Tala o Mea na Tutupu Mai le Tusi Tausaga 2011
Itulau e 170 palakalafa 2 e oo i le itulau e 173 palakalafa 4:
O ULUA‘I FAIEVAGELIA
Sa faaaogā e faife‘au faataimi atoa uila vili vae e galuea‘iina ai oganuu mamao, ma sa momoe i so o se mea o le atunuu na maua ai fale po o ni faaputuga vao mamago. E matitiva tagata, ae na fiafia e faalogo i le fe‘au o le malo. O le i‘uga, na faaalu ai e nei faife‘au tala‘i faataimi atoa le 150 po o le 200 itula i le masina i le galuega tala‘i, na lipotia mai e se tasi o i latou le 239 itula i le masina e tasi! Na mātaulia la latou galuega tala‘i i le maelega, lototetele ma le finafinau. O le faamatalaga lenei a se tuafafine na alu atu i le tala‘iga mo le taimi muamua:
Na fesili atu se tasi o tuafafine maelega mai i Finilani iā te ia, “E te iloa ti‘eti‘e uila?”
Na tali mai i ai, “Ou te iloa.”
Sa fai atu loa ma le fiafia le tuafafine mai i Finilani, “Ia ta ō loa i Sarema,” o se motu pito i telē i Esitonia, e tusa ma le 125 maila le mamao.
Ina ua la taunuu i le nuu muamua o le motu o Sarema, na faapea atu le tuafafine mai Finilani: “Amata atu oe i inei, ae ou alu e amata mai i le isi pito. Ae ta fetaui i le ogatotonu o le nuu i le afiafi.” O le taimi muamua lenei faato‘ā tala‘i ai le tuafafine fou. Ae o le fale muamua lava na asiasi atu i ai, na ia lagona ai le fesoasoani a Ieova ma vave ona maua le lototele e olioli ai i le malaga atoa.
O Hellin Aaltonen (na igoa mulimuli ane iā Grönlund) na feiloa‘i ma tagata mai le motu o Vormsi, ma ia iloa ai, e ese le gagana e latou te tautatala ai.
Na ia fesili atu i tagata o le motu, “E tou te iloa tautatala i le gagana Esitonia?”
Na latou tali ane, “E leai, e matou te tautatala i le gagana Suetena.”
Na toe fesili atu Hellin, “E i ai la ni a outou tusi faitau i le gagana Suetena?”
Na vave ona latou tali mai, “Ua tele tausaga e matou te le‘i toe mauaina lava ni tusi i le gagana Suetena.”
Ina ua iloa e mana‘omia e tagata Vormsi ni lomiga i le gagana Suetena, na manatu ai Hellin e asiasi atu ma Fanny Hietala i le motu, o lē e tautala i le gagana Suetena.
Na faapea mai Hellin: “Na ma aveina tusi uma i le gagana Suetena mai le ofisa ma malaga atu loa i se vaa. E tolu aso na ma galulue ai i le motu atoa, ma na toeitiiti lava uma ona tufa atu a ma tusi. I le sefulu tausaga mulimuli ane, na ou faalogo ai e iai se uso i Suetena na a‘oa‘oina le upu moni mai i tusi na ia maua i Vormsi!” Ua toe iloa ai fo‘i e le ‘autala‘i o le Malo, le moni o upu i le Failauga 11:6: “Ia e lūlū fatu i le taeao ma aua ne‘i mālōlō lou lima se‘ia oo i le afiafi; auā e te lē iloa po o lē fea e taulau manuia.”
LU‘I NA FESAGA‘I MA FAIFE‘AU FAATAIMI ATOA
E le‘i faigofie la latou galuega. I le taumālūlū, e faimalaga ai i latou a lē i mea e faasee ai i le aisa, e savavali mo le 12 i le 24 maila i le aso. Na ma‘ati‘ati le mālūlū, ma e seāseā fo‘i maua ni fale lelei e nonofo ai. E na o mea‘ai ma isi mea e mana‘omia moni na latou aveina, ona sa tatau fo‘i ona ave pusa tusi. Sa faafaigatā ona uia auala ona ua faaleagaina i le mamafa o timuga. O le tele o pō, e latou te onosa‘i ai e momoe i fafo. O lenei vala faigatā o le auaunaga, e mana‘omia ai ona matuā malosi le tino ma tumau. Ae o ā lagona o nei faife‘au maelega e faatatau i la latou auaunaga?
Na faapea mai Vilho Eloranta, o se uso maelega mai Finilani, o lē na galue faataimi atoa i oganuu eseese mo le tele o masina: “Na ou maua i taimi uma mea tāua na ou mana‘omia. O le tele o taimi, e maua a‘u mea‘ai ma mea ou te moe ai i le pō, e ala i le faafesuia‘i ma lomiga. E lē tau mana‘omia ni tupe. A oo i le afiafi, e amata ona ou su‘e se nofoaga ou te moe ai. O le tele lava o aiga na latou talia a‘u e moe i o latou fale, aemaise pe afai ua leva le afiafi, pe e mamao fo‘i le isi fale e sosoo mai.”
Ua faapea atili mai Vilho, “Sa sili ona ou manatu mamafa e faaoo atu le fe‘au o le Malo i tagata, ma e le‘i avea na tulaga faigata, ma mea e faaitiitia ai le lotomalie ma le olioli na ou maua mai i le galuega tala‘i.”
Na asā e na uso ma tuafāfine galulue mamafa le ala mo le faateleina o le galuega i le lumana‘i, e ala i le tufaina atu o le anoanoa‘i o lomiga. I le 1929, e 53,704 tusi ma tama‘itusi na tufaina atu e se ‘aufaievagelia to‘aitiiti.
Na manatua e Adolf Kose: “Pe ā ma le 30 faife‘au faataimi atoa i Esitonia, na latou galuea‘iina le atunuu atoa, a o le‘i oo i le Taua Lona Lua a le Lalolagi.”
O loo faalogoina pea āuga lelei o galuega na faia e na tagata tala‘i filigā i le amataga. O se faaa‘oa‘oga, i le amatamataga o tausaga o le 1990, na feiloa‘i ai Molimau a Ieova ma Ruta, o se tinā matua. Na foliga mai e masani o ia i le fe‘au o le Malo. Na ia manatua, i le silia ma le 60 tausaga ua mavae, na faalogologo ai i se tagata A‘oga o le Tusi Paia mai Siamani, na asiasi faalua ane i lona tuaoi. I le taimi nei, e ui ina logonoa ma ua pulapula la goto lona soifua, ae ua iloa e Ruta o le upu moni lea, na ia talia se su‘esu‘ega faale-Tusi Paia ma papatisoina—ae ua toeitiiti atoa le 70 tausaga talu mai le ulua‘i taimi na feiloa‘i ai ma Molimau a Ieova!