BIBLIOTHÈQUE NA NDÖ TI INTERNET Watchtower
Watchtower
BIBLIOTHÈQUE NA NDÖ TI INTERNET
Sango
  • BIBLE
  • AMBETI
  • ABUNGBI
  • mwbr19 novembre l. 1-8
  • Ambeti ndali ti Mbeti ti bungbi: Kusala ti e nga na gigi ti e (novembre 2019)

Vidéo ayeke na yâ ti mbage ni so ape.

Pardon, mbeni kpale asi na ngoi ti zingo vidéo ni.

  • Ambeti ndali ti Mbeti ti bungbi: Kusala ti e nga na gigi ti e (novembre 2019)
  • Ambeti ndali ti Mbeti ti bungbi: Kusala ti e nga na gigi ti e ti Chrétien (2019)
  • Akete li ti tënë ni
  • Yenga ti 4-10 novembre
  • Yenga ti 11-17 novembre
  • Yenga ti 18-24 novembre
  • Yenga ti 25 novembre–1 décembre
Ambeti ndali ti Mbeti ti bungbi: Kusala ti e nga na gigi ti e ti Chrétien (2019)
mwbr19 novembre l. 1-8

Ambeti ndali ti Mbeti ti bungbi: Kusala ti e nga na gigi ti e

Yenga ti 4-10 novembre

ANZONI YE SO AYEKE NA YÂ TI BIBLE | 1 JEAN 1-5

“Ala ndoye dunia so pëpe wala aye so ayeke na yâ ti dunia so”

(1 Jean 2:15, 16) Ala ndoye dunia so pëpe wala aye so ayeke na yâ ti dunia so. Tongana mbeni zo andoye dunia so, ndoye ti Babâ ni ayeke na yâ ti lo pëpe, 16 ngbanga ti so ye kue so ayeke na yâ ti dunia so, so ti tene nzara ti mitele, nzara ti lê na sarango baba ti akungba so zo ayeke na ni, alondo na Babâ ni pëpe, me a londo na dunia so.

w05 1/1 l. 10 par. 13

E ngbâ ndulu na tapande so Jésus azia

13 Ambeni zo alingbi ti tene so a yeke ye kue na sese so si ayeke sioni pëpe. Tâ tënë, me a yeke ngangu pëpe ti tene sese ni nga na aye ti lo so ayeke gboto zo ahon na e yongoro na kusala ti Jéhovah. Mbeni ye oko na sese so, so a leke ni ti pusu e ndulu mingi na Nzapa, ayeke pëpe. Tongaso, atâa tongana ambeni ye ti sese ni ayeke sioni pëpe, me tongana ndoye wala nzara ti aye ni ayeke maï na yâ bê ti e, so ayeke mbeni sioni lege si e yeke dä (1 Timothée 6:9, 10). Na ndo ni, mingi ti aye ti sese so ayeke biani sioni nga a lingbi ti buba lege ti e. Tongana e yeke bâ alimon wala akua-singa na télévizion so agboto lê na ndo salango ngangu, gingo akungba wala tënë ti dutingo koli na wali, aye ni so alingbi ti ga anzoni ye na lê ti e, nga na pekoni, a lingbi ti ga mbeni tara ndali ti e. Tongana e yeke sala kamarade na azo so ye so agbu bê ti ala mingi ayeke ti sala si fini ti ala aduti nzoni mingi ahon ti kozo wala so agi ti maï dengo buze ti ala, aye ni so alingbi nga ti ga aye so ayeke tâ kota mingi na lê ti e.—Matthieu 6:24; 1 aCorinthien 15:33.

(1 Jean 2:17) Nga, dunia so angbâ ti hon nga na nzara ti lo kue. Me zo so asara ye so bê ti Nzapa aye, lo ngbâ lakue lakue.

w13 15/8 l. 27 par. 18

Bâ wala dutingo ti mo ayeke tongana nyen

18 Mbeni ye so alingbi ti mû maboko na e ti ke “aye so ayeke na yâ ti dunia so” ayeke ti dabe ti e na tënë ti Jean so atene: “Dunia so angbâ ti hon nga na nzara ti lo kue. Me zo so asara ye so bê ti Nzapa aye, lo ngbâ lakue lakue.” (1 Jean 2:17). Dunia ti Satan akpa ye so ayeke ngbâ lakue lakue. Me, mbeni lâ a yeke futi ni ande. Tongana e dabe ti e so aye kue so ayeke na yâ ti dunia so ayeke ngbâ lakue lakue pëpe, a yeke mû maboko na e ti zia lege na Satan pëpe ti handa e.

Gi anzoni ye so ayeke na yâ ti Bible

(1 Jean 2:7, 8) Ala so mbi ndoye ala mingi, mbi yeke sû na ala mbeni fini commandement pëpe, me mbeni ngbene commandement so ala wara ni ngbene ye na tongo nda ni. Ngbene commandement so ayeke tënë so ala mä lani awe. 8 Me nga, mbi yeke sû na ala mbeni fini commandement so ayeke tâ tënë na ndö ti lo nga na ndö ti ala, ndali ti so bingo angbâ ti hon, na tâ lumière ayeke su fadeso awe.

w13 15/9 l. 10 par. 14

Awango ti Jéhovah ayeke ye so zo alingbi ti zia bê ti lo dä

14 Na yâ ti mbage ti Mbeti ti Nzapa so aChrétien asû ândö na Grec, a yeke dabe ti e mingi ti ndoye tere na popo ti e. Jésus atene so use kota commandement ayeke ti “ndoye mba ti mo tongana mo wani.” (Mat. 22:39). Legeoko nga, Jacques so mama ti lo na Jésus ayeke oko atene so ndoye ayeke “ndia ti gbia”. (Jacq. 2:8). Bazengele Jean atene: “Ala so mbi ndoye ala mingi, mbi yeke sû na ala mbeni fini commandement pëpe, me mbeni ngbene commandement so ala wara ni ngbene ye na tongo nda ni . . . Me nga, mbi yeke sû na ala mbeni fini commandement.” (1 Jean 2:7, 8). So Jean atene “ngbene commandement” lo ye ti tene nyen la? Lo ye ti sara tënë ti commandement so a hunda na e ti ndoye tere. A yeke “ngbene” ni ndali ti so Jésus amû commandement so aninga angu mingi “ngbene ye na tongo nda ni.” Me a yeke nga “fini” ni ndali ti so a lingbi adisciple afa so ala yeke na ndoye so agi nzoni ti amba ti ala ahon ti ala wani na yâ ti ambeni fini ye. Laso, teti so e yeke adisciple ti Christ, e kiri singila so e wara awango so amû maboko na e ti duti pëpe na bibe so azo ti dunia so ayeke na ni so ala yeke bi gi bê ti ala na ndo ti ala wani. Me e yeke gi nzoni ti amba ti e ahon ti e wani.

