Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • w89 8/1 itu. 3-6
  • O loo Suia Pulega a le Lalolagi

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • O loo Suia Pulega a le Lalolagi
  • Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1989
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • Le Finagalo o le Atua e Uiga i le Pulega
  • O Lē e Pei o le Atalii o le Tagata
  • Le Malo Malosi Mulimuli Faaletagata o le Lalolagi
  • Le Pulega a le Malo
  • Pule Lagolago
  • O le Suiga i Pulega Ua Toeitiiti Oo Mai!
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1987
  • E Silisili le Malo o le Atua
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2006
  • Ua Aga‘i atu Malo Malolosi o le Lalolagi o Tala Tuufaasolo o le Tusi Paia i le lo Latou I‘uga!
    Le Olomatamata Faasilasilaina o le Malo o Ieova—1988
  • O le ā le Malo o le Atua?
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2011
Faitau Atili
Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1989
w89 8/1 itu. 3-6

O loo Suia Pulega a le Lalolagi

ANA FAI e mafai ona e filifili, o le ā le ituaiga o malo e te fia ola ai i lalo o lana pulega? O le toatele o i tatou atonu o le a faapena ona filifilia se malo tumau na te aumaia se anoano o saolotoga talafeagai mo oe lava. Tatou te manaomia se malo e mafai ona ia pulea le solitulafono, siitia le filemu, aumaia le faamasinoga tonu faavafealoai, ma atiina aʻe le tamaoaiga faaletino. E mautinoa lava, o le a tatou filifilia se malo e lē pule sauā ma e lē iʻuvale.

E faanoanoa lava, ona o le tele o malo e lē faapena. Pe a tatou manatunatu i le tulaga o i ai nei le lalolagi i le afa mulimuli o lenei 20 senituri, o le ā o tatou vaaia ai? O le mativa, iʻuvale, o le lē tali manao, le lē faamasino tonu faavafealoai, solitulafono, ma omiga faavaomalo. O le iʻuga lenei o faaiʻuga o le faitau afe o tausaga o malo faaletagata.

O le mea moni, e mautinoa lava le lelei o mafaufau ma le tomai o nisi o taʻitaʻi. Ma o nisi faiga malo sa tumau ma uigā mo sina taimi. A e talu ai, i le uiga atoa, ua lē taulau ai i malo faaletagata ona faia le mea ua tatou lagona moni lava e tatau ona ia faia mo le fanau a tagata, ua faamaonia ai le faamatalaga a le Tusi Paia: “E le o i le tagata lona ala, e le o i le tagata e savali ona faatonuina le mea e ui ai o ia.” (Ieremia 10:23) I se isi faaupuga, e leʻi faia le tagata na te pulea ia lava e aunoa ma le fesoasoani mai fafo.

O le mea lena e lelei ai le iloa faapea o loo suia pulega a le lalolagi. O le ā le uiga o lo tatou fai atu o lenei faaupuga? O le uiga ua faapea, o le pulea o olaga o tagata mai lea aso i lea aso, ua lē umi a e o le a i aao o se ituaiga o pulega fou atoatoa o le a matuā taulau atoatoa i lana pulega. O lenei suiga atoatoa o le malo na valoia e le Atua. O le mea moni, o le matua lena o le Tusi Paia.

Le Finagalo o le Atua e Uiga i le Pulega

E i ai pea le finagalo o le Atua e uiga i le puleaina o le fanau a tagata. O loo ia tulimataia pea ma le faaeteete le tulaga sili o loo faataunuuina ai e malo faaletagata lo latou tiute tauave, ma i nisi taimi na te manaomia ai se tali mai ia i latou e uiga i mea ua latou faia. O le mea moni, o tala faasolopito o nisi o faiga a malo mataʻina i le 2,500 tausaga ua mavae o le tala faasolopito na valoia mai i le Tusi Paia. I le tusi o Tanielu, na tusia e sili atu i le 500 tausaga a o leʻi fanau mai Keriso, na faamauina ai valoaga na uluai taʻua ai le paʻū o Papelonia anamua, faapea ma le tulaʻi mai ma le paʻū o Metai ma Peresia, Eleni, ma Roma. Na oo foi ina taʻua i valoaga le tupu aʻe o le Malo Malosi o le Lalolagi o Peretania ma Amerika o ō tatou lava aso. O se iloiloina puupuu o nisi o nei valoaga o le a fesoasoani ia i tatou ia malamalama i le uiga o le faaupuga faapea o loo suia pulega a le lalolagi.

O le uluai o nei valoaga ofoofogia sa o se miti faagaeeina lea na faaatagia ai e se tupua tele malo malolosi faapolotiki o le lalolagi i aso o Tanielu seia oo mai lava i o tatou taimi. Ona taavale mai lea o le maa, e leʻi tofia e lima, ua taia ai ma nutililii ai lenei tupua. Na nutipalaina e le maa nei malo malolosi o le lalolagi ua liu efuefu, “ua pei o le aputi i le mea e soli ai saito, ua lelea i le matagi, ua le maua lava se mea latou te i ai.”—Tanielu 2:31-43.

O loo faamatalaina mai e le mataupu lava lea o Tanielu le uiga o lenei mea. Ua ia faaalia faapea o malo faaletagata ua lē taulau, o le a suia i se mea e matuā sili ona maualuga. Ua ia taʻu mai ia i tatou: “O ona po o ia tupu e faatuina ai e le Atua o le lagi o le malo e le faaumatia e faavavau; o lea malo foi, e le tuuina atu ia i se tasi nuu, na te tuʻimomomoina ma faaumatia ia malo [faaletagata] uma lava, a o ia e tumau lava e faavavau; . . . e moni lava le liʻa, e faamaoni foi lona uiga.”—Tanielu 2:44, 45.

A e sa leʻi iʻu ai i inā le mataupu. I le vaaiga lona lua, na fai ai ma sui o malo malolosi o le lalolagi sa pule, ni manu feai tetele latou te faaatagia taitasi mai uiga o le malo o loo fai ai o ia ma sui. Ona faatagaina lea o Tanielu e vaai seia oo atu lava i luga i le nofoalii faagaeeina matautia faalelagi o “Lē ua mai anamuā ona aso,” ma na faailoa atu ia te ia se mea o le a tupu, e lē i ona aso a e i le vaitaimi o le pulega a le Malo Malosi o le Lalolagi o Peretania ma Amerika o o tatou aso. Sa ia vaaia le Faamasinoga faalelagi mamalu a Ieova o loo avatu le faamasinoga i nei malo malolosi o le lalolagi. (Tanielu 7:2-12) E pei ona faaalia i fuaiupu o loo mulimuli mai, na tuuina atu le poloaiga tauatua ina ia suia pulega. Ia te ai o le a tuuina atu i ai lenei pulega?

O Lē e Pei o le Atalii o le Tagata

Ua tuuina mai e Tanielu le tali e faafiafiaina ai:

“Na ou iloa i faaaliga i le po, faauta foi, ua afio mai i ao o le lagi Lē e pei o le Atalii o le tagata, ua oo foi ia i Lē ua mai anamua ona aso, ua latou momoli ia te ia i ona luma. Ua foaiina atu ia te ia le pule, ma le viiga, ma le malo, ina ia auauna ia te ia o nuu uma, ma atu nuu, ma gagana eseese; o lana pule o le pule e faavavau lea, e le mavae atu ia, o lona malo foi e le faaumatia.”—Tanielu 7:13, 14.

O lea sa faaaogāina ai Tanielu e valoia faapea o “Lē ua mai anamua ona aso,” o Ieova le Atua lava ia, o le a na tafiesea pulega lē saʻo a malo sauā faaletagata. O le a na suia lenei pulega i se malo lelei e lei faapea ona manatu i ai le fanau a tagata—se Malo lē vaaia e faatinoina mai le lagi lona malosi ma lana pule. A e o ai lenei “Lē e pei o le Atalii o le tagata” o le a tuuina atu i ai le Malo?

E lē o tuua i tatou i se tulaga lē mautonu. Na faailoa mai e Iesu ia lava o “le Atalii o le tagata.” Sa ia faamatalaina lona faatasi mai faapea e avea o le taimi e “sau [ai] le Atalii o le tagata i lona mamalu, ma le au agelu paia uma faatasi ma ia.” (Mataio 25:31) Ina ua fesiligia e le ositaulaga sili a Iutaia Iesu ina ia taʻu atu i le faamasinoga pe o ia o le “Keriso o le Alo o le Atua,” na tali atu Iesu: “O lea lava e pei ona e fai mai ai. Peitai ou te fai atu ia te outou, E amata atu nei ona outou vaaia le Atalii o le tagata o nofo i le itu taumatau o le mana, o sau foi i ao o le lagi.”a—Mataio 26:63, 64, NW.

Le Malo Malosi Mulimuli Faaletagata o le Lalolagi

I le tusa ma le 600 tausaga ina ua mavae aso o Tanielu, na tusi ai e le aposetolo o Ioane le tusi o le Tusi Paia o Faaaliga i lalo o faagaeega tauatua. Na faasino e lena tusi i nei malo malolosi o le lalolagi e avea o ni “tupu” malolosi, i le faapea mai: “O tupu foi ia e toafitu; e toalima ua pauu, o loo i ai le tasi, e lei oo mai nei foi le tasi; pe a oo mai e tusa ona saasaa ona po e tumau ai.”—Faaaliga 17:10.

O le toalima ia ua paʻūū ina o tusia e Ioane le tusi lenei, o Aikupito, Asuria, Papelonia, Metai ma Peresia, ma Eleni. ‘Sa i ai’ pea le Emepaea o Roma i le taimi lea. E manino lava la, e leʻi oo mai le lona fitu, le Malo Malosi o le Lalolagi o Peretania ma Amerika o o tatou aso. E tusa ai ma le Faaaliga, e leai se malo malosi o le lalolagi e sui i le malo lona fitu—le malo lea ua i ai i aso nei. O le malo mulimuli lenei. O le a lē toe i ai se isi.

A e peitai, e lē o se manatu lea e tatau ona mataʻu ai—o se mea e faafiafiaina ai! O lona uiga ua lata mai le iʻuga o le lē faamasinotonu, pulega faaletagata fetauai. Ua autasia valoaga i le faamatalaina mai o se suiga iloga i le auala e pulea ai le lalolagi—o se suiga mai pulega faaletagata manatu faapito i se pulega amiotonu faalelagi, le Malo o le Atua.

Le Pulega a le Malo

A e o le ā lena Malo? E matuā sili mamao atu na i lo na o ni faatosinaga mo le lelei i loto ma olaga o tagata. E sili atu foi na i lo o le olaga o lotu ua taʻua o Kerisiano. O le Malo o le Atua o se pulega moni lava. E i ai sona tupu, pule lagolago, se oganuu, ma ni tagata nuu. Ma o le a na saunia faamanuiaga ofoofogia e pei ona taʻua i le amataga.

Ua iloa Iesu o le Tupu o le Malo. Sa faatusaina e ia ia lava i se alii mai se aiga tautupu o lē “na alu . . . i le nuu mamao e maua ai sona ao e fai ai o ia ma tupu, i le toe foi mai.” Na ia fetalai, e uiga i lena taimi i le lumanai: “Pe a sau le Atalii o le tagata i lona mamalu, ma le au agelu paia uma faatasi ma ia, ona tietie ai lea o ia i lona nofoālii mamalu.”—Luka 19:12; Mataio 25:31.

O afea o le a sau ai “le Atalii o le tagata”? Tatou te lē taumatemate i le tali. O fetalaiga a Iesu i inei o se vaega lea o lana tali i le fesili: “Pe se a foi le faailoga o lou maliu mai, ma le gataaga o le lalolagi?” (Mataio 24:3, 30) E pei lava ona faaalia soo i itulau o lenei mekasini, o lena “maliu mai” na amata lē vaaia i le lagi i le faaiʻuga o “tausaga o nuu ese” i le 1914.b—Luka 21:24.

E pei ona fai mai ai le Faaaliga mataupu e 12 o le a tupu, na aaoina ai e Iesu lona mana ma lafo ifo ai Satani mai le lagi i se nofoaga e latalata i le lalolagi. Ona alaga mai lea o se leo tele mai le lagi: “O ona po nei ua oo mai ai le olataga, ma le mana, ma le malo o lo tatou Atua, ma le pule a lona Keriso; auā ua lafo i lalo le na molia o tatou uso.” Ua faamatalaina ai i lenei le tulaga sili ona leaga ua i ai le lalolagi talu mai lena taimi. O lea, na faaauau mai ai le leo mai le lagi: “O i talofa ia te outou o e nonofo i le fanua ma le sami, auā ua alu ifo ia te outou le tiapolo ua lotoa tele, auā ua na iloa ua saasaa ona po.”—Faaaliga 12:9-12.

O lena saasaa o ona po ua toeitiiti ona faamuta lea. I nai mataupu o loo mulimuli mai, ua vaaia ai Iesu faamamaluina i luga o se solofanua paepae. Ua faaigoaina o ia “O le Lokou o le Atua,” ma o le a “taia aʻi e ia o nuu” ma “pule foi o ia ia te i latou i le tootoo uamea”—e pei lava ona sa faailoa mai e Tanielu faapea o le a olopalaina e le Malo pei se maa o le Atua malo uma, a e o le a tupu ma faatumuina ai le lalolagi uma.—Faaaliga 19:11-16; Tanielu 2:34, 35, 44, 45.

O le a lē toe faapologaina e malo malolosi faapolotiki faaletagata pei ni manu feai le fanau a tagata!

Pule Lagolago

A e o loo i ai foi nisi mea. Na faagaeeina Tanielu e faapea mai o le a tuuina atu le Malo e lē na o i “Lē e pei o le Atalii o le tagata” a e faapea foi ma le “nuu o le au paia a lē Silisili ese.”—Tanielu 7:27.

O ai i latou nei? Ua faapea mai le Faaaliga e uiga i le Tamai mamoe, o Keriso Iesu: “Ua e faatauina foi [tagata] i lou lava toto mo le Atua, mai itu aiga uma, ma gagana eseese, ma nuu, atoa ma atu nuu; ua faia foi e oe i matou ma tupu ma faitaulaga i lo matou Atua; e fai foi i matou ma tupu i le lalolagi.” Ua ia faapea mai atili o le a avea i latou ma “faitaulaga a le Atua ma Keriso, latou te fai ma tupu foi faatasi ma ia i tausaga e afe.” Ua tuuina atu lo latou aofai e 144,000.—Faaaliga 5:9, 10; 14:1; 20:6.

O i latou nei ua filifilia e le Atua Silisili ona Maualuga e auai i le pulega o le lalolagi faatasi ma lona Alo, o Iesu Keriso. Pe e mafai ona tuuina atu lo tatou lumanai i nisi pulega e saogalemu ai na i lo o i latou nei ua filifilia e le Atua? E leai, o lenei Malo o le a avea o le pulega aupito sili ona talafeagai—e sili mamao atu ona maualuga i lo o so o se isi mea e leʻi faapea ona iloa e le tagata. I lalo o lana pulega, o le a faaliliuina ai le lalolagi atoa i le Parataiso e pei ona uluai fuafuaina ai e le Atua.

Faitau le mataupu o sosoo mai ma iloa ai pe o le ituaiga lea o malo o le a e filifilia e ola ai.

[Faaopoopoga i lalo]

a E tusa ai ma le vaaiga ia Tanielu, ua faapea mai le New Catholic Encyclopedia: “E leai lava sina faaletonu itiiti ona o i inei o loo tautala ai Tanielu e uiga i se mea e tupu faapea e i ai sona uiga maotua i le faaiʻuga o taimi.” Ua faaopoopo mai: “O le fetalaiga o Iesu i luma o le au Saneterini ua na aumaia ia i tatou se faamaoniga lē ma fesiligia o Lona faailoaina o le Atalii o le Tagata ma le faasinoga manino i Lona afio mai i le mana.”

b Tagai i lomiga o Le Olomatamata faa-Peretania o Me 1, 1982 ma Aperila 1, 1984.

[Pusa i le itulau 4]

“Le Matua Autū o le Aʻoaʻoga a Iesu”

“O le matua o le malo o le Atua o loo i se nofoaga autū i le talaʻiga a Iesu.”—New Catholic Encyclopedia.

“[O le Malo o le Atua] e masani ona manatu i ai o le matua autū o le aʻoaʻoga a Iesu.”—Encyclopædia Britannica.

A e o fea le taimi na e faalogologo mulimuli ai o talanoaina i se lotu lea “matua autū o le aʻoaʻoga a Iesu”?

[Pusa i le itulau 5]

Fenuminumiai e Uiga i le Malo o le Atua

Sa manatu nisi tagata faapea “o le lotu i le lalolagi” o le Malo o le Atua, a e ua talitonu isi faapea o le lalolagi o i ai nei “o le a atiina aʻe i lalo o taaʻiga faa-Kerisiano seia oo ina avea ma Malo.” A e o loo faapea mai lava nisi o le Malo o le Atua, o le “pulea lea e le Atua o le loto ma le olaga o tagata taitoatasi.”

A e pe ona pau ai lea o mea o i ai i le Malo o le Atua—o se faiga faalotu, e auauaimalie mai ona suiga faapolotiki, po o ni tulaga faaleagaga i loto o tagata?

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga