Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • w88 7/1 itu. 10-15
  • Faamoemoe ia Ieova

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • Faamoemoe ia Ieova
  • Le Olomatamata Faasilasilaina o le Malo o Ieova—1988
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • Uluai Amataga—O le Faamoemoe!
  • Tausia ia Ola le Faamoemoe
  • O se Taimi Lenei mo le Faamoemoe
  • Faatalitali iā Ieova ma ia Loto Tele
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2006
  • Le Fanau a le Gata—Ua Faapefea Ona Faaalialia?
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1996
  • O Fea E te Maua ai le Faamoemoe Moni?
    Ala Mai!—2004
  • Ia Olioli i se Faamoemoe e Lē Iʻu i le Faanoanoa
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova (Su‘esu‘ega)—2023
Faitau Atili
Le Olomatamata Faasilasilaina o le Malo o Ieova—1988
w88 7/1 itu. 10-15

Faamoemoe ia Ieova

“Ia e faamoemoe ia Ieova, ma e tausi i lona ala; ona faaeaina lea o oe e ia ina ia fai mou le nuu; e te iloa atu le fanoga o e amio leaga.”—SALAMO 37:34, NW.

1, 2. O fea o foilga mai o loo tutū ai le fanau a tagata, ma ua faapefea ona aafia ai Malo Aufaatasi?

I SE tulaga sili faalemafaufau, ua oo ai le fanau a tagata i se tulaga aupito sili auiluma o lo latou atiina aʻe. Ona o ana taumafaiga, ua iʻu ai ina oo i se vaitaimi o taulaga faaniukelea. Ua foliga mai ua mafai e le malosi o atomi ona saunia se anoanoai o malosi, ma ia lea ua mafai ai ona talaina mea ofoofogia faalekelope. A e o se mea e ofo ai, ona ua ia faaava ai foi le auala, ua oo ai le fanau a tagata i se tulaga aupito sili ona mafatia.

2 O le ā le amoā lea o loo faalava nei i le auala o le faaumatiaga o le fanau a tagata i se mala faaniukelea? E mafai ona foliga mia o le Malo Aufatasi, lea ua gugutu mai e 159 sui mai malo eseese, faatasi ai ma le tele o ituaiga o faiga malo. I le tulaga faapolotiki, o nei malo e lē ioe le isi malo i le isi malo, a e talitonu lava le malo ia faapea e aupito sili atu lana faiga malo po o lana pulega, ioe, i se tulaga e aupito sili ona lelei. O le mea lea, i Malo Aufaatasi lava ia, o se tino e matuā eseese lava. O le faamaualuga o malo ua faanaunau ai ia faia ni o lataou malo tu maʻoti ua taatele naua. E lē gata i lea, ua faafitia e nisi o malo lo latou talitonu i le Atua, ua avea ai ma ē lē talitonu i le Atua.

3. Ua faapefa ona ese le vaaiga a Kerisenitoma i le Atua, mai le silasila a le Atua lava ia?

3 O loo faatatauina lava le igoa Kerisinetoma i malo, e lē o mananao e faavasegaina i latou o ni ē lē o iloa le Atua, a e fai ma ie faatuatua ia Iesu Keriso e fesootai atu ai ma le “Atua le Tamā,” i se sootaga o ni atua se tolu ma Iesu, ma se peresona “agaga sa,” po o le agaga paia. Ua manatu sui o le Tasitolu e tutusa. A e na faia e le Tamā o Iesu le perofeta o Isaia e tusia nei upu e faailoa ai: “O aʻu o Ieova, o loʻu igoa lea; o loʻu mamalu foi ou te le avatua lea i se tasi, ma loʻu viiga ou te le avatua i tupua ua ta.” (Isaia 42:8) O lenei Ieova, po o Yahweh (The Jerusalem Bible) ua na faia se faamaumaga lē mafaatusatusaina o tala faasolopito e uiga ia te ia.

