Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • yp mata. 19 itu. 150-157
  • Aiseā e Faalavelave Soo ai Tamaiti ia te A‘u?

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • Aiseā e Faalavelave Soo ai Tamaiti ia te A‘u?
  • Fesili ua Fesili Mai ai Talavou—Tali e Aogā
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • E Lē o se Mea Mālie
  • Le Māfuaaga ua Latou Faia Ai
  • Taofia o Faiga Faasoesa
  • Ia Faasusulu Atu Lou Malamalama
  • O le ā le Leaga o le Tauimasui?
    Ala Mai!—2002
  • O ā Mea e Tatau Ona Ou Iloa e Faatatau i le Faaleagaina i Faiga Taufeusuaʻiga?
    Tali i Fesili e 10 a Talavou
  • E Faapefea Ona Ou Fesagaʻi ma Gaoioiga Faatosina Matagā i Faiga Taufeusuaʻiga?
    Ua Fesili Mai Talavou
  • E Faapefea Ona Ou Faafetaia‘ia Omiga Mai Aumea?
    Fesili ua Fesili Mai ai Talavou—Tali e Aogā
Faitau Atili
Fesili ua Fesili Mai ai Talavou—Tali e Aogā
yp mata. 19 itu. 150-157

Mataupu 19

Aiseā e Faalavelave Soo ai Tamaiti ia te Aʻu?

O le auala e savali ai le tama e faigofie ai ona iloa atu e fou. O ona uiga lē mautonu e uiga ia te ia lava, ua fememeaʻi o ia i lona siʻomaga fou. Ua vave lava ona iloa atu e tamaiti tuai o ia o se tamaitiiti e fou i le aʻoga. E leʻi umi lava ae siʻomia o ia e talavou ma amata loa ona laga atu ma faifai ia te ia! Ua mu ona taliga, o lea ua ia sola atu ai i se mea e latalata ane e lafi ai—o le fale lē taʻua. E lagona atu i le puipui le tatagi mai o taliēga.

O LE tauemuina, o le faaliliina, ma le faalumaina, o isi ia o uiga sauā e faapasi ai le taimi o nisi o talavou. E oo lava i taimi o le Tusi Paia, na faaalia ai e nisi o talavou se uiga lē alofa. O se faataʻitaʻiga, na iai se vaega o tama talavou sa taufaifai i le perofeta o Elisaia. O le manatu faatauvaa i lona tulaga, na tauvalaau atu ai ma le lē faaaloalo talavou e faapea: “Le ulu tula e, alu ae ia. Le ulu tula e, alu ae ia.” (2 Tupu 2:23-25) I aso nei, e toʻatele talavou ua faia uiga taitutusa faapea ina ia faalumaina ai, ma faatigā ai i isi.

“O aʻu lava e lamoʻimoʻī i la matou vasega iva,” o le tala lea a se tasi o tusitala o le Growing Pains in the Classroom. “I le avea o aʻu ma tamaitiiti e sili ona atamai ma sili ona puupuu i totonu o le potu sa avea o se tuufaatasiga e oo mai ai mala mai tamaiti o vasega maualuluga: o ē sa lē mananaʻo e fasi aʻu ona o loʻu faatinoiti, na latou fasia aʻu ona o le avea ma se tama atamai. E faaopoopo atu i le taʻua o aʻu o le ‘mata fa’, sa taʻua foʻi aʻu o ‘se lomifefiloi fesavaliai,’ ma le tele o isi igoa faifai [upu faifai] e 800.” Na faaopoopo mai le tusitala o le tusi, The Loneliness of Children e faapea: “O tamaiti e lē atoatoa le malosi o le tino, e iai faafitauli i la latou tautala, po o iai ni faalētonu i o latou tino po o ni uiga, o mea na e taulaʻi i ai ulaga a isi tamaiti.”

O nisi taimi e puipui ai e talavou i latou lava e ala i le auai atu i se feupuaʻiga: e faateteleina ai upu faifai (e masani lava e faatatau i mātua o le isi) i le tasi. Ae o le toʻatele lava o talavou e matuā leai lava se mea e mafai ona latou faia pe a fesagaʻi ai ma le faasoesa mai o ē latou te tupulaga. Ua manatua e se tasi talavou faapea o nisi aso, ona o le faaliliina ma le faasoesa o tamaiti o le vasega, sa matuā fefe ai ma lē fiafia sa ia ʻmanatu ai o le a faasuati.’ Sa lē mafai ona ia uaʻi atu i ana meaaʻoga ona o lona popole i mea e ono fai ane e isi tamaiti ia te ia.

E Lē o se Mea Mālie

Po ua avea ea oe ma taulaʻiga o sauāga a ē tou te tupulaga? Atonu la e faamāfanafanaina oe i le iloa faapea e lē tagaʻi i ai le Atua o se mea mālie. Manatunatu i le tala a le Tusi Paia i le faigaʻai na fuafuaina e faailoga ai le teʻa o le atalii o Aperaamo o Isaako ma le susu. Ona o lona fuā i le tofi o le a maua e Isaako, sa amata ai e le atalii matua o Aperaamo, o Isamaeli, ona “tauemu” ia Isaako. Peitaʻi, e sili atu na i lo le fia mālie e masani ai, na iʻu ai le taufaalili i ‘sauaga.’ (Kalatia 4:29) Sa iloa e Sara le tinā o Isaako le tetee tele mai o lea tauemuga. Sa ia manatu i ai o se mea sa sili ona faalumaina ai le fuafuaga a Ieova i le saunia o se “fanau,” po o le Mesia, e ala mai i lana tama, o Isaako. Ona o le talosaga a Sara, na tuliesea ai Isamaeli ma lona tinā mai le aiga o Aperaamo.—Kenese 21:8-14.

I se tulaga talitutusa, e lē o se mea mālie foʻi le faasoesa ma le ʻanoʻanoa o uiga o isi talavou ia te oe—aemaise lava pe a latou faia ona o lou taumafai e ola aʻe i tapulaa a le Tusi Paia. O se faataʻitaʻiga ua lauiloa talavou Kerisiano i le fetufaʻi ma isi i lo latou faatuatuaga. Ae, e pei lava ona taʻua e se tasi vaega o molimau talavou a Ieova e faapea: “E tauemua i matou e tamaiti i le aʻoga ona o lo matou talaʻi mai lea fale i lea fale, ma e latou te taʻufaatauvaaina i matou ona o lena mea.” Ioe, e faapei o auauna faamaoni a le Atua i aso anamua, e toʻatele talavou Kerisiano ua “tofotofoina . . . i tauemuga.” (Eperu 11:36) E faamālō atu ia i latou ona o lo latou lototetele i le tumau ai i ia faifaiga!

Le Māfuaaga ua Latou Faia Ai

Ae peitaʻi, atonu o e tau mānatu i se auala e lē toe faalavelave atu ai ē faatigā ia te oe. Muamua lava, ia manatunatu i le auala ua māfua ai ona taufaalili. Ua fai mai le Tusi Paia i le Faataoto 14:13: “A o ʻataʻata lava, ua faanoanoa le loto.” E pasae aʻe toēga pe a taufaifai e se vaega o talavou se tasi. Ae latou te lē o ʻalalaga fiafia ona o le tulaga lelei i le loto.’ (Isaia 65:14) E masani lava ona avea toēga o se mea e ufiufi ai lagona lē mautonu i totonu. O tua atu o uiga faualuga, atonu o loo faapea moni mai ai lava ē faatigā: ‘E matou te lē fiafia ia i matou lava, ae o le taʻufaatauvaaina o le isi tagata e lelei ai o matou faalogona.’

O le fuā foʻi e uunaʻia ai osofaʻiga. Manatua le tala a le Tusi Paia i le talavou o Iosefa, o lē na faasagatau atu i ai ona lava uso ona o ia le pele a lona tamā. O le soona fuā na taʻitaʻia atu ai e lē gata i tala faatigā ae oo ai lava foʻi ina mafaufau i le fasioti tagata! (Kenese 37:4, 11, 20) E faapena foʻi i aso nei, o se tamaitiiti aʻoga o lē e ese le atamai pe fiafia foʻi i ai faiaʻoga e mafai ona faaosofia ai le fuā o lana tupulaga. O upu faalumaluma e foliga mai e ‘tuu ai o ia i lalo.’

O le faalogona lē mautonu, le fuā, ma le leai o se mautinoa totino e masani ona avea ma māfuaaga mo le faatauemu atu. Aiseā la, e leiloa ai fua lou mautinoa totino ona ua lē o iai i se isi talavou lena tulaga?

Taofia o Faiga Faasoesa

Ua faapea mai le faisalamo: “Amuia le tagata . . . e le nofo . . . i le nofoa o e tauemu.” (Salamo 1:1) O lou ʻau atu i na tauemuga ina ia liliu ese ai mai le uaʻi ane ia te oe e na o le faaauauina ai o le faalumaina. Ua faapea mai le fautuaga tauatua: “Aua le taui atu le leaga i le leaga i se tasi. . . A ia e faatoilaloina le leaga i le lelei.”—Roma 12:17-21.

Ua faapea atili mai le Failauga 7:9: “Aua le faataalise ona ita o lou loto; auā e tumau le ita i loto o e valelea.” Ioe, aiseā e te soona faamamafaina ai le taufaalilili mai? O le mea moni, e tigā pe a ula mai se tasi i sou pona po o le fai ma ana mea fiafia le taufaifai mai i se ila i ou foliga. E ui ona o ia faaupuga, e lē logoleleia, ae lē faapea ai e leaga. O lea la afai e faatigā atu se isi ma le lē iloa—po o le iloa foʻi—i se mea e te tigā ai, aiseā e te lotovaivai ai? Afai o le tala ua fai e lē o se upu leaga pe lē faaaloalo, taumafai e manatu i le uiga e mālie ai. E iai “ona po e ʻataʻata ai,” ma o le maitaita i le taufaalili mai e mafai ona soona maʻemaʻeā ai.—Failauga 3:4.

Ae ā pe afai e tigā pe matuā leaga le taufaalili? Ia manatua e manaʻo lē e faatauemu ina ia fiafia i lau tali atu, i le vaai atu o e faanoanoa. O le toe osofaʻi atu, le toe tali atu, po o le maligi o loimata atonu ua e uunaʻia ai lea tagata e faasoesa atili mai. Aiseā e faamalieina ai lena tagata i le vaai mai ua e lē fiafia? O le auala e sili ona lelei e ʻaloese mai ai o le faamasani lea i le lē manatu i ai i le lē amanaʻia o i latou.

Na faaauau atili mai le tupu o Solomona: “Aua foi e te manatu i upu uma ua faia [“Aua foʻi e te faalogo atu i mea uma e fai mai ai tagata”—Today’s English Version]; neʻi e faalogo i lau auauna o fetuu ia te oe; auā foi ua iloa lou loto, o oe lava ua atu lasi ona e fetuu i nisi tagata.” (Failauga 7:21, 22) O le “manatu” atu i upu leaga a ē tauemu o lona uiga ua e manatu tele i a latou faaiʻuga ua fai e uiga ia te oe. Pe moni la latou faaiʻuga? Na osofaʻia ma le lē tatau le aposetolo o Paulo e ana tupulaga lotoleaga, ae na ia tali atu faapea: “A o le mea matuā māmā lava ia te aʻu ona faamasinoina o aʻu e outou, po o le faamasinoga a tagata; . . . a o le na te faamasinoina aʻu o le Alii [Ieova] lea.” (1 Korinito 4:3, 4) Na matuā malosi lava le faiā a Paulo ma le Atua, na iai lona faatuatuaga ma le malosi i totonu ia te ia e tumau ai i osofaʻiga lē tonu.

Ia Faasusulu Atu Lou Malamalama

E iai taimi atonu e ulagia ai oe ona o le auala o ola ai lou olaga o se Kerisiano. O Iesu Keriso lava ia na onosaia ia “upu faasagatau.” (Eperu 12:3, NW) O Ieremia foʻi sa “fai . . . ma mea e tapisa ai i aso uma” ona o le tautala atu ma le lototele i le feau a Ieova. O le maumauaʻi tele o le faasoesa ane ia Ieremia sa mou ese atu ai uunaʻiga lelei na ia te ia mo sina taimi. Na ia faia ai se faaiʻuga faapea: “Ou te le taʻutaʻuina o ia [Ieova], ma ou le toe tautala i lona suafa.” Peitaʻi, o lona alofa mo le Atua ma le upu moni na uunaʻia moni ai o ia ina ia manumalo mai lona mataʻu.—Ieremia 20:7-9.

O nisi o talavou Kerisiano i aso nei ua tai faapena foʻi ona iai lagona o le lotovaivai. Ona o le naunau ia taofia le faaliliina, ua taumafai ai nisi ina ia nanā le mea moni faapea o i latou o Kerisiano. Ae o le alofa mo le Atua e masani ona uunaʻia ai i latou ina ia foʻia lo latou fefe ma ‘faasusulu atu lo latou malamalama’! (Mataio 5:16) O se faataʻitaʻiga sa faapea mai se tasi tama talavou: “Sa suia oʻu uiga. Sa ou lē toe vaai i le avea ma se Kerisiano o se avega mamafa a ua amata ona ou vaai i ai o se mea ou te mimita ai.” E te mafai ona e “mitamita” i le faaeaga o le iloaina o le Atua ma lona faaaogāina o oe e fesoasoani atu ai i isi.—1 Korinito 1:31.

Peitaʻi, seʻi aua lava neʻi avea oe o sē e māfua ai ni faiga leaga e oo mai ia te oe e ala i le faitioina o isi po o le tuuina atu i isi o se uiga faapea ua e manatu e sili atu oe. A maua se avanoa e tufa atu ai lou faatuatuaga, ia e faia “ma le agamalu ma le ava.” (1 Peteru 3:15) O lou talaaga mo le amio lelei e mafai ona faamaonia o lou puipuiga sili lea a o e iai i le aʻoga. E ui atonu e lē fiafia isi i lou tumau maumauaʻi, ae o le a masani ona latou faaaloalo ia te oe mo lena tulaga.

O se teine e igoa ia Vanesa sa taufaifai ia i se vaega o teine o ē sa latou fasia o ia, tulei solo, uunaʻi ese ana tusi mai ona lima—o ia taumafaiga uma ina ia faatupu se misa. Na oo lava ina latou sasaa atu se ipu susu sukalati i lona ulu ma lona ofu paʻepaʻe mamā. Peitaʻi sa lē taitai ona lolo atu o ia i le faaosoosoga. I se taimi mulimuli ane, sa fetaui ai Vanesa ma le taʻitaʻi o le vaega taufaaosooso i se tauaofiaga a Molimau a Ieova! “Sa ou ʻinoʻino lava ia te oe . . . ,” o le tala lea a lē sa muaʻi fiasifi. “Sa ou manaʻo e vaai tasi atu ia te oe ua mou lou uiga filemu.” Peitaʻi, o lona fia iloa o le auala sa faatumauina ai e Vanesa lona pulea totino sa taʻitaʻia atu ai i lona taliaina o se suʻesuʻega faale-Tusi Paia ma Molimau a Ieova. “Sa ou matuā fiafia lava i mea sa ou aʻoaʻoina,” sa ia faaauau mai e faapea, “ma o taeao ou te papatiso ai.”

O lea la, ia aua neʻi faatagaina “tala faatuʻiese” mai i au tupulaga e faavaivaia ai lou loto. Pe a fetaui ai, ia faaalia se uiga mālie. Ia taui atu le leaga i le lelei. Ia teena le faaolaolaina o le afi o feʻainaʻiga, ma i se taimi mulimuli ane e mafai ona lē toe naunau ē faasaunoa e taulaʻi atu ulaga ia te oe auā o le “leai [o] se fafie, e mate ai le afi.”—Faataoto 26:20.

Fesili mo Talanoaga

◻ E faapefea le silasila le Atua ia i latou o ē taufaalili ma le lē alofa i isi?

◻ O le ā e masani ona uunaʻia le faasoesa mai talavou?

◻ E mafai faapefea ona e faaitiitia pe oo lava ina taofia ai le tauemua?

◻ Aiseā e tāua ai le ‘faasusulu atu o lo outou malamalama’ i le aʻoga, e tusa lava pe taufaalili atu isi ia te oe?

◻ O ā laasaga e mafai ona e uia ina ia puipuia ai oe mai faiga sauā i le aʻoga?

[Faamatalaga faaopoopo i le itulau 155]

O tua atu o uiga faualuga, atonu o loo faapea moni mai ai lava ē faatigā: ‘E matou te lē fiafia ia i matou lava, ae o le taʻufaatauvaaina o le isi tagata e lelei ai o matou faalogona’

[Pusa i le itulau 152]

E Mafai Faapefea Ona Ou ʻAlofia le Fasia o Aʻu?

‘E paʻū lava ia te oe le lamatiaina o lou ola pe a e sau i le aʻoga.’ O le tala lea a le toʻatele o tamaiti aʻoga. Ae o se mea valea le tauaveina o se auupega ma e tutupu ai faafitauli. (Faataoto 11:27) E mafai la, faapefea ona e puipuia oe lava?

Iloa ma ʻalofia tulaga e lamatia ai. O ala i va o potu, fasitepu, ma mea ua iai potu e sui ai laʻei, o vaega ia e tulaʻi mai ai faafitauli i nisi o aʻoga. Ma ua faapea foʻi ona lauiloa ia faleese o aʻoga e fai ma nofoaga e faapotopoto i ai mo fusuaga ma faaaogā ai vailaau faasāina, ua toʻatele ai talavou ua sili ia i latou le onosaia o le fia tulaʻi na i lo le faaaogāina o nei nofoaga.

Vaavaai lelei au aumea. E masani lava ona teʻi ua lotolotoi ai se talavou i se fusuaga ona o le sesē o tagata e aumea atu i ai. (Tagaʻi i le Faataoto 22:24, 25.) O le mea moni, o le lē amanaʻiaina o au aumea i le aʻoga e ono faaesea ai i latou pe avea ai i latou ma e tetee ia te oe. Afai e te faaleuō ma faaaloalo ia i latou, atonu o le a sili atu foʻi ona latou manatu e tuu filemu oe.

Alu ese mai fusuaga. Ia ʻalofia le “feluiai.” (Kalatia 5:26) E tusa lava foʻi pe te manumalo i se fusuaga, atonu e mafai e lou fili ona toe lamalama se isi avanoa e toe faia ai lea fusuaga. O lea la, muamua lava ia taumafai e talanoaina mea e aunoa ma se fusuaga. (Faataoto 15:1) Afai e lē aogā le talanoa, savali—pe tamoʻe—ese mai se tulaga e oo ai i faiga sauā. Ia manatua, “E sili ona lelei o le ulī ua ola i le leona ua mate.” (Failauga 9:4) O le faia o se taumafaiga mulimuli, ia faia so o se auala aogā e te malutia ma puipuia ai oe.—Roma 12:18.

Ia talanoa atu i ou mātua. O talavou “e seāseā lava ona latou lipotia atu mea e latou te fefe ai i le aʻoga i o latou mātua, ona o le matataʻu neʻi manatu mātua faapea o i latou e palaaai pe otegiaina foʻi i latou i le lē faasagatau atu i ē fouvale.” (The Loneliness of Children) E ui i lea, e masani lava o le faauilavea ane o se matua ua na o le pau lea o le auala e taofia ai le faafitauli.

Tatalo i le Atua. E lē faamautinoaina e le Atua o le a laveaʻiina oe mai le faaleagaina o le tino. Ae mafai ona ia avatua ia te oe le lototele e faafesagaʻia ai teteega ma le atamai manaʻomia e faafilemu ai se mea e tupu.—Iakopo 1:5.

[Ata i le itulau 151]

O le toʻatele o talavou ua āfaina fua i faiga faasoesa a a latou tupulaga

[Ata i le itulau 154]

E manaʻo lē e faatauemu ina ia fiafia i le vaai atu o e faanoanoa. O le toe osofaʻi atu, le toe tali atu po o le maligi o loimata atonu ua e faalaeiauina atili ai e faasoesa mai

[Ata i le itulau 156]

Taumafai e faaali atu se uiga mālie pe a taufaalili mai nisi ia te oe

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga