E Faitau Miliona ua Maliliu Nei o le a Toe Soifua Mai
E FAITAU miliona ua maliliu nei o le a toe soifua mai—maeu se faamoemoe faagaee loto! Ae pe o se mea moni? O le ā o le a mafai ona faamautinoa ai ia te oe? Ina ia talitonu i se folafolaga, o le a manaomia ai ona e mautinoa faapea o lē o loo faia le folafolaga o loo naunau ma e mafai ona faataunuuina lea folafolaga. O ai la, e ana le folafolaga faapea o le faitau miliona ua maliliu nei o le a toe soifua mai?
I le tau e totogo ai mea o le 31 T.A., na taʻua ai ma le faamalosi e Iesu faapea na tuuina atu ia te ia le mana e Ieova le Atua ina ia toe faatutū ai ē ua maliliu. Na folafola e Iesu: “Auā faapei ona toe faatutū ma faaola e le Tamā i e ua oti; e faapea foi ona faaola e le Atalii o i latou ua ia loto i ai. Aua tou te ofo i lenei mea, auā e oo mai le aso e faalogo ai i lona [Iesu] leo o i latou uma ua i tuugamau, ma latou o mai ai.” (Ioane 5:21, 28, 29) Ioe, na folafola e Iesu Keriso faapea o le faitau miliona ua maliliu nei o le a toe ola mai i luga o lenei lalolagi ma ia iai i le faamoemoe o le tumau ai i luga o le lalolagi e faavavau. (Ioane 3:16; 17:3; faatusatusa Salamo 37:29 ma le Mataio 5:5.)a Talu ai ona o Iesu na faia le folafolaga, o se mea saogalemu foi la ona manatu faapea e finagalo o ia e faataunuuina le folafolaga. Ae pe mafai ona ia faia faapea?
E tusa ai ma le faamaumauga a le Tusi Paia, seia oo mai i le taimi faapea na faia ai e Iesu lena folafolaga, na te leʻi faatuina lava se tagata e toatasi. Ae i le itiiti ifo na i lo o le lua tausaga mulimuli ane, na ia faataʻitaʻia ai i se auala mamana faapea o loo finagalo i ai o ia ma e mafai ona ia faia le toetu.
“Lasalo e, Ina Sau ia i Fafo”
Sa o se vaaiga e maofa ai. O Lasalo sa matuā maʻi lava. O ona tuafafine e toalua, o Maria ma Mareta, na auina atu se feau ia Iesu, o lē o loo i le isi itu o le Vaitafe o le Ioritana: “Le Alii e, faauta, o loo maʻi le ua alofaina e oe.” (Ioane 11:3) Ioe, sa alofagia tele e Iesu lenei aiga. Sa avea o ia o se malo i lo latou aiga i Petania, atonu i se tulaga e lē aunoa. (Luka 10:38-42; faatusatusa Luka 9:58.) Ae ua matuā maʻi nei le uo pele a Iesu.
O lea, o le ā na faatalitalia e Maria ma Mareta Iesu e faia? La te leʻi fesili ia te ia ina ia sau i Petania. Ae sa la iloa faapea o Iesu e alofa i a Lasalo. Pe o le a lē manao Iesu e vaai i lana uo o loo maʻi? Ma le leai o se masalosalo sa la faamoemoe faapea o le a faamaloloina faavavega o ia e Iesu. I lo mea uma lava, i le taimi lea i lana faiva, na faia ai e Iesu le tele o vavega o le faamaloloina, ma e oo lava i le mamao sa lē avea o se pa pupuni mo ia. (Faatusatusa Mataio 8:5-13.) Pe o le a ia faia ea se mea e itiiti mo lea uo pele? O se mea uiga ese, ona e na i lo o le alu atu loa i Petania, sa nofo ai Iesu i inā mo isi aso e lua.—Ioane 11:5, 6.
Na maliu Lasalo i se taimi ina ua uma ona auina atu le feau, atonu i le taimi lena faatoʻā maua e Iesu le tala. (Faatusatusa Ioane 11:3, 6, 17.) Ae sa lē tatau ona toe avatu se isi feau atili. Sa silafia e Iesu ua maliu Lasalo, ma sa manatu o ia e faia se mea e uiga i ai. I le fetalai atu e uiga i le maliu o Lasalo, na ia taʻu atu ai i ona soʻo: “O loo moe la tatou uo o Lasalo; a e ou te alu e fafagu ia te ia.” (Ioane 11:11) I le taimi muamua na seʻi faatoʻā uma ai lava ona faatuina e Iesu ni tagata se toalua mai le oti, i nei tulaga taitasi na faia e Iesu ina ua faatoʻā uma lava ona maliliu.b Ae peitai, e ese le taimi lea. I le taimi ina ua mulimuli ane taunuu Iesu i Petania, ua fa aso talu ona maliu lana uo pele. (Ioane 11:17, 39) Pe o le a mafai e Iesu ona toe aumaia i le ola se tasi ua maliu mo se taimi umi faapena ma o lona tino ua amata ona manogi?
Ina ua faalogo faapea o loo maliu mai Iesu, o Mareta, o se fafine gaoioi, na tamoe atu ma faafetaiai ia te ia. (Faatusatusa Luka 10:38-42.) Ina ua la feiloai ma Iesu, sa uunaia o ia e lona loto e faapea atu: “Le Alii e, ana e iinei, po ua le oti loʻu tuagane.” Ae sa tumau pea ona faaalia lona faatuatua: “Ua ou iloa o mea uma e te faatoga atu ai i le Atua, e foaiina mai e le Atua ia te oe.” I le mutimutivale ona o lona faanoanoa, na faamautinoa atu ai e Iesu ia te ia: “E toe tu mai lou tuagane.” Ina ua ia faailoa atu lona faatuatua i se toetu i le lumanai, na taʻu manino atu e Iesu ia te ia: “O aʻu nei o le toe tu ma le ola; o lē faatuatua mai ia te au, e ui lava ina oti, a e ola lava ia.”—Ioane 11:20-25.
Ina ua taunuu i le tuugamau, na faatonu atu ai e Iesu ina ia aveesea le maa o loo tapunia ai le gutu o le tuugamau. I le taimi muamua na tetee Mareta: “Le Alii e, ua oo ina manogi, auā o lona po fa lenei.” Ae na faamautinoa atu e Iesu ia te ia: “Pe na ou le fai atu ea ia te oe, Afai e te talitonu, ona e iloa lea o le mamalu o le Atua?” O lea, ina ua uma ona tatalo leotele, ona ia poloai atu lea: “Lasalo e, ina sau ia i fafo.” O le poloaiga a Iesu na sau ai i fafo Lasalo, e ui lava na maliu o ia mo aso e fa!—Ioane 11:38-44.
Pe sa Tupu Moni Lenei Mea?
O le faamatalaga i le faatuina o Lasalo o loo aumaia i le Evagelia a Ioane e avea o se mea moni faatalafaasolopito. O auiliiliga e matuā manino ma maʻoti ua lē mafai ai ona faapea ua na o se tala fatu. O le fesiligia o lona faatalafaasolopito o le fesiligia foi lea o vavega uma lava i le Tusi Paia, e aofia ai le toe faatuina o Iesu Keriso lava ia.c Ma o le faafitia o le toe faatuina o Iesu o le faafitia foi lea o le faatuatuaga Kerisiano i le avea o se mea atoa.—1 Korinito 15:13-15.
O le mea moni, afai e te talia le iai o le Atua, e lē tatau foi la ona iai ia te oe se faafitauli e faaalia ai lou faatuatua i le toetu. O se faataʻitaʻiga: E mafai e se tagata ona pueina i se lipine video lana uili mulimuli ma se molimau, ma ina ua maliu o ia o le a mafai ai e ona aiga ma uo ona faalogo ia te ia, i ni āuga, a o ia faamatalaina pe o le a faapefea ona taulimaina ana mea totino. I le selau tausaga ua mavae, o se mea faapena sa lē mafai ona mafaufauina. Ma i nisi tagata o loo ola nei i vaega maotua o le lalolagi, o le “vavega” o le pueina o lipine video e matuā lē mafai ona mafaufauina. Afai e faaaogāina mataupu silisili faasaienitisi na faavaeina e Lē na Foafoaina Mea ina ia faaaogāina e tagata e toe fauina ai sea fausaga e lē vaaia ma uigaese, pe lē ao ai i Lē na Foafoaina Mea ona faia ni mea e sili mamao atu? Pe ua lē o se mea tatau ai ea la ona faapea o Lē na Foafoaina le ola e lava lona tomai i le toe faatuina o se tagata e ala i le toe saunia o ona uiga totino i se tino fou ua toe faia?
