Lwa Kalindarhu, Nsiku 12 Mwezi gwa 7
Baniga [Yowasi] . . . , ci barhamubishaga omu nshinda z’abami.—2 Nga. 24:25.
Bici rhwakaciyigiriza kugerera olwiganyo lwa Yowasi? Ali nka murhi gugwerhe emizi erhajiri omw’idaho bwenene guyimangire oku mutungo. Erhi omutungo, ko kuderha Yehoyada aba arhacihali n’obugoma buzuka, Yowasi akulumba. Olo lwiganyo luyerekine oku rhurhashinganini rhuyobohe Nnâmahanga mpu bulya kone abantu b’omu mulala gwirhu n’abandi b’omu cigamba bali barhuyeresa olwiganyo rhwakakulikira. Lyo rhugendekera rhwaba n’emisi y’ekiroho, rhugwasirwe rhugendekere rhwacihâna emwa Nnâmahanga n’okugendekera rhwamuyoboha, omu kuyiga ngasi mango, okurhanya bwenene, n’okusalira. (Yer. 17:7, 8; Kl. 2:6, 7) Kobinali Yehova arharhuhûna binji bwenene. Ebi arhuhûnyire biyerekinwe kwa bofofi omu lwandiko lw’Omuhanûzi 12:13, ludesire ntya: “Orhinye [oyobohe] Nyamuzinda onashimbe amarhegeko gage, bulya gwo mukolo gwa ngasi muntu.” Erhi rhwakayoboha Nnâmahanga, rhwanaba n’obuhashe bw’okulwisa amarhangulo garhuhikira omu mango gayisha n’okuba n’oburhwali. Nta kantu koshi-koshi kayish’ihasha okushereza obwîra bwirhu haguma na Yehova. w23.06 buk. 18-19 cif. 17-19
Lw’Iyinga, Nsiku 13 Mwezi gwa 7
Loli oku byoshi namabijira bihyahya.—Maf. 21:5.
Omulongo gwa 5 gurhondire n’ezi nderho zikulikire: “Olya wali otamire oku ntebe aderha, erhi.” (Maf. 21:5a) Ezo nderho zo ntangiriza omu kasharhu kone Yehova aganire omu citabu c’Amafulûlo kugerera ebibonekerezi. Arhali malahika erhi ciru Yezu orhuhîre eyo myanzi y’okurhuyemeza n’obwalagale, cikone Yehova yene orhuhîreyo! Ebyo biyerekine oku rhwanalangalira bwenene ebi adesire enyuma z’aho. Bulya gurhi rhudesire ntyo? Bulya Yehova ‘arhankarhebana.’ (Tt. 1:2) Ezo nderho ziyerekine oku ebi rhusomire omu citabu c’Amafulûlo 21:5, 6 kobinali byahikirira. Rhuganirirage oluderho “Loli.” Oluderho lw’Ecigiriki lwahindwirwe “loli” lukolesibwe kanji-kanji omu citabu c’Amafulûlo. Mahugûlo maguma gayerekine oku olo luderho lunakolesibwe omu “kukengeza omuntu oli wasoma oku asegeze obwenge bwage oku byaderhwa enyuma z’aho.” Bici Nnâmahanga adesire enyuma z’aho? Aderha ntya: “Byoshi namabijira bihyahya.” Kobinali, Yehova ali aganira lugenda empindulo zaba omu mango gayisha. Cikone kuli ye eco ciragane ciri c’okuli canahikirira, co cirhumire adesire omu njira eyerekine nk’ezo mpindulo ziri nk’ezahikirire.—Iz. 46:10. w23.11 buk. 3 cif. 7-8
Lwa Kasi, Nsiku 14 Mwezi gwa 7
Erhi acihuluka, arhondera avugumula emirenge.—Mt. 26:75.
Entumwa Petro agendekire alwisa obuzamba bwage. Rhuganirire nyiganyo nsungunu. Erhi Yezu ahugûla gurhi akalibuzibwemwo n’okufâ ly’ahikiriza obulebi bw’Ebibliya, Petro amukalihira. (Mk. 8:31-33) Kabirhi koshi-koshi, Petro n’ezindi ntumwa bakag’ija kadali lugenda owali mukulu egarhi kabo. (Mk. 9:33, 34) Omu budufu buzinda embere z’okufâ kwa Yezu, ho n’aho buzira kurhanya Petro atwa mulume muguma okurhwiri. (Yn. 18:10) Obo budufu bo n’obo, Petro arhondera okuyoboha anahakana kasharhu koshi-koshi omwîra wage Yezu. (Mk. 14:66-72) Oko kwarhuma Petro alaka bwenene. Yezu arhalekaga entumwa yage yal’ivunisire omurhima. Enyuma z’okufûka kwage, aha Petro obulyo bw’okucib’imuyereka oku amuzigire. Yezu abwira Petro akole n’obwirhohye nka lungere w’ebibuzi byage. (Yn. 21:15-17) Petro ayemera okujira ogo mukolo. Ali e Yeruzalemu olusiku lwa Pentekoste anali egarhi k’Abakristu barhanzi bashigagwa amavurha kugerera iroho litagatifu. w23.09 buk. 22 cif. 6-7