4. Mai le ā ua taʻitaʻieseina ai e Malo Aufaatasi le fanau a tagata?

4 Ma le leai o so latou viia o le Atua, ua matuā faamamao ese ai lava le Malo Aufaatasi mai i lo latou iloaina o le suafa o le Atua ma avatu ai i lea suafa le āva e tatau ai. Na te lē o faamalosia le fanau a tagata, lea ua fesagaʻi nei ma lona tulaga e aupito sili ona leaga, ina ia faamoemoe i lē e ona lea suafa. Peitaʻi, o Ia lena ua faasino ia i ma le tonu o “le Atua o le faamoemoe,” i le iloa ua uma ona ia faataatia le faavae mo na o lea le faamoemoe tāua o le a faafiafiaina ai nei le fanau a tagata. (Roma 15:13, King James Version) O le faamoemoe ua ia aumaia ua faamalosia ma faaolaolaina ai tane ma fafine e toatele.

Uluai Amataga—O le Faamoemoe!

5. O anafea na faataatia ai le faavae mo le faamoemoe?

5 O le faavae mo le faafiafiaina i lena faamoemoe, na uluai faataatia lava i le amataga o le tala faasolopito o le aiga faaletagata. Ioe, sa vave lava ona muai faataatia a o leʻi tuliese o tatou uluai mātua mai lo la aiga e pei o se faatoaga i Etena i Sasae Tutotonu. O le faamaumauga na tusia i le gagana Eperu e uiga i lena faatoaga, po le Parataiso, e lē o se tala fatu, e lē o se tala foi o le vavau e uiga i ni tagata na liliu ese mai le tapuai atu i Lē Na Foafoaina i latou.—Kenese 2:7-3:24.

6. Na faapefea ona manaomia e le fanau a tagata le faamoemoe?

6 E sili atu i le 4,000 tausaga ina ua mavae lea, sa faagaeeina loa le aposetolo o Paulo e tusi: “Faapei ona oo mai o le agasala i le lalolagi i le tagata e toatasi, o le oti foi ona o le agasala, ona oo mai ai lea o le oti i tagata uma lava, auā ua agasala uma lava.” (Roma 5:12) I le isi o ana tusi, na ia faailoa mai ai le tagata agasala e toatasi: “Faapei ona oti uma ia Atamu, e faapea foi ona faaolaina uma ia Keriso.” (1 Korinito 15:22) I le mataupu lona 3 o le Tala Lelei a le fomaʻi e igoa ia Luka, o loo faasino mai ai le gafa o Iesu e oo atu i tuā ia Atamu, o lē na faalogo i le feau a Ieova o le faamoemoe, a o leʻi tuliesea mai Etena.—Luka 3:23-28.

7. O le ā le mea faalaeiau na faia e le Atua a o ola pea Atamu?

7 I le tulaga masani lava, atonu e tatau ona e fia iloa ni mea e uiga i lena feau. A o e leʻi fai atu la i ai, ia matau le mea moni lenei, mo le tele o tausaga sa ave ai Ieova o sē aumaia le faamoemoe. I le amataga lava, sa avea ai Atamu ma atalii faalelalolagi o le Atua, ma na faatagaina foi o ia e le Atua e aumaia ni fanau. Afai sa e muai vaaia se tulaga matautia, atonu la o le a e manao e faaleiau pe tuuina se faamoemoe i lau fanau. E faapena se mea na faia e le Atua. I le taimi na faalogo ai Atamu i fetalaiga a le Atua mo le faasalaina o ia lava, na ia faalogo atu foi i upu o le faamoemoe mo ē o le a tutupu mai ia te ia.

8. Ua faapefea ona saunia e le Kenese 3:15 se faavae mo le faamoemoe

8 O ā na upu mai lenei Atua e aumai ai le faamoemoe? Na fetalai atu le Atua i se “gata” na aafia i le agasala a Atamu: “Ou te faatupuina le feitagai ia te oulua ma le fafine, o lau fanau foi ma lana fanau; na te tuʻimomomoina lou ulu a o oe e te tuʻimomomoina lona mulivae.” (Kenese 3:14, 15) Atonu o le a e tau manatu pe o lea faapefea i na upu ona faatupu aʻe ai se faamoemoe. Ua tatou aʻoaʻoina, muamua, e tatau ona tuʻimomomoina le ulu o le “gata”.

