Ngbâ ti Tambela Legeoko na Bungbi ti Jéhovah
“Zia si Nzapa ti siriri . . . asala si i ga azo so alingbi kue na lege ti nzoye kue si i lingbi sala ye so Lo ye.”—AHÉBREU 13:20, 21.
1. Wungo ti azo na ndo sese kue ayeke oke, na azo oke a diko ala tongana mbage ti ambeni lege ti vorongo?
NA NGU 1999, wungo ti azo na ndo sese kue asi na ngbundangbu omene! Mbeni kota mbeti (The World Almanac) afa so na popo ti azo kue so, ambeni 1 165 000 000 ayeke aMusulman; 1 030 000 000 ayeke ti église Catholique ti Rome; 762 000 000 ayeke aHindou; 354 000 000 ayeke aBouddhiste; 316 000 000 ayeke aprotestant; na 214 000 000 ayeke ti église Orthodoxe.
2. Ye nyen a lingbi ti tene na ndo dutingo ti alege ti vorongo laso?
2 Ndali ti kangbi na wusuwusu so ayeke laso na yâ ti alege ti vorongo, azo kutu mingi so alingbi ti sala kusala legeoko na ye so bê ti Nzapa aye? Pepe, “teti Nzapa ayeke Nzapa so asala ye na lege ni, na Lo yeke Nzapa ti siriri.” (1 aCorinthien 14:33) Na mbeni mbage nde, ti sewa ti aita awakua ti Jéhovah ti ndo sese kue ayeke tongana nyen? (1 Pierre 2:17) Gingo nda ti tene ni nzoni afa so ‘Nzapa ti siriri aleke ala nzoni na lege ti nzoye kue ti sala ye so bê ti lo aye.’—aHébreu 13:20, 21.
3. Ye nyen asi na Jérusalem na Pentecôte ti ngu 33 N.E., na ngbanga ti nyen?
3 Biani, wungo ti azo so abungbi na aTémoin ti Jéhovah ayeke pepe ye so amu lege ti tene so Nzapa ayeda na ala; na wungo so ague na li ni apika bê ti Nzapa pepe. Lo soro Israël la ni pepe ngbanga ti so ala “wu ahon ambeni mara.” Ala yeke la ni, biani, “kete mingi” na popo ti amara. (Deutéronome 7:7) Teti so Israël aduti be-ta-zo pepe, na Pentecôte ti ngu 33 N.E., Jéhovah amu yengo dä ti lo na mbeni fini kongrégation so na yâ ni a yeke wara adisciple ti Jésus Christ. A sa la ni yingo ti nzoni-kue ti Jéhovah na ndo ala, nga, na wâ, ala gue ti fa na ambeni zo tâ tene na ndo Nzapa na Christ.—Kusala 2:41, 42.
Ngbango Lakue ti Gue na Li Ni
4. Ngbanga ti nyen mo yeke tene so kongrégation ti akozo Chrétien ayeke gue na li ni lakue?
4 Na kozo siècle, kongrégation ti aChrétien ayeke gue na li ni lakue, na warango afini territoire, na salango adisciple, nga na gbungo nda ti aye so Nzapa aleke ti sala mingi ahon. Akozo Chrétien angbâ ti tambela legeoko na lumière ti yingo so a yeke mu na lege ti ambeti so a sû na gbe ti yingo ti Nzapa. Tongana abazengele na ambeni nde asala vizite na ala, ala kiri awara ngangu ti sala kusala ti ala. A zia atene so nzoni na yâ mbage ti Mbeti ti Nzapa so aChrétien asala na yanga ti Grec.—Kusala 10:21, 22; 13:46, 47; 2 Timothée 1:13; 4:5; aHébreu 6:1-3; 2 Pierre 3:17, 18.
5. Ngbanga ti nyen bungbi ti Nzapa ayeke gue na li ni laso, na ngbanga ti nyen a lingbi e ngbâ ti tambela legeoko na ni?
5 Legeoko tongana akozo Chrétien, aTémoin ti Jéhovah ti laso ato nda ni kete na ala maï fadeso mingi. (Zacharie 4:8-10) Ngbele ye na hunzingo ti siècle 19, aye afa polele so yingo ti Nzapa ayeke na ndo bungbi ti lo. Teti so e zia bê ti e kue, pepe na ndo ngangu ti zo, me na ndo fango lege ti yingo ti nzoni-kue, e ngbâ ti gue na li ni na yâ gbungo nda ti Mbeti ti Nzapa nga na yâ salango ye alingbi na ye so bê ti lo aye. (Zacharie 4:6) Teti fadeso e yeke na “lâ ti nda ni,” a yeke kota ye mingi ti tene e ngbâ lakue ti tambela legeoko na bungbi ti Jéhovah so ayeke gue na li ni. (2 Timothée 3:1-5) Salango tongaso amu lege na e ti bata beku ti e nzoni na ti mu mbage na yâ salango tene ti témoin ti Royaume ti Nzapa so a leke gere ni awe, kozoni si na nda ni a lungula bungbi ti aye ti fadeso.—Matthieu 24:3-14.
6, 7. Fade e yeke ba aye ota wa so na yâ ni bungbi ti Jéhovah ague na li ni?
6 Na popo ti e a yeke wara azo so ato nda ti sala kusala na yâ bungbi ti Jéhovah na angu 1920, 30, na 40. Na ngoi ti angu ti tongo nda ni so, zo wa na popo ti e abi bê la ni na kota guengo na li ni nga maïngo ti bungbi ni yeke yeke juska ti si laso? Bi bê na akota ye so a sala na yâ mbaï ti laso! Biani, a yeke ga na futa na lege ti yingo, ti gbu li na ndo ye so Jéhovah asala na lege ti azo ti lo so a leke ala na lege ti théocratie.
7 Bê ti David ti ngoi ti giriri adö mingi tongana lo gbu li na ndo akpengba kusala ti Jéhovah. Lo tene: “Tongana mbi ye ti sala tene ti kusala ti Mo, Fade ayeke mingi mingi, zo alingbi diko kue pepe.” (Psaume 40:6 [40:5, NW]) E nga e yeke na katikati tongaso, lege ayeke dä pepe ti fa peko ti akota kusala ti Jéhovah na ngoi ti e, so alingbi na gonda. Ye oko, zia e ba aye ota so na yâ ni bungbi ti Jéhovah ague na li ni: (1) warango lumière yeke yeke na lege ti yingo, (2) kusala ague na li ni na yâ ni akono, na (3) aye so, na ngoi ni, a kiri a leke na yâ tambela ti bungbi ni.
Bê ti Kiri Singila Teti Lumière ti Yingo
8. Legeoko na aProverbe 4:18, ye nyen lumière ti yingo amu lege na e ti hinga na ndo Royaume?
8 Na ndo tene ti lumière ti yingo so ague na li ni yeke yeke, aProverbe 4:18 aga tâ tene. A tene: “Lege ti azo ti mbilimbili ayeke tongana lâ ti ndapelele so asu, a su mingi, juska a ga kota lâ.” So tâ singila si e kiri na ni teti lumière ti yingo so ague na li ni yeke yeke! Na kota bungbi ti ngu 1919 na Cedar Point, Ohio, abi lumière na ndo Royaume ti Nzapa. Jéhovah asala kusala na Royaume ti sala si iri ti lo aga nzoni-kue na ti fa na gigi mbilimbili ti kota yanga-ti-komande ti lo. Biani, warango lumière ti yingo amu lege na e ti ba so, a londo na Genèse ti si na Apocalypse, Bible asala tene ti ye so Jéhovah aleke ti sala si iri ti lo aga nzoni-kue na lege ti Royaume ti lo so Molenge ti lo akomande na ndo ni. Na yâ ni a yeke wara kota beku teti azo kue so andoye mbilimbili.—Matthieu 12:18, 21.
9, 10. Na yâ ti angu 1920, ye nyen a hinga na ndo Royaume nga na ndo abungbi use so ake tele, na tongana nyen ye so amu maboko?
