Pe sa Aʻoaʻo e le Uluai Lotu Faapea o le Atua o se Tolutasi?
Vaega 4—O Anafea ma sa Faapefea ona Tuputupu aʻe le Aʻoaʻoga o se Tolutasi?
Sa faaalia i uluai mataupu e tolu o lenei faasologa e faapea, o le aʻoaʻoga o le Tolutasi, sa leʻi aʻoaʻoina e Iesu ma ona soʻo, atoa foi ma uluai Tamā Faalelotu. (Le Olomatamata o Mati 1, 1992; Iuni 1, 1992; ma Aokuso 1, 1992) O le a talanoaina i lenei mataupu faaiʻu le auala na tuputupu aʻe ai le aʻoaʻoga o le Tolutasi ma le vaega na faia ai a le Fono a Nicaea i le 325 T.A.
I LE tausaga e 325 T.A., na taloina ai e le emeperoa Roma o Konesetatino se fono a epikopo i le aai o Nicaea i Asia Itiiti. O lana fuafuaga, o le foiaina lea o finauga faalelotu sa faaauau pea e uiga i le faiā a le Alo o le Atua ma le Atua e Ona le Malosi Uma lava. Ua faapea mai le Encyclopædia Britannica e faatatau i iʻuga o lena fono:
“Sa taʻitaʻifono ai Konesetatino lava ia, i le taulimaina ma le tinoū o talanoaga, ma sa ia faatuina ai . . . le auala iloga e faaalia ai le faiā a Keriso ma le Atua i faamatalaga sa fofogaina i le fono e faapea, ‘e uiga tutusa o ia [ho·mo·ouʹsi·os] ma le Tamā.’ . . . Ona o le matataʻu i le emeperoa, na sainia ai e epikopo le aʻoaʻoga, seʻi vaganā ni mea se lua, ma o le toatele o i latou sa onosai i o latou faalogona moni.”1
Pe sa aiā ea lenei taʻitaʻi ona o ona talitonuga faale-Tusi Paia? E leai. Ua faapea mai le A Short History of Christian Doctrine: “Toeitiiti lava leai se malamalamaga o Konesetatino e uiga i fesili na lagā i aʻoaʻoga faalelotu a Eleni.”2 O le mea sa ia malamalama i ai e faapea, sa faavaivai e fefinauaiga faalelotu le autasi o lona emepaea, ma na ia manao ai ina ia latou foia.
Pe na Faavaeina ai ea le Aʻoaʻoga o le Tolutasi?
Pe sa faavaeina pe na faamautuina e le Fono a Nicaea le Tolutasi o se aʻoaʻoga a Kerisinetoma? E toatele o loo manatu o le tulaga lena sa iai. Ae e ese le mea o loo faaalia i mea moni.
O le aʻoaʻoga sa folasia i lena fono, na aumai ai ni mea e uiga i le Alo o le Atua, sa faapea ona faatagaina ai taʻitaʻi lotu eseese e manatu ia te ia o sē e tutusa ma le Atua le Tamā i se auala patino. E ui i lea, o se mea foi e faamalamalamaina ai, le iloa o mea sa leʻi taʻua i le Aʻoaʻoga faa-Nicaea. E pei ona muai faasalalauina, e faapea le aʻoaʻoga atoa:
“Matou te talitonu i le Atua e toatasi, le Tamā e ona le malosi uma lava, o lē na faia mea uma lava e vaaia ma mea e lē vaaia;
“Ma i le Alii e toatasi o Iesu Keriso, le Alo o le Atua, na faia e le Tamā, na o ia e toatasi, o lona uiga, sa mafua mai o ia i le Tamā, o le Atua mai le Atua, o le malamalama mai le malamalama, o le Atua moni mai le Atua moni, na soifua mai ae leʻi foafoaina, e uiga tutusa o ia ma le Tamā, o Lē sa ala mai ai mea uma, o mea i le lagi ma mea i le lalolagi, o Lē na afio mai ma liua e avea ma tagata ona o i tatou ma lo tatou faaolataga, sa fasiotia ma toe faatuina i le aso lona tolu, sa afio aʻe i le lagi, ma o le a afio mai e faamasino i ē ola, atoa ma ē oti;
“Ma i le Agaga Paia.”3
Po o fai mai ea lena aʻoaʻoga e faapea o le Tamā, le Alo, ma le agaga paia o ni peresona e toatolu i le Atua e toatasi? Po o fai mai ea e tutusa lena toatolu i le faavavau, le malosi, le tulaga, ma le atamai? Leai, e lē faapena. E leai ma se faiga faapea e toatolu i le toatasi o iai i inei. Sa leʻi faavaeina pe faamautuina e le uluai Aʻoaʻoga faa-Nicaea le Tolutasi.
