Faaalia le Faatuatua mo le Ola e Faavavau
“Ia faatuatua e oo i le faasaoina i le ola o le solu.”—EPERU 10:39, “NW.”
1. O le ā ua faailoa mai e se tusi Katoliko o faamatalaga e uiga i le faaaogāina e le Tusi Paia o le upu “solu”?
E LEAI se mea ua faapea mai ai le Tusi Paia e iai i tagata se solu e lē mafai ona oti lea e faasaoina ai pe a oti le tino ma ola ai e faavavau i le nofoaga o agaga. E oo lava i le New Catholic Encyclopedia ua ia faailoa mai: “O le manatu faapea e faasaoina le solu pe a mavae le oti e lē o maʻoti ona faailoaina mai i le Tusi Paia. . . . O le solu i le F[eagaiga] T[uai] ua lē uiga i se vaega o le tagata, ae o le tagata atoa—le tagata i le avea o se mea faiola. E faapena foi i le F[eagaiga] F[ou] ua faaalia mai ai le ola faaletagata: le ola o se tagata e toatasi.” O lea o tagata e lē maua ni o latou solu, ae o i latou lava o solu.
2. (a) O fea na amata mai ai le talitonuga i le lē mafai ona oti o le solu? (e) O le ā le upu moni e uiga i le tulaga o le tagata pe a mavae le oti?
2 E pei ona sa faasino mai i le mataupu na seʻi mavae atu, o le talitonuga i le solu e lē mafai ona oti, o se manatu faapaupau lena e mafai ona toe tataʻi i tuā i uluai taimi o le talafaasolopito. O lē na mafua ai o le tasi lea na tetee i le faalauiloaga manino a le Atua faapea o le tagata o le a ‘oti lava’ ona o lona lē usiusitai. (Kenese 2:17) O le tetee lea, o Satani le Tiapolo, o lē na faapea mai: “Lua te le oti lava.” (Kenese 3:4) Ma o se pepelo lena mea. (Ioane 8:44) Mulimuli ane, na siitia ai e Satani le aʻoaʻoga o le lē mafai ona oti o le solu faaletagata. Ae o le upu moni e uiga i le tulaga o le tagata pe a mavae le oti o loo iai e pei ona faamauina i le Afioga faagaeeina a le Atua i le Failauga 9:5: “O e ua oti, latou te le iloa se mea.”—Tagai foi i le Roma 5:12.
Le Faamoemoe o le Ola e Faavavau
3. E faatatau i le ā le faamoemoe ua tele ai mea ua taʻua i le Tusi Paia?
3 A o faaalia manino e le Tusi Paia faapea e leai lava se mea faapena e pei o le lē mafai ona oti o se solu, ae tele mea o loo taʻua ai e uiga i le ola e faavavau. O le faamoemoe i le ola e lē uma sa o se aʻoaʻoga faavae a Iesu. Na ia fetalai: “O le ola e faavavau foi lenei, ia latou iloa oe le Atua moni e toatasi, atoa ma le ua e auina mai, o Iesu Keriso lea.” (Ioane 17:3) E faatatau ia i latou o ē faaalia le faatuatua i le Atua ma Keriso, ua taʻua e Iesu: “Ou te avatu foi le ola e faavavau ia te i latou.” (Ioane 10:28) Faatasi ai ma se mautinoa aʻiaʻi, na ia fetalai: “O lē faatuatua . . . ua ia te ia le ola e faavavau. . . . ona ola ai lea o ia e faavavau.” (Ioane 6:47, 51) Ma na ia faalauiloa foi: “Ua faapea lava ona alofa mai o le Atua i le lalolagi, ua ia au mai ai lona Atalii e toatasi, ina ia le fano se tasi e faatuatua ia te ia, a ia maua e ia le ola e faavavau.”—Ioane 3:16.
4. O le ā na fetalai ai Iesu e uiga i le faamoemoe mo le lumanai?
4 Talu ai ona e leai se solu e lē mafai ona oti e faapea, e faasaoina pe a mavae le oti, o le a faapefea la i le folafolaga a le Tusi Paia i le ola e faavavau ona faatino? Sa tuuina atu e Iesu le tele o faamatalaga e uiga i lenei mea ina ua ia asiasi atu ia Mareta ma Maria ina ua mavae le maliu o lo la tuagane o Lasalo. Sa ia fetalai atu ia Mareta: “O aʻu nei o le toe tu ma le ola; o lē faatuatua mai ia te au, e ui lava ina oti, a e ola lava ia.” Sa ia fesili atu ia Mareta: “Po ua e talitonu mai ea i lena mea?” Na tali atu o ia: “Ioe, le Alii e, ua ou talitonu lava, o oe le Keriso le Alo o le Atua.”—Ioane 11:25-27.
5, 6. O le ā na faaalia e le toe faatuina e Iesu o Lasalo i le ola?
5 Ina ia faaalia faapea o ia, i le avea o le Alo o le Atua, sa tuuina atu i ai le mana e faatutū ai i ē ua oti i le ola, na maliu atu ai Iesu i le tuugamau o Lasalo. O Lasalo ua fa aso talu ona maliu, ma o lona tino ua amata ona pala. Ae peitai, “ona alaga lea o [Iesu] ua leo tele, Lasalo e, ina sau ia i fafo. Ona alu ai lea i fafo o le na oti, ua fusifusia ona vae ma ona lima i ie na tanumaʻi, ua fusi foi ona mata i le solosolo. Ona fetalai atu lea o Iesu ia te i latou, Tatala ia ia te ia, ina tuu atu ia e alu.” (Ioane 11:43, 44) Na toe aumaia Lasalo ua oti i le ola!
6 Sa leʻi toe aumaia Lasalo mai le lagi po o se isi mea i le nofoaga o agaga. Sa leʻi alu atu o ia i le nofoaga o agaga ina ua oti, peitai sa lē iloa se mea i le tuugamau, o i inā o loo iai uma ē ua maliliu. (Salamo 146:4; Ioane 3:13; Galuega 2:34) O le a lē o se mea poto le mafaufau faapea o le solu e lē mafai ona oti o Lasalo sa olioli i se faamanuiaga fiafia faalelagi ma i lea o lena solu na seia mai le lagi ina ia toe faatasi ma lona tino lē lelei atoatoa i luga o le lalolagi ina ia toe ola ai i le lalolagi ua faatumuina i tiga, maʻi, ma le oti. Ae talu ai sa lē iai o ia i le lagi, o lona toe faafoisia i le ola sa talia ma le fiafia, auā o lona uiga o le faaopoopoina o tausaga o lona iai ma toe faatasi atu ma ē ua pele ia te ia. Mulimuli ane, ona toe oti ai lea o ia.
7, 8. (a) O ā isi taimi na toe faatuina ai e Iesu ē na maliliu? (e) Aiseā na faia ai e Iesu na vavega o le toe faafoisia o tagata i le ola?
7 Ina ua faatuina e Iesu le teine talavou o lē na oti, ‘ona segia lea o mauli’ o ona mātua. (Mareko 5:42) Peitai, o lena teine sa toe oti mulimuli ane. Ina ua faatuina e Iesu le tama a le fafine ua oti lana tane i Naina, “ua oo le mataʻu ia te i latou uma, ua latou vivii atu i le Atua.” (Luka 7:16) Ae mulimuli ane sa oo foi ina oti lena tagata. E faatatau i nei vavega, ua faamautinoa mai e The New International Dictionary of New Testament Theology e faapea: “O i latou na faatutuina e Keriso i lana faiva faalelalolagi sa toe maliliu, ona o nei faatutuina sa leʻi tuuina atu ai le lē mafai ona oti.”
8 Aiseā na faatutū ai e Iesu i latou nei mai le oti? E lē ina ia avatu ai le ola e faavavau i lena taimi, ae ina ia faaalia ai faapea o ia o le Mesia ma ina ia faaalia ai mea na tuuina atu ai e le Atua le mana ia te ia e faia. Ua na fausia le faatuatua i le faamoemoe i le toetu ma le ola e faavavau i lalo o le pulega a le Malo faalelagi o le Atua i le lumanai i aao o Keriso.—Mataio 6:9, 10; Ioane 11:41, 42.
9. Na faapefea ona malamalama saʻo Mareta ma Paulo i le aʻoaʻoga a Iesu e uiga i le faamoemoe o le toetu?
9 Sa iloa e Mareta e uiga i lena faamoemoe mai lona aufaatasi atu ma Iesu, auā sa ia muai fai atu faapena ia te ia e faatatau ia Lasalo: “Ua ou iloa e toe tu mai lava ia i le toe tu i le aso gataaga.” (Ioane 11:24) Sa iloa e ia faapea o le a iai le toetu, e lē i lona aso gataaga (o Lasalo), ae i le lumanai, “i le aso gataaga”—le Aso Faamasino, pe a toe faatutuina ē ua maliliu i lalo o le pulega a le Malo o le Atua. Sa iloa foi e le aposetolo o Paulo lena mea, auā na ia faapea mai: “Ua faatuina e [le Atua] le aso e faamasinoina ai le lalolagi ma le tonu.” (Galuega 17:31) Na faapea mai foi Paulo: “O le a toe tutū mai e ua oti, o e ua amiotonu atoa ma e ua amioletonu.” (Galuega 24:15) Sa leʻi faapea mai o ia o le toetu ua uma ona faia ae faapea mai “o le a” faia i le lumanai—i lalo o le pulega a le Malo.
10. O le ā le faamatalaga ua faia e se polofesa Falani e uiga i talitonuga o Kerisinetoma e faatatau i le toetu pe a faatusatusa atu i le aʻoaʻoga manino a le Tusi Paia?
10 I le tusi Immortality of the Soul or Resurrection of the Dead? (Le Lē Mafai ona Oti o le Solu po o le Toetu o Ē ua Maliliu?) ua tusi ai se polofesa Porotesano Falani o Oscar Cullmann e faapea: “E iai se eseesega tele i le va o le faatalitalia e Kerisiano o le toetu o ē ua maliliu ma le talitonuga faa-Eleni i le lē mafai ona oti o le solu. . . . E ui lava na mulimuli ane faavaeina e le Faa-Kerisiano se fesootaiga i le va o nei talitonuga e lua, ma i aso nei o le Kerisiano masani ua matuā fenuminumiai ai ia talitonuga, ae ou te leʻi iloa se pogai e natia ai mea o oʻu manatu i ai atoa foi ma le toatele o tagata suesue faapea o le upu moni. . . . O le ola ma le manatu o le Feagaiga Fou e matuā pulea atoatoa e le faatuatua i le toetu. . . . O le tagata atoa, o lē ua oti moni lava, e toe aumaia i le ola e ala i se gaoioiga fou faalefoafoaga a le Atua.”
Le Toetu—I Fea?
11, 12. (a) O le ā le fuafuaga a le Atua mo le tagata ma lenei lalolagi? (e) Na faapefea ona faaalia e Iesu faapea o le fuafuaga a le Atua mo le lalolagi e leʻi suia lava?
11 Ina ua foafoaina e le Atua tagata, na ia tuuina atu ia i laua le lalolagi e avea o lo laua aiga e faavavau ma na foafoaina ina ia faatumuina lenei paneta i ituaiga o tagata amiotonu. (Kenese 1:26-28; Salamo 115:16) O loo tautala le Tusi Paia e uiga ia Ieova faapea “o le tufuga o le na faia le lalolagi; o ia na faatumauina; na ia le faia fua, na ia faia ina ia āina.”—Isaia 45:18.
12 E ui lava i le faitau afe o tausaga o le lē lelei atoatoa ma le oti talu ai le fouvalega a le tagata, ae o loo tumau pea le fuafuaga a le Atua faapea o le lalolagi o le aiga e faavavau o le tagata: “E fai lava le nuu mo tagata amiotonu, e nonofo ai pea i latou.” (Salamo 37:29) “Amuia ē agamalu; auā e fai mo latou tofi le nuu.” (Mataio 5:5) I lea, ina ua toe aumaia e Iesu isi i le ola, na ia toe faatutuina i latou i luga lava o le lalolagi lenei, ma sa vave lava ona iloa i latou e isi faapea o tagata na na maliliu. Ua faamautinoa e lenei mea faapea i lalo o le pulega a le Malo o le Atua o le a toe aumaia ai ē ua maliliu i le ola i luga o le lalolagi ina ia maua le avanoa e ola ai e faavavau. (Faaaliga 20:12, 13) O le a faataunuuina ai i lena mea le fuafuaga a le Atua mo le fanau a tagata mo le lalolagi.—Isaia 46:9-11; 55:11; Tito 1:1, 2.
13. O le ā le fenuminumiai na fesagaʻi ma lotu Kerisinetoma, ma na faapefea ona latou taumafai e foia lea mea?
13 Ae peitai, talu ai le talitonuga a lotu Kerisinetoma i le lē mafai ona oti o le solu, ua tuuina atu ai e lenei mea ia i latou se fenuminumiai: E mafai faapefea ona latou ioeina le toetu o “le tagata atoa,” e pei ona faaalia e Iesu, a o iai lo latou talitonuga i se solu e lē mafai ona oti o loo iai i le lagi po o i hele? Ua faamautinoa mai e le The Catholic Encyclopedia e faapea: “Ua aʻoaʻoina e le Komiti Lona Fa o le Itu (Fourth Lateran Council) faapea o tagata uma lava, pe filifilia pe lē faamaonia, ‘o le a toe tutū mai ma o tino lava ia o loo ia i latou nei.’” Ua faaopoopo mai lea tusi: “Ona o le tino o le soa o solitulafono a le solu, ma o le aumea a ona amioga lelei, o le faamasinoga tonu la a le Atua e foliga mai e tapā ai faapea o le tino e tatau ona auai i le faasalaga o le solu ma lona taui.” E tusa ai o lenei talitonuga, o le a toe aufaatasi le tino ma le solu i le lagi po o hele. Mo le ā le umi? “O tino toe faatutuina o sagato atoa ma ē agasala o le a faaofuina i le lē mafai ona oti,” ua fai mai ai lena tusi.
14. Ua faapefea ona taumafai se tusitala Jesuit e faamanino le manatu o Kerisinetoma e uiga i le toetu o le tino?
14 I le tusi The Future Life (Le Olaga i le Lumanai) a Jesuit J. C. Sasia, ua tatou faitau ai: “O le mea lea o le ola i le lagi o le a avea foi o se tasi o fiafiaga e ala i lagona faamamaluina [o le tino ua toe aufaatasia ma le solu].” E faatatau i le toe aufaatasia o le tino ma o latou solu i hele, ua faapea mai lena tusi: “I hele, pe a mavae le toetu [o le tino], o le a maua ai e lagona uma o le tino ona lava faasalaga patino . . . O le lagona o faalogona po o le paʻi atu o le a faapitoa ona faasalaina, auāae maise lava ona o agasala a le tino faapea ua tetee ai tagata taʻusalaina i le Atua. . . . O le toe faatasi atu ma o latou lava tino o le a avea ma pogai e faaopoopo ai ia i latou puapuaga ma mafatiaga.”
15. Aiseā ua taufaaleaga ai i le Atua le aʻoaʻoga faapea na te faapuapuagatiaina tagata i hele e faavavau?
15 I lea, o le talia o le manatu faapaupau o le lē mafai ona oti o le solu ua faaavanoaina ai le auala mo Kerisinetoma e talia ai foi le manatu faapaupau o le faapuapuagatiaina matuā tiga tele o solu—ma e oo lava i tino—i hele e faavavau. Peitai, e faatatau i le faiga anamua o le susunuina o fanau e fai ma taulaga i atua pepelo, na taʻua e Ieova: “Ua . . . susunu ai a latou fanau i le afi e fai ma taulaga mu ia Paala; o le mea na ou le poloai atu ai, pe fai atu ai, ou te lei manatu foi i ai.” (Ieremia 19:5) O lea o se taufaaleaga i le Atua le aʻoaʻo faapea na te faapuapuagatiaina tagata e faavavau, a o loo faaalia manino e lana lava Afioga faapea o tagata agasala lē salamō o le a faaumatia, o le a lē toe iai. “E iu foi ina faaumatia nai le nuu o tagata uma lava o e le faalogo i lena perofeta [Iesu].”—Galuega 3:23; tagai foi i le Mataio 10:28; Luka 17:27; Ioane 3:16; 2 Peteru 2:12; Iuta 5.
Le Lē Mafai ona Oti
16. O le ā ua aʻoaʻo e le Tusi Paia e uiga i le lē mafai ona oti?
16 Ae peitai, pe ua lē aʻoaʻoina ea e le Tusi Paia faapea o le a aveina aʻe tagata i le lagi e ola ai i se olaga e lē mafai ona oti i inā? Ioe, o loo aʻoaʻo lea. Ae o lenei mea e leai se mea e fesootai ma le lē mafai ona oti o le solu faaletagata. O le lē mafai ona oti o le iʻuga lena o le toe faatuina mai o se tagata e avea o se foafoaga agaga (e pei ona sa iai Iesu) ma e lē ona o le iai o sona solu e lē mafai ona oti faapea na faasaoina ai mai i le oti. O le taui o le lē oti i le lumanai sa tuuina atu i nisi o ē faamaoni, tagata e pei o Keriso, ma e mafai ona maua lea i le na o le taimi na afio mai ai Keriso i le mana o le Malo i le lagi, ae lē ina ua uma loa ona afio aʻe Keriso i le lagi i le uluai senituri.—Salamo 110:1; 1 Korinito 15:53, 54.
17. E toafia o le a mauaina le lē mafai ona oti, ma o le ā le vaega o loo latou faia i le fuafuaga a le Atua mo le lalolagi?
17 E lē gata i lea, o lena faamoemoe na tuuina atu i le na o ni tagata toaitiiti o le aiga faaletagata. Na taʻua e Iesu i latou nei o se “lafu mamoe itiiti.” (Luka 12:32) O lenei vaega, o lona faitau aofai e 144,000, ua toe faatutuina i le olaga faalelagi o ni mea faiola agaga e lē mafai ona oti ina ia pule i luga o le lalolagi faatasi ma Keriso i lona Malo faalelagi. (2 Peteru 3:13; Faaaliga 7:4; 14:1, 4; 20:4) O le lalolagi o le a latou pule ai o le a ʻaināina, i le gasologa o taimi, e tagata lelei atoatoa, e lē taumatea e faitau afe miliona o i latou. O le toatele o na tagata o le a avea i latou o ē toe faafoisia mai i le lalolagi i le “toe tutū mai e ua oti, o e ua amiotonu atoa ma e ua amioletonu.” (Galuega 24:15) Peitai, o le a iai isi o ē maua le ola i le lalolagi fou e ese mai ia i latou o ē toe faatutuina mai le oti. O ai i latou na?
“E Le Oti Lava”
18. I le faaopoopo atu i le faamoemoe o le toetu mo tagata ua maliliu, o le ā le mea ofoofogia na valoia e Iesu?
18 A o avea le toetu ma faamoemoe mautinoa mo tagata ua maliliu, o loo iai foi se isi faamoemoe ofoofogia i o tatou taimi. O lenei mea e tusa ai ma le mea na taʻu atu atili e Iesu ia Mareta. Ina ua uma ona fetalai atu: “O lē faatuatua mai ia te au, e ui lava ina oti, a e ola lava ia [i le toe tu],” na faaopoopo atu ai Iesu, “o tagata ola uma o e faatuatua mai ai te au, e le oti lava e oo i le faavavau.” (Ioane 11:25, 26) I lenei faamatalaga faaiʻu, na valoia ai e Iesu se mea ofoofogia: O le a oo mai se taimi e lē manaomia ai e i latou o loo ola ona maliliu! Ae o afea o le a faia ai lena mea?
19. (a) I le ā le vaitaimi e faatino ai le faamoemoe o le lē toe oti? (e) Ua faapefea ona faamatala e le Tusi Paia i latou o ē ua iai le faamoemoe o le lē oti lava?
19 Nei—i o tatou aso—o le taimi mo lena folafolaga ia faatinoina! Ua faaalia e faamaoniga uma faapea ua tatou tu lata atu nei i le iʻuga o lenei lalolagi leaga. (Mataio 24:3-14; 2 Timoteo 3:1-5, 13) O lea, o tagata o ē faaalia le faatuatua i le Atua ma i lona Alo i aso nei ua iai le faamoemoe e faafiafiaina ai o le faasaoina atu i le iʻuga o lenei faiga ma faaauau ai ona ola e oo atu i le lalolagi fou a le Atua—e lē oti lava! O i latou nei o loo tautalagia i le Faaaliga 7:9, 14 o le “motu o tagata e toatele mai atu nuu uma, ma aiga, ma nuu, ma gagana eseese, e le ma faitaulia e se tasi, . . . o i latou ia o e o mai nai le puapuaga tele,” ua faasaoina e le Atua ona o lo latou faaalia o le faatuatua. Na fetalai Iesu e uiga i le faaumatiaga o loo sau o lenei faiga leaga o mea e avea o le “puapuaga tele, e leai sona tusa talu le amataga o le lalolagi, ua oo lava i ona po nei; e le toe faapea foi amuli.”—Mataio 24:21; tagai foi i le Faataoto 2:21, 22; Salamo 37:10, 11, 34.
20, 21. Ua faapefea e le faitau miliona i aso nei ona faaalia le faatuatua i le Atua ma Keriso, ma o le ā o le a lē manaomia e le toatele o i latou?
20 I le lalolagi atoa, o le faitau miliona o le motu o tagata e toatele o ē mananao ia ola e faavavau i luga o le lalolagi lenei ua uma ona faaalia lo latou faatuatua i folafolaga a le Atua ma i lē ua ia tuuina atu i ai le pule e avea “o le toe tu ma le ola,” o Iesu Keriso. Ma ua tuuina atu i latou lava i le Atua, e faailogaina lenei mea e ala i le papatisoga i le vai. (Mataio 28:19, 20) Ua latou faailoa atu faapea ua latou tuuina atu le faaolataga atoatoa “i lo tatou Atua o lē tietie i le nofoālii, atoa ma le Tamai mamoe,” o Iesu Keriso.—Faaaliga 7:10.
21 O i latou o le motu o tagata e toatele o ē o le a faasaoina i le iʻuga o lenei lalolagi o le a lē tau manaomia se toetu mai le oti auā o le a “le oti lava” i latou! Pe o e faia ni laasaga ina ia avea ai oe o se tasi o lenei vaega? Afai o lea, maeu se faaeaga ofoofogia tutasi ua tatalaina mo oe—o le faasaoina atu lea i le iʻuga o le faiga leaga o mea a Satani ma ulu atu i se vaitaimi fou amiotonu o le a aumaia ai le soifua maloloina lelei atoatoa ia te oe ma le ola e faavavau i se lalolagi parataiso! (Luka 23:43; Faaaliga 21:4, 5) E ala i le aʻoaʻoina po o le ā le finagalo o le Atua ma tausisi atu i le faia o lea, e mafai ona e faaalia ai faapea o oe ‘e lē o se tasi e solomuli i le faaumatiaga.’ O oe foi e mafai ona e “faatuatua e oo i le faasaoina i le ola o le solu.”—Eperu 10:39, NW; 1 Ioane 2:15-17; Faaaliga 7:15.
Fesili mo le Autaluga
◻ O le ā le faamoemoe moni mo ē ua maliliu?
◻ Aiseā ua avea ai o se faalumaina i le Atua le talitonuga o Kerisinetoma i le toetu o le tino?
◻ O le ā ua aʻoaʻo e le Tusi Paia e uiga i le lē mafai ona oti?
◻ O le ā le faamoemoe ofoofogia ua mafai ona iai i tagata i aso nei?