Pe Sa Aʻoaʻo e le Uluai Lotu Faapea o le Atua o se Tolutasi?
Vaega 1—Pe sa Aʻoaʻo e Iesu ma Ona Soʻo le Aʻoaʻoga o le Tolutasi?
Pe sa aʻoaʻo e Iesu ma ona soʻo le aʻoaʻoga o le Tolutasi? Pe sa aʻoaʻo e taʻitaʻi lotu o nai senituri na sosoo mai ai? Na faapefea ona amata mai? Ma aiseā e tāua ai le iloa o le upu moni e uiga i lenei talitonuga? I le amataina i le Vaega 1, o le a talanoaina ai i lenei lomiga o Le Olomatamata nei fesili i se faasologa o ni mataupu. O isi mataupu o le faasologa o le a aumaia i isi lomiga o mulimuli mai.
O I LATOU o ē talia le Tusi Paia e avea o le Afioga a le Atua, ua latou iloa faapea ua ia i latou se tiute tauave e aʻoaʻo atu i isi e uiga i Lē na Foafoaina Mea. Ua latou iloa foi faapea o le uiga o le mea o latou aʻoaʻo e faatatau i le Atua, e tatau ona moni.
Sa aʻoaʻia e le Atua “tagata faamafanafana” a Iopu ona o lo latou lē faia o lena mea. “Ona faapea ane lea o Ieova ia Elifasa le Timanu, Ua tupu loʻu ita ia te oe, ma au uo e toalua; ina ua outou le tautalatala ma le tonu ia te au, e faapei o laʻu auauna o Iopu.”—Iopu 42:7.
Ina ua talanoaina e le aposetolo o Paulo le toetu, na faapea mai o ia o le a avea i tatou ma “molimau pepelo [a] le Atua” pe afai tatou te aʻoaʻo se mea lē moni e uiga i gaoioiga a le Atua. (1 Korinito 15:15) E faapena foi i le aʻoaʻoga i le toetu, maeu le tatau ona tatou faaeteete pe afai tatou te aʻoaʻo atu e uiga i le Atua po o ai o ia!
Le Aʻoaʻoga o le Tolutasi
Toetoe lava o lotu uma o Kerisinetoma ua aʻoaʻo faapea, o le Atua o se Tolutasi. Ua taʻua e le The Catholic Encyclopedia le aʻoaʻoga o le Tolutasi “o le aʻoaʻoga autū a le lotu Kerisiano,” i lona faamatalaina mai faapenei:
“I le autasi o le Aoatua, e iai Peresona e Tolu, le Tamā, le Alo, ma le Agaga Paia, o nei Peresona e Tolu e matuā eseese moni lava le tasi mai le isi. I lea, i upu i le Poloaiga faa-Atanasia: ‘o le Tamā o le Atua, o le Alo o le Atua, ma o le Agaga Paia o le Atua, peitai, e lē o ni Atua se toatolu ae o le Atua e toatasi.’ . . . O Peresona e faavavau ma e tutusa uma lava: e tutusa uma lava e leʻi foafoaina ma e tutusa uma lava i le silisiliese o le mana.”1
Ua aumaia i le The Baptist Encyclopædia se faamatalaga e tali tutusa. Ua faapea mai:
“[O Iesu] o le . . . Ieova e faavavau . . . O le Agaga Paia o Ieova . . . Ua ia tuu le Alo ma le Agaga i se uiga tutusa lelei ma le Tamā. Afai o ia o Ieova e faapena foi la i laua.”2
Folafola atu le Anatemaina i Ē Tetee
I le 325 T.A., na faia ai e se komiti o faifeau lotu i Nicea i Asia Itiiti se poloaiga na folafolaina ai le Alo o le Atua faapea “o le Atua moni” e pei lava ona avea o le Tamā ma “Atua moni.” Na taʻua faapenei se vaega o lena poloaiga:
“Ae o i latou o ē faapea mai, Sa iai [se taimi] sa leʻi iai [le Alo] ma, A o leʻi fanau mai o Ia, sa leʻi iai o Ia, ma faapea sa leai sona amataga, pe o ē faapea mai ma le mautinoa, o le Alo o le Atua o se peresona ese po o se tasi e faitino, pe na foafoaina o ia, pe gauai atu o ia i ni fesuiaiga po o le suia foi—o i latou nei e anatemaina e le Lotu Katoliko.3
I lea, so o se tasi o lē talitonu faapea e lē tutusa le faavavau o le Alo o le Atua ma le Tamā, pe faapea na foafoaina le Alo, sa tuuina atu mo le faaumatiaga e faavavau. E mafai e se tasi ona vaai faalemafaufau i le uunaiga ina ia ioe, na tuu atu e lenei mea i le anoanoai o tagata lautele talitonu.
I le tausaga e 381 T.A., na faia ai se fonotaga a se tasi foi komiti i Constantinople ma na faalauiloa mai ai faapea, e ao ona tapuaia le agaga paia ma faamamaluina e pei lava ona faia i le Tamā ma le Alo. Ina ua mavae le tausaga e tasi, i le 382 T.A., na fono ai foi le isi sinoti i Constantinople ma faamautinoa ai le tauatua atoatoa o le agaga paia.4 I lena lava tausaga, a o leʻi faia se fonotaga i Roma, na tuuina mai ai e Pope Damasus se tuufaatasiga o ni aʻoaʻoga ina ia faaleaogāina e le lotu. Na aofia ai i le tusi na taʻua o le Tusi a Damasus, faamatalaga ia o loo mulimuli mai:
“Afai e faafitia e so o se tasi faapea o le Tamā e faavavau, o le Alo e faavavau, ma faapea o le Agaga Paia e faavavau: o ia la o se tagata faatuʻiese.”
“Afai e faafitia e so o se tasi faapea o le Alo o le Atua, o le Atua moni, e pei lava o le Tamā, o le Atua moni, e ona le malosi uma lava, silafia mea uma lava, ma e tutusa ma le Tamā: o ia la o se tagata faatuʻiese.”
“Afai e faafitia e so o se tasi faapea o le Agaga Paia . . . o le Atua moni . . . e ou le mana uma lava ma silafia mea uma lava, . . . o ia la o se tagata faatuʻiese.”
“Afai e faafitia e so o se tasi faapea, o peresona e toatolu, le Tamā, le Alo, ma le Agaga Paia, o peresona moni lava, e tutusa, e faavavau uma lava, o loo iai mea uma lava e vaaia ma lē vaaia, e silisiliese lava i latou uma, . . . o ia la o se tagata faatuʻiese.”
“So o se tasi e faapea mai [o le Alo o lē na] liutino mai, sa lē iai o ia i le lagi faatasi ma le Tamā i le taimi na iai o ia i le lalolagi: o ia o se tagata faatuʻiese.”
“Afai e faapea mai so o se tasi, o le Tamā o le Atua ma o le Alo o le Atua ma le Agaga Paia o le Atua, . . . ae lē faapea mai o i latou o le Atua e toatasi, . . . o ia o se tagata faatuʻiese.”5
O tagata aʻoga o se faalapotopotoga faalotu Katoliko o le Jesuit, o ē na faaliliuina upu nei mai le gagana Latina na latou faaopoopo i ai le faamatalaga lenei: “E foliga mai, sa iloiloina e Pope St. Celestine I (422-32) nei tulafono faalotu; atonu sa manatu i ia tulafono faapea o faamatalaga o le faatuatuaga.”6 Ma ua faamautinoa mai e le tagata aʻoga o Edmund J. Fortman faapea ua aumaia i le tusi “se aʻoaʻoga aogā ma le maumaututū faatolutasi.”7
Afai o oe o se sui o se lotu lena e talia le aʻoaʻoga o le Tolutasi, pe o faamalamalama ai ea e nei faamatalaga le uiga o lou faatuatua? Ma pe sa e iloa o le talitonu i le aʻoaʻoga o le Tolutasi e pei ona aʻoaʻo ai e lotu, e manaomia ai ona e talitonu faapea sa iai Iesu i le lagi i le taimi lava e tasi lea na iai o ia i le lalolagi? O lenei aʻoaʻoga e tali tutusa ma le mea na taʻua e le tagata lotu o lona fa o senituri o Athanasius i lana tusi On the Incarnation:
“O le Upu [Iesu] sa leʻi faatuaoia i totonu o Lona tino, e leʻi taofia ai foi i Lona afio mai i le tino, Lona iai i se isi mea. Pe a Ia faagaoioia pe siitia Lona tino, Na te leʻi taofia ai foi le pulea o le vateatea e Lona Mafaufau ma le mana. . . . E tumau pea ona avea o Ia o le Puna o le ola i le vateatea uma lava, e iai i ona vaega uma lava, ae oo lava i fafo atu foi o le vateatea.”8
Le Uiga o le Aʻoaʻoga o le Tolutasi
Ua faia e nisi se faaiʻuga faapea i le na o le tuu atu lava o le tulaga o se atua lona tolu po o le tulaga tauatua ia Iesu, ona pau lava lena o le uiga o le aʻoaʻoga o le Tolutasi. Mo isi, o le talitonu i le Tolutasi, e na ona uiga i le talitonu i le Tamā, le Alo, ma le agaga paia.
Ae peitai, o le iloiloina totoʻa o poloaiga ua tuuina mai e Kerisinetoma, ua faaalialia ai le faanoanoa ona o le lē lava o na manatu i le fesootai atu ma le aʻoaʻoga aloaia. O faamatalaga aloaia ua faamanino ai faapea o le aʻoaʻoga i le Tolutasi e lē o se manatu faigofie. Na i lo lea, o se vaega lavelave o manatu eseese na aumaia faatasi i se vaitaimi umi lava, ma oo ina taofi mau pe talitonu i ai tagata.
Mai i le ata o le aʻoaʻoga o le Tolutasi na aliaʻi mai ina ua uma le Fonotaga i Constantinople i le 381 T.A., mai i le Tusi a Damasus i le 382 T.A., mai le Poloaiga faa-Atanasia lea na oo mai i se taimi mulimuli ane, ma mai isi tusi, ua mafai ai ona tatou faia se faaiʻuga manino i le mea na uiga i ai Kerisinetoma e ala i le aʻoaʻoga o le Tolutasi. Ua ia faaaofia ai nisi o manatu maʻoti eseese ia o loo mulimuli mai:
1. Na faapea mai e tolu peresona tauatua—le Tamā, le Alo, ma le agaga paia—i le Aoatua.
2. O nei peresona mavaevae taitasi na faapea mai e faavavau uma lava, e leai se taimi na muamua ai pe mulimuli ai le tasi i le isi.
3. Na faapea mai o peresona taitasi, e ona le malosi uma lava, e leai se tasi e sili pe maulalo ifo i le isi.
4. Na faapea mai o peresona taitasi e silisili lo latou poto, e silafia mea uma lava.
5. Na faapea mai o peresona taitasi o le Atua moni.
6. Ae peitai, na faapea mai, e lē toatolu ni Atua, ae na o le toatasi le Atua.
E manino lava, o le aʻoaʻoga i le Tolutasi o se vaega lavelave o manatu e aofia ai pe ā ma mea e matuā tāua na o loo i luga ma e aofia ai e sili atu, e pei ona faaalia pe a iloiloina ona auiliiliga. Ae afai tatou te iloiloina tau lava o manatu faavae na o loo i luga, e foliga mai la faapea, afai o le a aveesea nisi o na manatu, o mea la o le a totoe ai, o le a lē toe avea o le Tolutasi a Kerisinetoma. Ina ia maua le ata atoa, e tatau lava ona aumaia i luma nei vaega ninii uma.
Faatasi ai ma lenei malamalamaga sili ona lelei i le faaupuga “Tolutasi,” ua mafai nei ona tatou fesili: Pe o se aʻoaʻoga ea lenei sa iai a Iesu ma ona soʻo? Afai o lea, sa tatau la ona faaali atoatoa mai i le uluai senituri o o Tatou Aso (T.A.). Ma talu ai ona o mea na latou aʻoaʻo o loo maua i le Tusi Paia, o le aʻoaʻoga la i le Tolutasi atonu pe faale-Tusi Paia pe leai foi. Afai e faale-Tusi Paia, e ao la ona aʻoaʻo manino mai i le Tusi Paia.
E lē o se mea tatau ona manatu faapea, o le a aʻoaʻo e Iesu ma ona soʻo tagata e uiga i le Atua ae lē taʻuina atu i ai po o ai le Atua, ae maise lava pe a manaomia ni tagata talitonu ina ia tuuina atu e oo lava i o latou ola mo le Atua. I lea, sa ao ai ia Iesu ma ona soʻo ona tuuina atu le faamuamua sili ona maualuga i le aʻoaʻoina o isi e uiga i lenei aʻoaʻoga matuā tāua.
Saili i le Tusi Paia
I le Galuega mataupu e 17, fuaiupu e 11, o loo taʻua ai tagata o ē “amio lelei” auā sa latou “saili i Tusi i lea aso ma lea aso, pe moni ia mea,” o mea na aʻoaʻoina mai e le aposetolo o Paulo. Sa faalaeiauina i latou ina ia faaaogā le Tusi Paia e faamautinoa ai aʻoaʻoga e oo lava i se aʻoaʻoga a se aposetolo. E ao foi ona e faia lena lava mea.
Ia manatua pea o Tusi Paia ua “faagaeeina e le Atua” ma e tatau ona faaaogā mo le “faasaʻoina ai o mea, e aʻoaʻi ai i le amiotonu, ina ia atoatoa ona lelei ai o le tagata o le Atua, ia faaaupegaina atoatoa ai mo galuega lelei uma lava.” (2 Timoteo 3:16, 17, NW) O lea la, ua atoatoa le Tusi Paia mo mataupu tau aʻoaʻoga. Afai la e moni le aʻoaʻoga o le Tolutasi, e ao la ona iai i le Tusi Paia.
Ua matou valaaulia oe ina ia saili i le Tusi Paia, ae maise lava tusi e 27 o Tusitusiga Kerisiano Eleni, ina ia e iloa ai e oe lava pe sa aʻoaʻo e Iesu ma ona soʻo se Tolutasi. A o e sailiili fesili ifo ia te oe lava:
1. Pe mafai ona ou maua se mau o taʻua ai le “Tolutasi”?
2. Pe mafai ona ou maua se mau o faapea mai ai o le Atua ua faia ae i peresona maioio e tolu, le Tamā, le Alo, ma le agaga paia, ma o le toatolu e na o le Atua e toatasi?
3. Pe mafai ona ou maua se mau o faapea mai o le Tamā, le Alo, ma le agaga paia e tutusa i auala uma lava, e pei o le faavavau, malosi, tulaga ma le poto?
E tusa lava pe e te saili maeʻaeʻa i ai, o le a e lē maua ai lava se mau se tasi o faaaogāina ai le upu Tolutasi, po o ni mau o faapea mai o le Tamā, le Alo, ma le agaga paia e tutusa i ala uma lava, e pei o le faavavau, malosi, tulaga, ma le poto. E oo lava i se mau se tasi o faapea mai e tutusa le Alo ma le Tamā i na auala—ma afai e iai se mau faapena, o le a lē faavaeina ai se Tolutasi ae i le tele lava o tulaga e na o le “toalua.” E leai lava se mea o faatutusa ai e le Tusi Paia le agaga paia ma le Tamā.
Le Mea o Fai mai ai le Toatele o Tagata Popoto
Ua ioe le tele o tagata popoto e aofia ai ma le au aʻoaʻo Tolutasi faapea, e lē o iai i le Tusi Paia se aʻoaʻoga moni i le Tolutasi. Mo se faaaʻoaʻoga, ua taʻua i le The Encyclopedia of Religion faapea:
“Ua ioe faatasi tagata faitio ma aʻoaʻo faalotu i aso nei faapea, e lē o iai i le Tusi Paia Eperu se aʻoaʻoga o le Tolutasi . . . E ui lava o loo faaatagia i le Tusi Paia Eperu le Atua o le tamā o tagata Isaraelu ma faaaogā faaperesonaina o le Atua e pei o le Upu (davar), Agaga (ruah), Poto (hokhmah), ma le Faatasi mai (shekhinah), ae o le a sopo mamao atu na i lo faanaunauga ma le agaga o le Feagaiga Tuai i le faafesootaia o nei aʻoaʻoga i se taimi mulimuli ane faatasi ma le aʻoaʻoga faatolutasi.
“E lē gata i lea, ua ioe foi le au faitio ma aʻoaʻo faalotu faapea e lē o iai i le Feagaiga Fou se aʻoaʻoga maʻoti o le Tolutasi. O le Atua le Tamā o le puna o mea uma lava (Pantokrator) ma o le tamā foi o Iesu Keriso; ‘o le Tamā’ e lē o se taʻu mo le peresona muamua o le Tolutasi ae o se upu e talafeagai mo le Atua. . . .
“I le Feagaiga Fou, e lē o iai se faailoaga lavelave o le uiga masani o le Atua faapea o (‘se tolutasi lilo’), e lē o iai foi i le Feagaiga Fou le gagana faigata o le aʻoaʻoga mulimuli ane (i se peresona ipotasi, ousia, substantia, subsistentia, prosōpon, persona). . . . E lē mafai foi ona finau mai faapea o le aʻoaʻoga, e lē mafai ona faavaeina i na o ni faamaoniga faale-Tusi Paia.”9
E tusa ai ma mea moni faatalafaasolopito i lenei mataupu, ua taʻua i le The New Encyclopædia Britannica e faapea:
“E lē o le upu Tolutasi po o le aʻoaʻoga maʻoti o aliaʻi mai ai i le Feagaiga Fou . . .
“Na tuputupu mālie aʻe le aʻoaʻoga i le faagasologa o ni nai senituri ma na uia mai le tele o ni fefinauaiga. . . .
“O le lona 4 o senituri, na faatoʻā aumaia faatasi ai ma le maioio le toatolu ma lo latou autasi i se aʻoaʻoga faalotu e tasi, i le uiga e tasi ma peresona e tolu.”10
Ua faia e le The New Catholic Encyclopedia se faamatalaga faapena e faatatau i le amataga o le Tolutasi:
“E iai le iloa ma le taliaina e le au faitio ma aʻoaʻo faalotu o le Tusi Paia, e aofia ai ma se fuainumera tele o loo tuputupu aʻe o tagata Katoliko Roma, faapea e lē tatau i se tasi ona tautala e aunoa ma le matuā faaeteete i le Tolutasi i le Feagaiga Fou. O loo iai foi se tulaga tutusa o le iloa lelei vavalalata faapena e tusitala o talafaasolopito o le aʻoaʻoga ma faiga faaaʻoaʻo faalotu faapea, afai e tautala se tasi e uiga i se aʻoaʻoga faa-Tolutasi e lē masalomia, ua aveesea lena tagata mai le vaitaimi o le amataga o le Faa-Kerisiano e oo i le pe ā ma le kuata mulimuli o lona fa o senituri. O le taimi lena na faatoʻā talia aʻiaʻi ai le mea ua taʻua o le aʻoaʻoga maʻoti faa-Tolutasi ‘o le Atua e tasi i Peresona e toatolu’ i olaga ma mafaufauga faa-Kerisiano. . . .
“E lē o faaatagia e le aʻoaʻoga lava ia le iloa o le vaitaimi na amata ai; sa avea lena o se fua o le tolu o senituri o le atiina aʻe o le aʻoaʻoga.”11
Po o “Faaalia” mai Lea Aʻoaʻoga?
Atonu o le a faapea mai tagata talitonu i le Tolutasi o loo “faaalia” mai i le Tusi Paia se Tolutasi. Ae o lenei taofi na faia i se taimi umi lava talu ona uma ona tusia le Tusi Paia. O se taumafaiga lea ina ia faaofi atu i le Tusi Paia manatu na filifilia e taʻitaʻi lotu lava latou i taimi mulimuli ane e ao ona avea ma aʻoaʻoga.
Fesili ifo ia te oe lava: Aiseā e na ona “faaalia” mai ai e le Tusi Paia lana aʻoaʻoga aupito sili ona tāua—i le po o ai le Atua? O loo manino lava le Tusi Paia i isi aʻoaʻoga faavae; ae aiseā ua lē faamanino mai ai lenei aʻoaʻoga e aupito sili ona tāua? Pe o le a lē tusia ea e Lē na Foafoaina Mea o le vateatea se tusi e matuā manino mai ai le avea o ia o se Tolutasi pe ana faapea o lena le tulaga?
E faigofie lava le pogai ua lē aʻoaʻo manino mai ai e le Tusi Paia le aʻoaʻoga o le Tasitolu: E lē o se aʻoaʻoga a le Tusi Paia. Ana faapea sa avea le Atua o se Tolutasi, e mautinoa lava lona faamanino mai o lenei aʻoaʻoga ina ia mafai ai e Iesu ma ona soʻo ona aʻoaʻoina atu i isi. Ma o lena faamatalaga matuā tāua semanū e faaaofia ai i totonu o le Afioga faagaeeina a le Atua. Semanū o le a lē lafoai mai i tagata lē lelei atoatoa e tautiga mo senituri mulimuli ane.
Pe a tatou iloiloina mau ua ofoina mai e tagata aʻoaʻo Tolutasi e fai ma faamaoniga faapea o loo “faaalia” mai i le Tusi Paia se Tolutasi, o le ā tatou te maua? I se iloiloga faamaoni, ua faaalia ai faapea e lē o tautala lava mau na ofoina mai e uiga i se Tolutasi a Kerisinetoma. Na i lo lea, ua taumafai aʻoaʻo lotu e faaofi faamalosi i totonu o tusitusiga paia o latou lava manatu e uiga i le Tolutasi. Ae o na manatu, e lē o iai i mau o le Tusi Paia. O le mea moni, o na manatu faa-Tolutasi e matuā feteenai ma le molimau manino a le Tusi Paia atoa.
O se faaaʻoaʻoga o na mau o loo maua i le Mataio 28:19, 20. O i inā o loo taʻua faatasi ai le Tamā, le Alo ma le agaga paia. Ua fai mai nisi ua faaalia i inei se Tolutasi. Ae seʻi e faitau lava oe i ai i fuaiupu. Pe o iai ea se mea i na mau o faapea mai ai o le toatolu lena o se Atua e toatasi e tutusa uma i le faavavau, i le malosi, tulaga, ma le poto? E leai, e leai lava se mau se tasi. E tutusa lava lea ma isi mau na o loo taʻua faatasi ai le toatolu.
Mo i latou o ē o faapea o loo iai ni faamaoniga o se Tolutasi i le Mataio 28:19, 20 i le faaaogā ai o le numera tasi i le “suafa” o le Tamā, le Alo, ma le agaga paia, faamolemole faatusatusa le “igoa,” numera tasi mo Aperaamo ma Isaako i le Kenese 48:16.—King James Version; New World Translation of the Holy Scriptures.
Ua faasino atu foi le au aʻoaʻo Tolutasi i le Ioane 1:1 i nisi o faaliliuga, na o loo tautala e uiga i “le Upu” faapea sa “i le Atua” ma o le “Atua.” Ae ua faapea mai isi faaliliuga o le Tusi Paia, o le Upu sa “o se atua” pe sa “tauatua,” o lona uiga e lē o le Atua, ae o sē e malosi. E lē gata i lea, ua faapea mai lena fuaiupu o le Tusi Paia o “le Upu” sa “i le” Atua. O le a talafeagai ai lava la ona lē faaaofia ai o ia mai le avea o le Atua lava lena. Ma e tusa lava po o le ā le faaiʻuga ua faia e uiga “i le Upu,” ae o le mea moni e na o le toalua peresona o loo taʻua i le Ioane 1:1, ae lē toatolu. Po o le ā lava le taʻua soo o mau uma na faaaogā e taumafai ai e lagolago le aʻoaʻoga o le Tolutasi, ae matuā lē taulau lava ona faia faapea pe a iloiloina ma le faamaoni.a
O le isi vala lenei e ao ona mafaufau i ai: Afai sa aʻoaʻo e Iesu ma ona soʻo le aʻoaʻoga i le Tolutasi, e mautinoa lava la semanū e aʻoaʻo foi e taʻitaʻi lotu o ē na iai i le taimi lava lea ina ua mavae i latou. Ae pe sa aʻoaʻo e na tane, o ē ua taʻua i aso nei o Tamā o le Au Aposetolo le aʻoaʻoga o le Tolutasi? O lenei fesili o le a talanoaina i le Vaega 2 o lenei faasologa i se lomiga o mulimuli mai o Le Olomatamata.
Faasinoga:
1. The Catholic Encyclopedia, 1912, Tusi XV, itulau 47.
2. The Baptist Encyclopædia, faatonutonuina e William Cathcart, 1883, itulau 1168-1169.
3. A Short History of Christian Doctrine, a Bernhard Lohse, Lomiga 1980, itulau 53.
4. Ibid., itulau 64-65
5. The Church Teaches, na faaliliuina ma faatonutonuina e John F. Clarkson, S.J., John H. Edwards, S.J., William J. Kelly, S.J., ma John J. Welch, S.J., 1955, itulau 125-127
6. Ibid., itulau 125.
7. The Triune God, a Edmund J. Fortman, Lomiga 1982, itulau 126.
8. On the Incarnation, na faaliliuina e Penelope Lawson, Lomiga 1981, itulau 27-28
9. The Encyclopedia of Religion, Mircea Eliade, faatonu sili, 1987, Tusi 15, itulau 54.
10. The New Encyclopædia Britannica, Lomiga lona 15, 1985, Tusi 11, Micropædia, itulau 928.
11. New Catholic Encyclopedia, 1967, Tusi XIV, itulau 295.
[Faaopoopoga i lalo]
a Mo se isi talanoaga maeʻaeʻa o na mau mai le Tusi Paia, tagai i le polosiua Pe Ao Ona E Talitonu i le Tolutasi?, faasalalauina e le Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.
[Ata i le itulau 19]
Falesa i Tagnon, Falani