Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • we itu. 26-31
  • Le Faamoemoe Mautinoa mo Ē ua Maliliu

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • Le Faamoemoe Mautinoa mo Ē ua Maliliu
  • Pe a Maliu se Tasi e Pele iā te Oe
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • “Lasalo e, Ina Sau ia i Fafo”
  • Pe na Tupu Moni Ea?
  • ʻE Finagalo Alofa le Atua’
  • E Faitau Miliona ua Maliliu Nei o le a Toe Soifua Mai
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1990
  • Le Faamoemoe mo Ē Pele ua Maliliu
    O ā Aʻoaʻoga Moni a le Tusi Paia?
  • “O le a Toetū Lou Tuagane”!
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova (Su‘esu‘ega)—2023
  • Fesili Mai le ʻAufaitau
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2013
Faitau Atili
Pe a Maliu se Tasi e Pele iā te Oe
we itu. 26-31

Le Faamoemoe Mautinoa mo Ē ua Maliliu

NA TUSI mai se tamaʻitaʻi e 25 ona tausaga e faapea: “I le 1981, na maliu ai si oʻu tināfai i le kanesa. Sa matuā faigatā iā i maʻua ma loʻu tuaganefai lona maliu. O le taimi lenā o loo 17 oʻu tausaga, ae 11 tausaga o si oʻu tuagane. Sa ou matuā misia lava o ia. Talu ai sa aʻoaʻoina aʻu e faapea ua iai nei o ia i le lagi, ona ou manaʻo ai lea ou te pule i loʻu ola, ina ia ou faatasi atu ai iā te ia. O ia o laʻu uō pele lava.”

E foliga mai e matuā lē fetaui lava le iai i le oti o le mana e aveese ai se tasi e pele iā te oe. Ma pe a tupu lenā mea, o le lagona e faapea, o le a lē toe mafai ona tautala atu i ai, e lē toe taliē faatasi, pe lē toe mafai foʻi ona e opo atu i lē pele iā te oe, o le a avea o se mea e sili ona faigatā le onosaia. E lē uma lea tigā pe a taʻu mai o lenā ua i le lagi lē e pele iā te oe.

Peitaʻi ane, e matuā ese lava le faamoemoe ua taʻu mai e le Tusi Paia. E pei ona tatou muaʻi taʻua, ua faaalia e le Tusi Paia e faapea, e mafai ona lua toe faatasi i le lumanaʻi ua lata mai ma lē e pele iā oe ua maliu, e lē i se lagi e lē mailoa, ae i inei lava i le lalolagi i ni tulaga filemu ma amiotonu. Ma i lenā taimi, o le a maua ai e tagata le faamoemoe o le olioli i se soifua mālōlōina atoatoa, ma o le a lē toe maliliu lava i latou. Atonu e faapea mai nisi, ʻAe mautinoa lava ua na o ni moomooga nā manatu!’

O le ā o le a mafai ona faamautinoa ai iā te oe o se faamoemoe moni lenei? Ina ia talitonu i se folafolaga, o le a manaʻomia ona e mautinoa, o lē o loo faia le folafolaga e lē gata ina naunau i ai ae mafai foʻi ona ia faataunuuina. O ai la ia lea ua folafolaina mai le toe soifua mai o ē ua maliliu?

I le tau e totogo ai mea i le 31 T.A., na folafola maumaututū ai e Iesu Keriso e faapea: “Faapei ona toe faatutū ma faaola e le Tamā i e ua oti; e faapea foi ona faaola e le Atalii o i latou ua ia loto i ai. Aua tou te ofo i lenei mea, auā e oo mai le aso e faalogo ai i lona leo [o Iesu] o i latou uma ua i tuugamau, ma latou o mai ai.” (Ioane 5:21, 28, 29) Ioe, na folafola mai e Iesu Keriso, e faitau miliona o loo maliliu nei, o le a toe soifua mai i luga o lenei lalolagi ma maua ai le faamoemoe o le tumau e faavavau i tulaga filemu ma le faaparataisoina. (Luka 23:43; Ioane 3:16; 17:3; faatusatusa i le Salamo 37:29 ma le Mataio 5:5.) Talu ai o Iesu na faia le folafolaga, ua mafai ai la ona mautinoa o loo naunau o ia ina ia faataunuuina. Ae pe mafai ea ona ia faia faapea?

A o leʻi atoa le lua tausaga talu ona ia faia lenā folafolaga, na faataʻitaʻia ai e Iesu i se auala maumaututū lona naunau ma lona mafaia ona faatino o le toetū.

“Lasalo e, Ina Sau ia i Fafo”

O se vaaiga sa faamomoiloto. Na matuā maʻi tigāina Lasalo. Ona feʻau atu lea e ona tuafāfine e toʻalua o Maria ma Mareta iā Iesu, o lē sa i le isi itu o le vaitafe o le Ioritana ua faapea atu: “Le Alii e, faauta, o loo maʻi le ua alofaina e oe.” (Ioane 11:3) Na la iloa e alofa Iesu iā Lasalo. Pe sa lē manaʻo ea la Iesu e fia vaai i lana uō ua maʻi? O le mea e ofo ai, ona sa leʻi alu atu loa Iesu i Petania, ae na nofo ai pea o ia i le mea sa iai mo isi aso e lua na sosoo ai.​—Ioane 11:5, 6.

Na oti Lasalo i se taimi a o auina atu le feʻau e uiga i lona maʻi. Na silafia e Iesu le taimi na maliu ai Lasalo, ma sa iai lona faanaunauga e fai i ai se gaoioiga. E taunuu atu Iesu i Petania, ua tusa lena ma le fā aso talu ona maliu lana uō pele. (Ioane 11:17, 39) Pe o le a mafai ea e Iesu ona toe faaolaina mai se tasi ua oti mo lena taimi umi?

Ina ua faalogo Mareta o se fafine tōʻaga, ua afio mai Iesu, ona momoʻe atu lea e faafetaiaʻi iā te ia. (Faatusatusa i le Luka 10:38-42.) Ona o le ootia o Iesu i le faanoanoa o le fafine, na ia faamautinoa atu ai e faapea: “E toe tu mai lou tuagane.” Ina ua faaalia e Mareta lona faatuatua i se toetū i le lumanaʻi, ona fetalai manino atu lea o Iesu iā te ia: “O aʻu nei o le toe tu ma le ola; o lē faatuatua mai ia te au, e ui lava ina oti, a e ola lava ia.”​—Ioane 11:20-25.

Ua faatūina e Iesu Lasalo

Ina ua taunuu atu i le tuugamau, ona faatonu atu lea e Iesu ina ia fuli ese le maa o loo tapuni ai le gutu o le tuugamau. O lea la, ina ua uma lana tatalo leotele, ona ia alaga atu lea: “Lasalo e, ina sau ia i fafo.”​—Ioane 11:38-43.

Na taulaʻi atu le vaai a tagata uma i le tuugamau. Ona aliali aʻe ai lea o se tino i le pouliuli. Sa saisaia ona vae ma lima i fusi, ma ona foliga sa saisai i le ie. Sa faatonu atu Iesu: “Tatala ia ia te ia, ina tuu atu ia e alu.” Ona toʻulu ese uma ai lea o fusi sa fusifusia ai o ia. Ioe, o Lasalo lava lenā, le tagata sa maliu mo aso e fā!​—Ioane 11:44.

Pe na Tupu Moni Ea?

O le tala i le faatūina aʻe o Lasalo o loo tusia i le Evagelia a Ioane o se mea moni i le talafaasolopito. E matuā manino ona auʻiliʻiliga, ua lē mafai ai ona faapea e na o se tala faatusa. Pe afai e masalomia lona moni i le talafaasolopito, o lona uiga o le masalomia foʻi lenā o vavega uma o i le Tusi Paia, e aofia ai ma le toetū mai o Iesu Keriso lava ia. Ma o le faafitia o le toetū o Iesu, o lona uiga ua faafitia ai le faatuatuaga uma faa-Kerisiano.​—1 Korinito 15:13-15.

O le mea moni lava, afai e te talia le iai o le Atua, e lē tatau la ona faalētonu lou talitonu i le toetū. O se faataʻitaʻiga: E mafai e se tagata ona puʻe i se masini vitiō sana faamatalaga e faatatau i le vaevaeina o ana vaega ʻoa po o ana mea totino (uili), ma pe a maliu o ia, o le a mafai e lona ʻauaiga ma ana uō ona vaai atu ma faalogo iā te ia, a o ia faamalamalama mai pe faapefea ona taulimaina lana vaega ʻoa. I le faitau selau o tausaga ua mavae, sa leai ni nā mea. Ma i nisi tagata o loo nonofo nei i ni vaega maotua o le lalolagi, ua latou manatu o lea faiga o le puʻeina o mea i se vitiō ua matuā faigatā ona malamalama i ai, ma e foliga mai o se vavega. Pe afai e mafai e tagata ona faaaogā tulafono faasaienisi na amataina e Lē na Foafoaina Mea, e toe fausia ai nā vaaiga ina ia toe vaai ma toe faalogo atu i ai, po ua lē sili atu ea la mea e mafai ona faia e Lē na Foafoaina Mea? Po ua lē talafeagai ai ea la i Lē na foafoaina le ola, ona ia mafai ona toe foafoaina foʻi le ola?

O le vavega i le toe faafoʻisia o le ola o Lasalo, na faia ina ia faatupu atili ai le faatuatua iā Iesu ma le toetū. (Ioane 11:41, 42; 12:9-11, 17-19) I se tulaga faamomoiloto, ua faaalia mai ai foʻi le naunau ma le finagalo o Ieova ma lona Alo ina ia faatinoina le toetū.

ʻE Finagalo Alofa le Atua’

O le uiga na faaalia e Iesu i le maliu o Lasalo, ua faaalia mai ai se lagona agaalofa o le Alo o le Atua. O ona faalogona loloto i lenei mea ua faaalia manino ai lona faanaunauga sili ina ia toe faatūina mai ē ua maliliu. Tatou te faitau ai: “Ua oo foi Maria i le mea sa i ai Iesu; ua vaai mai ia te ia, ona faapaū mai lea o ia i ona vae, ua faapea mai ia te ia, ʻLe Alii e, ana e iinei, po ua le oti loʻu tuagane.’ Ua silafia e Iesu o ia ua tagi, ma Iutaia ua o mai ma ia ua fetagisi, ona tiga tele lea o lona finagalo, ma ua ātu lava o ia; ona faapea atu lea, ʻO fea na outou tuuina ai o ia?’ Ua faapea mai i latou ia te ia, ʻLe Alii e, maliu mai ia, e te silasila i ai.’ Ua tagi Iesu. Ona faapea ane ai lea o Iutaia, ʻFaauta i le tele o lona alofa ia te ia!’”​—Ioane 11:32-36.

O le mutimutivale o lagona mai le loto o Iesu, ua faaalia i inei i faaupuga nei e tolu: “tiga tele,” “ua ātu lava,” ma le “ua tagi.” O upu o le uluaʻi gagana na faaaogā i le tusiaina o lenei vaaiga faamomoiloto, ua faaalia ai e faapea, sa matuā mafatia Iesu i le maliu o lana uō pele o Lasalo, ma le silasila atu foʻi i le fetagisi o tuafāfine o Lasalo, o lea na maligi ai foʻi Ona loimata.a

O le mea sili ona mataʻina, ona sa faatutū mai foʻi e Iesu isi tagata e toʻalua i se taimi muamua atu. Ma sa ia matuā finagalo ai lava ina ia faia le mea lava lea iā Lasalo. (Ioane 11:11, 23, 25) Peitaʻi, o lea na “tagi” o ia. O le toe faatūina la o tagata i le ola, ua lē na o se galuega mo Iesu. O ona faalogona alofa ma le ootia e pei ona sa faaalia i lea taimi, ua faaalia ai lona faanaunauga moni ina ia aveesea faatamaʻiaga o le oti.