9. O ai na faasino i ai “le gata” i le Kenese 3:14, 15?

9 Ua tusia i le Faaaliga 12:9: “Ua lafo foi le tarako tele, ole gata tuai leal, ua igao i le tiapolo, i le ma Satani, o lē faasese i le lalolagi uma; ua lafo ifo i le lalolagi, ua lafo foi ana agelu faatasi ma ia.” Ioe, o le “gata” na aafia ai i Etena e lea i se isi na i lo o le mea faiola agaga leaga ua iloa o Satani le Tiapolo. Sa lē gata ina oo ina i ai ni agelu a lena gata faafaatusa i le lagi, a e ua i ai foi sana “fanau” i latou nei i le laloalgi, le “fanau” lea pe a oo i le taimi atofaina, o le a tuʻimomomoina faatasi ma ia e lē toe i ai.

10. Na faapefea ona faamautinoa mai e Iesu le faailoga e iloa ai “le gata”?

10 I le faamautinoaina o lenei faailoaga o le Tiapolo e avea o se “gata,” i tua o le paū o ō tatou uluai mātua, na faapea atu ai Iesu i taʻitaʻi lotu Iutaia o le uluai senituri: “O outou nai lo outou tamā le tiapolo, tou te fia faia foi mea e tuʻinanau i ai lo outou tamā. O le fasioti tagata ia talu le amataga, e lei tumau lava ia i le upu moni . . . a tautala ia i le tala pepelo, o lana lava lea e tautala aʻi, auā o le pepelo ia, ma le tamā o le pepelo.” (Ioane 8:44) Na taʻua foi e Iesu na taʻitaʻi lotu tetee o “fanau a gata feai.”—Mataio 12:34; 23:33

Tausia ia Ola le Faamoemoe

11. O le ā le isi mafuaaga faaopoopo mo le faamoemoe na saunia e le Kenese 3:15?

11 O le folafolaga tauatua o le tuʻimomomoina o le ulu o le gata faafatusa, e mautinoa lava sa ia faataatia ai se faamoemoe faamafanafana loto i luma o le aiga faale-tagata e leʻi fananau mai. E mafai ona tatou iloa pe ai se ā, pe a tatou iloiloina isi vala o le Kenese 3:15. O loo taʻua ai le “fanau: a le fafine. O le faailoaga o lena “fanau” sa tele tausaga o natia o se mea lilo. A e sa manino lava faapea, na faatupuina e Ieova le Atua le feitagai i le va o lena “fanau: a o leʻi faailoaina mai, ma le gata faafaatusa ma lana fanau “tetee” i le Atua. Na folafolaina mai ai le manumalo, ieo, na faamaonia mo le “fanau” a le “fafine”! O lona manumalo sa faataatia e avea o se faamoemoe i luma mo le fanau a tagata. O lea ua mafai ai e isi o le aiga faaletagata ona faamoemoe, i le oo mai o lena “fanau” a le “fafine.”

12. I le faagasologa o taimi, o ā isi mea na faaalia e uiga i le “fanau” a “le fafine”?

12 I le faagasologa o senituri, na faaalia ai e le Atua faapea, o lenei “fanau” o lona Atalii lea e toatasi, o lē na auina mai i le lalolagi e avea o le Mesia, ma ia ofoina atu lona ola e fai ai le taulaga togiola. (Kenese 22:17, 18; Kalatia 3:16; 1 Ioane 2:2; Faaaliga 5:9, 10) O le mafuaaga lea ua lē tuu ai le faamoemoe o Molimau a Ieova i Malo Aufaatasi. E tuu atu i luga o Iesu o loo soifua, o le Fofoga Fetalai Sili a Ieova le Atua. E mafai lava ona tatou mautinoa o loo soifua pea Keriso, talu lona toe tu mai nai le oti ina ia nofo i le itu taumatau o Ieova i le lagi. E pei ona fai mai Paulo: “Afai e gata i lenei olaga [le olaga e aofia ai ma lo tatou 20 senituri] mea tatou te faamoemoe i ai ia Keriso, ua sili lo tatou malaia i tagata uma lava. A o lenei, ua toe faatuina mai Keriso i e ua oti, ua avea ma faapolopolo o e ua momoe.” (1 Korinito 15:19, 20) E pei lava ona masani ai, e i ai faavae faale-Tusi Paia i itulau o lenei mekasini, ua faamaonia ai le faatuina o Iesu i aso nei e avea o se Tupu faalelagi.—Faaaliga 11:15.

13, 14. O fea o tuu i ai e Molimau a Ieova lo latou faamoemoe, ma o le ā o latou faia faatatau i ai?

13 O le mea moni, e leʻo suia e Iesu Ieova e avea o le faamoemoe o le fanau a tagata. O loo tumau pea lava le fatatauga o le Salamo 37:34, NW.: “Ia e faamoemoe ia Ieova, ma e tausi i lona ala; ona faaeaina lea o oe e ia ina ia fai mou le nuu; e te iloa atu le fanoga o e amio leaga.” O loo tumau pea le tatau ona faamaoemoe ia Ieova, ma ia faalaeiau atu foi i tagata uma ina ia o ese mai le faamoemoe atu i mea ua faia e tagata.

14 E tusa ai ma lenei mea moni, o loo aasa ai pea Molimau a Ieova i atunuu e 208, i le talaʻiina o le tala lelei o le Malo. E lē mafai ona taofia i latou mai le faia faapea. E leai se aiā tauatua o i faiga faapolotiki o loo fesoasoania ma lagolagoina e faalapotopotoga ma lotu e taofia ai i latou. E mafai ona faaauau pea ona avea ai tatou o molimau a Ieova, ma ia faamoemoe ia te ia, e pei ona faia e Tavita le Peteleema, o lē na tusi:

15. O le ā le ituaiga o faamoemoe na i ai i le Tupu o Tavita ia Ieova?

15 “O Ieova o loʻu leoleo mamoe o ai; e leai se mea ou te mativa ai. Na te ave ia te aʻu i le mea o ia i le vao muʻa ou te taoto ai; na te taʻitaʻi ia te aʻu i tafatafa o vai e tafe lemu. Na te faafoisia mai loʻu agaga: Na te taʻitaiʻ ia te aʻu i ala o le amiotonu ona o lona suafa. Ioe, e ui lava ina ou savali i le vanu o le ata o le oti, ou te lē fefe lava i se mea leaga; auā o oe ta te faatasi ma aʻu; o laau ma lou tootoo e faamafanafanaina ai aʻu. Ua e laulau mai mea i le laʻoai i luma o e ita mai ia te aʻu. Ua e faauu loʻu ulu i le suauu; ua taumasuasua laʻu ipu. E moni e mulimuli mai ia te aʻu le agalelei ma le alofa i aso uma o loʻu ola; ou te nofo foʻi i le fale o Ieova e faavavau.”—Salamo 23, American Standard Version.

16. Ai se ā ua mafai ai ona faapea atu, sa ia Iesu le vaaiga lava e tasi lea sa ia Tavita?

16 Sa avea le Tupu o Tavita ma leoleo mamoe faaleagaga a Ieova mo ituaiga o Isaraelu anamua, ma na ia faaāva ai le ala mo le avea o Ierusalema ma laumua o le malo, ma o i inā na pule ai lona atalii o Solomona mo le 40 tausaga. O se mafuaaga lelei foi lena, na tautala ai e uiga ia Iesu Keriso e avea o le “alo o Tavita.” (Luka 1:32; 18:39; 20:41) Afai na faamoemoe Tavita ia Ieova le Atua, o le a faapena foi la ona faia e lona suli faalelalolagi o Iesu Keriso. Ma sa faia lava faapena.

17. O le ā le faamaoniga o i ai i inā faapea na faamoemoe Iesu ia Ieova?

17 E fai ma faamaoniga o le fanaua aupito sili a Tavita i luga o le lalolagi lenei, o Iesu Keriso, o lē na mulimuli i fautuaga i le Salamo 37:34 ina ua to lana manava i luga o le satauro, ua fetalai Iesu: “Loʻu Tamā e, ou te tuuina atu loʻu nei agaga i ou aao.” (Luka 23:46) Sa ia sii maia ma faataunuu upu a Tavita i le Salamo 31:5, na faapea atu ai i le Atua: “Ou te tuuina atu loʻu agaga i lou aao.” Sa leʻi tuu sese le faamoemoe o Iesu, e pei foi o le faamoemoe o le Tupu o Tavita. Na toe faatuina Keriso nai ē ua oti i le aso tolu. I le faasefulu aso mulimuli ane ai, ona toe foi atu lea o ia i lona Tamā faalelagi. I le iʻuga o Taimi o Nuu ese i le 1914, ona faaeaina ai lea e Ieova lona Alo e avea ma Pule i le lalolagi.

O se Taimi Lenei mo le Faamoemoe

18. Ai se ā ua talafeagai ai i aso nei ona avea o se taimi mo le faamoemoe?

18 I aso nei, a o aumaia e le tausaga fou 6013 A.M. [Tausaga o le Lalolagi] le aiga faaletagata i le lumanai, o le ā se faamoemoe e mafai ona fiafia ai le agia faaletagata? Ua matuā sili lava ona talafeagai nei lena fesili, auā ua toeitiiti nei 1, 900 tausaga o tatou i ai talu mai taimi o le Tusi Paia. O se taimi umi foi talu ona tusia e Tavita le Salamo 37:34.

19. O le ā na faia e Ieova mo Iesu, ua aumaia ai ia i tatou le faamoemoe?

19 O Ieova le Atua, le Atua E Ona Le Malosi Lava, o lē na ia toe faatuina Iesu nai le oti, o looi a i se vaega aupito sili ona tele mo ia, na i lo o lena sa taʻua ai o ia e tagata o ē gata ma ila latou vaai. I le t oe faatuina ma le faaeaina o lona Atalii e toatasi ina ia nofoi lona itu tumatau i le lagi, na toe faaopoopo mai ai foi e Ieova se isi mafuaaga mo i tatou, e tatau ai ona tatou vaavaai ia te Ia mo se faamoemoe tumau, lo tatou faamoemoe sili. E mafai ona uiga lea mea i lo tatou ola e faavavau i le fiafia, e pei lava ona tusi ai le tusi tala faagaeeina o Paulo: “E faaolaina i tatou i le faamoemoe.”—Roma 8:24.

20. Ai se ā ua mafai ai ona tatou faapea atu o loo tumau pea ona avea Ieova o le “Atua o le faamoemoe”?

20 Ua to faapea mai le aposetolo: “A o le faamoemoe ua vaaia, e le o le faamoemoe lea; auā pe faapfea ona toe faamoemoe se tasi i le mea ua vaaia? A e peitai a tatou faamoemoe i le mea ua le vaaia, tatou te faatalitali atu i ai ma le onosai.” (Roma 8:24, 25) Ma i leal, o lena uluai faamoemoe o loo ola pea, ioe, ua latalata atu nei isona faataunuuga mamalu i luga o le fanau a tagata. (2 Peteru 3:13; Faaaliga 21:4, 5) O le pogai autū lava o lenei faamoemoe e mo le fanau uma lava a tagata, e tatau ai foi la ona faailoa atu i tagata uma. O le finagalo lenei o lo tatou “Atua o le faamoemoe.”

21, 22. O le ā ua tatou faatalitalia malo o le a latou faia i se lumanai lata mai?

21 O lenei, mo taimi uma lava ua ia ia nei lana taimi mo le tauaveina o lenei finagalo. E oo lava i o tatou aso, ina ua faatutūina e nisi malo o Malo Aufaatasi ni nofoaga autū faasaienisi o malosi faaniukelea, e lē o i ai i taʻitaʻi o nei malo se lagona e manaomia ona tuu atu le fofoina o nei faafitauli i se tomai aupito sili ona maualauga ma atamai.—Faatusatusa le Kenese 11:6.

22 Ua oo nei ina tetee lotu lauiloa i se tulaga sa leʻi faapea ona i ai muamua, ua solomuli. O ana taaʻiga fevaeveaʻiga, e tatau ona faaumatia. Ua faaalia e le Tusi Paia faapea, o a latou faiga puleaga o le a faaalia ai lo latou tulaga sili, ma faatea ese ai i latou mai le ola faalagolago i lotu, lea sa taumafai mo le tele o tausaga e mitiia ma ie lfaiga o mea faalelalolagi mo mea uma e mafai ona latou maua. O lea, e lē o se mea e ofo ai, ona o le a faia e pulega faapolokiti lenei auala. O lo latou ō ese mai ma le saogalemu mai lenei osofaiga i lotu, o le a faamaonia ai o latou manatu e faapea, e leai se Atua e tatau ona tapuai ma auauna i ai. O le faaaliga a le valoaga e faapea, o le a latou liliu atu ai loa e faasagatau i molimau a le Atua, o ē o totoe. O le a latou vaavaai atu i se manumalo aupito sili ona faigofie i luga o Molimau a Ieova e avea o se iʻuga o a latou taumafaiga tetee i le Atua.—Faaaliga 17:12-17; Esekielu 38:10-23.

23, 24. O le a faapefea ona gaoioi Ieova e tali atu i osofaiga a malo i ona tagata?

23 Ae peitai, o le a latou iloa mulimuli ane se toilalo e masiasi ai, e oo i se tasi e fia tofotofo ma faia se feteenaiga ma Ieova o ʻau, o lē e leʻi faiaʻina lava i se taua. O le a faaalia manino ai ua lē sese faapea, sa latou auauna i itu a lē tetee sili i le Atua moni e toatasi, ua taʻua, o le “gata” po o Satani “le atua o lenei faiga o mea.”—2 Korinito 4:4, NW.

24 Pagā se faatoilalolina mo i latou! O le mea na latou faamfoemoe iaie faia, o le faamaonia ai lava le sili atu o lo latou masiasi, i lo latou luitau atrui le Atua o le lagi ma le lalolagi ise taua maiotonu. Atonu o le aia faapea mai i le fanau a tagata faatauvaa. “Auā o o-u manatu e le o outou manatu, o oʻu ala e le o outou ala, ua fetalai ma iai Ieova. Auā e pei ona sili oan maualuga o le lagi i le lalolagi, ua faapean ona sili ona maualuga o oʻu ala i o outou ala, ma oʻu manatu e sili i o outou manatu. Auā e pei ona totō ifo o le ua ma le kiona mai le lagi, a e le toe foi atu i ai, a e peitai e faasusūina ai le laueleele, ma fua mai ai, ma totogo mai ai, e tupu mai ai saito i lē lulu saito ma mea e ʻai; e faapea foi laʻu upu e alu atu ai loʻu gutu, e le foi mai fua ia te aʻu; ae peitai e faia le mea ou te loto i ai, e manuia foi i le mea ou te auina atu ai.”—Isaia 55:8-11.

25. O lea, ai se ā la ua i ai nei ia i tatou se mafuaaga lelei e vaavaai atu ai ia Ieova o lo tatou “Atua o le faamoemoe”?

25 O Lē Na Foafoaina le tagata na ia tuu i leloto o le tagata le lagona naunau e pei o ia lava. “Auā o loo faapea ona fetalai mai o Ieova o ʻau, E mulimuli ane i le mamalu, ua ia auina mai o aʻu i nuu ese na vetea a outou mea; auā o lē pai atu ia te outou, ua pāia e ia le tamatamaʻi mata o lona fofoga.” (Sakaria 2:8) O lea la, o le a faamoemoe Molimau a Ieova ia Ieova. O le a ia fuaina atu i lena faamoemoe le teuteuina aupito sili ona matagofie o lana pulega silisili faalevateatea. O le a ia faamaonia ina feainaiga uma lava o ia o lē aupito silisili, o lē ona le malosi uma, o le Atua e faavavau, o lē ua ia faataunuu faamoemoega aupito sili ona maualuga o ana mea faiola i le lagi atoa ma le lalolagi. Aleluia!—Salamo 150:6.

Tali e Fesili nei?

◻ Ai se ā ua sese ai le faamoemoe o malo?

◻ Na faapefea ona saunia e le Atua le faavae mo le faamoemoe i le Kenese 3:15?

◻ O le ā le tulaga sa i ai Iesu e tusa ai ma le Salamo 37:34?

◻ Ai se ā ua i ai nei ia i tatou se mafuaaga mo le faamoemoe?

[Ata i le itulau 10]

E pei o mamoe ona mulimuli i lo latou leoleo mamoe, sa faapena foi ona vaai Tavita ma faamoemoe ia Ieova

[Ē Ana le Ata]

Pictorial Archive (Near Eastern History) Est.

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga