Faatoilaloina le Pule a le Agasala o i le Tino Augavale
“O le loto i la le tino o le oti lea; a o le loto i la le Agaga o le ola lea ma le manuia.”—ROMA 8:6.
1. Mo le ā le fuafuaga na foafoaina ai tagata?
“ONA faia lea e le Atua o le tagata i lona faatusa, o le faatusa o le Atua na ia faia ai o ia; na faia e ia o i laua o le tane ma le fafine.” (Kenese 1:27) O le faatusa, o se faaatagiaina mai lea o se mea autū po o se puna na mafua mai ai lea mea. O lea, na foafoaina ai tagata ina ia faaatagiaina mai ai le mamalu o le Atua. O le faaalia o uiga o le Atua—e pei o le alofa, le agalelei, le faamasinotonu, ma le tulaga faaleagaga—i mea uma lava latou te faia, latou te aumaia ai le viiga ma le faaneeneega i Lē na Foafoaina Mea, faapea le fiafia ma le faamalieina ai o i latou lava.—1 Korinito 11:7; 1 Peteru 2:12.
2. Na faapefea ona misia e le uluai ulugalii faaletagata le faailoga?
2 O le uluai ulugalii lea na foafoaina i le lelei atoatoa, sa faaauupegaina lelei mo lenei matafaioi. I le pei o ni faʻata, ua matuā susulu mai ina ua maeʻa ona faaiilaina, sa faapena lo la mafai ona faaatagia atu le mamalu o le Atua i le atamai silisili ma le faamaoni. Peitai ane, na la faatagaina lena taunuuga silisili ona lelei e faaleagaina, ina ua la filifili ma le loto i ai e lē usiusitai i Lē na Foafoaina i laua, o le Atua lea. (Kenese 3:6) Ona o lena tulaga, sa lē mafai ai loa ona la toe faaatagia atu atoatoa le mamalu o le Atua. Na la see ese mai le mamalu o le Atua, ma lē maua ai le fuafuaga na mafua ai ona foafoaina i laua i le faatusa o le Atua. I se isi faaupuga, ua la agasala.a
3. O le ā le uiga moni o le agasala?
3 Ua fesoasoani lenei ia tatou malamalama ai i le uiga moni o le agasala, lea ua ponā ai le faaatagiaina e le tagata o le faatusa ma le mamalu o le Atua. Ua lē paia le tagata ona o le agasala, o lona uiga, ua lē mamā ma pisipisia i se uiga faaleagaga ma i le itu i amioga. O tagata uma lava, ona o ni ē tupuga mai ia Atamu ma Eva, ua fananau mai i lena tulaga pisipisia ma le lē mamā, ua lē taulau ai ona latou faataunuuina mea sa faatalitalia e le Atua mai ia i latou o lana fanau. Ma o le ā le iuga? Ua faapea mai le Tusi Paia: “Faapei ona oo mai o le agasala i le lalolagi i le tagata e toatasi, o le oti foi ona o le agasala, ona oo mai ai lea o le oti i tagata uma lava, auā ua agasala uma lava.”—Roma 5:12; faatusatusa i le Isaia 64:6.
Le Pule a le Agasala o i le Tino Augavale
4-6. (a) O le ā le manatu o le toatele o tagata i aso nei i le agasala? (e) O ā iuga ua maua mai i manatu faaonaponei e uiga i le agasala?
4 O le toatele o tagata i aso nei e manatu o i latou o ni tagata e mamā, e lē ponā, pe lē agasala. O le mea moni, o le upu lea agasala, e matuā lē iai lava i le tele o upu o tautatala i ai tagata. Atonu o le a latou talanoa i sese, le lē faautauta, ma le lē fuafua lelei. Ae ā le upu agasala? E seāseā lava! Ua taʻua e Alan Wolfe, o se polofesa i mataupu faasamasamanoa o le olaga e faapea, e oo foi ia i latou o ē o loo faapea mai lava e talitonu i le Atua, latou te manatu o “ana aʻoaʻoga ua faavae aʻe i se vaega o ni manatu e uiga i amio ae lē o se tulafono maʻoti tau i amio, o ‘fautuaga e 10’ na i lo o tulafono e 10.”
5 O le ā le iuga o nei ituaiga o mafaufauga? O le faafitia, po o le faagalogaloina, o le iai moni o le agasala. Ua tupu mai ai i lenei mea se tupulaga o tagata ua iai ni uiga e sili ona leaga e faatatau i le saʻo ma le sese, o ē ua saoloto e faatulaga a latou lava tulafono tau i amio ma manatu ai e leai se tasi e pule mai i so o se mea ua latou filifili e fai. O ituaiga o tagata na, o le fiafiaga o le faavae autū lea e faamasinoina ai se gaoioiga pe ua saʻo po ua sese.—Faataoto 30:12, 13; faatusatusa i le Teuteronome 32:5, 20.
6 Mo se faataitaiga, i se polokalama o faatalanoaga i le televise, na valaaulia ai talavou e faaali ni o latou manatu e uiga i mea ua taʻua o agasala e fitu e sili ona matautia.b Na faapea mai le isi o ē na auai: “E lē o se agasala le faamaualuga. O se mea tatau lou mitamita ia te oe lava.” E tusa ai ma le paie, na faapea mai le isi: “E lelei foi i nisi taimi ona uiga faapena. . . . O nisi taimi e lelei ai pe a mālōlō lelei ma iai sina taimi mo oe lava.” E oo lava i lē na faafoeina le polokalama na ia faapea mai: ‘O agasala e fitu e sili ona matautia e lē o ni gaoioiga leaga, ae ua na o ni manatu e oso aʻe i le tagata, na e mafai ona faafiufiu ai, ma e matuā olioli ai foi.’ Ioe, a o agaʻi ina mou atu le upu agasala, ua mou atu ai foi ma faalogona agasala, ae ia manatua pea, o faalogona agasala o le tuufaafeagai moni lava o faalogona lelei.—Efeso 4:17-19.
7. E tusa ai ma le Tusi Paia, ua faapefea ona aafia tagata i le agasala?
7 I se matuā feteenaiga ma lenei mea, ua taʻua manino mai ai e le Tusi Paia e faapea: “Ua agasala tagata uma lava, ma ua le oo i le viiga mai le Atua.” (Roma 3:23) E oo lava i le aposetolo o Pauro na ioe e faapea: “Ua ou iloa e leai se mea lelei ua nofo i totonu ia te au, o loʻu tino lea; auā ua ia te au le loto atu, a ou te lei iloa ona fai o le mea lelei; auā ou te le faia o le mea lelei ou te loto i ai, a o le mea leaga ou te le loto i ai, o le mea lea ou te faia.” (Roma 7:18, 19) Sa leʻi na ona faatuutuu ai o Pauro i inā i ona lagona tiga. Peitai, talu ai na ia iloa lelei le mamao ua paʻū ese ai le tagata mai le mamalu o le Atua, o lea na ia lagonaina ai tiga uma o le pule a le agasala i le tino augavale. Na ia alaga mai: “Aue o aʻu le tagata malaia! o ai sē laveai ia te au ai le tino o lenei oti?”—Roma 7:24.
8. O ā fesili e ao ona tatou fesiligia ai i tatou lava? Aisea?
8 O le ā sou manatu i ai i lenei mataupu? Atonu e te ioe, talu ai o oe o sē e tupuga mai ia Atamu, ua e lē lelei atoatoa ai foi la e pei o isi uma tagata. Ae pe ua faapefea e lena iloa ona aafia ai ou manatu ma le auala o loo e ola ai? Pe e te manatu ea i ai o se vala moni o le olaga ma e tau lava ina faia so o se mea e masani ona tatou faanaunau i ai? Po o le mea, o loo e faia se taumafaiga faifai pea ina ia faatoilaloina ai le pule a le agasala o i le tino augavale, i le tauivi lea e matuā faaatagia atu i se tele e te mafaia, le mamalu o le Atua i mea uma e te faia? E ao ia i tatou taitoatasi ona matuā mafaufau mamafa i lenei mea, pe a manatu atu i upu a Pauro e faapea: “O e i la le tino e loto atu i latou i mea a le tino; a o e i la le Agaga e loto atu i mea a le Agaga. Auā o le loto i la le tino o le oti lea; a o le loto i la le Agaga o le ola lea ma le manuia.”—Roma 8:5, 6.
Loto atu i la le Tino
9. Aisea ua uiga ai faapea o “le loto i la le tino o le oti lea”?
9 O le ā na uiga i ai Pauro ina ua ia faapea mai “o le loto i la le tino o le oti lea”? O le upu “tino” ua masani ona faaaogā i le Tusi Paia e faasino atu i le tagata, i lona tulaga lē lelei atoatoa, ‘na afuafua mai ma le agasala’ i le avea o sē ua tupuga mai ia Atamu o lē na fouvale. (Salamo 51:5; Iopu 14:4) O lea na timai atu ai Pauro i Kerisiano ina ia aua neʻi o latou loto atu i faanaunauga agasala, ma tuinanauga o le tino augavale lē lelei atoatoa. Aisea e lē tatau ai? I nisi foi o upu a Pauro na ia taʻu mai ai ia i tatou galuega a le tino ona ia faaopoopo mai lea o le lapataiga e faapea: “O e faia mea faapena e le fai le malo o le Atua mo latou tofi.”—Kalatia 5:19-21.
10. O le ā le uiga o le “loto” atu?
10 Ae pe ua lē telē ea le eseesega i le va o le loto atu i se mea ma le faia o lea mea? E moni, e lē faapea o taimi uma lava e mafaufau ai i se mea, o le a faia ai lena mea. Peitai ane, o le loto atu i ai o lona uiga ua sili atu na i lo le na ona tau i ai o mafaufauga. O le upu na faaaogā e Pauro o le phroʹne·ma i le faa-Eleni, ma ua faasino i le “auala e mafaufau ai, tuu i ai le mafaufau, . . . o faanaunauga, o moomooga, o tauiviga.” O lea la, o “le loto i la le tino” o lona uiga ua faatonutonuina, mauaina, puleaina, ma taaina i tuinanauga o le tino augavale.—1 Ioane 2:16.
11. Na faapefea ona loto atu Kaino i la le tino, ma o le ā na iu i ai?
11 Ua faataitaia lelei mai le manatu e laasaga na uia e Kaino. Ina ua mapuna aʻe le lotoleaga ma le ita i le loto o Kaino, sa lapataia o ia e Ieova le Atua: “Se a le mea ua e ita ai? Se a foi ua faaūū ai ou mata? Pe afai e te amio lelei e te le maua ea le fiafia? a e afai e te le amio lelei o loo taoto i le faitotoa le agasala. E uai atu lona manao ia te oe, e te pule foi oe ia te ia.” (Kenese 4:6, 7) Sa tuu atu ia Kaino se filifiliga. Po o le a ia “amio lelei” ea, o lona uiga, ia tuu atu lona mafaufau, ona faanaunauga, ma moomooga i se mea lelei? Po o le a faaauau pea ona ia loto atu i le tino ma taulai atu lona mafaufau i faanaunauga leaga na ua nofo i lona loto? E pei ona faamatalaina e Ieova, sa “taoto i le faitotoa” le agasala, ma faatalitali ai e puna aʻe ma faaleagaina ai Kaino pe a ia faatagaina. Na i lo o lona tau ma ‘taumafai e pule’ ina ia tetee atu i ona tuinanauga o le tino, ae na faataga e Kaino e puleaina o ia—seia oo i se iuga malaia.
12. O le ā e ao ona tatou faia ina ia lē ō atu ai “i le ala o Kaino”?
12 Ae faapefea i tatou i aso nei? E mautinoa lava tatou te lē mananao e savavali “i le ala o Kaino,” e pei ona auē ai Iuta e tusa ma nisi o Kerisiano o le uluai senituri na oo i ai na mea. (Iuta 11) Seʻi aua lava neʻi o tatou fai faamolemolega ma manatu faapea e lē afaina lava sina tuinanauga laitiiti ma sina faatinoina o le saolotoga i nisi o mea. Na i lo o lea, e ao ona tatou mataala e matauina so o se taaʻiga lē faaleatua ma e leaga, e ono oo mai i o tatou loto ma mafaufau ma ia vave ona aveesea a o leʻi mauaa. O le faatoilaloina o le pule a le agasala i le tino augavale e amata mai i totonu o o tatou loto.—Mareko 7:21.
13. E mafai faapefea i se tagata ona “maileia i lona lava tuʻinanau”?
13 Mo se faaaoaoga, atonu e taia ou mata i se vaaiga matautia pe matagā po o se mea e matuā uunaia ai ni lagona. Atonu o se ata i se tusi po o se mekasini, se ata i le tifaga po o le televise, se faasilasilaga faatosina i se laupapa, po o se tulaga moni lava foi o tupu. O lena mea e lē tau manaomia ona muai taʻu mai auā e mafai ona tupu—ma ua tupu. Peitai ane, o lenei mea po o lenei vaaiga, e ui atonu e na o ni nai sekone e faaali mai ai, ae agaʻi ina opeopea ai pea i le mafaufau ma toe manatunatu pea i ai mai lea taimi i lea taimi. O le ā lau gaoioiga e fai pe a tupu lena mea? Pe vave ea ona e gaoioi e faatoilaloina lena mafaufauga ma aveese mai lou mafaufau? Po o le a e faatagaina e tuu ai pea i lou mafaufau, atonu e toe fafagu mai ai pea le mea na tupu i taimi uma e te manatua ai? O le faia o le gaoioiga mulimuli lena na taʻu atu, o le matautia lea o le amataina o le gasologa o mea na sa faamatala mai e Iakopo e faapea: “A ua taitasi ma faaosoosoina, pe a tosina ma maileia i lona lava tuʻinanau; pe a to le tuʻinanau ona fanau mai ai lea o le agasala; a matua le agasala ona fanaua mai ai lea o le oti.” O le mafuaaga lena na faapea mai ai Pauro: “O le loto i la le tino o le oti lea.”—Iakopo 1:14, 15; Roma 8:6.
14. O ā mea o loo tatou fesagai i aso taitasi, ma e ao faapefea ona tatou tali atu i ai?
14 O le ola e pei ona tatou ola ai i se lalolagi ua viiviia ai amioga lē mamā faaleituaiga, o faiga sauā, ma le matapeapea i mea faitino—lea ua faamatilatila mai ma le saoloto i tusi, o mekasini, o tifaga, o polokalama i televise, ma musika tautaua—ua taia moni ai lava i tatou i mafaufauga ma manatunatuga sese i aso taitasi. O le ā lau tali atu i ai? Pe e te lagona ea le faagaeetia ma le faafiafiaina i nei mea uma? Po o ia te oe le lagona e pei ona sa iai i le tagata amiotonu o Lota, o lē “sa tiga i le amio faamatāitu a e faaletaupulea; . . . sa tiga lona loto faamaoni . . . i a latou amio faaletaupulea”? (2 Peteru 2:7, 8) Ina ia manumalo i le faatoilaloina o le pule a le agasala o i le tino augavale, tatou te manaomia ai ona filifili e fai e pei ona sa faia e le faisalamo: “Ou te le tuu i oʻu luma se mea leaga; ou te ʻinoʻino i le amio a ē liliu ese, e le pipii mai lea ia te au.”—Salamo 101:3.
Loto atu i la le Agaga
15. O le ā le fesoasoani ua tatou maua e faatoilaloina ai le pule a le agasala o loo ia i tatou?
15 O se mea e mafai ona fesoasoani ia i tatou e faatoilaloina ai le pule a le agasala i le tino augavale, o lena na taʻu mai e Pauro e faapea: “O le loto i la le Agaga o le ola lea ma le manuia.” (Roma 8:6) O lea, na i lo o le puleaina e le tino, e ao ona taaʻia o tatou mafaufau e le agaga ma tutupu aʻe ai i mea a le agaga. O ā na mea? I le Filipi 4:8, ua lisiina mai ai e Pauro: “Le au uso e, o le toe upu lenei; o mea uma ua moni, o mea uma ua taʻuleleia, o mea uma ua tonu, o mea uma ua mamā, o mea uma ua matagofie, ma mea uma ua logoleleia, afai foi o se isi amio lelei, po se tasi mea e viia, ia outou manatunatu i ia lava mea.” Seʻi o tatou vaavaai totoʻa la i ai ma ia iai se malamalamaga lelei i mea e ao ona tatou manatunatu pea i ai.
16. O ā uiga na faalaeiauina i tatou e Pauro ina ia “manatunatu” pea i ai, ma o le ā e aofia ai i uiga taitasi?
16 Muamua lava, na lisi mai e Pauro uiga tau amio e valu ma faatomua mai na uiga taitasi i le faaupuga “o mea uma ua.” O lenei faaupuga e faaalia ai e lē o saisaitia Kerisiano ina ia mafaufau e tau lava o mataupu faale-Tusi Paia po o mataupu faalelotu i taimi uma. Ua iai le anoanoai o mataupu e mafai ona tatou mafaufau atu i ai. Ae o le mea tāua, e ao ona ogatasi na mea ma uiga o amioga mamā e pei ona faapatino mai e Pauro. Ua fetaui ona uai atu o tatou manatu i “mea” uma taitasi ua sii mai e Pauro. Seʻi o tatou iloiloina faasolosolo la.
◻ O le “moni” e tele isi mea e aofia ai na i lo o le tau ina moni pe sese. O lona uiga ia faamaoni, ia saʻo, ma ia maufaatuatuaina, o se mea e moni, ae lē tau ina faafoliga mai o loo faapea.—1 Timoteo 6:20.
◻ O le “taʻuleleia” e faasino atu lea i mea ua faamamaluina ma faaaloalogia. E toe fafagu mai ai se lagona o le faaaloalo, o se mea e faasilisilia, e malualii, ma faamamaluina na i lo o se mea e leaga ma maulalo.
◻ O le “tonu” o lona uiga o le ausia o tapulaa a le Atua, ae lē o tapulaa a tagata. E faatumu e tagata o le lalolagi o latou mafaufau i faufauga lē tonu, ae ao ona tatou mafaufau pea ma ia fiafia i mea e tonu i le silafaga a le Atua.—Faatusatusa i le Salamo 26:4; Amosa 8:4-6.
◻ O le “mamā” o lona uiga e lē ponā ma paia e lē gata i amioga (faaleituaiga po o isi vala) ae i manatunatuga foi ma uunaiga o le loto. Ua faapea mai Iakopo: “O le poto mai lugā e muamua ona mamā.” O Iesu o lē e “mamā,” o le Faaaoaoga atoatoa ona lelei lea mo i tatou e manatunatu i ai.—Iakopo 3:17; 1 Ioane 3:3.
◻ O le “matagofie” o se mea e faatupu ma faagaee aʻe ai le alofa i isi. E ao ona tatou “manatunatu foi le tasi i le tasi, ina ia taufaatupu ai le alofa ma galuega lelei,” na i lo o le tuu o o tatou mafaufau i mea e mapuna aʻe ai le ita, le lotoa, ma fefinauaiga.—Eperu 10:24.
◻ O le “logoleleia” o lona uiga, e lē tau ina “lelei se talaaga” pe “lelei se lipoti” ae i le tulaga o gaoioiga, ia maua ai se faalaeiauga ma se faamālō. E tuu o tatou mafaufau i mea e mamā ma faalaeiauina ai na i lo o mea e faaleagaina ma faatiga ai.—Efeso 4:29.
◻ O le “amio lelei” o lona uiga autū lava o le “lelei” po o le “silisili ona lelei tau amio,” ae mafai foi ona uiga i le silisili ona lelei i so o se mea lava. O lea, e mafai ai ona tatou talisapaia uiga tāua, o lelei, ma mea ua faataunuuina e isi i le ogatusa ma tapulaa a le Atua.
◻ O mea ua “viia” ua matuā moni lava lea, pe afai o le Atua e aumai ai le viiga, po o le viiviia foi e se tasi ua iai le pule o lē ua faamaonia e le Atua.—1 Korinito 4:5; 1 Peteru 2:14.
Le Folafolaga o le Ola ma le Manuia
17. O ā faamanuiaga e iu i ai ona o “le loto i la le Agaga”?
17 Pe a tatou usitaia timaiga a Pauro ma “manatunatu i ia lava mea,” o le a tatou manuia ai i “le loto atu i la le Agaga.” O iuga e lē gata i faamanuiaga o le olaga, le ola e faavavau i le lalolagi fou ua folafolaina, ae faapea foi ma le filemu. (Roma 8:6) Aisea? Auā ua puipuia o tatou mafaufau mai aafiaga leaga o mea a le tino, ma ua lē toe soona aafia ai i tatou mai le tauiviga tiga i le va o le tino ma le agaga e pei ona faamatala mai e Pauro. O le teteeina o faatosinaga a le tino, tatou te maua ai foi le filemu ma le Atua “auā o le loto i la le tino o le ita lea i le Atua.”—Roma 7:21-24; 8:7.
18. O le ā le taua o loo sii mai e Satani, ma e mafai faapefea ona tatou manumalo mai ai?
18 O loo faia e Satani ma ana ʻau mea uma latou te mafaia ina ia faapuaoa ai lo tatou faaatagia atu o le mamalu o le Atua. Latou te taumafai e pulea o tatou mafaufau e ala i le puluti atu i ai o tuinanauga o le tino, i le iloa o lenei mea o le a iu ai ina avea i tatou ma fili o le Atua ma oo ai i le oti. Ae mafai ona tatou sao manumalo mai i lenei taua. I le pei o Pauro, e mafai foi ona tatou folafola atu e faapea: “E faafetai lava i le Atua, auā o Iesu Keriso lo tatou Alii” ona ua saunia mo i tatou ala e faatoilaloina ai le pule a le agasala o i le tino augavale.—Roma 7:25.
[Faaopoopoga i lalo]
a E faaaogā faalauaitele e le Tusi Paia le veape Eperu cha·taʼʹ ma le veape Eleni ha·mar·taʹno e faamatala ai le “agasala.” O nei uma upu, o lona uiga o le “misia,” i le tulaga o le misia po o le lē ausia o se sini, se faailoga, po o se taulaiga.
b E tusa ai ma tulaga masani, o agasala e fitu e sili ona matautia, o le faamaualuga, le losilosivale, o tuinanau leaga, le matauʻa, le faaatuatuvale, le ita, ma le paie.
Pe Mafai ona E Faamatala?
◻ O le ā le agasala, ma e mafai faapefea ona tuputupu aʻe e avea ma pule i le tino augavale?
◻ E mafai faapefea ona tatou faatoilaloina “le loto i la le tino”?
◻ O le ā e mafai ona tatou faia e faateleina ai “le loto i la le Agaga”?
◻ Ua faapefea i “le loto i la le Agaga” ona aumaia ai le ola ma le filemu?
[Ata i le itulau 15]
Na faataga e Kaino faanaunauga o le tino e puleaina o ia seia oo ai i lona lava malaia
[Ata i le itulau 16]
O le loto atu i la le agaga o lona uiga o le ola ma le filemu