“Ala wara ndo ti bata tere ti ala na iri ti [Jéhovah, FD]”
“Awanzinga so ayeke na vundu, fade Mbi zia ala ti ngbâ . . . na ala wara ndo ti bata tere ti ala na iri ti [Jéhovah, FD.]”—SOPH. 3:12.
1, 2. Kota ngu-nzapa wa na lege ti fä aga nduru ti tï na ndo ti azo?
TONGANA mo yeke na yâ ti mbeni tambela si ngu apika, mo yeke kpe na gbe ti mbeni da ti pere ti bata tere ti mo? Me tongana a yeke mbeni ngangu ngu so apika na kota pupu, mo yeke bâ peut-être so da ni so alingbi ti bata mo pëpe na a lingbi mo gue na gbe ti mbeni da so ayeke ngangu si mo bata tere ti mo.
2 Mbeni kota ngu-nzapa tongaso so mara ni ayeke dä pëpe ayeke pusu nduru ti tï na ndo ti azo. Na lege ti fä kota ngu-nzapa ni so ayeke “lâ ti futingo ye”. ‘Kota lâ ti Jéhovah’ so ayeke tï ande na ndo ti azo kue. Me e lingbi ti wara batango tere so e yeke na bezoin ni. (Diko Sophonie 1:14-18.) E yeke sara ni tongana nyen na ngoi so ‘lâ ti ngonzo ti Jéhovah’ aga nduru ti to nda ni so?
Alâ ti futingo ye na ngoi ti giriri
3. “Pupu ti gandangombe” wa la aga na ndo ti akete mara bale-oko ti royaume ti Israël?
3 Lâ ti Jéhovah ayeke to nda ni na futingo abungbi kue ti vorongo nzapa ti wataka. Ti hinga tongana nyen ti bata tere ti e, aye so asi na yâ ti mbaï ti azo ti Nzapa ti giriri alingbi ti mû lege na e ti hinga ni. Ésaïe, so ayeke lani na fini na popo ti ngu 700 na ngu 800 kozo ti Christ, ahaka fango ngbanga ti Jéhovah na ndo ti akete mara bale-oko ti royaume ti Israël so aga a-apostat na mbeni “pupu ti gandangombe” so azo alingbi ti kanga lege na ni pëpe. (Diko Ésaïe 28:1, 2.) Prophétie so aga tâ tënë na ngu 740 kozo ti Christ na ngoi so azo ti Assyrie amû kodoro ti akete mara bale-oko ti royaume ti Israël, so kete mara ti Ephraïm la aduti fä ni.
4. Tongana nyen ‘kota lâ ti Jéhovah’ atï na ndo ti Jérusalem na ngu 607 kozo ti Christ?
4 Na pekoni a fâ ngbanga na ndo ti azo ti Israël so ayeke be-ta-zo pëpe na ngu 607 kozo ti Christ na lege so ‘kota lâ ti Jéhovah’ atï na ndo ti Jérusalem nga na royaume ti Juda. Ye so asi ndali ti so azo ti Juda nga kue aga a-apostat. Azo ti Babylone, na gbe ti komandema ti Neboukadnestar, agi lani ti futi kodoro ti Juda nga na Jérusalem so ayeke kota gbata ni. Azo ti kodoro ti Juda agi mungo maboko ti ‘mvene so ala bata tere ti ala dä’ so ayeke mbele so ala te na kodoro ti Égypte. Ye oko, tongana mbeni kota ngu so apika na kota pupu, azo ti Babylone azi ye so ala “bata tere” ti ala dä.—És. 28:14, 17.
5. Nyen la ayeke si ande na bungbi ti azo ti Nzapa na ngoi so a yeke futi abungbi kue ti vorongo nzapa ti wataka?
5 Kota lâ ti Jéhovah so atï lani na ndo ti Jérusalem afa fango ngbanga so ayeke ga na ndo ti aChrétien ti wataka ti ngoi ti e. A yeke futi ande nga tanga ti abungbi so ayeke na yâ ti “Babylone, Ngangu gbata”, bungbi ti vorongo nzapa ti wataka kue ti dunia. Na pekoni, a yeke futi ande biani biani tanga ti bungbi ti aye ti sioni ti Satan. Me bungbi ti azo ti Nzapa ayeke sö ande kuâ ngbanga ti so ala bata tere ti ala na mbage ti Jéhovah.—Apoc. 7:14; 18:2, 8; 19:19-21.
Batango tere na lege ti yingo nga na songo kuâ
6. Tongana nyen la azo ti Jéhovah ayeke bata tere ti ala?
6 Tongana nyen la azo ti Nzapa alingbi ti bata tere ti ala même laso na ngoi ti nda ni so? E yeke bata tere ti e na lege ti yingo na lege so e yeke ‘bi bê ti e na iri ti [Nzapa]’ na yâ ti sambela nga e yeke sara kusala ti lo na yapungo tere. (Diko Malachie 3:16-18.) Ye oko, a lingbi e sara ye mingi ahon gi ti pensé na iri ti lo. Bible atene: “Fade a yeke sö zo kue so airi ndo na Jéhovah na iri ti lo.” (aRom. 10:13). Kamba ayeke na popo ti iringo Jéhovah na iri ti lo nga na salut so lo yeke mû na zo. Azo mingi so bê ti ala ayeke nzoni abâ kangbi so ayeke na popo ti atâ Chrétien so akpe mbeto ti Nzapa na ayeke “bi bê ti ala na iri ti Lo”, na sarango kusala tongana aTémoin ti lo, na azo so asara na lo pëpe.
7, 8. Tongana nyen akozo Chrétien asö fini ti ala? Legeoko nga laso, tongana nyen aChrétien ayeke sö fini ti ala?
7 Me, salut so e yeke wara angbâ gi pëpe na batango tere so e yeke wara na lege ti yingo. Nzapa amû zendo ti sö azo ti lo na lege ti mitele. Ye so asi lani na ngu 66 na pekoni so aturugu ti Rome, na gbe ti komandema ti Cestius Gallus, aga ti tiri bira na Jérusalem afa ni. Jésus afa kozoni awe so “a yeke kiri na alango” ti kota ye ti vundu ni so “nduru.” (Mat. 24:15, 16, 21, 22). Ye so asi na ngoi so aturugu ti Rome azia gbata ni ndali ti mbeni raison so zo ahinga li ti lo na ni pëpe. Ziango gbata so amû lege na ambeni “mitele” so ti tene atâ Chrétien ti “sö kuâ”. Ala wara lege ti kpe gbata ni nga na ando so angoro ni. Ambeni zo afâ ngu ti Jourdain na ala kpe ague na yâ ti ahoto na mbage ti tö ti bata tere ti ala.
8 E lingbi ti zia kamba na popo ti aChrétien so na awakua ti Nzapa ti laso. Na ngoi ti giriri akozo Chrétien agi ndo ti bata tere ti ala, awakua ti Nzapa ti laso ayeke sara nga ande tongaso. Me ti ngoi ti e, a hunda pëpe ti kpe ti gue na mbeni mbilimbili ndo, teti so atâ Chrétien ayeke na ando kue na ndo ti sese. Ye oko, tongana mbeni mara, “azo so a soro ala” nga na ambeni ngasangbaga so ayeke be-ta-zo ayeke sö kuâ, na ngoi ti futingo aChrétien ti wataka, na lege so ala yeke kpe na mbage ti Jéhovah nga na bungbi ti lo so ayeke tongana mbeni hoto ti bata tere ti ala.
9. Azo wa la ayeke gi ti tene azo ahinga iri ti Nzapa pëpe? Fa mbeni tapande ni.
9 Nde na so, aChrétien ti wataka alingbi na futingo so ayeke ga teti so akota zo ti ala afa na ala pëpe tâ tënë na ndo ti Nzapa nga na andia ti lo nga ndali ti so ala ke ti sara kusala na iri ti Nzapa. Ti londo na ngu 500 ti si na ngu 1500, azo mingi na akodoro ti Poto ahinga iri ti Nzapa. Iri so, so a hinga ni na agere-mbeti osio ti yanga ti Hébreu, so mingi ni a kiri pekoni na YHWH (wala JHVH), a yeke wara ni na ndo ti lê ti nginza, na tere ti ada, na yâ ti abuku même na yâ ti ada ti nzapa ti aCatholique na aProtestant. Ye oko, na yâ ti angu so ahon ade ti ninga pëpe, azo ayeke gi ti zi iri ti Nzapa na yâ ti aBible nga ti sara si a sara kuâ na ni pëpe. Na yâ ti mbeni lettre ti lango 29 ti juin 2008, Eglize Catholique amû yanga ti tene a zi iri ti Nzapa, so a sara ni na agere-mbeti osio, na yâ ti ambeti so a kiri na pekoni na ambeni yanga nde na ti zia “Seigneur” na place ni. Azo ti Vatican amû yanga ti tene a sara kusala na iri ti Nzapa pëpe na ti di nga ni pëpe na yâ ti abia, asambela na ngoi ti vorongo nzapa. Nga akota zo ti ambeni bungbi ti vorongo nzapa, ti azo so atene ala yeke aChrétien wala ti azo so ayeke aChrétien pëpe, asara si azo ti ala kutu mingi ahinga ye nzoni na ndo ti tâ Nzapa pëpe.
Batango tere teti azo so asara si iri ti Nzapa aga nzoni-kue
10. Tongana nyen la a yeke ne iri ti Nzapa laso?
10 Tâ nde mingi na ye so ambeni bungbi ti vorongo nzapa ayeke sara, aTémoin ti Jéhovah ayeke ne iri ti Nzapa. Ala sara si a ga nzoni-kue na sarango kusala na ni na mbeni lege so ane ni. Azo kue so azia bê ti ala kue na Jéhovah anzere na lo na lo yeke nduru ti sara ye kue so a hunda ti sara ti iri tënë nzoni na ndo ti ala nga ti bata ala. Bible atene: “Lo hinga ala so aga na Lo ti bata tere ti ala.”—Na. 1:7; Kus. 15:14.
11, 12. Na kodoro ti Juda ti giriri, azo wa la ayä iri ti Jéhovah na nduzu? Azo wa la asara ni na ngoi ti e?
11 Atâa so na kodoro ti Juda ti giriri mingi ti azo ni aga a-apostat, ambeni ayeke dä so ‘awara ndo ti bata tere ti ala na iri ti Jéhovah.’ (Diko Sophonie 3:12, 13.) Biani, na ngoi so Nzapa ase azo ti Juda so ayeke be-ta-zo pëpe na mungo lege na azo ti Babylone ti futi kodoro ni nga ti mû azo ni na ngbâa, lo bata azo tongana Jérémie, Baruc nga na Ebed-Mélec. Ala yeke lani “na yâ” ti mbeni mara so aga apostat. Ambeni angbâ be-ta-zo na ngoi so ala yeke na ngbâa. Na ngu 539 kozo ti Christ, aMède na aPerse so Cyrus amû li ni na ndo ti ala amû kodoro ti Babylone. Kete na pekoni Cyrus asû maboko na gbe ti mbeni mbela so amû lege na aJuif so angbâ ti kiri na kodoro ti ala.
12 Sophonie afa kozoni ni awe tënë na ndo ti azo so ayeke kiri ti voro Nzapa tâ na lege ni, lo tene so Jéhovah ayeke sö ala na lo yeke duti na ngia ndali ti ala. (Diko Sophonie 3:14-17.) Ye so aga tâ tënë na ngoi ti e nga. Na pekoni so a zia gere ti Royaume ti Nzapa na yayu, Jéhovah azi tanga ti aChrétien so a soro ala na lege ti yingo na so ayeke be-ta-zo na gbe ti ngbâa na lege ti yingo ti Babylone, Ngangu gbata. Ala zia ngia na bê ti Jéhovah juska laso.
13. A zi azo ti amara kue na gbe ti ngbâa wa?
13 Azo so ayeke na beku ti duti na fini na ndo ti sese teti lakue lakue, ala nga kue asigigi na gbe ti afango ye ti wataka ti Babylone, Ngangu gbata (Apoc. 18:4). Ni la, a yeke na ngoi ti e la e bâ kota gango tâ tënë ti atënë so ayeke na Sophonie 2:3 so atene: “I gi L’Éternel, i azo ti tâ be-ti-molenge so ayeke na ndo sese”. Azo ti amara kue so ayeke na tâ bê ti molenge, atâa ala yeke na beku ti gue na yayu wala ti ngbâ na ndo ti sese, ayeke wara ndo ti bata tere ti ala laso na iri ti Jéhovah.
Iri ti Nzapa ayeke tongana mbeni waraga pëpe
14, 15. (a) Aye wa ambeni zo abâ ni tongana waraga? (b) Ye wa a lingbi e bâ ni pëpe tongana waraga?
14 Ambeni zo ti Israël abâ lani temple tongana mbeni waraga so alingbi ti bata ala na gbele awato (Jér. 7:1-4). Kozoni, azo ti Israël abâ arche ti mbele tongana mbeni waraga so alingbi ti bata ala na yâ ti bira (1 Sam. 4:3, 10, 11). Constantin ti Kota asû lani khi na rho agere-mbeti ti yanga ti Grec so ayeke akozo gere-mbeti use ti iri “Christ” na yanga ti Grec na ndo ti vala ti aturugu ti lo ti tene abata ala na yâ ti bira. Nga, azo apensé so Gbia Gustav Adolph II ti kodoro ti Suède so atiri lani mbeni bira (1618-1648) ayü bongo ti wen so a fa ni na lembeti 15. Bâ so a sû iri “Iehova” na ndo ti bongo ni so si azo alingbi ti bâ ni.
15 Ambeni zo ti Nzapa so asioni yingo asara ngangu na ndo ti ala abata tere ti ala na dingo iri ti Jéhovah na kota go. Ye oko, a lingbi a bâ pëpe mbeni ye so iri ti Jéhovah ayeke na ndo ni tongana mbeni waraga wala tongana mbeni lingi so zo ayeke sara kusala na ni lakue lakue ti bata na tere ti lo. Ti wara ndo ti bata tere na iri ti Jéhovah ayeke tongaso pëpe.
E yeke bata tere ti e laso tongana nyen?
16. Tongana nyen laso e lingbi ti wara batango ndo na lege ti yingo?
16 E wara batango ndo laso na lege ti yingo, mbeni lege so Nzapa ayeke bata na azo ti lo kue (Ps. 91:1). Na lege ti “ngbâa be-ta-zo so ayeke sara ye na ndara” nga na a-ancien ti congrégation, e yeke wara agbotongo mê na ndo ti asarango ye ti dunia so, so alingbi ti buba nzoni dutingo ti e (Mat. 24:45-47; És. 32:1, 2). Gbu li ti mo, fani oko la e wara agbotongo mê na ndo ti nzara ti warango gbâ ti akungba, nga bâ tongana nyen agbotongo mê so amû maboko na e ti wara ye ti sioni pëpe na lege ti yingo. Ka ti kpale so zo alingbi ti wara tongana lo yeke sara ye gi tongaso sân ti gi bê ti lo na so alingbi ti gue na lo ti woko na yâ ti kua ti Jéhovah, a yeke tongana nyen? Mbeti ti Nzapa atene: “Fade buba siriri ti awabuba mveni afâ ala. Me zo so amä mbi, fade lo duti na siriri, na bê ti lo aduti nzoni, na mbeto ti sioye asara lo pëpe.” (aProv. 1:32, 33). Ti sara kue ti duti na nzoni tambela ayeke mû nga maboko na e ti ngbâ ti duti nzoni na lege ti yingo.
17, 18. Nyen la amû maboko na azo kutu na kutu laso ti wara ndo ti bata tere ti ala na iri ti Jéhovah?
17 Gbu li nga na ndo ti awango so ngbâa be-ta-zo amû ti sara ye alingbi na yanga so Jésus amû ti fa nzoni tënë ti Royaume na ndo ti sese kue (Mat. 24:14; 28:19, 20). Sophonie asara tënë ti mbeni gbiango ye so ayeke mû maboko na azo ti wara ndo ti bata tere ti ala na iri ti Nzapa. Lo tene: “Teti na lâ ni kâ, mbi yeke fa na azo mbeni yanga ti kodoro so ayeke nzoni-kue, si ala kue asepela iri ti Jéhovah, si ala sara kua ti lo maboko na maboko.”—Soph. 3:9, FD.
18 Yanga ti kodoro so ayeke nzoni-kue so ayeke nyen? A yeke tâ tënë na ndo ti Jéhovah nga na ndo ti ye so lo leke ti sara na so a fa ni na yâ ti Mbeti ti lo Bible. Mo yeke tene yanga ti kodoro so ayeke nzoni-kue na ngoi so mo yeke fa tâ tënë na ndo ti Royaume ti Nzapa na azo nga lege so Royaume ni ayeke sara si iri ti Nzapa aga nzoni-kue. Na ngoi so mo yeke fa so Nzapa la ayeke Kota Gbia, nga na nzerengo tere mo sara tënë na ndo ti aye ti nzoni so azo so ayeke be-ta-zo ayeke wara ande, andâ mo yeke tene yanga ti kodoro so ayeke nzoni-kue la. Teti so azo mingi ayeke tene yanga ti kodoro so, ye so asara si azo mingi ayeke ‘sepela iri ti Jéhovah’ nga ‘ala yeke sara kua ti lo maboko na maboko.’ Biani, laso azo kutu na kutu na yâ ti dunia aga na Jéhovah ti bata tere ti ala.—Ps. 1:1, 3.
19, 20. Tongana nyen ziango bê na “mvene” amû maboko pëpe na azo ti Israël giriri?
19 Azo na yâ ti dunia ayeke tirika na akpale so akpa mbeni ye so ahon ngangu ti zo. Teti so ala hinga ye ti sarango ni pëpe, mingi ti ala abâ ndo na mbage ti azo so alingbi kue pëpe. Wala ala zia bê ti ala na abungbi ti poroso ti leke akpale ti ala legeoko tongana azo ti Israël ti giriri so na ambeni ngoi ate mbele na akodoro so ayeke nduru na ala ti mû maboko na ala. Me mo hinga so sarango tongaso amû lani maboko pëpe na azo ti Israël. Laso nga kue, mbeni kodoro wala Bendo ti Gigi alingbi pëpe ti leke akpale kue so azo ayeke na ni. Tongaso, ngbanga ti nyen ti bâ abungbi ti poroso nga na mango tere ti ambeni zo tongana mbeni ye ti batango zo? Bible atene so aye ni so ayeke “mvene”. Mo lingbi ti bâ ala tongaso ndali ti so azo kue so azia bê ti ala na ndo ti ala ayeke wara vundu ngangu.—Diko Ésaïe 28:15, 17.
20 Na yâ ti ngoi kete, lâ ti Jéhovah so a haka ni na ngangu ngu so apika na kota pupu ayeke tï na ndo ti sese. Aye so azo aleke ti sara ayeke bata ala oko pëpe; même aye so ayeke bata zo ndali ti anene lê ti ngombe wala mosoro ti ala ayeke sara ye oko pëpe. Ésaïe 28:17 atene: “Fade gandangombe alungula mvene so i bata tere ti i dä, na fade ngu amû ndo so i honde tere ti i dä.”
21 Laso nga na yâ ti angoi so ayeke ga, azo ti Nzapa ayeke wara tâ batango ndo na mbage ti Jéhovah, Nzapa ti ala. Nda ti iri ti Sophonie ayeke “Jéhovah ahonde” na aye ti sara tënë ti tâ ndo ti hondengo tere so. Ni la, versê ti ngu 2011 ayeke mbeni wango ti ndara. Versê ni atene: “Ala wara ndo ti bata tere ti ala na iri ti [Jéhovah, FD.]” (Soph. 3:12). Même laso lege ayeke dä ti wara ndo ti bata tere ti e na iri ti Jéhovah na ziango bê ti e kue na lo na a lingbi e sara ni (Ps. 9:11). Zia si lâ oko oko e bata na li ti e tënë ti dengo bê so: ‘Iri ti Jéhovah ayeke tour ti ngangu; zo ti mbilimbili akpe dä na lo bata tere ti lo.’—aProv. 18:10.
Mo dabe ti mo na ni?
• Tongana nyen e lingbi ti wara ndo ti bata tere ti e laso na iri ti Jéhovah?
• Ngbanga ti nyen a lingbi e zia bê ti e pëpe na “mvene” ti bata e?
• Ye wa e hinga so nyen na nyen ayeke bata e na yâ ti ngoi so ayeke ga?
21. Ye ti nzoni wa e lingbi ti wara tongana e sara ye ague oko na versê ti ngu 2011?
[Kete tënë na lembeti 14]
Versê ti ngu 2011 ayeke: “Ala wara ndo ti bata tere ti ala na iri ti [Jéhovah, FD.]”—Sophonie 3:12.
[Lingu ti foto na lembeti 15]
Thüringer Landesmuseum Heidecksburg Rudolstadt, Waffensammlung “Schwarzburger Zeughaus”