(1 Jean 5:16, 17) Tongana mbeni zo abâ ita ti lo atï na yâ ti mbeni siokpari so ayeke gue na zo na kuâ pëpe, a lingbi lo hunda Nzapa, na Nzapa ayeke mû ande fini na ita ti lo ni. Biani, Nzapa ayeke mû fini na ala so atï na yâ ti mbeni siokpari so ague na zo na kuâ pëpe. Mbeni siokpari ayeke dä so ague na zo na kuâ. A yeke tënë ti siokpari so la si mbi tene na lo ti hunda Nzapa pëpe. 17 Ye kue so ayeke ye ti kirikiri ayeke siokpari. Me mbeni siokpari ayeke dä so ague na zo na kuâ pëpe.

it-2 l. 491 par. 1

Pardon

A yeke na lege ni ti sambela ti hunda Nzapa ti pardonné ambeni zo, ti pardonné même mbeni congrégation kue. A yeke ye so Moïse asara lani na mara ti Israël la, lo fa siokpari ti mara ni na gigi na lo hunda Jéhovah ti pardonné ala, kite ayeke dä ape so Jéhovah amä sambela ni (Nb 14:19, 20). Nga, na ngoi ti mungo temple na Jéhovah, Salomon asambela ti tene Jéhovah apardonné azo ti lo tongana ala sara siopkari na ala zia lege ti sioni sarango ye ti ala ni (1aG 8:30, 33-40, 46-52). Esdras asambela lani na iri ti aJuif so akiri na kodro ti ala, na lege so lo fa asiokpari ti ala dandara na lê ti azo. Sambela nga na wango so lo mû na bê ti lo kue apusu azo ni ti gi ti wara pardon ti Jéhovah (Esd 9:13–10:4, 10-19, 44). Jacques awa lani zo so ayeke na kobela na lege ti yingo ti iri a-ancien ti congrégation tongaso si ala sambela ndali ti lo, nga “tongana lo sara asiokpari, a yeke pardonné lo ande ndali ni.” (Jac 5:14-16). Me, siokpari so a sara na terê ti yingo vulu ayeke “mbeni siokpari so ayeke gue na zo na kuâ”; a yeke siokpari so a sara ni na mbana so pardon ndali ni ayeke dä ape. Mbeni Chrétien adoit pëpe ti sambela ndali azo so asara mara ti siokpari tongaso.—1Jn 5:16; Mt 12:31; aHb 10:26, 27.

Dikongo Bible

(1 Jean 1:1–2:6) E yeke fa peko ti ye so ayeke tënë ti fini, ye so ayeke dä na tongo nda ni, ye so e mä tënë ni, e bâ ni na lê ti e, so e bâ ni mbilimbili nga so maboko ti e andu ni. 2 (Biani, a fa fini ni na gigi si azo kue abâ. E bâ fini ti lakue lakue so ayeke lani na terê ti Babâ ni na a fa ni polele na e; e yeke sara tënë ni, nga e yeke fa peko ni na ala.) 3 Ye so e bâ na e mä, e yeke fa nga peko ni na ala, tongaso si ala nga kue ala lingbi ti sara songo na e. Songo ti e ni so, e yeke na ni na Babâ ni nga na Molenge ti lo Jésus Christ. 4 Ni la, e yeke sû aye so na mbeti si ngia ti e alingbi kue. 5 Tënë so e mä na yanga ti lo na e yeke fa ni na ala ayeke so: Nzapa ayeke lumière na bingo ayeke na yâ ti lo kete pëpe. 6 Tongana e tene: “E yeke na songo na lo,” me e ngbâ ti tambela na yâ ti bingo, andâ e yeke tene mvene nga e ngbâ ti sara ye alingbi na tâ tënë pëpe. 7 Me, ndali ti so lo wani lo yeke na yâ ti lumière, tongana e yeke tambela na yâ ti lumière, biani e yeke na songo na popo ti e. Nga, mênë ti Molenge ti lo Jésus asukula e na a zi asiokpari kue awe. 8 Tongana e tene: “E yeke na siokpari pëpe,” e handa terê ti e wani na tâ tënë ayeke na yâ ti e pëpe. 9 Tongana e fa asiokpari ti e na gigi, lo yeke be-ta-zo nga lo yeke mbilimbili, tongaso, lo yeke pardonné asiokpari ti e na lo yeke sukula e na lo zi aye kue so ayeke ti kirikiri. 10 Tongana e tene: “E sara siokpari pëpe,” e yeke sara si lo ga zo ti mvene, na tënë ti lo ayeke na yâ ti e pëpe.

2 Amolenge ti mbi so mbi ndoye ala mingi, mbi yeke sû aye so na mbeti na ala si ala tï pëpe na yâ ti mbeni siokpari. Me, tongana a si so mbeni zo atï na yâ ti mbeni siokpari, e yeke na mbeni zo ti mungo maboko so ayeke na terê ti Babâ ni. A yeke Jésus Christ, zo ti mbilimbili. 2 Lo yeke sandaga so amû lege ti leke songo na popo ti zo na Nzapa, sandaga ndali ti asiokpari ti e. Na gï ndali ti asiokpari ti e pëpe, me nga ndali ti asiokpari ti azo ti dunia kue. 3 A yeke na lege so la si e hinga so e hinga lo: tongana e ngbâ ti bata acommandement ti lo. 4 Zo so atene: “Mbi hinga lo,” me lo yeke bata acommandement ti lo pëpe, zo ni so ayeke zo ti mvene na tâ tënë ayeke na yâ ti lo pëpe. 5 Me zo kue so abata tënë ti lo, biani a sara si ndoye ti Nzapa aga mbilimbili-kue na yâ ti zo so. A yeke tongaso la si e hinga so e yeke beoko na lo. 6 Zo so atene ni ngbâ beoko na lo, a yeke ngbanga ti lo ti ngbâ ti tambela gï tongana ti so lo tambela giriri.

Yenga ti 11-17 novembre

ANZONI YE SO AYEKE NA YÂ TI BIBLE| 2 JEAN 1–JUDE

“A lingbi e tiri si e ngbâ na yâ ti tâ tënë”

(Jude 3) Ala so mbi ndoye ala mingi, mbi sara fade ngangu kue ti sara mbeti na ala na ndö ti oko salut so mbi na ala e yeke na ni. Me mbi bâ so a yeke nzoni ti sara mbeti na ala ti wa ala ti tiri ngangu ndali ti mabe so a mû ni gï fani oko biani biani awe na azo ti be-vulu.

w04 15/9 l. 11-12 par. 8-9

“I kpengba na yâ Seigneur”

8 E hinga amayele ti Satan ndali ti so Mbeti ti Nzapa afa ambilimbili kode ti lo na gigi awe (2 aCorinthien 2:11). Ti sala bira na Job, zo ti mbilimbili, Zabolo asala kua na angangu kpale ti mosoro, kuâ ti azo so lo ye ala mingi, kengo ndo ti asewa ti lo, pasi na lege ti mitele nga na akamarade ti wataka so akasa lo senge senge. Kota vundu ahon ndo ti Job na lo bâ ti lo so Nzapa azia lo awe (Job 10:1, 2). Laso, atâa so peut-être mara ti akpale so alondo na Satan lo mveni pëpe, mingi ti aChrétien ayeke wara ni. Nga, Satan alingbi ti sala kua na ni ndali ti nzoni ti lo.

9 Na ngoi ti nda ni so, akpale so alingbi ti buba dutingo ti e na lege ti yingo ayeke ga gbâ ni gbâ ni. E yeke na yâ ti mbeni sese so gingo aye ti mitele si amû place ti gingo aye ti yingo. A hon ti fa ni tongana ye so amû vundu na zo, ndokua ti asango ayeke fa lakue sioni bungbingo ti koli na wali tongana ye so ayeke ga na ngia. Nga, mingi ti azo aga “azo so andoye ngia, me ala ndoye Nzapa pëpe”. (2 Timothée 3:1-5). Ti tene mara ti bibe so aga na kpale pëpe na nzoni duti ti e na lege ti yingo, a lingbi e “tiri bira ti bata mabe”.—Jude 3.

Gi anzoni ye so ayeke na yâ ti Bible

(Jude 4) Ndani ayeke so, ambeni zo alï na popo ti ala na mayele, azo so Mbeti ti Nzapa afa ala giriri awe ti wara ngbanga so. Ala yeke azo so akpe mbeto ti Nzapa pëpe, ala mû kota nzobe ti Nzapa ti e tongana mbeni raison ti sara sioni ye sân kamene. Ala duti be-ta-zo pëpe na lo oko so ayeke Wa ti e nga na Seigneur ti e, Jésus Christ.

(Jude 12) Na ngoi ti amatanga so ala, aita, ala yeke sara na popo ti ala, akoli so aduti dä tongana akota tênë so ahonde terê ti ala na gbe ti ngu. Ala yeke aberger so agi kobe na yanga ti ala wani na mbeto pëpe. Ala yeke ambinda so ngu ayeke dä pëpe so pupu ahon na ni kirikiri. Ala yeke akeke so alë lengo pëpe tongana ngoi ni alingbi, ala kui fani use, a gboto ala na gunda ni kue;

it-1 l. 879

Amatanga so akozo Chrétien ayeke sara na popo ti ala

Bible asara tënë pëpe na ndö ti amatanga ni so nga a fa pëpe lege oke la a yeke sara ni lani (Jude 12). A yeke pëpe Seigneur Jésus Christ wala abazengele ti lo la amû yanga ti tene a sara ni, a yeke polele so a doit pëpe ti sara amatanga ni so wala ti sara ni lakue lakue. Ambeni zo atene so ayeke lani amatanga so aChrétien so ayeke na mosoro mingi ayeke sara, so na ngoi ni ala yeke tisa amba ti ala so ayeke awayere. Ala yeke tisa amolenge so babâ ti ala ayeke dä ape, awali-mua, azo ti mosoro nga na azo so ayeke na ye mingi ape ti te anzoni kobe ndo oko tongana aita.

it-2 l. 805

Kota tênë

Mbeni tënë ti Grec so ayeke spilas, a ye polele ti sara tënë ti mbeni kota tênë wala ambeni tênë so ahonde terê na gbe ti ngu. Jude asara kua na hakango ye so ti sara tënë ti ambeni koli so na sioni bibe alï na hondengo ni na popo ti aita ti congrégation. Legeoko tongana ti so akota tênë so ahonde terê na gbe ti ngu ayeke mbeni kpale ndali ti abateau, akoli so nga ayeke biani mbeni kpale ndali ti aita na yâ ti congrégation. Ni la, Jude asara tënë ti akoli so, lo tene: “Na ngoi ti amatanga so ala, aita, ala yeke sara na popo ti ala, akoli so aduti dä tongana akota tênë so ahonde terê ti ala na gbe ti ngu.”—Jude 12.

(Jude 14, 15) Hénok, so aga na molongo mbasambala ni na yâ ti hale ti Adam, atene ândö prophétie na ndö ti azo so, tongana lo tene: “Bâ, Jéhovah aga lani na a-ange ti lo saki na saki so ayeke nzoni-kue, 15 lo fâ ngbanga na ndö ti ala kue, lo wara tënë na li ti ala kue so akpe Nzapa pëpe ndali ti akusala kue so ala sara so afa so ala kpe Nzapa pëpe. Nga lo wara tënë na li ti ala na ndö ti atënë ti songo bê kue so awasiokpari so akpe Nzapa pëpe atene na terê ti lo.”

wp17.1 l. 12 par. 1

“Lo nzere na lê ti Nzapa”

Prophétie ti Hénok asara tënë ti nyen? Atene tënë so: “Bâ, Jéhovah aga lani na a-ange ti lo saki na saki so ayeke nzoni-kue, lo fâ ngbanga na ndö ti ala kue, lo wara tënë na li ti ala kue so akpe Nzapa pëpe ndali ti akusala kue so ala sara so afa so ala kpe Nzapa pëpe. Nga lo wara tënë na li ti ala na ndö ti atënë ti songo bê kue so awasiokpari so akpe Nzapa pëpe atene na terê ti lo.” (Jude 14, 15). Fadeso, kozo ye so mo lingbi ti hinga ayeke so fason so Hénok atene na tënë so akpa ye so asi awe, mo bâ mo tene Nzapa asara ye so prophétie ni asara tënë ni so awe. A yeke lege so a sû na mingi ti aprophétie so aga na pekoni la. Tënë ni ayeke so: prophète ni ayeke sara tënë ti mbeni ye so nyen na nyen ayeke si, ni la lo yeke sara tënë ni mo bâ mo tene ye ni asi awe so.—Ésaïe 46:10.

wp17.1 l. 12 par. 3

“Lo nzere na lê ti Nzapa”

Mabe so Hénok ayeke na ni alingbi ti pusu e ti hunda terê ti e wala e nga kue e bâ dunia so e yeke dä so tongana ti so Nzapa abâ na ni. Tënë ti ngbanga so Hénok atënë ni na mbeto ape so angbâ lakue; tënë so abâ nga dunia ti e ti laso tongana ti ngoi ti Hénok. Ti gue oko na tënë ti gbotongo mê so Hénok afa so, Jéhovah aga na Kota ngu so apika na ndö ti azo so akpe Nzapa pëpe so na ngoi ti Noé. Me futingo ni so ayeke mbeni tapande ti kota futingo so ayeke si ande (Matthieu 24:38, 39; 2 Pierre 2:4-6). Legeoko tongana ti ândö, laso nga, Nzapa aleke a-ange ti lo saki na saki so ayeke nzoni-kue ti ga na ngbanga ti mbilimbili na ndö ti azo so akpe Nzapa pëpe. E oko oko kue e yeke na bezoin ti mä tënë ti Hénok so nga ti fa ni na amba ti e. A lingbi ti si so afami ti e nga na akamarade ti e ake e. Na mbeni ngoi, e peut ti bâ so e yeke gï e oko. Me Jéhovah azia Hénok lâ oko ape, ni la lo yeke zia nga lâ oko ape awakua be-ta-zo ti lo ti laso!

Dikongo Bible

(2 Jean 1-13) Mbi, mbakoro-koli, mbi sû mbeti so na mama so a soro lo nga na amolenge ti lo so mbi ndoye ala mingi. Gï mbi oko pëpe la mbi ndoye ala mingi, me azo kue so ahinga tâ tënë andoye ala nga mingi. 2 E ndoye ala ndali ti tâ tënë so angbâ na yâ ti e, na a yeke ngbâ ande na e lakue lakue. 3 Kota nzobe, nzoni bê nga na siriri so alondo na Nzapa Babâ ni nga na Jésus Christ Molenge ti Babâ ni ayeke duti ande na e, legeoko na tâ tënë nga na ndoye. 4 A nzere na mbi mingi ti mä so ambeni molenge ti mo ayeke tambela na yâ ti tâ tënë, gï tongana ti so e wara commandement ni na mbage ti Babâ ni. 5 Fadeso, mama, mbi hunda na mo ti tene e ndoye terê na popo ti e. (Mbi yeke sû na mo mbeni fini commandement pëpe, me gï commandement so e wara lani na tongo nda ni.) 6 Ndoye ni ayeke so: e ngbâ ti tambela alingbi na acommandement ti lo. Gï tongana ti so ala mä na tongo nda ni, so commandement ni la: ala ngbâ ti tambela na yâ ti ndoye. 7 Biani, gbâ ti azo ti handango azo abâ gigi na yâ ti dunia so awe. Ala yeke azo so ayeda pëpe so Jésus Christ aga na yâ ti mitele. So zo ti handango azo nga wato-ti-Christ ni la! 8 Ala bâ terê ti ala nzoni, si aye so e sara kua ngangu ti wara ni so agirisa na tïtî ala pëpe, me ala wara futa ni kue. 9 Zo kue so ahon gï hongo na lo ngbâ na yâ ti fango ye ti Christ pëpe, lo yeke beoko na Nzapa pëpe. Me zo so angbâ na yâ ti fango ye so, lo yeke beoko na Babâ ni nga na Molenge ni. 10 Tongana mbeni zo aga na da ti ala si lo ga na fango ye so pëpe, ala yamba lo na da ti ala pëpe na ala bara lo nga pëpe. 11 Biani, zo so abara lo amû mbage na asioni kusala ti lo. 12 Atâa so mbi yeke na tënë mingi ti tene na ala, mbi ye ti sû ni na encre na lê ti mbeti pëpe. Me mbi yeke na beku ti tingbi na ala na ti sara tënë na ala lê na lê tongaso si ngia ti ala alingbi kue. 13 Amolenge ti ita ti mo ti wali, lo so a soro lo, atokua bara ti ala na mo.

Yenga ti 18-24 novembre

ANZONI YE SO AYEKE NA YÂ TI BIBLE | APOCALYPSE 1-3

“Mbi hinga aye so mo sara”

(Apocalypse 1:20) Âdu ti tënë ti atongoro mbasambala so a honde ndani, so mo bâ na yâ ti maboko ti mbi ti koli na ti aye ti yongo lampe mbasambala so a sara ni na lor so, ndani ayeke so: Atongoro mbasambala ni aye ti sara tënë ti a-ange ti acongrégation mbasambala, na aye ti yongo lampe mbasambala ni aye ti sara tënë ti acongrégation mbasambala.

w12 15/10 l. 13 par. 8

Bibe wa mo yeke na ni?

8 E lingbi ti kpe mara ti bibe so tongana e dabe ti e so Bible afa Jésus tongana zo so ‘ayeke na atongoro mbasambala na yâ ti maboko ti lo ti koli’. “Atongoro” ni aye ti sara tënë ti a-ancien so ayeke aChrétien so a soro ala ti gue na yayu, me tënë so abâ nga tanga ti a-ancien kue na yâ ti acongrégation. Jésus alingbi ti sara ye kue so lo ye na “atongoro” so ayeke na yâ ti maboko ti lo (Apoc. 1:16, 20). Teti so Jésus ayeke mokonzi ti congrégation, lo hinga mbilimbili ye so ayeke si na popo ti a-ancien. “Lê ti lo ayeke za tongana menga-wa” na lo yeke bâ aye kue. Tongaso, tongana mbeni ancien ayeke na bezoin ti tene a mû na lo wango, Jésus ayeke bâ si a sara ni na ngoi so alingbi nga na mbeni lege so ayeke nzoni (Apoc. 1:14). Ti ku juska na ngoi so Jésus aye, a lingbi e ne a-ancien so a soro ala na gbe ti yingo vulu. Paul atene: “Ala mä yanga ti ala so ayeke mû li ni na popo ti ala na ala woko tere na gbe ti ala, teti azo so ayeke bâ ndo na ndo ti âme ti ala tongana azo so ayeke na tënë ti kiri na ni na Nzapa, si ala sara kua ti ala na ngia me na demango tere pëpe, teti ye ni ayeke sara ande nzoni na ala pëpe.”—aHéb. 13:17.

(Apocalypse 2:1, 2) “Sû mbeti na ange ti congrégation so ayeke na Éphèse, mo tene: Bâ aye so lo so agbu atongoro mbasambala na yâ ti maboko ti lo ti koli, lo so atambela na popo ti aye ti yongo lampe mbasambala so a sara ni na lor atene la: 2 ‘Mbi hinga aye so mo sara, mbi hinga ngangu kua ti mo na gbungo ngangu so mo gbu; mbi hinga so mo lingbi pëpe ti kanga bê ti mo na asioni zo, nga mbi hinga so mo tara azo so atene ala yeke abazengele, me ala yeke abazengele pëpe, na mo bâ so ala yeke azo ti mvene.

w12 15/4 l. 29 par. 11

Jéhovah abata e ndali ti salut

11 Na yâ ti suma so a sara tënë ni na Apocalypse chapitre 2 na 3, Jésus so awara gloire abâ ye so ayeke na yâ ti acongrégation mbasambala ti Asie Mineure. Suma so afa so Jésus ayeke bâ gi acongrégation ni kue tongaso pëpe, me lo bâ ambilimbili ye so asi na yâ ti acongrégation ni. Na tapande, lo sara tënë ti ambeni ye so asi na lo sara même tënë ti ambeni zo. Lo gonda nga acongrégation ni wala lo mû wango na ala alingbi na bezoin ti ala oko oko kue. Ye so afa nyen na e? Suma so aga tâ tënë na peko ti ngu 1914 na ndo ti aChrétien so a soro ala ti gue na yayu so acongrégation mbasambala ni aduti fä ti ala. Me atâa so wango so Christ amû abâ kozoni kue aChrétien so, acongrégation kue so ayeke na ndo ti sese laso alingbi ti bâ nzoni dä. Tongaso, e lingbi ti tene so Jéhovah ayeke sara kusala na Molenge ti lo ti fa lege na azo ti Lo laso. Tongana nyen la e lingbi ti zia si Jéhovah afa lege na e?

w01 1/2 l. 14-15 par. 20

Ngbâ ti Tambela Legeoko na Bungbi ti Jéhovah

20 Ti ngbâ ti tambela legeoko na bungbi ti Jéhovah so ayeke gue na li ni, a hunda ti tene e yeda na kusala ti Jésus Christ so Nzapa amu na lo tongana “mokonzi ti kongrégation.” (aEphésien 5:22, 23, NW) Nga, a lingbi aba Esaïe 55:4, ndo so a tene na e: “Ba, Mbi [Jéhovah] mu Lo ti ga témoin ti azo, Zo ti fa lege, na Zo ti komande azo.” Jésus ahinga biani tongana nyen ti komande. Lo hinga nga angasangbaga ti lo na akusala ti ala. Biani, tongana la ni lo gi nda ti akongrégation mbasambala na Asie Mineure, fani oku lo tene: “Mbi hinga akusala ti mo.” (Apocalypse 2:2, 19; 3:1, 8, 15, NW) Jésus ahinga nga ye so atia e, tongana ti so Babâ ti lo, Jéhovah, asala. Kozoni ti tene lo mu Tapande ti Sambela ti lo, Jésus atene: “Nzapa Babâ ti i ahinga ye so atia i même kozoni si i hunda na lo.”—Matthieu 6:8-13, NW.

Gi anzoni ye so ayeke na yâ ti Bible

(Apocalypse 1:7) Ala bâ, lo yeke ga na ambinda, lê ti azo kue ayeke bâ lo ande, na ala so akpo kate ti lo ayeke bâ lo; nga azo ti amara kue ti sese ayeke pika terê ti ala ti fa so ala yeke na vundu ngbanga ti lo. Tâ tënë, Amen.

kr l. 226 par. 10

Royaume ti Nzapa afuti awato ti lo

10 Fango ngbanga. Awato ti Royaume ti Nzapa kue ayeke bâ ande mbeni ye so ayeke si, so ayeke kiri ti kono mbeto ti ala ni. Jésus atene: “ala yeke bâ ande Molenge ti zo so ayeke ga na yâ ti ambinda, na kota ngangu nga na gloire.” (Marc 13:26). Mbeni ye so ayeke si ande, so alondo na azo pëpe, ayeke fa ande so Jésus aga nduru awe ti fâ ngbanga. Na yâ ti mbeni oko mara ti prophétie ni so na ndo ti lâ ti nda ni, Jésus afa ambeni nzene nzene ye na ndo ti fango ngbanga so ayeke si ande na ngoi ni so. E wara ni na yâ ti parabole ti angasangbaga na angasa. (Diko Matthieu 25:31-33, 46.) A yeke tene ande so azo so amû gi mbage ti Royaume ti Nzapa ayeke “angasangbaga” nga ala yeke “yô li ti ala na nduzu”, ndali ti so ala hinga so “ngoi ti zingo ala aga nduru awe.” (Luc 21:28). Ye oko, a yeke tene so awato ti Royaume ni ayeke “angasa” na ala yeke “pika tere ti ala ti fa so ala yeke na vundu”, teti so ala hinga so ala yeke “wara kuâ teti lakue lakue”.—Mat. 24:30; Apoc. 1:7.

(Apocalypse 2:7) Zia zo so ayeke na mê amä ye so yingo atene na acongrégation: Zo so asö benda, mbi yeke mû ande lege na lo ti te lê ti keke ti fini, so ayeke na yâ ti paradis ti Nzapa.’

w09 1/1 l. 31 par. 1

Akota tënë ti mbeti ti Apocalypse: Kozo mbage ni

2:7—“Paradis ti Nzapa” ayeke nyen? Teti so a sara tënë so na aChrétien so a soro ala ti gue na yayu, paradis so a sara tënë ni ge asara tënë ti pendere ndo so ayeke na yayu, ndo so Nzapa aduti dä. A yeke futa ande aChrétien so, so ayeke be-ta-zo na lege so ala yeke te “lê ti keke ti mungo fini”. Ala yeke wara mbeni fini so ala lingbi ande ti hinga kuâ pëpe.—1 aCor.15:53.

Dikongo Bible

(Apocalypse 1:1-11) Tënë ti aye so Jésus Christ afa, so Nzapa amû na lo ti fa na angbâa ti lo aye so aga nduru ti si awe. Lo tokua ange ti lo si na lege ti ange so lo fa ni na ngbâa ti lo Jean na lege ti afä. 2 Jean ayeda so tënë so Nzapa atene ayeke tâ tënë, lo yeda nga so tënë so Jésus Christ afa ayeke tâ tënë, so ti tene aye kue so lo bâ ayeke tâ tënë. 3 Ngia ayeke na zo so adiko atënë ti prophétie so na kota go, ala so amä ni nga so asara ye alingbi na aye so a sû na yâ ni, ndali ti so ngoi so a fa ni aga nduru ti si awe. 4 Jean atokua mbeti so na acongrégation mbasambala ti kodro-komanda ti Asie: Zia kota nzobe na siriri aduti na ala, kota nzobe na siriri so alondo na “Lo so ayeke dä fadeso, lo so ayeke dä ândö, lo so ayeke ga,” so alondo nga na ayingo mbasambala so ayeke na gbele trône ti lo, 5 nga so alondo na Jésus Christ, “Témoin so ayeke be-ta-zo,” “Kozo molenge so ayeke kozo zo so azingo na popo ti akuâ” na “Mokonzi ti agbia ti sese.” Lo so andoye e na lo zi e na yâ ti asiokpari ti e na lege ti mênë ti lo 6 (na lo sara si e ga mbeni royaume, na aprêtre ndali ti Nzapa ti lo nga Babâ ti lo), zia a mû na lo gloire na ngangu lakue lakue. Amen. 7 Ala bâ, lo yeke ga na ambinda, lê ti azo kue ayeke bâ lo ande, na ala so akpo kate ti lo ayeke bâ lo; nga azo ti amara kue ti sese ayeke pika terê ti ala ti fa so ala yeke na vundu ngbanga ti lo. Tâ tënë, Amen. 8 Jéhovah Nzapa atene: “Mbi yeke Alpha na Oméga, Lo so ayeke dä fadeso, Lo so ayeke dä ândö, Lo so ayeke ga, Lo so ngangu ti lo ahon angangu kue.” 9 Mbi Jean, ita ti ala nga mba ti ala na yâ ti ye ti vundu, na yâ ti royaume nga na yâ ti gbungo ngangu na lege so e yeke beoko na Jésus, mbi yeke na ndö ti zoa so iri ni ayeke Patmos, ngbanga ti so mbi yeke fa tënë na ndö ti Nzapa nga na ndö ti Jésus. 10 Na lege ti ngangu ti yingo, mbi bâ so mbi yeke na lâ ti Seigneur, na mbi mä mbeni go so asara tënë ngangu na peko ti mbi, go ni akpa toto ti trompette, 11 atene: “Ye so mo bâ, mo sû ni na yâ ti rouleau, mo tokua ni na acongrégation mbasambala so ayeke na ando so: na Éphèse, na Smyrne, na Pergame, na Thyatire, na Sardes, na Philadelphie nga na Laodicée.”

Yenga ti 25 novembre–1 décembre

ANZONI YE SO AYEKE NA YÂ TI BIBLE | APOCALYPSE 4-6

“Azo ti kpengo na ambarata osio”

(Apocalypse 6:2) Mbi bâ ndo, na bâ, mbeni vuru mbarata! Zo so aduti na ndö ti mbarata ni ayeke na kokora; a mû na lo mbeni couronne, lo sigi lo sö benda ti gue na ni nga lo sigi ti hunzi songo benda ti lo ni.

wp17.3 l. 4 par. 3

Azo wa la ayeke na ndö ti ambarata osio so?

Zo ayeke na ndö ti vuru mbarata so ayeke zo wa? E yeke wara ye so amû lege na e ti hinga zo ni so gï na yâ ti mbeti ti Apocalypse so. Mbeti ti Apocalypse ni atene so zo ti kpengo na mbarata ni so iri ti lo ayeke “Tënë ti Nzapa.” (Apocalypse 19:11-13). Iri “Tënë ti Nzapa, ayeke iri ti Jésus Christ, ndali ti so lo sara kua tongana wayanga ti Nzapa (Jean 1:1, 14). A iri lo nga “Gbia ti agbia na Seigneur ti aseigneur”, nga a fa lo tongana, “Be-ta-zo so ayeke tene gï tâ tënë”. (Apocalypse 19:16). A yeke polele so, a mû na lo komandema ti sara kua tongana mbeni gbia so ague ti tiri bira, na lo yeke mû ngangu so lo yeke na ni ti sara na ye ti kirikiri pëpe. Ye oko, ambeni hundango tënë alondo.

wp17.3 l. 4 par. 5

Azo wa la ayeke na ndö ti ambarata osio so?

Lawa la ambarata so akomanse loro ti ala ni? Hinga so, Jésus so ayeke kozo zo ti kpengo na mbarata ni so, lo komanse ti kpe na ni na ngoi so a mû na lo mbeni couronne (Apocalypse 6:2). Lawa la Jésus aga Gbia na yayu? A yeke pëpe na ngoi so lo kiri na yayu na peko ti kuâ ti lo. Me Bible afa so alingbi lo ku teti mbeni ngoi (aHébreu 10:12, 13). Jésus afa na adisciple ti lo aye so alingbi ti mû lege na ala ti hinga na hunzingo ti ngoi so lo yeke ku na ni nga na ti ngoi so lo yeke komanse ti komande na yayu. Lo tene so na ngoi so lo yeke komanse ti komande, dutingo ti dunia ayeke kiri ti ga sioni ahon ti kozo. Bira, kota nzara nga asioni kobela so ayeke mû ndo ayeke duti dä (Matthieu 24:3, 7; Luc 21:10, 11). Kete na peko ti so Kozo Bira so Amû Sese Kue ato nda ni na ngu 1914; a yeke lani polele so dunia mobimba alï awe na yâ ti ngoi ni so, mbeni ngoi ti ngangu, so Bible airi ni “lâ ti nda ni”.—2 Timothée 3:1-5.

(Apocalypse 6:4-6) Mbeni mbarata ni asigi, terê ti lo abe tongana wâ; a mû lege na zo so aduti na ndö ti lo ti zi siriri na ndö ti sese si ala fâ terê na popo ti ala, na a mû na lo mbeni kota épée. 5 Tongana lo zi ota nzoroko ni, mbi mä ota créature ni so ayeke na fini atene: “Ga!” Mbi bâ ndo, na bâ, mbeni vuko mbarata! Zo so aduti na ndö ti mbarata ni ayeke na kilo na maboko ti lo. 6 Mbi mä mbeni go so, mo bâ mo tene a londo na popo ti acréature osio so, atene: “Kilo oko ti blé ndali ti denier oko, na kilo ota ti orge ndali ti denier oko; na mo buba mafuta ti olive nga na vin pëpe.”

wp17.3 l. 5 par. 2

Azo wa la ayeke na ndö ti ambarata osio so?

Zo ti kpengo na mbarata so aye ti sara tënë ti bira. Bâ so lo yeke zi gï siriri ti ambeni kodro pëpe, me lo yeke zi siriri na ndö ti sese kue. Na ngu 1914, a yeke kozoni ti tene mbeni bira so amû ndö ti sese kue asi na yâ ti mbaï ti azo la. Na pekoni, Use Bira so Amû Sese Kue alondo, na asara sioni mingi ahon kozo bira ni so. Ambeni atene so ti londo na 1914 ti ga na ni, wungo ti azo so akui ndali ti abira nga ndali ti fango terê na ngombe ahon kutu 100. Nga, gbâ ti azo awara akota kä.

wp17.3 l. 5 par. 4-5

Azo wa la ayeke na ndö ti ambarata osio so?

“Mbi bâ ndo, na bâ, mbeni vuko mbarata! Zo so aduti na ndö ti mbarata ni ayeke na kilo na maboko ti lo. Mbi mä mbeni go so, mo bâ mo tene a londo na popo ti acréature osio so, atene: ‘Kilo oko ti blé ndali ti denier oko, na kilo ota ti orge ndali ti denier oko; na mo buba mafuta ti olive nga na vin pëpe.’”—Apocalypse 6:5, 6.

Zo ti kpengo na mbarata so aye ti sara tënë ti nzara. Ge e bâ tongana nyen warango kobe aga ngangu mingi, ni la kilo oko ti blé teti denier oko alingbi na wungo ti nginza ti kua ti lango oko na ngoi ti Jésus (Matthieu 20:2). Legeoko nga, denier oko so alingbi ti vo kilo ota ti orge, a bâ so lê ti orge ayeke na valeur pëpe tongana ahaka lo na blé. So apeut ti lingbi mbeni kota sewa tongana nyen? Mafuta ti olive nga na vin ayeke ye so azo ti giriri aye ni mingi, na a mû ni tongana tapande ti gboto mê ti azo ti buba kobe kirikiri ape, même akobe so ayeke wara lâ na lâ.

(Apocalypse 6:8) Mbi bâ ndo, na bâ, mbeni mbarata so terê ti lo akpa ti nyama so kobela asara lo! Iri ti zo so aduti na ndö ti mbarata ni ayeke Kuâ. Dû ti kuâ ayeke mû peko ti lo nduru nduru. Na a mû na ala komandema na ndö ti mbage oko ti sese na popo ti ambage osio, ti fâ azo na yongoro épée, na kota nzara, na sioni kobela ti fango zo nga na lege ti anyama ti ngonda.

wp17.3 l. 5 par. 8-10

Azo wa la ayeke na ndö ti ambarata osio so?

Osio zo ti kpengo na mbarata so aye ti sara tënë ti kuâ so aga na lege ti kobela nga na ambeni kpale nde. Kete na peko ti ngu 1914, grippe espagnole afâ azo kutu bale-oko. Peut-être azo kutu 500 tongaso awara lani kobela so; tongana a mû azo 3 na popo ti ala, gï zo oko la angbâ na fini na pekoni.

Me grippe espagnole so ayeke gï tongo nda ni la. Awandara atene so ti londo na ngu 1914 ti si na ngu 1999, azo saki na saki akui na kobela ti yangba. Juska laso, kobela ti SIDA, kota koro nga na kobela ti palu afâ azo mingi atâa so a sigi na ayorö ndali ni.

Atâa ayeke bira, nzara wala kobela, ye ti pekoni ayeke gï oko, kuâ. Dû ti kuâ ayeke mene azo so kue, na mbeni beku oko ayeke pëpe.

Gi anzoni ye so ayeke na yâ ti Bible

(Apocalypse 4:4) Atrône 24 angoro terê ti trône ni so; mbi bâ a-ancien 24 so ayü avuru bongo aduti na ndö ti atrône so, nga acouronne ti lor ayeke na li ti ala.

(Apocalypse 4:6) Na devant ti trône ni, mo yeke wara mbeni ngu-ingo so lê ni ayeke tongana tatara na akpa mbeni tênë so zo abâ ndo na yâ ni kue. Na milieu ti trône ni nga na terê ni, mbi bâ acréature osio so ayeke na fini, alê amû terê ti ala kue, na devant nga na peko.

re l. 77 par. 8

Kota ti trône ti Jéhovah so ayeke na yayu

8 Jean ahinga lani so a yeke aprêtre la a soro ala ti sara kua na yâ ti tabernacle giriri. Tongaso, peut-être li ti lo adoit lani ti kpe na bango ye so lo sara tënë ni na pekoni: “Atrône 24 angoro terê ti trône ni so; mbi bâ a-ancien 24 so ayü avuru bongo aduti na ndö ti atrône so, nga acouronne ti lor ayeke na li ti ala.” (Apocalypse 4:4). Ahon ti bâ aprêtre, lo bâ a-ancien 24 so aduti na ndö ti trône na acouronne na li ti ala tongana agbia. A-ancien so ayeke azo wa? A doit ti duti gï a-ancien so a soro ala ti gue na yayu ti congrégation ti aChrétien, so a zingo na kuâ na so ayeke na yayu na ndo so Jéhovah amû zendo ni na ala. E hinga ni tongana nyen?

re l. 80 par. 19

Kota ti trône ti Jéhovah so ayeke na yayu

19 Acréature so aye ti sara tënë ti azo wa? Mbeni vision so Ézéchiel, so ayeke nga mbeni prophète, afa pekoni amû maboko na e ti wara kiringo tënë ni. Ézéchiel abâ Jéhovah na ndö ti trône na ndö ti mbeni char ti yayu so ayeke hon; acréature so ayeke na fini ayeke na terê ti char ni; terê ti acréature ni akpa ti ala so Jean asara tënë ni so (Ézéchiel 1:5-11, 22-28). Na pekoni, Ézéchiel akiri abâ char so trône ayeke na ndö ni so, so acréature so ayeke na fini ayeke hon legeoko na ni. Me, ti so ni so, lo tene so acréature so ayeke na fini so ayeke achérubin (Ézéchiel 10:9-15). Acréature osio so ayeke na fini so Jean abâ ni adoit ti duti fä ti gbâ ti achérubin ti Nzapa; acréature so ayeke na kota ndo na yâ ti mbage ti bungbi ti Lo so ayeke na yayu. Jean apensé lani ape so ayeke fini ye ti bâ so achérubin ayeke nduru mingi na terê ti Jéhovah, ndali ti so na yâ ti tabernacle giriri, a zia achérubin ti lor use na ndö ti ye ti kangango na yanga ti sanduku ti mbele, so a yeke fä ti trône ti Jéhovah. A yeke na popo ti achérubin ni so la a mä go ti Jéhovah na mungo acommandement na mara ni.—Exode 25:22; Psaume 80:1.

(Apocalypse 5:5) Me mbeni ancien ni oko atene na mbi: “Kaï toto ni. Bâ, bamara so ayeke ti mara ti Juda, gunda ti David, asö benda awe ti zi yâ ti rouleau ni nga na anzoroko mbasambala ni.”

cf l. 36 par. 5-6

“Bâ, bamara so ayeke ti kete mara ti Juda”

5 Fani mingi, a fa bamara tongana nyama so ayeke sara ye na mbeto pëpe. Mo tingbi lê na lê na mbeni kota bamara awe? Tongana mo tingbi na mbeni awe, mingi ni, mbeni ye akangbi popo ti mo na lo si lo sara sioni na mo pëpe; peut-être lo yeke na yâ ti mbeni gbagba na mbeni ndo ti batango anyama ti ngonda. Atâa so kue, mbeto ayeke sara mo. Tongana mo bâ lê ti kota nyama so, so ayeke na ngangu mingi, si lê ti lo atingbi na ti mo, mo yeke bâ so lo kpa mbeni nyama so alingbi ti kpe na mbeto na gbele mbeni ye pëpe. Bible asara tënë ti “bamara so ayeke ngangu ahon ambeni nyama kue, na mbeto ti mbeni nyama asara lo pëpe”. (aProverbe 30:30). Sarango ye ti Christ na mbeto pëpe ayeke nga tongaso.

6 Zia e bâ tongana nyen Jésus asara ye na mbeto pëpe tongana bamara na alege ota: Lo gbu koko ti tâ tënë, lo maï tënë ti mbilimbili, na lo luti na azo so agi ti kanga lege na kusala ti lo. Fade e yeke bâ nga so e kue, atâa e yeke azo ti mbeto wala azo ti mbeto pëpe, e lingbi ti mû tapande ti Jésus ti sara ye na mbeto pëpe.

Dikongo Bible

(Apocalypse 4:1-11) Na peko ti ye so, mbi bâ ndo, na bâ, mbeni yanga-da azi na yayu, na kozo go so mbi mä akpa toto ti trompette; go ni asara tënë na mbi, atene: “Monté ge, na mbi yeke fa na mo aye so ayeke si ande.” 2 Na peko ti ye so, gï hio tongaso mbi duti na gbe ti ngangu ti yingo, na bâ, mbeni trône ayeke na yayu, na mbeni zo aduti na ndö ti trône ni. 3 Lo so aduti na ndö ti trône ni, terê ti lo akpa tênë so a iri ni jaspe nga mbeni tênë so a iri ni sardoine; na mbeni arc-en-ciel angoro terê ti trône ni kue si na bango ni arc-en-ciel ni akpa mbeni tênë so a iri ni émeraude. 4 Atrône 24 angoro terê ti trône ni so; mbi bâ a-ancien 24 so ayü avuru bongo aduti na ndö ti atrône so, nga acouronne ti lor ayeke na li ti ala. 5 Wâ ti bekpa, ago na toto ti bekpa alondo na mbage ti trône ni asigi; alampe mbasambala so ayeke za wâ ayeke na devant ti trône ni, alampe so aye ti sara tënë ti ayingo mbasambala ti Nzapa. 6 Na devant ti trône ni, mo yeke wara mbeni ngu-ingo so lê ni ayeke tongana tatara na akpa mbeni tênë so zo abâ ndo na yâ ni kue. Na milieu ti trône ni nga na terê ni, mbi bâ acréature osio so ayeke na fini, alê amû terê ti ala kue, na devant nga na peko. 7 Kozo créature ni akpa bamara; use créature ni akpa kete koli-bagara; ota créature ni ayeke na face so akpa ti zo, na osio créature ni akpa aigle so angbâ ti huru. 8 Âdu ti acréature osio so, créature oko oko ayeke na akpangbi omene. Alê amû terê ti akpangbi ni kue, na gigi nga na yâ ni. Bï na lâ, ala yeke wu terê ti ala pëpe si ala yeke tene: “Jéhovah Nzapa ayeke nzoni-kue, nzoni-kue, nzoni-kue; Lo so ngangu ti lo ahon angangu kue, lo yeke dä ândö, lo yeke dä fadeso nga lo yeke ga.” 9 Na ngoi kue so acréature ni ayeke mû gloire, na gonda nga na singila na Lo so aduti na ndö ti trône, Lo so lo yeke na fini lakue lakue nga kpu na kpu, 10 a-ancien 24 ni atï na gbe ti Lo so aduti na ndö ti trône ni na ala yeke voro Lo so ayeke na fini lakue lakue nga kpu na kpu, nga ala bi acouronne ti ala na devant ti trône ni si ala yeke tene: 11 “Jéhovah, mo so mo yeke Nzapa ti e, mo lingbi biani ti wara gloire, nengo nga na ngangu ngbanga ti so mo la mo sara aye kue, nga a yeke ndali ti ye so bê ti mo aye si aye ni ayeke dä na a sara ala.”

    Ambeti na Sango (1997-2025)
    Sigi
    Linda
    • Sango
    • Kangbi ni na mbeni zo
    • Aye so mo ye
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Lege ti sara kua na ni
    • Ye so a yeke sara na asango so mo mû
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Linda
    Kangbi ni na mbeni zo