9 Na kota bungbi ti ngu 1922 na Cedar Point, Ohio, kota wamungo diskur ni J. F. Rutherford awa azo ti Nzapa ti ‘fa, ti fa, ti fa tene ti Gbia na royaume ti lo.’ Na yâ ti article “La naissance de la nation,” so asigigi na yâ ti Tour de Garde ti lango 1 ti juin 1925 (na Français) a gboto lê na ndo dutingo na ndara ti yingo na ndo aprophétie so afa lekengo gere ti Royaume ti Nzapa na ngu 1914. Na ngu 1920, a hinga nga so ambeni bungbi use ayeke dä so ake tele: ti Jéhovah na ti Satan. Tiri ayeke na popo ti ala, na e yeke duti ande na mbage so aso benda gi tongana e ngbâ ti tambela legeoko na bungbi ti Jéhovah.
10 Lumière ti yingo so amu maboko na e tongana nyen? Teti so Royaume ti Nzapa na Gbia Jésus Christ ayeke pepe mbage ti sese so, e lingbi nga pepe ti duti mbage ni. Na dutingo nde na sese, e fa so e yeke na mbage ti tâ tene. (Jean 17:16; 18:37) Tongana e ba akota kpale so ayeke sala sana na sioni bungbi ti aye ti fadeso, so tâ singila si e kiri na ni teti e yeke pepe mbage ti bungbi ti Satan! Na ba tongana nyen a sala be-nzoni ti mu na e nzoni duti ti yingo na yâ bungbi ti Jéhovah!
11. Iri wa so alondo na Mbeti ti Nzapa azo ti Nzapa amu ni na ngu 1931?
11 Na kota bungbi ti ngu 1931 na Columbus, Ohio, a sala kusala alingbi na Esaïe 43:10-12. Awamandango Bible amu iri aTémoin ti Jéhovah, iri so azia ala nde. So tâ kota matabisi ti fa iri ti Nzapa si azo alingbi di ni ti tene ala sö kuâ!—Psaume 83:19 [83:18, NW]; aRomain 10:13.
12. Lumière wa ti yingo amu la ni na ngu 1935 na ndo azo mingi so asi singo?
12 Kozoni na ngu 1930, azo ti Nzapa mingi, na mbeni lege, angbâ ti gi bê na ndo beku ti ala teti fini ti kekereke. Ambeni abi bê na fini ti yayu me afango ye ti Bible so andu paradis na ndo sese apika bê ti ala mingi. Na kota bungbi ti ngu 1935 na Washington, D.C., tele ti azo adö mingi ti manda so kota wungo ti azo, wala azo mingi so asi singo, ti Apocalypse chapitre 7 ayeke mbeni bungbi so ayeke na beku ti ngbâ na ndo sese. Ngbele ye na ngoi ni so, bungbingo azo mingi so asi singo angbâ lakue ti gue na li ni na loro mingi ahon. E kiri singila pepe teti so hingango azo mingi so asi singo ayeke pepe mbeni ye ti ndima teti e? Teti so a yeke bungbi biani mbeni kota wungo ti azo ti amara kue, akete mara kue, na ti ayanga kue, ye so apusu e ti sala kusala ngangu na ngoi so e ngbâ ti tambela na bungbi ti Jéhovah.
13. Kota tene wa agboto lê na ndo ni na kota bungbi ti ngu 1941 na St. Louis?
13 Na kota bungbi ti ngu 1941 na St. Louis, Missouri, a gboto lê na ndo kota tene so a lingbi ti ndu azo kue. A yeke komandema, wala yanga-ti-komande ti ndagigi kue. A yeke tene so a lingbi aleke ni fade fade, na kota lâ so amu mbito, so na ngoi ni a yeke leke ni, ayeke ga na loro! Nga na ngu 1941 a gboto lê na ndo tene ti dutingo be-biani so ague legeoko na ni, so amu lege na e ti fa e mveni mbage wa e luti dä na ndo tene ti kota yanga-ti-komande ti Nzapa.
14. Na assemblée international ti ngu 1950, ye nyen a manda na ndo amokonzi so a sala tene ti ala na Esaïe 32:1, 2?
14 Na assemblée international ti ngu 1950 na New York City, a hinga mbilimbili amokonzi ti Esaïe 32:1, 2. Tele ti azo ayengi na ngoi so Ita Frederick Franz asala tene na ndo ye so na lo fa so amokonzi ti fini sese so ayeke na popo ti e. Na kota bungbi so nga na ambeni so aga na pekoni, gbâ ti sungo ti lumière ti yingo aba gigi. (Psaume 97:11) So tâ bê ti kiri singila si e yeke na ni teti so lege ti e “ayeke tongana lâ ti ndapelele so asu, a su mingi, juska a ga kota lâ”!
Guengo na Li ni na yâ Kusala ti E
15, 16. (a) Tongana nyen e gue na li ni na yâ kusala ti e na yâ angu so ato nda ni na 1920 nga na 1930? (b) Ambeti wa amu ngangu na kusala ti aChrétien na yâ ti angu so ahon?
15 Mbeni use lege so bungbi ti Jéhovah ague na li ni andu kota kusala ti e: fango tene ti Royaume na salango adisciple. (Matthieu 28:19, 20; Marc 13:10) Ti sala kusala so, bungbi ni agboto lê ti e lakue na ndo nene ni ti kono yâ ti kusala ti e. Na ngu 1922, a wa aChrétien kue ti mu mbage na kusala ti fango tene. A yeke la ni teti zo oko oko ti sala si lumière ti lo asu, na tongaso ti mu mbage ti lo mveni na salango tene ti témoin ti tâ tene. (Matthieu 5:14-16) Na ngu 1927, a sala ambeni ye ti bata dimanche nde tongana mbeni lango ti sigingo na fango tene. A to nda ni na nze ti février ti ngu 1940, na ndo kue a lingbi ti ba aTémoin na ndo ti alege na ando ti dengo buze, na mungo na azo Tour ti Ba Ndo nga na Consolation (fadeso Réveillez-vous!).
16 Na ngu 1937, a sigigi na brochure Étude modèle, so aluti mingi na ndo nene ni ti kiri ti sala avizite ti fa na azo tâ tene ti Bible. Na angu so aga na pekoni, a gboto lê ngangu mingi na ndo kusala ti mandango Bible. Sigingo na buku “Que Dieu soit reconnu pour vrai!” na ngu 1946 nga Ta Tene so Aga na Zo Fini ti La Koue La Koue na ngu 1968 amu ngangu na mbage ti kusala so. Fadeso, e yeke sala kusala na buku Hingango Ye So Ague na Fini ti Lakue Lakue. Salango kusala na mbeti tongaso aleke gere ti ye so akpengba teti salango adisciple.
Guengo na Li ni Legeoko na Aye so Akiri Aleke na yâ Bungbi Ni
17. Ti sala ye a lingbi na Esaïe 60:17, tongana nyen bungbi ti Jéhovah ague na li ni?
17 Ota lege so na yâ ni bungbi ti Jéhovah ague na li ni andu aye so akiri a leke na yâ ti bungbi ni. Na lege ti Esaïe 60:17, Jéhovah amu zendo: “Fade Mbi ga na lor na place ti gengere, na Mbi ga na argent na place ti win, ngengere na place ti keke, na win na place ti tênë. Fade Mbi sala si siriri aga azo ti bata mo, na mbilimbili aga azo ti komande mo.” Ti sala ye alingbi na prophétie so, a sala aye mingi ti leke nzoni ahon bingo lê na ndo kusala ti fango tene ti Royaume na ti batango kundu ni.
18, 19. Aye wa so a kiri aleke na yâ ti bungbi asi na yâ ti angu so ahon?
18 Na ngu 1919, a hiri na kusala mbeni wayinda ti kusala na yâ ti kongrégation oko oko, so a hunda ti tene a leke ni nzoni teti kusala ti fango tene. Ye so akiri amu ngangu na kusala ti e. Sorongo a-ancien na adiacre na lege ti vote ako nda ni na ngu 1932, na a duti kapa so afa a tene e zia lege ti akode ti démocratie awe. A sala nga mbeni kpengba ye na ngu 1938 na ngoi so ato nda ti hiri na kusala awakua kue na yâ ti kongrégation legeoko tongana ti so a leke la ni na lege ti théocratie ti hiri zo na kusala na yâ kozo kongrégation ti aChrétien. (Kusala 14:23; 1 Timothée 4:14) Na ngu 1972, a hiri asurveillant na aserviteur ti mungo maboko ti sala kusala, tongana ti so akoli tongaso asala na popo ti akozo Chrétien. Ahon ti duti gi na koli oko tongana surveillant ti mbeni kongrégation, aPhilippien 1:1 nga na ambeni versê nde afa so ala so alingbi na ye so Bible ahunda ti ga asurveillant aduti mbeni bungbi ti a-ancien.—Kusala 20:28; aEphésien 4:11, 12.
19 Na ngu 1975, a leke mbeni ye teti akomite ti Wabatango Bungbi ti aTémoin ti Jéhovah ti ba lege ti akusala ti bungbi ti Nzapa na ndo sese kue. A hiri na kusala aKomite ti Filiale ti ba lege ti kusala na yâ aterritoire ti ala mveni. Ngbele ye na ngoi ni so, a bi lê mingi na ndo salango si kusala akpengba pepe na kota ndokua ti Société Watch Tower nga na yâ ti afiliale ti lo si “a lingbi hinga nzoni aye so ayeke kota ahon.” (aPhilippien 1:9, 10, NW) Akungba so ayeke na ndo go ti aberger so ayeke na gbe ti Christ andu mungo li ni na yâ kusala ti fango tene, fango ye na yâ kongrégation, nga batango kundu ti Nzapa na lege ni.—1 Timothée 4:16; aHébreu 13:7, 17; 1 Pierre 5:2, 3.
Mungo Li ni ti Jésus na Lege ti Kusala
20. Ti ngbâ ti tambela legeoko na bungbi ti Jéhovah a hunda ti tene e yeda na ye wa na ndo dutingo ti Jésus?
20 Ti ngbâ ti tambela legeoko na bungbi ti Jéhovah so ayeke gue na li ni, a hunda ti tene e yeda na kusala ti Jésus Christ so Nzapa amu na lo tongana “mokonzi ti kongrégation.” (aEphésien 5:22, 23, NW) Nga, a lingbi aba Esaïe 55:4, ndo so a tene na e: “Ba, Mbi [Jéhovah] mu Lo ti ga témoin ti azo, Zo ti fa lege, na Zo ti komande azo.” Jésus ahinga biani tongana nyen ti komande. Lo hinga nga angasangbaga ti lo na akusala ti ala. Biani, tongana la ni lo gi nda ti akongrégation mbasambala na Asie Mineure, fani oku lo tene: “Mbi hinga akusala ti mo.” (Apocalypse 2:2, 19; 3:1, 8, 15, NW) Jésus ahinga nga ye so atia e, tongana ti so Babâ ti lo, Jéhovah, asala. Kozoni ti tene lo mu Tapande ti Sambela ti lo, Jésus atene: “Nzapa Babâ ti i ahinga ye so atia i même kozoni si i hunda na lo.”—Matthieu 6:8-13, NW.
21. Tongana nyen a lingbi ti ba kusala ti mungo li ni ti Jésus na yâ kongrégation ti aChrétien?
21 Tongana nyen a lingbi ti ba kusala ti mungo li ni ti Jésus? Mbeni oko lege ni ayeke na lege ti aChrétien so ayeke asurveillant, “amatabisi ti azo.” (aEphésien 4:8, NW) Apocalypse 1:16 afa so asurveillant so asa yingo na ndo ti ala ayeke na yâ maboko ti Jésus ti koti, na gbe ti fango lege ti lo. Laso, Jésus ayeke fa lege na aye so aleke teti a-ancien, atä akoli tongaso ayeke na beku ti gue na yayu wala ti ngbâ na sese. Tongana ti so a fa na yâ article so ahon, a yeke yingo ti nzoni-kue si ahiri ala na kusala alingbi na aye so Mbeti ti Nzapa ahunda. (1 Timothée 3:1-7; Tite 1:5-9) Na kozo siècle, a yeke bungbi ti ambakoro koli so ayeke na Jérusalem si ayeke wabatango bungbi so ayeke na kungba ti bi lê na ndo akongrégation nga na ndo kusala ti fango tene ti Royaume kue. A yeke sala ye legeoko na tapande so na yâ bungbi ti Jéhovah ti laso.
Ngbâ ti Tambela Gere Oko!
22. Maboko wa Wabatango Bungbi ayeke mu?
22 A zia aye ti Royaume na sese ge na maboko ti “ngba ti be-ta-zo na ti ndara,” so Wabatango Bungbi ti aTémoin ti Jéhovah ayeke watokua ni. (Matthieu 24:45-47, NW) Ti mu fango ye ti yingo nga fango lege na kongrégation ti aChrétien ayeke kozo kungba ti Wabatango Bungbi. (Kusala 6:1-6) Ye oko, tongana mbeni kota kpale asi na afon e wavorongo, Wabatango Bungbi ayeke hunda mbeni kete bungbi oko wala mingi so ndia ayeda na ni ti mu maboko na ti leke ada na aDa ti Royaume so abuba. Tongana ambeni Chrétien ayeke na gbele ye ti ngangu wala tongana a sala ngangu na ala, a yeke sala ambeni ye ti kpengba ala na lege ti yingo. Nga “na ngoi ti sioni,” a yeke sala ngangu kue ti tene kusala ti fango tene angbâ ti gue na li ni.—2 Timothée 4:1, 2.
23, 24. Atä ye wa asi na azo ti lo, ye nyen Jéhovah ayeke ngbâ lakue ti mu, na a lingbi e leke na bê kue ti sala nyen?
23 Atä ye wa asi na azo ti lo, Jéhovah ayeke mu lakue kobe ti yingo na fango lege so a hunda. Nzapa ayeke mu nga bango nda ti ye na ndara na aita-koli so ayeke na kungba, ti leke ye teti guengo na li ni nga kiringo ti leke ambeni ye so ayeke si ande na yâ bungbi ti théocratie. (Deutéronome 34:9; aEphésien 1:16, 17) Jéhovah ayeke zia lâ oko pepe ti mu ye so atia e ti tene e sala kusala ti e ti salango adisciple na ti hunzi kusala ti e na ndo sese kue.—2 Timothée 4:5.
24 E hinga na bê kue so fade Jéhovah azia abe-ta-zo ti lo pepe; fade lo zi ala na yâ “kota ye ti vundu” so ayeke ga. (Apocalypse 7:9-14; Psaume 94:14; 2 Pierre 2:9) E yeke na anda ti tene kue ti bata ngangu ziango bê kue so e yeke na ni na tongo nda ni juska ti si na nda ni. (aHébreu 3:14) Tongaso, zia e leke na bê ti e kue ti ngbâ ti tambela legeoko na bungbi ti Jéhovah.
Mo Yeke Kiri Tene Tongana Nyen?
• Ngbanga ti nyen e lingbi ti tene so bungbi ti Jéhovah angbâ ti gue na li ni?
• Ye nyen afa so azo ti Nzapa ayeke na ngia ti wara lumière ti yingo so ayeke gue na li ni?
• Tongana nyen aye a kiri aleke aye nzoni ahon na yâ kusala ti Chrétien?
• Aye so a kiri aleke na ngoi ni na yâ tambela ti bungbi na popo ti aTémoin ti Jéhovah ayeke so wa?
[Foto na lembeti 11]
Tongana David, e lingbi pepe ti fa peko ti akpengba kusala kue ti Jéhovah
[Foto na lembeti 12]
Na ngoi so alingbi kundu ti Nzapa ayeke na matabisi ti wara aye so a kiri agbian na yâ tambela ti bungbi ni