O le vavega i le toe faafoisia o le ola o Lasalo sa faia ina ia faateleina ai le faatuatua ia Iesu ma le toetu. (Ioane 11:41, 42; 12:9-11, 17-19) I se auala ootia, ua na faaalia ai foi le finagalo malie ma le faanaunau o Ieova ma lona Alo e faia le toetu.
ʻO le a Faavauvau le Atua’
O le tali atu a Iesu i le maliu o Lasalo ua faaalia ai se itu e matuā agamalu o le Alo o le Atua. O ona faalogona loloto faatatau i lenei mea ua faaalia manino ai lona faanaunauga loloto e toe faatuina ē ua maliliu. Ua tatou faitau ai: “Ua oo foi Maria i le mea sa i ai Iesu; ua vaai mai ia te ia, ona faapaū mai lea o ia i ona vae, ua faapea mai ia te ia, Le Alii e, ana e iinei, po ua le oti loʻu tuagane. Ua silafia e Iesu o ia ua tagi, ma Iutaia ua o mai ma ia ua fetagisi, ona tiga tele lea o lona finagalo, ma ua ātu lava o ia; ona faapea atu lea, O fea na outou tuuina ai o ia? Ua faapea mai i latou ia te ia, Le Alii e, maliu mai ia, e te silasila i ai. Ua tagi Iesu. Ona faapea ane ai lea o Iutaia, Faauta i le tele o lona alofa ia te ia!”—Ioane 11:32-36.
O le tiga alofa o Iesu mai le loto ua faaalia ai i inei e ala i faaupuga e tolu: “tiga tele,” “ua ātu,” ma “ua tagi.” O uluai upu o le gagana na faaaogāina e le aposetolo o Ioane i le faamauina o lenei vaaiga ootia ua faaalia ai le maualuga o le tulaga na uunaia ai Iesu faatasi ma faalogona.
O le upu Eleni ua tuuina atu i le “tiga tele” e sau mai i le veape (em·bri·maʹo·mai) ua faaalia ai i lena le matuā, po o le uunaia loloto. Ua matauina e le tagata fai manatu o le Tusi Paia o William Barclay e faapea: “I tusitusiga lautele faa-Eleni o le faaaogāina masani o le [em·bri·maʹo·mai] ua i le mānava a se solofanua. I inei na pau lava le uiga ua mafai ona faauigaina ai faapea o se faalogona loloto na puea ai Iesu faapea o sea oi e leʻi fuafuaina na mapuna aʻe mai lona fatu.”
O le faaupuga ua faaliliuina i le “ātu” e sau mai i le upu Eleni (ta·rasʹso) ua faaalia ai i lena le atuatuvale. E tusa ai ma The New Thayer’s Greek-English Lexicon of the New Testament, o lona uiga “o le faagaeeina o faalogona loloto i totonu o se tasi, . . . o le faaaafia ma le tiga tele po o le faanoanoa.” O le faaupuga “tagi” ua sau mai le veape Eleni (da·kryʹo) o lona uiga “maligi o loimata, tagi lē leoa.” O lenei mea e eseese ma le “tagi” a Maria ma Iutaia na faatasi ma ia, o loo taʻua i le Ioane 11:33. I inā o le upu Eleni (e mai le klaiʹo) na faaaogāina e uiga i le tagi e lagona mai po o le tagi leotele.d
I lea, na matuā uunaia loloto ai Iesu ona o le oti o lana uo pele o Lasalo ma le vaaiga i tuafāfine o Lasalo o fetagisi. Sa matuā faatumuina le finagalo [loto] o Iesu i le faalogona ootia o lea na tafe ifo ai loimata i ona fofoga. O le mea ua matuā sili ona mataʻina faapea na seʻi faatoʻā uma atu lava ona toe faafoisia mai e Iesu le isi toalua i le ola. Ma i lenei mea sa matuā faanaunau atoatoa o ia ina ia faia le mea lava lea e tasi ia Lasalo. (Ioane 11:11, 23, 25) Peitai, na “tagi” o ia. O lea, o le toe faafoisia o le fanau a tagata i le ola, ua lē na o se taualumaga mo Iesu. O lona agamalu ma faalogona loloto e pei ona sa faaalia i lenei mea ua faaalia manino ai lona faanaunauga malosi ina ia tatalaina faatamaʻiaga a le oti.
Talu ai ona o Iesu ‘o le sui moni o le peresona o Ieova le Atua,’ ua tatou faatalitalia ai ma le tonu le lē faatauvaa o lo tatou Tamā faalelagi. (Eperu 1:3) O le finagalo malie o Ieova lava ia e faia le toetu, na faapea mai ai le tagata faatuatua o Iopu: “Afai e oti le tagata, e toe ola mai ea o ia? . . . Ia e valaau mai, ona ou tali atu ai lea ia te oe; ia e finagalo alofa i le galuega a ou aao.” (Iopu 14:14, 15) O le upu o le uluai gagana ua faaliliuina i le “ia e finagalo alofa” ua faaalia ai le moomoo faamaoni ma le faanaunau. (Kenese 31:30; Salamo 84:2) Ma le manino lava, e tatau ona aloalo atu ma le matuā naunau Ieova i le toetu.
Pe mafai ona tatou talitonu moni i le folafolaga o le toetu? Ia, e leai se masalosaloga faapea o Ieova ma lona Alo ua finagalo malilie uma i ai ma o le a mafai ona la faataunuuina lea mea. O le ā le uiga o lenei mea mo oe? Ua ia te oe le faamoemoe o le toe aufaatasi atu ma ē pele ua maliliu i inei lava i luga o le lalolagi i lalo o tulaga filemu!
O le mea lena ua faamoemoe nei i ai Ropeta (e pei ona taʻua i le uluai mataupu). I ni nai tausaga ua mavae ina ua maliu lona tinā, na fesoasoani ai Molimau a Ieova ia te ia e faia ma le faaeteete se suesuega faale-Tusi Paia. Sa ia manatua faapea: “Ina ua uma ona aʻoaʻoina e uiga i le faamoemoe o le toetu, sa ou tagi. Sa o se mea matagofie le iloa faapea o le a ou toe vaai i loʻu tinā.” Afai o iai i lou loto se moomooga faapena e toe vaai i ē ua pele, e lē taumatea la o le a e manao e aʻoaʻo atili e uiga i lenei faamoemoe ofoofogia. O le mautinoa o lenei faamoemoe o loo talanoaina i se auiliiliga sili i itulau e 10-20 o lenei mekasini.
[Faaopoopoga i lalo]
a Tagai i le mataupu “Faaalia o le Faatuatua mo le Ola e Faavavau,” itulau 15-20.
b I le va o le taimi lea ina ua uma ona faia e Iesu le folafolaga o loo faamauina i le Ioane 5:28, 29 ma le maliu o Lasalo, na faatuina ai e Iesu le tama a le fafine ua oti lana tane i Naina ma le afafine o Iairo.—Luka 7:11-17; 8:40-56.
c Tagai i le mataupu 6, “O Vavega—Pe na Tutupu Moni?” i le tusi The Bible—God’s Word or Man’s? (Le Tusi Paia—Le Afioga a le Atua po o le Upu a Tagata?) faasalalauina e le Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.
d E tosina ai le naunau, ona o le upu Eleni mo le tagi e lagona mai tagi leotele (klaiʹo) sa faaaogāina e faatatau ia Iesu i le mea ina ua ia valoia le oo mai o le faaumatiaga o Ierusalema. O le faamatalaga a Luka ua faapea mai: “Ua latalata ia, ua silafia e ia le aai [Ierusalema], ona tagi ai lea o ia.”—Luka 19:41.
[Ata i le itulau 5]
O le toe faatuina e Iesu o le afafine o Iairo ua aumaia ai se faavae mo le faatuatua i se toetu i le lumanai mo ē ua maliliu
[Ata i le itulau 6]
Sa matuā uunaia loloto Iesu i le oti o Lasalo
[Ata i le itulau 7]
O le olioli o i latou o ē na molimauina le toetu o le a pei o le olioli o le fafine ua oti lana tane i Naina ina ua toe faatuina e Iesu lana tama ua maliu