O faalogona alofa o Iesu ina ua faatūina aʻe Lasalo, na atagia mai ai lona faanaunauga sili ina ia aveesea faatamaʻiaga o le oti

Talu ai o Iesu ʻua matuā tusa lava o ia ma Ieova le Atua,’ ua tatau ai la ona tatou faatalitalia e faapena foʻi le lagona o lo tatou Tamā faalelagi. (Eperu 1:3) Ona o le naunau o Ieova lava ia e faatino le toetū, na faapea mai ai le tagata faatuatua o Iopu: “Afai e oti le tagata, e toe ola mai ea o ia? . . . Ia e valaau mai, ona ou tali atu ai lea ia te oe; ia e finagalo alofa i le galuega a ou aao.” (Iopu 14:14, 15) O le upu mai le uluaʻi gagana i inei lea e taʻua faapea “ia e finagalo alofa” ua faaalia ai le matuā naunautaʻi ma le finagalo i ai o le Atua. (Kenese 31:30; Salamo 84:2) E manino lava la, o loo silasila atu ma le naunautaʻi Ieova i le toetū.

Pe mafai ea ona tatou talitonu moni i le folafolaga o le toetū? Ioe, e lē masalomia le naunautaʻi ma le mafaia foʻi e Ieova ma lona Alo ona faataunuuina lea mea. O le ā le uiga o lenei mea mo oe? O lona uiga, ua iā te oe le faamoemoe o le toe faatasia ma ē pele ua maliliu i inei lava i le lalolagi, ae i ni tulaga e matuā ese lava!

Tagata fiafia o loo faafeiloaʻi ē pele ua toe faatūtūina mai

O Ieova le Atua, o lē na muaʻi tuuina le tagata i se faatoʻaga matagofie, ua ia folafolaina mai le toe faafoʻisia o le Parataiso i lenei lalolagi, i lalo o le pulega a Lona Malo faalelagi e pule ai Iesu Keriso, o lē ua faamamaluina nei. (Kenese 2:7-9; Mataio 6:10; Luka 23:42, 43) I lenā Parataiso toe faafoʻisia, o le a maua ai e le aiga faaletagata le faamoemoe o le olioli i se olaga e lē gata mai, e lē toe maʻi lava ma aafia i faamaʻi. (Faaaliga 21:1-4; faatusatusa i le Iopu 33:25; Isaia 35:5-7.) O le a mavae foʻi lagona lotoa uma, le faailogalanu, o faiga sauā i va o ituaiga, ma omiga tau tamaoaiga. O totonu o lenā lalolagi ua faamamāina, o le a toe faatūina aʻe ai e Ieova le Atua ē ua maliliu e ala mai iā Iesu Keriso.

O le toetū, lea e faavae aʻe i le taulaga togiola a Keriso Iesu, o le a olioli ai nuu uma

O le faamoemoe la lenā o le fafine Kerisiano lea na taʻua i le amataga o lenei vaega. I ni nai tausaga talu ona maliu lona tinā, na fesoasoani atu ai Molimau a Ieova iā te ia ina ia faia sana suʻesuʻega māeʻaeʻa o le Tusi Paia. Ua ia toe manatua e faapea: “Ina ua ou aʻoaʻoina le faamoemoe o le toetū, sa ou tagi. O se mea ofoofogia le iloa, o le a ou toe vaai i loʻu tinā.”

Afai o loo faapena foʻi ona manaʻo lou loto e toe fia vaai i se tasi e pele iā te oe, o le a fiafia Molimau a Ieova e fesoasoani iā te oe ina ia e aʻoaʻoina le auala e mafai ai ona e maua mo oe lava lenei faamoemoe mautinoa. Aiseā e lē faafesootaʻia ai loa i latou i se Maota o le Malo o latalata ane, po o lou tusi atu i se tuatusi e sili ona latalata ane iā te oe, i tuatusi na o loo lisi atu i le itulau e 32.

a O le upu Eleni ua faaaogā mo le “tiga tele” e mai le veape (em·bri·maʹo·mai) lea e faaatagia ai le matuā tigā, po o le matuā ootia. Ua taʻua e se tasi tagata aʻoga i le suʻesuʻeina o le Tusi Paia e faapea: “I inei, e na o le pau lava lona faauigaina e faapea, na oo iā Iesu na lagona loloto, lea na matuā tigā ai Lona finagalo ma le leʻi mafaufauina.” O le faaupuga “ua ātu lava” e sau mai le upu Eleni (ta·rasʹso) lea e faaalia ai le mafatia. E tusa ma se faamatalaga a se tagata e tusia lomifefiloi, o lona uiga “e faapogaia lagona ootia i totonu o se tasi, . . . e aafia i se tigā tele po o se faanoanoaga.” O le faaupuga “ua tagi” e mai le veape Eleni (da·kryʹo) lea e faauiga i le “maligi o loimata, e tagi lē leoa.”

Fesili e Manatunatu i Ai

  • Ina ua maliu lana uō o Lasalo, na faapefea ona faamaonia mai e Iesu e lē gata i Lona naunau, ae na te mafaia foʻi ona faatino le toetū?

  • Aiseā e mafai ai ona tatou taliaina le tala a le Tusi Paia i le toetū o Lasalo, e avea o se mea moni i le talafaasolopito?

  • Ua faaalia mai faapefea e le tala i le mataupu e 11 o le Ioane, le faanaunauga sili o Iesu ina ia aveesea faatamaʻiaga o le oti?

  • O le ā e faaalia ai o loo faatalitalia ma le naunautaʻi e Ieova le Atua le toetū?

O Mau mo Faamāfanafanaga

O taimi uma lava, a o faamatalaina e Kerisiano faamaoni auala na latou manumalo ai mai o latou faavauvauga, latou te faapea mai: “Seʻi oʻu taʻuina atu iā te oe le mau lenei o le Tusi Paia e sili ona ou fiafia i ai.” Afai o loo e faavauvau, atonu la o le a fesoasoani foʻi nisi o nei mau iā te oe.

“Ia faamanuia . . . le Tamā e ona le alofa mutimuti vale, o le Atua foi e ana le faamafanafanaga uma; o le na te faamafanafanaina mai ia te i matou i lo matou puapuaga uma lava.”​—2 Korinito 1:3, 4.

“O loo e faamafola lou aao, ma faamaoona le manao o mea ola uma lava.”​—Salamo 145:16.

“Ua faatuina e ia [le Atua] le aso e faamasinoina ai le lalolagi ma le tonu, e le tagata ua tofia e ia; o loo faamaoni mai ai e ia i tagata uma lava i lona toe faatu mai ia te ia i e ua oti.”​—Galuega 17:31.

“O aʻu, o aʻu lava lē faamafanafana ia te outou.”​—Isaia 51:12.

“E pei o le tagata ua faamaiseina e lona tinā, e faapea ona ou faamaise ia te outou.”​—Isaia 66:13.

“O le faamatalaloto lea ia te au i loʻu puapuaga; auā o lau afioga ua faaolaolaina ai aʻu. Ieova e, ua ou manatu i au faamasinoga talu anamua, ona faamafanafanaina ai lea o aʻu. Ia fai lou alofa ma faamatalaloto ia te au, e tusa ma lau afioga i lau auauna.”​—Salamo 119:50, 52, 76.

“E oo mai le aso e faalogo ai i lona leo o i latou uma ua i tuugamau, ma latou o mai ai; o e na amio lelei, e toe tutū i le ola.”​—Ioane 5:28, 29.

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga