Ebicapo Bikolesibwe omu Ibugu ly’Entimanano Omukolo n’Akalamo k’Omukristu
© 2024 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
NSIKU 6-12/14
OBUGALE BW’AKANWA KA MUNGU | ENNANGA 127-134
Mwe Babusi; Mugendekere Mwashibirira Abana Binyu
Oshagalukire Enafasi Yawe omu Mulala gwa Yehova
9 Yehova ahîre bene bantu obuhashe bw’okuburha abana, anabaha omukolo gw’okubayigiriza bazigire Yehova n’okumukolera. Akaba oli mubusi, k’onashagalukire olo luhembo lwago-lwago? Ciru akaba bamalahika bagishirwe na Yehova, barhahâbagwa olo lukengwa. Omu kurhanya kuli oko, balya bali balera abana bashinganine bashagalukire olwo lukengwa bahâbirwe lw’okubalera. Ababusi bahâbirwe omuhako, mukolo gwa bulagirire gw’okulera abana babo omu ‘kubahana bulya buhane burhenzire emwa Nyakasane [Yehova, NWT].’ (Ef. 6:4, Mashi Bible; Lush. 6:5-7; Enna. 127:3) Ikubuliro lya Yehova lyarheganyize bikolanwa binji biyimangire oku Bibliya lyo lirhabala ababusi, kwa lwiganyo, ebicapo, amavideo, emiziki, n’ebindi biba oku Enternete. Kobinali, Larha wirhu w’omu mpingu n’Omugala banazigire emisole yirhu. (Lk. 18:15-17) Yehova anashagaluke bwenene, erhi ababusi bakamulangalira n’okujira okwabo koshi lyo bashibirira abana babo. N’abo babusi banahe abana babo obulyo b’okuyishiba cigabi c’omulala gwa Yehova ensiku n’amango!
w19.12 buk. 27 cif. 20
Mwe Babusi; Muyigirize Abana Binyu Okuzigira Yehova
20 Mube ba burhimanya. Olwandiko lwa Ennanga 127 lushushanyize abana n’ebisonga. (Osome Ennanga 127:4.) Ebisonga byanajirwa n’ebintu biri lubero, byananaba bigwerhe obunene erhi obuli buli lubero; ko n’oko, ngasi mwana aba lubero n’owundi. Co cirhumire, ababusi bashinganine bamanye gurhi bakayigiriza ngasi mwana wabo. Babusi babirhi b’omu Israheli ya muli gano mango bahashire okuyigiriza abana babo okukolera Yehova, badesire ebi babwine byakarhabala. Badesire ntya: “Rhwakag’iyigiriza ngasi mwana Ebibliya kwage-kwage.” Kobinali, ngasi irhwe ly’omulala anahiga erhi okuyigiriza abana mw’eyo njira kuli kwa bulagirire erhi kwananahashikana.
Obuhirhi bw’Ekiroho
it-1 buk. 543
Emirhi eganirirwe omu Bibliya
Omuzihi w’ennanga akag’iganirira oku omurhi gw’omuzabibu guyorha erhi alaganya abarhinya Yehova ntya: “Abana bawe kwo bali nka mirhò ya mizabibu, bazungulusire ecîbo omu bululi bwawe.” (Enna 128:1-3) Emirhò etwibwa oku mirhi y’emizabibu, kanji-kanji enakolesibwe omu kurhwera emirhi mihyahya. Kandi, hali amango emirhi ekola ekuzire y’emizabibu emeza emigondo oku mizi yayo, n’oko kunarhume yagendekera yabaho. Ak’eyo migondo, abana banazunguluke ishe n’okulerha obwabo burhabale ly’omulala gugendekera gwaba n’obushagaluke.
NSIKU 13-19/1
OBUGALE BW’AKANWA KA MUNGU | ENNANGA 135-137
“Nnawirhu Nnâmahanga Alushire Banyamuzinda Boshi”
it-2 buk. 661 cif. 4-5
Obuhashe, Emikolo y’Obuhashe
Emisi Mungu ajira oku byalemirwe eba yago-yago. Omu njira y’olugero rhwanalangalira oku lyo Yehova ayerekana oku ye Mungu w’okuli, ashinganine ayerekane obuhashe ajira kw’ebi alemire, ananajire ntyo omu njira epatine n’izino lyage. (Enna 135:5, 6) Okubona izuba, omwezi, e planète, n’enyenyezi binakulikire omupango gurhashanja, n’okuba ehali z’amazingira g’igulu (zilerha empusi, enkuba, n’ebindi) zinarhumikire amarhegeko zahirirweho; okuba enzige zinabalale n’orhunyunyi rhunahamire omu yindi eneo, ebyo byoshi n’ebindi binji bijirikana birhakahasha okucesa izino lya Mungu oku kuhagalikwa n’eterekêro y’obunywesi.
Cikone, Yehova Nnâmahanga anakolesa obulemi ly’ayerekana oku ali Mungu omu kubujira bukole lubero n’oku buyorha bukola ly’ahikiriza emihigo yage omu kasanzi kashinganine. Na ciru akaba ebintu biri nk’okuyumuka kw’idaho, omuhusi, erhi ebindi bintu biri nk’ebyo birhaba byago-byago, erhi Yehova akabikolesa ly’ahikiriza obulebi binabonekane oku biri byago-byago. (Oshushanye na 1Bam 17:1; 18:1, 2, 41-45.) Kanji-kanji, ebyo bintu byabonekine byago-byago enyanya z’oku byakolesibagwa (Lub 9:24) erhi bulya byajirikine omu njira abantu barhakomiri n’omu kasanzi birhalug’ijirikana.—Lub 34:10; 1Sam 12:16-18.
Bici Obuzigire Bwishwekerezi bwa Yehova Buhugwîre Kuli We?
16 Bulya Yehova aba Lwakiro lwirhu, rhunaciyumve rhuli omu murhula. Cikone, hali amango rhuyumva rhuvunisire omurhima bwenene n’okuyumva ezo ntanya za ntyo zirhahwiri duba-duba. Bici Yehova arhujirira muli ako kasanzi? (Osome Ennanga 136:23.) Anarhuhireko amaboko gage, arhuyimanze bunyi-bunyi n’okurhurhabala rhucibiyimanga na gombi. (Enna. 28:9; 94:18) Gurhi rhuyungukamwo n’oko: Okumanya oku rhushinganine rhukalangalira oburhabale bwa Nnâmahanga kunarhurhabale rhukakengera oku anarhugishe muli ezi njira ibirhi. Burhangiriza, anarhurhabale rhuciyumve rhuli omu murhula rhunali omu lwakiro lw’okunali ciru ankaba rhulamire ngahi. Bwa kabirhi, Larha wirhu w’omu mpingu aba arhushibirire bwenene.
Obuhirhi bw’Ekiroho
it-1 buk. 1248
Yah
Oluderho lw’obofofi Yah kanji-kanji luba lupatine n’entanya z’oku omuntu ali aciyumva zimushumya akuze n’okuyimba, ashenge n’okusemberera, na kanji-kanji lunabonekane omu myanzi y’omwishingo eyerekire obuhimi, obuyokozi, n’eyerekire okuvuga omunkwa lugenda okuboko kwa Nnâmahanga kw’obuhashe. Haba nyiganyo nyinji z’oku olo luderho lwago-lwago lukolesibwa. Oluderho, “Mukuze Yah!” (Aleluya!) lukolesibwa omu kukuza Nnâmahanga luba omu Ennanga, lubonekine oburhangiriza omu Ennanga 104:35, NWT. Omu zindi nnanga lunabonekane oku murhondero kone (Enna 111, 112), mango maguma na maguma omu kagarhi ka lulanga lulebe (135:3), n’agandi mango oku buzinda kone (Enna 104, 105, 115-117), cikone kanji-kanji luba oku murhondero n’oku buzinda (Enna 106, 113, 135, 146-150). Omu citabu c’Amafulûlo ebiremwa by’empingu binahe Yehova obukuze kanji-kanji omu kukolesa olo luderho.—Maf 19:1-6.
Ahandi oluderho “Yah” lubonekana kuba kukuza Yehova omu nyimbo erhi okumushenga. Kwa lwiganyo, omu lwimbo lw’obuyokozi lwa Musa. (Lub 15:2) Mw’ebi Izaya ayandikaga, olo luderho lusegezibwe omu kuhira haguma enderho, “Yah Yehova.” (Iz 12:2; 26:4) Enyuma za Hezekiya okufuma omu njira y’ecisomerine erhi ali hofi okufâ, agalukira oluderho Yah ly’ayerekana oku akag’iciyumva enyanya z’okuvuga omunkwa. (Iz 38:9, 11) Haba olubero egarhi k’abantu bafîre, barhakakuza Yah, n’abahizire okulama akalamo k’okumukuza. (Enna 115:17, 18; 118:17-19) Ezindi Nnanga zibamwo amasala g’okuvuga omunkwa lugenda okuyokolwa, okulangwa, n’okuhanulwa.—Enna 94:12; 118:5, 14.
NSIKU 20-26/1
OBUGALE BW’AKANWA KA MUNGU | ENNANGA 138-139
Orhalekaga Oboba Burhume Orhahâna Amashuzo oku Ntimanano
w19.01 buk. 10 cif. 10
Okakuza Yehova omu Cigamba
10 K’onayobohe bwenene erhi orhanya lugenda okuhira okuboko enyanya ly’ohâna ishuzo? Akaba ntyo, omanye oku arhali wene ociyumva ntyo. Okuderha okuli, banji muli rhwe banayumve ehy’oboba nka bakola bahâna ishuzo. Embere ohashe okulwisa entanya z’okuciyumva ntyo, oshinganine arhang’imanya ebirhuma wayumva oboba. K’onayobohe oku wayibagira ebi olonzize okuderha erhi oku waderha okurhashinganini? K’onayobohe oku amashuzo gawe garhabe minja ak’ag’abandi? Okuyoboha ntyo kuli kwinja. Kunayerekane oku oli mwirhohye n’oku onabone abandi oku bakulushire. Yehova anashagalukire obo borhere. (Enna. 138:6; Fl. 2:3) Cikone kandi Yehova alonzize okamukuza n’okuha bene winyu na bali binyu omurhima oku ntimanano. (1 Ts. 5:11) Akuzigire na kandi akuha oburhwali olagirireko.
Rhukahânana Omurhima oku Ntimanano z’Ecigamba
7 Okugalukira amahano maguma na maguma gaganirirwe omu magazeti g’Ilabiro ly’Akalalizi g’emyaka yageraga kwanakurhabala. Kwa lwiganyo, okarheganya bwinja. (Mig. 21:5) Erhi akaba ohugûsirwe omwanzi bwinja, wanaciyumva orhayobohiri okulonza okushuza. Kandi, okajira amashuzo gawe gabe mofofi. (Mig. 15:23; 17:27) Okuhâna ishuzo lyofofi kwanakurhabala orhayumvagya boba bunji. Ishuzo lyofofi, nkaba lya musemwa muguma erhi ibirhi lyanaba lilembu kuli bene winyu na bali binyu okuhugûkwa, ahali h’ishuzo liri liganirire ntanya nyinji. Omu kuhâna ishuzo lyofofi omu nderho zawe wene, wanayerekana oku wacirheganyize bwinja n’oku ohugûsirwe bwinja omwanzi muli mwaganirira.
Obuhirhi bw’Ekiroho
it-1 buk. 862 cif. 4
Okubabalira
Na kandi, Abakristu baba bahunyirwe bakababalira abandi, ciru bakabagokeza kanga. (Lk 17:3, 4; Ef 4:32; Kl 3:13) Nnâmahanga arhababalira abalahira okubabalira abandi. (Mt 6:14, 15) Ciru akaba ecaha cizibu canarhuma omuntu ‘mubi’ arhenzibwa omu cigamba c’Ecikristu, omu kasanzi kashinganine oyo muntu anababalirwa erhi akayerekana oku aciyunjuzize okunali. Enyuma z’aho abantu boshi omu cigamba banamuyeresa oku bamuzigire. (1Kr 5:13; 2Kr 2:6-11) Cikone, Abakristu barhahunyirwi okubabalira abantu balyalya, bajira ecaha n’obulonza buzira kuciyunjuza. Abantu ba ntyo banabe bashombanyi ba Mungu.—Hb 10:26-31; Enna 139:21, 22.
NSIKU 27/1–NSIKU 2/2
OBUGALE BW’AKANWA KA MUNGU | ENNANGA 140-143
Okajira Ebintu Bipatine n’Amasala Gawe g’Okuhûna Oburhabale
‘Oyumvirhize Ebinwa by’ab’Obwenge’
13 Okabona ihano nka cerekane c’obuzigire bwa Nnâmahanga. Yehova aba arhulongize ebintu binja. (Mig. 4:20-22) Anayerekane oku aba arhuzigire erhi arhuhanûla kugerera Akanwa kage, ebicapo birhu, erhi omu kukolesa owirhu mwemezi okuzire kiroho. Olwandiko lw’Abahabraniya 12:9, 10 ludesire oku ‘yehe anarhuhane oku bûnguke bwirhu.’
14 Osegeze obwenge oku mwanzi guli omu ihano ci arhali oku bakuhâga lyo. Hali amango nkaba rhuciyumva oku ihano barhuhire lirhahânyirwe omu njira nyinja. Kobinali, ngasi yeshi ohâna ihano, akwanine okulihâna omu njira nembu lyo liyemerwa. (Gl. 6:1) Cikone erhi akaba rhwe rhuli rhwahanûlwa, rhushinganine rhukasegeza obwenge bwirhu oku mwanzi guli mw’er’ihano, ciru akaba rhuli rhwarhanya oku lirhahânyirwe omu njira nyinja. Rhushinganine rhukacidosa ntya: ‘Ciru akaba ntashagalukire oku er’ihano lyahânagwa, ka hali ebi lyakanyigiriza? Ka nanaleka okusegeza obwenge bwani oku buzamba bw’omuntu wampaga ihano lyo linderhera obunguke?’ Rhwanaba erhi rhukozire n’obwenge erhi rhwakakalonza gurhi rhwayungukamwo n’ihano rhwahâbagwa.—Mig. 15:31.
w10 15/3 buk. 32 cif. 4
Ogendekere waba n’“Obucese bw’Omurhima” mw’Ezi Nsiku Mbi
Okuhagalikwa n’abashombanyi birhu, amazibu g’okubula ensaranga, n’endwala, byarhumire akalamo ka bakozi baguma na baguma ba Mungu kaba kazibu. Omu kanga kalebe, ebyo byahumire oku mirhima yabo omu njira mbi. Ciru na Mwami Daudi ahikirwe n’ako kanga. Adesire ntya: “Omûka gundimwo gukola ntagwo, n’omurhima gwani gwarhemusire.” (Enna. 143:4) Bici byamurhabire ly’ahima akanga ka ntyo? Daudi akengire gurhi Mungu akag’ijirira abakozi bage na gurhi yene acibwinire oku amuyokolaga. Arhanyize bwenene kw’ebi Yehova ajijire enyanya z’izino lyage likulu bwenene. Daudi agendekire ashibirira emikolo ya Mungu. (Enna. 143:5) Ko n’oko, okurhanya bwenene oku Mulemi wirhu, n’oku bintu byoshi arhujirire, n’ebi agendekire arhujirira, kwanarhurhabala ciru n’amango rhuli omu marhangulo.
w15 15/3 buk. 32 cif. 2
Ka Bicipatine n’Obwenge Okuja omu Buhya “Muli Nyakasane” Mwone?
Mango maguma na maguma nkaba wanaciyumva ak’omuzihi w’ennanga Daudi waderhaga ntya: “Nyumva duba mâshi, Yagirwa, bulyala omûka gundimwo gukola ntagwo. Omanye wakananfulika obusu bwawe, nankanaba nka abayandagalira emwîna.” (Enna. 143:5-7, 10) Omu mango ga ntyo, okaha Sho w’omu mpingu akasanzi k’okukuyeresa obulonza bwage kuli we buli buhi. Wanajira ntyo omu kukaciha akasanzi k’okusoma Akanwa kage n’okurhanya bwenene kw’ebi oli wasoma. Wanamanya amarhegeko gage n’okubona gurhi ajiriraga abakozi bage b’omu mango ga mîra. Omu kumuyumvirhiza wanacib’iyemera n’obwalagale oku okumurhumikira bo bwenge.
Obuhirhi bw’Ekiroho
it-2 buk. 1151
Amanjokanjoka
Okukolesibwa omu njira y’Olwiganyo. Enderho z’obunywesi na za kalimi z’abantu babi, zakalerhera abaziderheragwa amazibu bwenene, zishushanyizibwe n’amanjokanjoka g’enjoka gakayirha. (Enna 58:3, 4) Lugenda abantu b’akalimi, bidesirwe oku, “enderho zabo kwo zikaliha nka manjokanjoka ga mpiri (erhi, “marhi ga mpiri gababa omu kanwa”), nka kula amanjonjoka gaba omu kanwa k’empiri n’amino gaba oku mwanganga gwayo. (Enna 140:3, Mashi Bible; Rm 3:13) Olulimi lw’omuntu nka lwakakolesibwa kubi omu kukoza abandi, okubaderha kubi, okuderha enyigirizo z’obunywesi erhi ezindi nderho zakalerha amazibu zishushine n’ezo, lwanaba “luyunjwire bwoge bulimwo olufu.”—Yk 3:8.
NSIKU 3-9/2
OBUGALE BW’AKANWA KA MUNGU | ENNANGA 144-146
“Ab’omwishingo Bali Bantu Yehova Aba Nnâmahanga Wabo!”
w18.04 buk. 32 cif. 3-4
Amadoso g’Abantu Basoma Ebicapo Birhu
2. Oku olo luderho luhindwirwe omu tafsiri ya buno kupatine n’eyindi milongo yoshi y’olo lulanga. Okukolesa “mâshi” omu mulongo gwa 12 kuyerekine oku emigisho eganirirwe omu mulongo gwa 12 kuhika oku gwa 14 eyerekire abashinganyanya bali bahuna ‘babalikuze banabayokole’ oku babi (mulongo gwa 11). Ezo mpindulo zibonekine omu mulongo gwa 15, hantu oluderho “ab’omwishingo” luli kabirhi lunapatine omu njira nyinja. Co cirhumire, eyo misemwa yombi y’omwishingo gwa ntyo eyerekire bantu baguma, ko kuderha ‘abantu Yehova aba Nnâmahanga wabo!’ Okengere kandi oku amandishi ga mîra g’Ecihabraniya garhalimwo bimanyiso nk’ebiyerekana enderho zaderhagwa na muntu mulebe. Co cirhumire, abahinduzi bagwasirwe bamanye bwinja oku nderho ndebe zikolesibwe omu kukengera oku e poème z’Ecihabraniya zakag’iyandikwa, akanga zikolesibwemwo, n’agandi mandiko g’Ebibliya gaganirire omwanzi guli nk’ogo.
3. Oku olo luderho luhindwirwe omu tafsiri ya buno kupatine n’eyindi milongo y’Ebibliya erimwo emigisho Nnâmahanga alaganyize abantu bage bishwekerezi. Enyanya z’oku oluderho asher lukola luhindwirwe, bunola ennanga ziyerekine obulangalire Daudi agwerhe oku enyuma za Nnâmahanga okuyokola ishanja ly’Abaisraheli kurhenga omu maboko g’abashombanyi babo, akagishire abantu bage omu kubaha omwishingo n’obwololoke. (Lev. 26:9, 10; Lush. 7:13; Enna. 128:1-6) Kwa lwiganyo, olwandiko lw’Olushika 28:4 ludesire ntya: “Nyamuzinda amugisha, muburhe bana banji munayeze mburho nyinji bwenene, n’amaso ginyu gaburhane galuge: ag’ebibuzi, ag’empene, n’ag’enkafu.” Kobinali, omu mango g’oburhegesi bwa Solomoni mugala wa Daudi, olubaga lwashagalukire omurhûla n’obwololoke lurhalisag’iba nabo. Na kulusha byoshi, ebyajirikanaga omu mango g’oburhegesi bwa Solomoni, byayerekine ebyanajirikane omu burhegesi bwa Masiya.—1 Bam. 4:20, 21; Enna. 72:1-20.
Ogendekere Wazibuhya Obulangalire Bwawe bw’Ecikristu
16 Obulangalire bwirhu bw’obuzine bw’ensiku n’amango eba ngalo nyinja bwenene kurhenga emwa Nnâmahanga. Rhuli rhwalindirira akasanzi kinja bwenene, rhunayemire n’obwalagale oku ako kasanzi kahika. Obo bulangalire buba nka nanga yirhu, bunarhuhe emisi lyo rhulembera amarhangulo, okulibuzibwa, na ciru lyo rhurhag’iyoboha olufû. Obo bulangalire buba nka nsirha y’ecuma kuli rhwe, bunalange entanya zirhu lyo rhuyaka ebintu bibi n’okujira ebintu binja. Obulangalire bwirhu buyimangire oku Bibliya bunarhurhabale rhuyegere Nnâmahanga bwenene, bunanarhuyerese oku aba arhuzigire bwenene. Rhunabe na bunguke bunji omu kugendekera rhwazibuhya obulangalire bwirhu.
17 “Entumwa Paolo yadesire ntya omu maruba yayandikiraga Abaroma: “Mushagaluke omu bulangalire.” (Rm. 12:12) Paolo al’ishagalusire bulya al’iyemire n’obwalagale oku akagendekera abêra mwishwekerezi, ahabwa obuzine bw’ensiku n’amango omu mpingu. Na nirhu rhwanashagaluka omu bulangalire bulya rhuyemire n’obwalagale oku Yehova ahikiriza ebiragane byage. Nk’oku omuzihi w’ennanga ayandikaga, “ow’omwishingo ali muntu . . . olangalira Yehova Nnâmahanga wage, . . . Ye obêra mwishwekerezi ensiku zoshi.”—Enna. 146:5, 6, NWT.
w18.01 buk. 26 cif. 19-20
Buzigire bwa Gurhi Bulerha Omwishingo gw’Okunali?
19 Enyuma za myaka hofi 6 000 bene bantu bali balibuka, obuzinda bw’igulu lya Shetani bukola buli hofi. Igulu liyunjwiremwo abantu bacisima okurhalusire olugero, basima ensaranga bwenene n’irala libi. Bali bantu balalikira okupata ebi bakalonza byoshi, bantu bahira ebi bacifinja oku nafasi ntanzi omu kalamo kabo. Nta mango abantu ba ntyo bakaba n’omwishingo gw’okunali. Lubero n’oko, ko biri nk’oku omwandisi w’ennanga ayandikaga: “Ow’omwishingo ali muntu Nnâmahanga wa Yakobo aba murhabazi wage, olangalira Yehova Nnâmahanga wage.”—Enna. 146:5, NWT.
20 Abantu ba Yehova bagendekire bamuzigira, n’omubalè gwabo gugendekire gwayushuka ngasi mwaka. Oko kuyerekine oku Obwami bwa Nnâmahanga buli bwarhambula, n’oku hano hofi-hofi bwalerhera igulu emigisho rhurhakahash’irhanyako. Rhunabe n’omwishingo gw’okunali gurhankanahwa erhi rhujira obulonza bwa Mungu, omu kumanya oku rhuli rhwashagalusa Omurhegesi Mukulu bwenene. N’abantu bazigira Yehova baba n’omwishingo ensiku n’amango! Omu cigabi cikulikire, rhwabona morhere maguma na maguma omuntu aba nago erhi acizigira yene, na kandi rhwabona gurhi ago morhere gali lubero n’amorhere gaba egarhi k’abakozi ba Yehova.
Obuhirhi bw’Ekiroho
it-1 buk. 111 cif. 9
Ensimba
Ebibliya erhuyigirizize okukajirira ensimba omu njira y’olukogo na ya bushinganyanya. Yehova aciyerekine oku anashibirire bwinja obuzine bwazo omu njira y’obuzigire. (Mig 12:10; Enna 145:15, 16) Irhegeko lya Musa lyal’ihunyire abantu bakashibirira ebishwekwa. Erhi omuntu akabwine ecishwekwa cahezire al’ishinganine acigalulire nnaco; erhi cakabire cizidohirwe n’omuzigo, al’ishinganine acirhamule. (Lub 23:4, 5) Zal’ishinganine zikajirirwa omu njira y’olukogo. (Lush 22:10; 25:4) Aka bene bantu, nazo zal’ishinganine zikarhamuka olusiku lw’Esabato. (Lub 20:10; 23:12; Lush 5:14) Ensimba zakahizire obuzine omu mazibu zal’ishinganine zikashwekwa erhi kunigwa. (Murh 9:5; Lub 21:28, 29) Okuhambasa ensimba zirhali za bûko buguma kwal’ihanzibwe.—Lev 19:19.
NSIKU 10-16/2
OBUGALE BW’AKANWA KA MUNGU | ENNANGA 147-150
Rhujira Birhumire Binji by’Okukuza Yah
w17.07 buk. 18 cif. 5-6
“Mukuze Yah!”—Bulya Gurhi?
5 Yehova arharhulirizagya ishanja ly’Abaisraheli nka cigusho kone, cikone arhulirizize ngasi muntu wa mw’er’ishanja. Ntyo ko binayosire ene. Omuzihi w’ennanga ayandisire ntya lugenda Nnâmahanga: “Anabuke abagogomîrwe omu murhima, anabuke ebibande byabo.” (Enna. 147:3) Kobinali, Yehova anashibirire abajira amazibu, gabe g’omubiri erhi ag’ekandalala. Ene, Yehova aba mubidu okurhurhuliriza n’okubuka ebihulu birhu by’ekandalala. (Enna. 34:18; Iz. 57:15) Anarhuhe obwenge n’emisi rhwakaba rhulagirireko lyo rhulwisa ngasi mazibu rhwakarhimanana nago.—Yk. 1:5.
6 Omuzihi w’ennanga asegize obwenge emalunga, anarhubwizire oku Yehova “anaganje enyenyezi, aziyirike zoshi amazino.” (Enna. 147:4, Mashi Bible) Bici byarhumaga ashanja ebi akag’iganirira n’okurhondera aganirira ebiba emalunga? Orhanye kuli oku: Omuzihi w’ennanga akabwine enyenyezi n’amasu gage, cikone arhal’imanyire ziba inga. Oku emyaka egendekire, omubalè gw’enyenyezi rhwakahash’ibona gwayushusire bwenene. Bantu baguma na baguma banarhanye oku omu galaksi yirhu y’e Voie Lactée muba emiliyoni n’emiliyoni y’enyenyezi. Kandi nkaba hanaba amatriliyoni g’amagalaksi emalunga! Kuli rhwe, kobinali enyenyezi zirhakaganjwa, cikone Omulemi anazihe zoshi amazino. Oko kuli kuderha oku ngasi nyenyezi eba yago-yago omu masu ga Yehova. (1 Kr. 15:41) Gurhigi lugenda bene bantu alemire hanw’igulu? Nnâmahanga oba amanyire ngahi ngasi nyenyezi eri ngasi kasanzi, aba akumanyire na nawe bwinja. Aba amanyire ah’oli, oku oli waciyumva, ebi olagirireko, n’akasanzi obilagirireko!
w17.07 buk. 18 cif. 7
“Mukuze Yah!”—Bulya Gurhi?
7 Arhali kushibirira kone Yehova akushibirira we nka mwene muntu, cikone kandi, ajira obuhashe n’obonjo alagirireko ly’akurhabala olwise amazibu g’akalamo. (Osome Ennanga 147:5.) Hali amango wakaciyumva nk’akanga kawe kali kazibu bwenene n’omuzigo guli muzirho bwenene kuli we okubarhula. Mungu aba ahugusirwe ebi orhakahasha, ‘arhahabiri oku oli luvu.’ (Enna. 103:14) Bulya rhurhaba bimana, rhunakajira galya magosa go na galya. Hali amango rhuciyumva kubi bulya rhwakolesize olulimi lwirhu kubi, bulya enyifinjo mbi zinarhugalukire kanji-kanji, erhi enyanya z’oborhere bw’okucifinja ebintu abandi bajira! Yehova arhajira obuzamba bwa ntyo, cikone aba ahugusirwe oku rhuciyumva kulusha oku rhwakarhanya!—Iz. 40:28.
w17.07 buk. 21 cif. 18
“Mukuze Yah!”—Bulya Gurhi?
18 Omuzihi w’ennanga al’imanyire kunganaci abakozi ba Nnâmahanga ba mîra bal’izigirwe bwenene. Bo bali ishanja liguma lyone Nnâmahanga ahaga “akanwa” kage n’“amarhegeko gage.” (Osome Ennanga 147:19, 20.) Ene, rhugishirwe okubona rhwene rhuhamagalwa okw’izino lya Nnâmahanga hanw’igulu. Okumanya Yehova n’okulama kushimbana n’ebi Akanwa kage kadesire kwarhumire rhwaba n’obwîra bwa hofi-hofi haguma naye. Ak’omwandisi w’Ennanga 147, k’orhagwerhi birhumire binji binja by’okuyama erhi, “Mukuze Yah!” n’okuha abandi omurhima nabo bajire ntyo?
Obuhirhi bw’Ekiroho
it-1 buk. 316
Ebinyunyi
Omuzihi w’ennanga ahûnyire “ebinyunyi bibalala” bikuze Yehova (Enna 148:1, 10), n’ebinyunyi binajire ntyo kugerera oku byalemirwe omu njira y’okusomeza n’oku biyorha. Akanyunyi kanaba na mashala egarhi ka 1 000 kuhika 20 000 erhi kulusha. Ngasi lushala luba lujijirwe n’itiyo lirhenzireko amagana g’amoya gajira eri nka filet ekandalala. Ngasi boya bunabe buyunjurweko agandi magana manji g’orhoya na ngasi hyoya hinabe hiriko agandi magana manji g’orhoya rhusungunungunu n’enafasi zigondamire. Banaderhe oku lushala luguma lw’ecubi c’engûku lwa 15 cm, lubako amagana g’ebihumbi by’orhoya, n’orho rhoya rhubako emiliyoni y’orhundi rhoya rhusungunungunu bwenene. Oku ebyubi n’omubiri gw’orhunyunyi biyorha amango rhuli rhwabalala emalunga kulushire bwenene oku emviyo za buno ziyorha amango ziri zabalala. Orhuvuha rhurhabamwo cici rhw’orhunyunyi rhunakarhuma rhurhazidoha bwenene, co cirhumire, amavuha g’akanyunyi kahamagalwa frégate gajira buli bwa hofi metre 2, hali amango gapima grame 110 zone. Ebyubi bya binyunyi biguma na biguma binenene bibalala bibak’orhuvuha rhurhalimo cici rhubirhabala rhuba rhuyosire nk’oku ebyuma biba oku byubi by’embere by’emviyo biyorha.
NSIKU 17-23/2
OBUGALE BW’AKANWA KA MUNGU | EMIGANI 1
Mwe Misole; Indi Mwakayumvirhiza?
w17.11 buk. 29 cif. 16-17
Orhalekaga Akantu Koshi-Koshi Karhume Wabula Oluhembo
16 Gurhigi erhi akaba oli mwana w’omushuko onabwine oku ababusi bawe Bakristu barhahugûsirwi oku oli waciyumva erhi banakuhanze okujira bintu bilebe? Okuciyumva kubi kwawe kwanarhuma wacidosa erhi kobinali okukolera Yehova omu kalamo kuli kwinja. Cikone, erhi wakaleka oku oli waciyumva kurhume waleka okukolera Yehova, enyuma za kasanzi kasungunu wanabona oku kobinali nta wundi okushibirira okunali kulusha oku ecigamba n’ababusi bawe bayoboha Mungu bakushibirira.
