 1919.
15 Na ngu 33 N.E., vundu agbu bê ti adisciple ti Jésus ndali ti gbungo lo, dengo ngbanga na ndo lo, nga na kui ti lo. (Matthieu 26:31) Ye oko, bango ndo ti ala agbian tongana lo si na ala na peko ti londongo ti lo na popo ti akinda. Nga na pekoni so a sa yingo ti nzoni-kue na ndo ti ala awe, ala bi tele na yâ kusala ti fango nzo tene, “na Jérusalem, na Judée kue, na Samarie, na juska na nda ti sese kue.” (Kusala 1:8) Na lege so ala to nda ti kiri na place ni vorongo so ayeke na sioni oko pepe. Legeoko nga, a londo na ngu 1919, Jésus Christ asala si tanga ti aita ti lo so a sa yingo na ndo ti ala akiri aleke “kodoro so ayeke yangbato na ngoi ti awagame mingi.” Teti asiècle mingi bungbi ti amokonzi ti Chrétienté afa pepe hingango ye na ndo Jéhovah, na ziango na place ni angobo ti salango ye ti azo nga akota tene ti mabe so aluti na ndo Bible pepe. A-Chrétien so a sa yingo na ndo ti ala asukula na yâ akongrégation ti ala asalango ye so bibe ti lege ti vorongo ti wataka ayeke na yâ ni, si kiringo na tâ vorongo alingbi ti gue na li ni. Na ala to nda ti mbeni ye so ayeke duti kapa ti salango tene ti témoin ti kota ahon so sese ahinga lâ oko pepe.—Marc 13:10.
16. Azo wa ayeke mu maboko na aChrétien so a sa yingo na ndo ti ala na yâ kusala ti ala ti kiringo ye na place ni, na a mu na ala kusala wa ti sala?
16 Ye so ayeke la ni mbeni kota kusala. Tongana nyen kete tanga ti azo ti Israël ti Nzapa alingbi ti sala mara ti kusala tongaso? Jéhovah apusu Isaïe ti tene: “Fade awande aluti ti fa ndo ti tengo pele na akundu ti i, na fade awande aga azo ti fâ yaka ti i na azo ti bata vigne ti i.” (Esaïe 61:5) Aye afa so awande na lege ti fä ayeke “azo mingi so asi singo” ti “ambeni ngasangbaga” ti Jésus.a (Apocalypse 7:9; Jean 10:11, 16) A sa yingo na ndo ala pepe ti wara mbeni ye ti héritier na yayu. Nde na so, ala yeke na beku ti fini ti lakue lakue na ndo mbeni sese so aga paradis. (Apocalypse 21:3, 4) Ye oko, ala ndoye Jéhovah na a mu na ala akungba ti batango kundu, ti fango yaka, na ti batango vigne. Mara ti akusala tongaso ayeke pepe senge kua. Na gbe ti fango lege ti tanga ti ala so a sa yingo na ndo ti ala ti Israël ti Nzapa, awakua so amu maboko na yâ batango kundu, mungo kobe, nga kongo azo tongana le-kobe.—Luc 10:2; Kusala 20:28; 1 Pierre 5:2; Apocalypse 14:15, 16.
17. (a) Fade a yeke hiri azo ti Israël ti Nzapa nyen? (b) Oko sadaka wa a hunda ti wara teti pardon ti asiokpari?
17 Ti Israël ti Nzapa ayeke tongana nyen? Na lege ti Isaïe Jéhovah atene na ala: “Me fade a di iri ti i aprêtre ti L’Eternel; fade azo adi iri ti i aboi ti Nzapa ti e; fade i te mosoro ti amara, na i yä iri ti i mveni na yâ gloire ti ala.” (Esaïe 61:6) Na Israël ti giriri, Jéhovah amu bungbi ti aprêtre na lege ti kete mara ti Lévi ti mu asadaka teti aprêtre mveni nga teti afon ala azo ti Israël. Ye oko, na ngu 33 N.E., Jéhovah azia lege ti sala kusala na bungbi ti aprêtre na lege ti kete mara ti Lévi na lo zia na sese mbeni lekengo ye nde ti nzoni ahon. Lo yeda na fini ti Jésus so ayeke mbilimbili-kue tongana sadaka teti asiokpari ti azo kue. Ngbele ye na ngoi ni so, a hunda pepe ti wara ambeni sadaka nde. Sadaka ti Jésus ayeke na ngangu teti lakue.—Jean 14:6; aColossien 2:13, 14; aHébreu 9:11-14, 24.
18. Israël ti Nzapa aga mara ti bungbi wa ti aprêtre, na kusala ti ala ayeke nyen?
18 Tongaso, tongana nyen azo ti Israël ti Nzapa ayeke ‘aprêtre ti Jéhovah’? Na sungo mbeti na afon lo Chrétien so a sa yingo na ndo ti ala, bazengele Pierre atene: “I yeke ‘mbeni mara so asoro ni, mbeni bungbi ti aprêtre so ayeke agbia, mbeni mara so ayeke nzoni-kue, azo so aleke ala ti duti mbeni ye so abata nde, si a lingbi i fa nzoye’ ti lo so ahiri i ti sigigi na yâ bingo ti lï na yâ lumière ti lo so ayeke ye ti dongo bê.” (1 Pierre 2:9, NW) Tongaso, tongana mbeni bungbi, aChrétien so a sa yingo na ndo ti ala aga mbeni bungbi ti aprêtre so a mu na ala mbilimbili tokua: ti sala tene ti gloire ti Jéhovah na amara. A lingbi ala sala tene ti témoin ti lo. (Esaïe 43:10-12) Na lâ ti nda ni so, aChrétien so a sa yingo na ndo ti ala asala kota kusala so na be-biani. Tongana ye ti pekoni, fadeso azo kutu mingi amu mbage na ala na yâ kusala ti salango tene ti témoin na ndo Royaume ti Jéhovah.
19. Fade aChrétien so a sa yingo na ndo ti ala ayeke wara matabisi ti sala kusala wa?
19 Na ndo ni, azo ti Israël ti Nzapa ayeke na beku ti sala kusala tongana aprêtre na mbeni lege nde. Na peko ti kuâ ti ala, a yä ala na popo ti akinda ti wara fini so alingbi ti kui pepe na yayu tongana ayingo. Kâ, ala sala kusala pepe gi tongana azo ti komande legeoko na Jésus na yâ Royaume ti lo, me nga tongana aprêtre ti Nzapa. (Apocalypse 5:10; 20:6) Na yâ dutingo so, fade ala wara matabisi ti sala kua na anzoni ye ti sadaka ti kota ngele ti Jésus na ndo abe-ta-zo kue na sese. Na yâ ye so bazengele Jean aba tongana suma, so a fa pekoni na Apocalypse chapitre 22, a kiri a sala tene ti ala tongana “akeke.” A ba “akeke” 144 000 kue na yayu, na lengo “mara ti lê ni bale oko na ndo ni use, a lë nze na nze; na kugbe ti keke so ayeke ye ti lungula kobela ti amara.” (Apocalypse 22:1, 2) So tâ pendere kusala ti prêtre!
Na Peko ti Kamela na Zonga, Salango Ngia
20. Atä kangango lege, bungbi ti aprêtre so ayeke agbia aku deba nzoni wa?
20 Ngbele ye na ngu 1914, tongana ngu ti grâce ti Jéhovah ato nda ni, bungbi ti aprêtre so ayeke agbia atingbi na kota kangango lege ti amokonzi ti Chrétienté. (Apocalypse 12:17) Ye oko, angangu kue so a sala ti kaï fango nzo tene alï ngu na nda ni. Prophétie ti Isaïe asala tene ti ye so kozoni, na tenengo: “Na place ti kamela ti i, fade a mu ye na i lege use; na place ti zonga, fade ala wara ngia na lege ti ye ti ala; tongaso fade ala wara ye lege use na yâ sese ti ala; fade ngia ti lakue lakue ayeke ti ala.”—Esaïe 61:7.
21. Tongana nyen aChrétien so a sa yingo na ndo ti ala aga ti wara adeba nzoni lege use?
21 Na ngoi ti Kozo Bira so Amu Sese Kue, tanga ti ala so a sa yingo na ndo ti ala awara kamela na zonga na tïtî Chrétienté so amu mbage ti akodoro so lo yeke dä. Ambeni mokonzi ti vorongo ayeke la ni na popo ti azo so abi tene ti mvene na ndo aita miombe be-ta-zo so asala kusala na kota ndokua na Brooklyn, na tenengo so ala gi ti kinda ngorogbia. A kanga aita so na lege ni pepe teti anze gumbaya. Na nda ni, na printemps ti ngu 1919, a zi ala, nga na pekoni a zi atene kue so abi na li ti ala. Tongaso ye so aleke na mayele ti kaï kusala ti fango tene asala kusala ti lo pepe. A hon ti zia awavorongo ti duti na kamela teti lakue, Jéhovah azi ala na lo kiri ala na dutingo ti ala na lege ti yingo, “sese ti ala.” Na yâ ni ala wara adeba nzoni lege use. Warango deba nzoni ti Jéhovah akanga dû ti aye kue so ala hu pono dä. Tâ tene, ala yeke na mbeni nda ti ye ti dekongo na ngia!
22, 23. Tongana nyen aChrétien so a sa yingo na ndo ti ala amu tapande ti Jéhovah, na a futa ala tongana nyen?
22 Ye so Jéhovah atene na pekoni amu mbeni nda ti tene nde teti aChrétien laso ti sala ngia: “Mbi, L’Eternel, Mbi ndoye fango ngbanga ti mbilimbili, Mbi ke nzi na ye ti kirikiri; fade Mbi futa ala biani, na Mbi te mbele ti lakue lakue na ala.” (Esaïe 61:8) Na lege ti mandango Bible ti ala, tanga ti ala so a sa yingo na ndo ti ala amanda ti ndoye mbilimbili na ti ke sioye. (aProverbe 6:12-19; 11:20) Ala manda ti “pika épée ti ala si a ga soc,” na dutingo nde na abira ti azo nga na awusuwusu ti poroso. (Esaïe 2:4) Ala zia nga na peko asalango ye so amu gloire na Nzapa pepe, tongana dikongo sioni tene na ndo zo, lango sioni, nzi, na nyongo samba ahon ndo ni.—aGalate 5:19-21.
23 Teti so aChrétien so a sa yingo na ndo ti ala ayeke na oko ndoye ti Wasalango ala teti mbilimbili, Jéhovah ‘afuta ala biani.’ Mara ti ‘futa’ tongaso ayeke mbeni mbele so a ninga teti ngoi so a diko nda ni pepe, fini mbele, so Jésus asala tene ni na adisciple ti lo na bï so aga kozo na kui ti lo. A yeke na ndo gere ti mbele so si ala ga mbeni mara ti yingo, azo ti Nzapa so ayeke nde. (Jérémie 31:31-34; Luc 22:20) Na gbe ni, fade Jéhovah asala kusala na anzoni ye kue so sadaka ti kota ngele ti Jésus aga na ni, so andu mungo pardon na asiokpari ti azo so a sa yingo na ndo ti ala nga na tanga ti abe-ta-zo kue.
Dutingo na Ngia na yâ Adeba Nzoni ti Jéhovah
24. Azo wa na popo ti amara ayeke “ahale” so awara deba nzoni, na tongana nyen ala ga “ahale” ni?
24 Ambeni zo na popo ti amara aba deba nzoni ti Jéhovah na ndo azo ti lo. A fa tene ti ye so kozoni na lege ti zendo ti Jéhovah: “Fade a hinga ahale ti ala na popo ti amara, na amolenge ti ala na popo ti azo; azo kue so aba ala, fade ala hinga ala yeke ahale so L’Eternel ahiri tene nzoni na ndo ala.” (Esaïe 61:9) Azo ti Israël ti Nzapa, aChrétien so a sa yingo na ndo ti ala, ayeke sala kusala na popo ti amara na ngoi ti ngu ti grâce ti Jéhovah. Laso azo so ayeda na kusala ti ala ayeke kutu mingi. Na salango kusala maboko na maboko na Israël ti Nzapa, azo tongaso, so alondo na amara ayeke na matabisi ti ga “ahale so L’Eternel ahiri tene nzoni na ndo ala.” Azo kue aba ngia so ala yeke na ni.
25, 26. Tongana nyen aChrétien kue ayeda na atene ti bibe so a fa ni na Esaïe 61:10?
25 A-Chrétien kue, ala so a sa yingo na ndo ti ala nga na ambeni ngasangbaga, ayeke ku kungo ti sepela Jéhovah teti lakue lakue. Ala yeda na bê kue na prophète Isaïe so atene na gbe ti yingo: “Fade Mbi duti na ngia mingi na yâ L’Eternel, âme ti Mbi ayeke na ngia na yâ Nzapa ti Mbi; teti Lo yü Mbi na bongo ti salut, na Lo kanga bongo ti mbilimbili na tele ti Mbi, legeoko tongana fini-koli ayü turban na li ti lo, na tongana fini-wali aleke tele ti lo na bijou.”—Esaïe 61:10.
26 Teti ala yü “bongo ti mbilimbili,” aChrétien so a sa yingo na ndo ti ala aleke na bê ti ala ti duti na sioni oko pepe nga na saleté pepe na lê ti Jéhovah. (2 aCorinthien 11:1, 2) Teti Jéhovah adiko ala mbilimbili teti warango fini na yayu tongana ye ti héritier, fade ala kiri lâ oko pepe na yâ dutingo yangbato ti Babylone ti Kota so a zi ala na yâ ni. (aRomain 5:9; 8:30) Abongo ti salut ayeke na ngele ngangu na lê ti ala. Afon ala ambeni ngasangbaga aleke nga na bê ti ala ti bata alege ti Jéhovah Nzapa so andu vorongo so ayeke na sioni pepe, so ayeke na nduzu mingi. Teti ala “sukula bongo ti ala awe, na ala sala si bongo ti ala avulu na lege ti mênë ti Molenge Ti Ngasangbaga,” a diko ala mbilimbili na fade ala sö kuâ na “kota ye ti vundu.” (Apocalypse 7:14; Jacques 2:23, 25) Kozo ti si na ngoi ni so, ala mu tapande ti afon ala so a sa yingo na ndo ti ala na kpengo sioni kue so alondo na Babylone ti Kota.
27. (a) Na ngoi ti Komandema ti Ngu Saki Oko, fade ayeke wara ‘sigingo’ ti ye wa so ayeke nde? (b) Tongana nyen mbilimbili ayeke sigigi fadeso na popo ti azo?
27 Laso, awavorongo Jéhovah ayeke na ngia ti duti na yâ mbeni paradis ti yingo. Na yâ ngoi kete fade ala wara nga mbeni tâ paradis. E yeke ku kungo na bê kue ngoi ni so, so a fa pekoni na mbeni pendere lege na yâ andangba tene ti Esaïe chapitre 61: “Legeoko tongana sese asala si ye ako, na tongana yaka asala si ye so a lu dä asigigi; tongaso fade Seigneur L’Eternel asala si mbilimbili na tene ti sepelango asigigi na gbele amara kue.” (Esaïe 61:11) Na ngoi ti Komandema ti Ngu Saki Oko ti Christ, fade sese ‘asigigi na mbilimbili.’ Fade azo ayeke dekongo ti hongo na ngangu, nga mbilimbili ayeke mu ndo ti sese kue. (Esaïe 26:9) Ye oko, a hunda pepe ti tene e ku lango ti gloire so ti sepela na gbele amara kue. Mbilimbili ayeke sigigi fadeso na popo ti azo kutu mingi so amu gloire na Nzapa ti yayu na so afa nzo tene na ndo Royaume ti lo. Même fadeso, mabe na beku ti e amu na e nda ti atene oko oko kue ti duti na ngia na yâ adeba nzoni ti Nzapa ti e.
[Kete tene na gbe ni]
a Esaïe 61:5 alingbi peut-être ti wara mbeni gango tâ tene giriri, teti azo so ayeke aJuif pepe ague legeoko na aJuif na lege ti mitele ti kiri na Jérusalem nga peut-être ala mu maboko na yâ lekengo sese ni. (Esdras 2:43-58) Ye oko, a londo na versê 6 a ba so prophétie ni alingbi gi na Israël ti Nzapa.
[Foto na lembeti 323]
Isaïe ayeke na nzo tene ti fa na aJuif so ayeke angba
[Foto na lembeti 331]
A to nda ni na ngu 33 N.E., Jéhovah alu awe ‘akota keke ti mbilimbili’ 144 000
[Foto na lembeti 334]
Fade sese asigigi na mbilimbili