“Mbi Lingbi Hinga Tongana Nyen? Tongana Zo Afa Lege Ni na Mbi Pepe”
1 Tongana wafango tene Philippe ahunda na eunuque ti Éthiopie wala lo gbu nda ti ye so lo yeke diko na yâ Tene ti Nzapa, koli ni akiri tene: “Mbi lingbi hinga tongana nyen? tongana zo afa lege ni na mbi pepe.” Na ngia, Philippe amu maboko na lo ti gbu nda ti nzo tene na ndo Jésus, ye so asala si eunuque ni awara batême fade fade. (Kus. 8:26-38) Philippe asala la ni ye alingbi na yanga so Jésus amu ti ‘sala si azo na popo ti amara kue aga adisciple, ti batisé ala na ti fa ye na ala.’—Mat. 28:19, 20, NW.
2 Na tapande ti Philippe, a lingbi e sala ye alingbi na komandema so a mu ti sala adisciple. Ye oko, a yeke ngangu ti tene azo so e yeke manda Bible na ala ague na li ni hio mingi tongana eunuque ti Éthiopie so. Koli so ayeke mbeni prosélyte Juif, ahinga Mbeti ti Nzapa nzoni na lo yeke ndulu ti yeda na ni; a ngbâ na lo gi ti yeda so Jésus ayeke Messie so aze. A yeke kete ye pepe ti ga na azo so e manda Bible na ala ti mu tele ti ala na Nzapa na ti wara batême: ambeni ahinga Bible pepe, ambeni amanda atene ti wataka ti lege ti vorongo, ambeni nga ayeke na akpale mingi. Na lege wa e lingbi ti sala ni?
3 Zia e hinga aye ti yingo so atia wamandango ye ni: Supplément ti Kusala ti Royaume ti février 1999 afa ngoi so a lingbi a mu ti manda na brochure Ahunda nga na buku Hingango Ye. Lo mu fango lege so: “A lingbi e leke loro ti mandango ye alingbi na dutingo nga na ngangu ti zo so e yeke manda ye na lo. . . . E ye pepe ti gue na loro na tongaso wamandango ye ni agbu nda ti ye nzoni pepe. Zo kue so ayeke manda ye aye ti leke fini mabe ti lo nzoni na yâ Tene ti Nzapa na ndo gunda ni so akpengba.” Tongaso a yeke lege ti ndara ti manda pepe buku Hingango Ye na loro na gingo na ngangu ti hunzi ni na yâ ti anze omene. Ngoi na ngoi, a lingbi a manda Bible na mbeni zo ahon anze omene ti mu maboko na lo ti gue na li ni juska na batême. Tongana mandango ye ni ayeke gue na li ni, na yâ yenga oko oko, e mu ngoi kue ti mu maboko na wamandango ye ni ti gbu nda ti ye so lo manda na yâ Tene ti Nzapa na ti yeda na ni. Na ambeni mbage, a hunda ayenga use wala ota ti manda chapitre oko ti buku Hingango Ye. Fade ye so ayeke mu maboko ti diko na ti fa nda ti aversê so amu na yâ ni.—aRom. 12:2.
4 Ka tongana, na nda ti buku Hingango Ye, e ba so a lingbi wamandango ye ni angbâ aleke nzoni ahon lege so lo gbu na nda ti tâ tene wala mbeni ye ade ti pusu lo kue pepe ti mu mbage ti lo na ni na ti mu fini ti lo na Nzapa? (1 aCor. 14:20) Mbeni ye wa a lingbi a sala ti gue na lo na ndo ti lege so ague na fini?—Mat. 7:14.
5 E mu aye ti yingo so atia wamandango ye ni: Tongana a yeke polele so mbeni zo ague na li ni, atä yeke yeke, na tongana lo ba na nene ni ye so lo manda, zia e manda mbeni use buku na peko ti so lo hunzi brochure Ahunda na buku Hingango Ye. A yeke mbeni ye so a yeke hunda ni ande lakue pepe, me tongana a yeke tongaso, e manda na pekoni buku Tâ Siriri, buku Beoko na ya Vorongo wala buku Tene ti Nzapa. Atä kongrégation ayeke na ni mbeni pepe, mingi ti awafango tene ayeke na abuku ti ala mveni. Na yâ aye kue, fade a yeke manda kozoni brochure Ahunda na buku Hingango Ye. Tongana e ngbâ ti manda Bible na mbeni zo, fade e yeke diko ni na e yeke zia ni na yâ ti rapport, nga na afini vizite na ngoi so amu ndali ni, atä wamandango ye ni awara batême kozoni si use buku ni ahunzi.
6 So aye ti tene a lingbi azo so awara batême aninga pepe na so amanda gi buku oko akiri amanda mbeni use buku? A yeke lakue tongaso pepe. Ye oko, peut-être ala fa tene mbeni pepe wala ala gue na li ni pepe na yâ ti tâ tene, na peut-être ala ba so a lingbi a mu maboko na ala ti sala ye nzoni alingbi na tâ tene na yâ fini ti ala. Kozoni ti kiri ti manda mbeni buku na mbeni wafango tene so awara batême awe a lingbi a hunda bibe ti surveillant ti kusala. Nde na so, tongana e hinga mbeni zo so amanda buku Hingango Ye a ninga awe, me so ague na li ni pepe ti mu tele ti lo na Nzapa nga na batême, peut-être e ye ande ti mu li ni ti hunda lo tongana lo ye ti manda Bible mbeni.
7 A yeke mbeni lege ti fa na gigi ndoye ti Chrétien ti bi bê na ndo zo oko oko so e manda Bible na lo. Ye so e zia na gbele e ayeke ti mu maboko na wamandango ye ni ti gbu nda ti tâ tene so ayeke na yâ Tene ti Nzapa nzoni. Na pekoni, lo lingbi ti mu mbage ti lo kue na tâ tene, ti mu fini ti lo na Nzapa na ti fa ni na gigi na lege ti batême ti ngu.—Ps. 40:8; aEph. 3:17-19.
8 Mo dabe mo na ye so asi na eunuque ti Éthiopie so na peko ti batême ti lo? “Lo gue na lege ti lo na ngia mingi” ti duti mbeni fini disciple ti Jésus Christ. (Kus. 8:39, 40) Zia si e nga na azo so e gue na ala na ndo lege ti tâ tene awara tâ ngia ti sala na Jéhovah Nzapa, fadeso nga teti lakue lakue!