17 Erhi akaba ababusi bawe barhakuhanûla, k’orhakacidosa erhi kobinali baba bakushibirire? (Hb. 12:8) Cikone, nkaba enjira ababusi bawe bakuhanûlamwo y’ekugayisa. Ahali h’okugaya enyanya z’enjira ababusi bawe bakuhanulagamwo, ocihangane okumanya bulya gurhi bakuhanûlaga mw’eyo njira. Co cirhumire, orhulirire onajire okwawe koshi ly’oyâka okuderha kubi amahano bakuhaga. Akanwa ka Nnâmahanga kadesire ntya: “Omuntu ogera ebinwa byage erhi amanyire, n’ow’omurhima mwirhonzi ye mwenge.” (Mig. 17:27) Ocihirireho omuhigo gw’okuba muntu okuzire kiroho oyemera ihano n’obwirhohye, n’okuyunguka nalyo buzira kuhangayika okurhalusire olugero lugenda enjira alihabagwamwo. (Mig. 1:8) Okuba n’ababusi bemezi bazigira Yehova okunali guba mugisho. Kobinali bakurhabala ly’ohabwa oluhembo lw’obuzine.
w05 15/2 buk. 19-20 cif. 11-12
Rhulange Ecimanyiso Cirhu c’Ecikristu
11 Okalonza okusimisa Mungu, ci arhali bene bantu. Biyumvine oku rhwanashagalukira okuba b’omu cigusho cilebe. Ngasi muntu aba alagirire oku kuba n’abîra, n’erhi rhuyemerwa n’abandi rhunaciyumve bwinja. Omu mango g’omushuko, n’enyuma z’aho omu kalamo, enshumi z’abîra birhu zanaba na buhashe bunji, n’oko kwanarhuma rhwalonza okubayiga erhi okubashagalusa. Cikone, aba rhukomerana nabo n’abîra, arhali ngasi mango bakalonza ebintu binja birhuhikire. Mango maguma na maguma banabe balonzize kone okupata abantu babalunga okuboko omu kujira ebintu bibi. (Emigani 1:11-19) Erhi Omukristu arhogera omu nshumi mbi z’abantu akomerana nabo, kanji-kanji arhalonza ayerekane aba ndi. (Ennanga 26:4) Entumwa Paolo erhurhonzire ntya: “Mumanye mwankacigererakwo er’igulu.” (Abaroma 12:2) Yehova anarhuhe emisi rhulagirireko lyo rhuhima ngasi nshumi zakarhuma rhwalonza okushusha abantu rhukomerana nabo.—Abahabraniya 13:6.
12 Erhi enshumi z’abantu barhuzungulusire zakalonza okushereza ecimanyiso cirhu c’Ecikristu, rhugwasirwe rhukengere oku obwishwekerezi bwirhu kuli Nnâmahanga bo bw’obulagirire bwenene kulusha entanya zabo erhi ebi bantu banji bakalonza rhujire. Enderho ziri omu Olubungo 23:2 zirimw’akanuni kakarhurhabala. Zidesire ntya: “Orhakâgishimba omwandu gw’abantu balonza amabî.” Erhi Baisraheli banji baba n’akarhinda lugenda obuhashe bwa Yehova bw’okuhikiriza ebiragane byage, Kalebu alahira loshi-loshi okucilunga haguma nabo. Al’iyemire buzira karhinda oku ebiragane bya Mungu biba bya kulangalirwa, anahabirwe migisho minji enyanya z’oko. (Emibalè 13:30; Yozwe 14:6-11) Ka nawe oba mubidu okuhagalika enshumi z’abantu banji ly’olanga obwîra bwawe haguma na Nnâmahanga?
Obuhirhi bw’Ekiroho
it-1 buk. 846
Buhwinja, Abahwinja
Omu Bibliya kanji-kanji oluderho ‘muhwinja’ na “abahwinja” lurhaba luyerekire omusirhe, ci luba luyerekire omuntu ocishoga yene okuba n’olugenzi lurhapatini n’amakanuni mashinganyanya ga Mungu. Nderho nyinji z’Ecihabraniya zinakolesibwe omu kuganirira abantu ba ntyo: kesilʹ (“bingolongolo”; Mig 1:22, Mashi Bible), ʼewilʹ (‘abahwinja’; Mig 12:15, Mashi Bible), na·valʹ (‘abasirhe’; Mig 17:7), na lets (‘abagayaguzanya’; Mig 13:1, Mashi Bible). Oluderho lw’Ecigiriki aʹphron luba luyerekire omuntu oba “cingolongolo” (Lk 12:20), oluderho a·noʹe·tos luba luyerekire ‘ebinganyi’ (Gl 3:1, Mashi Bible), n’oluderho mo·rosʹ luba luyerekire ‘abahwinja’ erhi ‘ebingolongolo’ (Mt 23:17, Mashi Bible; 25:2).
NSIKU 24/2–2/3
OBUGALE BW’AKANWA KA MUNGU | EMIGANI 2
Bulya Gurhi Oshinganine Okashagalukira Ifunzo Lyawe Wene?
‘Mugendekere Mwashimba Okuli’
16 Arhali rhweshi rhushagalukira okusoma n’okuyiga. Cikone Yehova arhuhûnyire oku rhugendekere ‘rhwafûkula’ rhunagendekere ‘rhwalongereza’ lyo rhuhugûkwa okuli bwinja. (Osome Emigani 2:4-6, Mashi Bible.) Ensiku zoshi rhunayunguke erhi rhucihangana okujira ntyo. Lugenda eprograme yage y’okusoma Ebibliya, Corey adesire oku anacihê akasanzi k’okusegeza obwenge oku lwandiko luguma-luguma. Ahugwîre ntya: “Nansome ngasi mahugûlo g’idako, nandonze ngasi referanse y’amandiko, nanjire n’obundi busagasi. . . . Okusoma Ebibliya omu njira ya ntyo kunanderhere bunguke bunji!” Rhube rhunakolese eyo njira erhi yindi, rhunayerekane oku okuli kuba kwa ngulo ndarhi kuli rhwe erhi rhucihâ akasanzi n’obushiru lyo rhukuyiga.—Enna. 1:1-3.
Obwenge bw’Okunali Buli Bwayakûza
3 Obwenge bwanahugûlwa nka buhashe bw’okukolesa ebi rhumanyire lyo rhurhôla emihigo minja. Cikone, obwenge bw’okunali buhugwîre bintu binji. Ebibliya edesire ntya: “Okurhinya Yehova go murhondero gw’obwenge, n’okumanya Omutagatifu Bwenene ko kuhugûkwa ebintu.” (Mig. 9:10, NWT) Co cirhumire, erhi rhwakaba rhugwerhe omuhigo gw’obulagirire bwenene gw’okurhôla, gushinganine guyimangire oku ntanya za Yehova, k’okuderha “okumanya Omutagatifu Bwenene.” Rhwanajira ntyo omu kulola ebi Ebibliya edesire n’ebicapo birhu. Erhi rhujira ntyo, rhunayerekane obwenge bw’okunali.—Mig. 2:5-7.
4 Yehova yene wakarhuha obwenge bw’okunali. (Rm. 16:27) Bulya gurhi rhwakaderha oku Yehova ye Nshôko y’obwenge? Burhangiriza, bulya ye Mulemi, agwerhe obumanye burhagwerhi lugero anaba ahugûsirwe bwinja ebintu alemire. (Enna. 104:24) Bwa kabirhi, ngasi ebi Yehova ajira byoshi binayerekane oku agwerhe obwenge. (Rm. 11:33) Bwa kasharhu, amahano ga Yehova g’obwenge ensiku zoshi ganalerhere obunguke abagakolesa. (Mig. 2:10-12) Erhi akaba rhulonzize rhube n’obwenge bw’okunali, rhugwasirwe rhuyemere ebyo bintu bisharhu by’omusingi n’okuleka bikalongoza emihigo yirhu n’ebijiro birhu.
w16.09 buk. 23 cif. 2-3
Mwe Misole; Muzibuhye Obuyemere Bwinyu
2 Mwe misole muli mwakolera Yehova erhi mwe muli mwayiga lugenda ye, ka hali amango muciyumva musezibwe okuba n’obwemere buli nk’obw’abantu bamuzungulusire, nk’okuyemera eby’amageuzi, ahali h’okuyemere Omulemi? Akaba ntyo ko biri, hali ebi mwakajira lyo mugendekera mwazibuhya obuyemere bwinyu. Njira nguma kuli kukolesa obuhashe bw’okurhanya Nnâmahanga akuhire, ‘bwakakulânga.’ Obo buhashe bwakulanga oku filozofi z’er’igulu zakashereza obuyemere bwawe.—Osome Emigani 2:10-12.
3 Obuyemere bw’okunali buba buyimangire oku bumanye burhalimwo magosa lugenda Mungu. (1 Tm. 2:4) Co cirhumire amango oli wasoma Akanwa ka Mungu n’ebicapo birhu biyimangire oku Bibliya, orhakagiba duba-duba. Okolese obuhashe bwawe bw’okurhanya ly’‘omanya [kuhugûkwa]’ ebi oli wasoma. (Mt. 13:23, Mashi Bible) Lekagi rhulole gurhi okujira ntyo kwakakurhabala ly’ozibuhya obuyemere bwawe muli Nnâmahanga, ye nka Mulemi, n’omu Bibliya. Eyo myanzi erhakabula ecemezo c’obwalagale.—Hb. 11:1.
Obuhirhi bw’Ekiroho
it-1 buk. 1211 cif. 4
Obwishwekerezi
Arhali emisi y’omuntu yene yakamurhabala abe n’obwishwekerezi bwa ntyo, cikone, anaba nabo kugerera obuyemere busezire agwerhe muli Yehova n’obuhashe bwage bw’okuyokola. (Enna 25:21) Nnâmahanga alaganyize oku aba “mpenzi” na “lwakiro” lw’okulanga ababêra bishwekerezi kuli ye. (Mig 2:6-8; 10:29; Enna 41:12) Okulonza kwabo okuyemerwa na Yehova, kunarhume baba n’akalamo k’okurhimusa, n’oko kunabahashise okusegeza obwenge bwabo oku muhigo gwabo. (Enna 26:1-3; Mig 11:5; 28:18) Kobinali, nk’oku Ayubu aderhaga amango akag’ilibuka, hali amango omuntu mwishwekerezi alibuka enyanya z’oburhegesi bw’omuntu mubî, ananafê nk’oku omuntu mubî afâ, cikone Yehova arhuyemezize n’obwalagale oku amanyire obuzine bw’omuntu mushinganyanya anarhulaganyize oku obwimo bw’omuntu mushinganyanya bwagendekera ensiku zoshi, n’oku amango gage gayisha gaba minja, n’oku ayish’iba n’ebintu binja. (Ayu 9:20-22; Enna 37:18, 19, 37; 84:11; Mig 28:10) Nk’oku byali omu kanga ka Ayubu, arhali obugale bw’omuntu bo burhuma ashinganana obukenge, cikone obwishwekerezi bwage bo burhuma akwanana obukenge. (Mig 19:1; 28:6) Abana bajira olukengwa lw’okuba n’omubusi mwishwekerezi baba ba mwishingo (Mig 20:7), bulya banabe n’obwimo bwinja kulusha; banayunguke n’olwiganyo lwage, izino acijirire, n’obukenge abire nabo.