O le tele lava o lena aʻoaʻoga, o loo faatutusaina ai le Atalii ma le Tamā i “le uiga tutusa.” Ae e lē o taʻua ai se mea faapena e uiga i le agaga paia. Na pau le mea o loo fai mai ai, “matou te talitonu . . . i le Agaga Paia.” E lē o le aʻoaʻoga lena o le Tolutasi a Kerisinetoma.
E oo foi i le faaupuga autū o “le uiga tutusa” (ho·mo·ouʹsi·os) sa lē faapea na talitonu ai le fono, e tasi le tuufaatasiga o le Tamā ma le Alo. Ua faapea mai le New Catholic Encyclopedia:
“E tusa pe sa manatu le Fono e faamautuina, ae o le tasi o le tuufaatasiga o le Tamā ma le Alo e masalomia.”4
E tusa foi pe sa faapea mai le fono e tasi le tuufaatasiga o le Alo ma le Tamā, ae e lē avea ai lava o se Tolutasi. O le a na o le toalua ai i le Atua e toatasi, ae e lē o le toatolu i le toatasi e pei ona manaomia i le aʻoaʻoga o le Tolutasi.
“Le Manatu o se Vaega Toaitiiti”
I Nicaea, pe sa talitonu ea le lautele o epikopo faapea e tutusa le Alo ma le Atua? Leai, sa iai se feteenaiga o manatu. Mo se faaaʻoaʻoga, o le manatu na folasia e Arius, o lē sa aʻoaʻoina e faapea sa iai se amataga maʻoti o le Alo, ma o le mea lea e lē tutusa ai ma le Atua, ae sa maualalo ifo i vala uma lava. I le isi itu, sa talitonu Athanasius e faapea, sa tutusa le Alo ma le Atua i se auala patino. Ma sa iai foi isi manatu.
E tusa ai ma le faaiʻuga a le fono ina ia manatu i le Alo, e uiga tutusa i laua (e tutusa) ma le Atua, fai mai Martin Marty: “Na folasia moni i Nicaea se manatu o se vaega toaitiiti; sa lē faigofie ona foiaina ma sa lē taliaina e le toatele o ē sa lē tusa o latou manatu ma Arius.”5 Ua faapena foi ona matauina e le tusi o le A Select Library of Nicene and Post-Nicene Fathers of the Christian Church e faapea, “e na o sina vaega toaitiiti lava na faatuina atu se tulaga manino faaleaʻoaʻoga e tuufaafeagai ma le faa-Arian, ae e ui i lea, sa manumalo lenei vaega toaitiiti i le faataunuuina o lo latou sini.”6 Ma ua matauina e le A Short History of Christian Doctrine e faapea:
“O le mea e foliga mai sa teena faapitoa lava e le toatele o epikopo ma aʻoaʻo faifeau o Sasae, o le manatu lea sa tuu i le aʻoaʻoga e Konesetatino lava ia, o le homoousios [“uiga tutusa”], lea ua avea ma mataupu o feteenaiga i fefinauaiga e lē aunoa i le va o aʻoaʻoga a lotu ma aʻoaʻoga tetee.”7
Ina ua maeʻa le fono, sa faaauau pea le finauga mo le faitau sefulu o tausaga. O i latou sa lagolagoina le manatu e tutusa le Alo ma le Atua e Ona le Malosi Uma lava, sa lē lauiloa foi mo sina taimi. Mo se faaaʻoaʻoga, ua faapea mai Martin Marty e uiga ia Athanasius: “Na aliaʻi mai ma toe mou atu lona lauiloa ma sa masani ona faaaunuua o ia [i tausaga ina ua mavae le fono] sa faapea ona avea moni ai o ia ma tagata femoumouai.”8 E tele tausaga sa faaaunuua ai Athanasius ona sa tetee i ai tagata faapolotiki ma tagata lotu i ona manatu e uiga i le tutusa o le Alo ma le Atua.
O lea, o le finau mai faapea sa faavaeina pe na faamautuina e le Fono a Nicaea i le 325 T.A. le aʻoaʻoga o le Tolutasi, e lē moni. O le mea na mulimuli ane avea ma aʻoaʻoga o le Tolutasi, sa leʻi iai i lena taimi. O le manatu e faapea o le Tamā, le Alo, ma le agaga paia o ni Atua moni taitoatasi ma e tutusa i le faavavau, le malosi, le tulaga, ma le atamai, ae e toatasi le Atua—o se Atua e toatolu i le toatasi—sa lē tupuga mai i lena fono pe mai uluai Tamā o le Lotu. E pei ona taʻua e le The Church of the First Three Centuries e faapea:
“O le aʻoaʻoga o loo lauiloa i aso nei o le Tolutasi . . . e lē o lagolagoina e faamatalaga a Justin [Martyr]: ma o lenei iloiloga e mafai ona faasalafa atu i Tamā uma lava i tua atu o le faa-Nicaea; o lona uiga, i tusitala faa-Kerisiano uma lava o senituri e tolu ina ua mavae le fanau mai o Keriso. E moni, sa latou taʻua le Tamā, le Alo, atoa ma le Agaga faavaloaga po o le Agaga paia, ae sa lē tutusa uma, sa lē manaomia ona tulaga e tasi, sa lē Toatolu i le Toatasi, i so o se uiga o loo fai mai ai tagata e talitonu i le Tolutasi i aso nei. O le mea moni o le matuā tuufaafeagai lava. O le aʻoaʻoga o le Tolutasi, e pei ona faamatalaina ai e na Tamā, sa matuā ese lava mai le aʻoaʻoga i aso nei. Matou te taʻua lena o se mea moni, e taliaina e fai ma faamaoniga e pei lava o so o se mea moni i talafaasolopito o manatu faaletagata.”
“Matou te luʻia so o se tasi e mafai ona ia sii maia se tusitala lauiloa, i uluai senituri e tolu, o lē e talitonu i lenei aʻoaʻoga o le [Tolutasi] e pei ona talitonuina i aso nei.”9
E ui i lea, sa avea le fono i Nicaea, ma itu na liliu ai le tofā. Na tatalaina ai le avanoa i le talia aloaia o le Alo e tutusa ma le Tamā, ma faapea ona tatalaina ai le ala mo manatu mulimuli ane e uiga i le Tolutasi. Ua matauina e le tusi o le Second Century Orthodoxy, a J. A. Buckley e faapea:
“Masalo e oo mai i le faaiʻuga o le senituri lona lua, sa tumau pea ona autasi le Lotu aoao i le manatu faavae e tasi; sa latou taliaina uma le silisiliese o le Tamā. Sa latou manatu uma lava i le Atua le Tamā e Ona le Malosi Uma Lava, e faapea ua na o ia e silisiliese, e lē masuia, e lē mafaamatalaina, ma e leai sona amataga. . . .
“Ina ua mavae atu na tusitala ma taʻitaʻi o le senituri lona lua, sa iloa ai e le Lotu lava ia . . . lona see mālie ese, ae aunoa ma le fetuutuunai i lena manatu . . . o le Fono a Nicaea, lea na oo ai i le faaiʻuga o le faaleagaina mai lea vaega i lea vaega o le uluai faatuatua. O i inā, sa faamalosia ai e lenei vaega filigā e toaitiiti, a latou tala pepelo i luga o le toatele sa lolo atu e talia, atoa foi ma taʻitaʻi faapolotiki na lagolagoina i latou, sa latou pulea faamalosia, faaseseina ma faamataʻuina i latou o ē sa taumafai e tausisia le tulaga mamā o lo latou faatuatua mai le faaleagaina.”10
Le Fono a Constantinople
I le 381 T.A., na faamautuina ai e le Fono a Constantinople le Aʻoaʻoga faa-Nicaea. Ma sa ia faaopoopo atu i ai se isi mea. Na ia taʻua le agaga paia o le “Alii” ma o le “foai ola.” Ua faaalia e lena aʻoaʻoga sa faasalafa atu i le 381 T.A. (lea o loo faaaogā taatele i lotu i aso nei ma ua taʻua “o le Aʻoaʻoga faa-Nicaea”) e faapea, sa toeitiiti lava fafauina aʻe e Kerisinetoma se aʻoaʻoga atoatoa faa-Tolutasi. Ae e oo foi i lenei fono, sa lē mafai ona faamaeʻaina ai lena aʻoaʻoga. Ua faailoa mai e le New Catholic Encyclopedia e faapea:
“O se manatu tāua, ina ua mavae tausaga e 60 talu ona uma o Nicaea I, sa alofia ai e le Fono a Constantinople I [381 T.A.] le upu homoousios i lana faamatalaga o le avea o le Agaga Paia ma Atua.”11
“Sa iso tagata aʻoga i le toafilemu na aliali mai i le faaalia o lenei aʻoaʻoga; lona lē taulau, mo se faaaʻoaʻoga, i le faaaogāina o le upu homoousios o le Agaga Paia e faapea e tutusa pau ma le Tamā ma le Alo.”12
Ua taʻutino mai e lena lava encyclopedia e faapea: “E lē o maua le homoousios i le Tusi Paia.”13 Leai, e lē o faaaoḡaina e le Tusi Paia lena upu mo le agaga paia pe mo le Alo e faapea ai e tutusa pau ma le Atua. O se faamatalaga lē faale-Tusi Paia lena sa fesoasoani e taʻitaʻia atu ai i le aʻoaʻoga faapaupau, ioe, o le aʻoaʻoga lē faale-Tusi Paia, o le Tolutasi.
E faapena foi ina ua mavae Constantinople, o senituri ia a o leʻi taliaina le aʻoaʻoga o le Tolutasi i Kerisinetoma atoa. Fai mai le New Catholic Encyclopedia e faapea: “I Sisifo . . . e foliga mai sa leʻi talanoa le lautele e uiga ia Constantinople I ma ana aʻoaʻoga.”14 Ua faaalia i lenei tusi faapea sa leʻi iloa le aʻoaʻoga a le fono e le toatele i Sisifo, seia oo i le senituri lona fitu ma le lona valu.
Ua faailoa mai foi e tagata aʻoga faapea o le Aʻoaʻoga faa-Athanasian, sa masani ona sii mai e fai ma uiga faavae ma lagolagoina ai le Tolutasi, sa leʻi tusia e Athanasius ae na tusia e se tusitala e lē o iloa i se taimi mulimuli ane. Fai mai le faamatalaga a le The New Encyclopædia Britannica:
“Sa leʻi taatele le aʻoaʻoga i Lotu i Sasae seia oo i le senituri lona 12. Talu mai le senituri lona 17, sa masani ona ioe tagata aʻoga e faapea o le Aʻoaʻoga faa-Athanasian sa leʻi tusia e Athanasius (na maliu o ia i le 373) ae atonu sa fatuina i Falani i saute i lona 5 o senituri. . . . E foliga mai sa patino lava taaʻiga a lena aʻoaʻoga i le itu i saute o Falani ma Sepania i le senituri lona 6 ma le lona 7. Sa faaaogā lea i lauga a lotu i Siamani i le senituri lona 9 ma se taimi mulimuli ane i Roma.”15
Le Auala na Tuputupu Aʻe Ai
Sa amata le tuputupu aʻe lemū o le aʻoaʻoga o le Tolutasi i se vaitaimi umi o senituri. O manatu e uiga i le Tolutasi a le au faifilosofia Eleni e pei o Palato, o lē sa ola i ni nai senituri a o leʻi afio mai Keriso, sa sosolo lemū ane i totonu o aʻoaʻoga a lotu. Fai mai le The Church of the First Three Centuries e faapea:
“Matou te taofi faapea o le aʻoaʻoga o le Tolutasi sa tuufaatasia faasolosolo mai i se taimi mamao mulimuli ane; sa amata i se pogai e ese atoatoa mai le aʻoaʻoga a tagata Iutaia ma Tusitusiga faa-Kerisiano; sa tuputupu aʻe ma faapipii atu i le Faa-Kerisiano, e ala i Tamā o le aʻoaʻoga a Palato; ma i le taimi o Justin, ma se taimi umi mulimuli ane talu ona aʻoaʻoina i le lalolagi atoa le uiga maʻoti ma le tulaga maualalo o le Alo; ma sa aliali mai ai na o sina uluai ata e uiga i le Tolutasi.”16
I luma atu o le vaitaimi o Palato, sa taatele ai tasitolu, po o tolutasi i Papelonia ma Aikupito. Ma o taumafaiga a tagata lotu ina ia faatosina ē e lē talitonu o le lalolagi na pulea e Roma, sa taʻitaʻia faasolosolo atu i le faapipiiina o na manatu i le Faa-Kerisiano. Mulimuli ane, sa iʻu lenei i le taliaina o le talitonuga e faapea o le Alo ma le agaga paia e tutusa ma le Tamā.a
Sa faifai lemū foi ona taliaina le upu “Tolutasi.” O le afa mulimuli o le senituri lona lua, sa tusia ai i le faa-Eleni e Teofilo, o se epikopo mai Anetioka i Suria, ma muai faailoa mai ai le upu tri·asʹ, o lona uiga o le “tasitolu,” po o le “tolutasi.” Mulimuli ane sa faaaofia ai e le tusitala faa-Latina o Tetuliano i Carthage, i Aferika i Matu, i ana tusitusiga le upu trinitas, o lona uiga o le “tolutasi.”b Ae e lē o maua le upu tri·asʹ i Tusitusiga faagaeeina Kerisiano Eleni, ma e lē o maua foi le upu trinitas i le faaliliuga faa-Latina o le Tusi Paia, lea ua taʻua o le Vulgate. E leai se tasi o na upu e faale-Tusi Paia. Ae o le upu “Tolutasi,” sa faavae mai i manatu faapaupau, na sosolo ane i totonu o tusi a lotu ma sa avea ma vaega o la latou aʻoaʻoga ina ua mavae le senituri lona fa.
O lea, e lē faapea ona sa iloiloina maeʻaeʻa e tagata aʻoga le Tusi Paia ina ia iloa ai pe sa aʻoaʻoina ai lena aʻoaʻoga. Na i lo o lea, sa tele ina faamautinoaina e tagata o le lalolagi ma lotu faapolotiki lena aʻoaʻoga. I le tusi o le The Christian Tradition, o loo toe tataʻi atu ai manatu e le tusitala o Jaroslav Pelikan i “mea e lē aofia i talafaalelotu sa fefinauai ai, o le tele o na mea e foliga mai sa sauni i taimi uma ina ia faamautinoa ai lona taunuuga, ma sa na ona faafetaiaia ai e isi ʻau e pei o i latou lava. E masani ona foliga mai le aʻoaʻoga o se mea na suia—pe e mafua mai—i faiga faapolotiki a lotu ma feteenaiga i uiga.”17 Ua faaupuina e le tagata aʻoga mai Yale o E. Washburn Hopkins e faapea: “O le faamatalaga faaiʻu o le aʻoaʻoga faalelotu o le tolutasi sa tele lava ina avea ma mataupu o faiga faapolotiki a lotu.”18
Pagā le valea o le aʻoaʻoga o le Tolutasi pe a faatusatusa atu i le aʻoaʻoga faigofie a le Tusi Paia e faapea e silisiliese le Atua ma e leai sē la te tutusa! E pei ona fetalai mai le Atua, “po o ai ea tou te faatusa i ai aʻu, pe faagatusa ma aʻu, pe faatatau ia te au ina ia ma tutusa?”—Isaia 46:5.
Le Mea ua na Folasia
O le ā le mea sa folasia e le tuputupu lemū aʻe o le manatu o le Tolutasi? Sa avea lea o se vaega o le paʻū ese mai le Faa-Kerisiano moni na aʻoaʻoina e Iesu. (Mataio 13:24-43) Na muai taʻu mai foi e le aposetolo o Paulo le oo mai o le faaaposetasi:
“E oo i ona po latou te lē mafafai ai ona talia le aʻoaʻoga lelei, ae e tusa ma o latou lava manatu, latou te faapotopoto ai mo i latou o aʻoaʻo e toatele, ina ua feū o latou taliga; latou te liliu ese foi o latou taliga i le upu moni ae liliu atu i tala o le vavau.”—2 Timoteo 4:3, 4, Jerusalem Bible a le Katoliko.
O se tasi o na tala o le vavau o le aʻoaʻoga lea o le Tolutasi. O isi tala o le vavau e ese mai i le Faa-Kerisiano ma sa tuputupu lemū aʻe foi: o le lē mafai lea ona oti o le solu faaletagata, pulekatolio, nofoaga o agaga (Limbo), ma le faapuapuagatia e faavavau i le afi i hele.
O lea, o le ā le aʻoaʻoga o le Tolutasi? O se aʻoaʻoga faapaupau moni lava lea ua faafoliga mai e pei o se aʻoaʻoga faa-Kerisiano. Sa fafauina aʻe e Satani ina ia faaseseina ai tagata, ma ina ia faanunumi ai ma avea ai le Atua o se mea lilo ia i latou. Ua iʻu foi lea i le atili ai ona latou naunau e talia isi manatu ma faiga faapiʻopiʻo a lotu sese.
“I o Latou Fua”
I le Mataio 7:15-19, sa fetalai ai Iesu e faapea, e mafai ona e iloaina le lotu sese mai le lotu moni i le auala lenei:
“Ia outou ma perofeta pepelo, o e o mai ia te outou i ofu faamamoe, a o totonu o luko feai lava i latou. Tou te iloa i latou i o latou fua. Pe tau mai ea [e] tagata se fuifui vine mai le laau tuitui, po o mati mai le laau talatala? E faapea foi laau lelei taitasi ma fua mai i fua lelei; a o le laau leaga e fua mai i fua leaga. . . . O laau uma e le fua mai i fua lelei, e taia ia ma lafoina i le afi.”
Manatu i se tasi o faaaʻoaʻoga. Na fetalai Iesu i le Ioane 13:35: “O le mea lea e iloa ai e tagata uma lava o oʻu soo outou, pe afai ua outou fealofani.” E faapena foi i le 1 Ioane 4:20 ma le 21, ua folafola mai e le Afioga faagaeeina a le Atua:
“Pe afai e faapea mai se tasi, Ou te alofa i le Atua, a e ita i lona uso, o le pepelo lava ia; auā o le le alofa i lona uso ua ia vaai atu i ai, pe mafai faapefea ona alofa o ia i le Atua ua ia le vaai atu i ai. O lenei foi le poloaiga ua tatou maua mai ia te ia, o lē alofa i le Atua ia alofa foi o ia i lona uso.”
Ia faatatau la lena mataupu silisili faavae faapea, e tatau i Kerisiano moni ona latou fealofani, i mea na tutupu i taua e lua a le lalolagi i lenei senituri, atoa ma isi fetauaiga. E fetaui tagata o le lotu lava e tasi a Kerisinetoma i le tāfā o taua ma fefasiai ai le tasi ma le isi ona o feeseeseaiga i le lotonuu. Ua fai mai uma itu e lua o i latou o Kerisiano, ma sa lagolagoina itu taitasi e lona lava faifeau, o lē na faapea atu o loo faatasi le Atua ma la latou itu. O lena faaumatiaina o “Kerisiano” e isi “Kerisiano” o se fua e pala. Ua solia ai le alofa faa-Kerisiano, ma o se teena lena o tulafono a le Atua.—Tagai foi i le 1 Ioane 3:10-12.
Se Aso Tuupoina
O lea, o le paʻū ese mai i le Faa-Kerisiano, sa taʻitaʻia ai e lē gata i talitonuga lē faaleatua, e pei o le aʻoaʻoga o le Tolutasi, ae faapea foi ma faiga e lē faaleatua. E ui i lea, o loo iai se aso tuupoina o le a oo mai, auā na fetalai Iesu: “O laau uma e le fua mai i fua lelei, e taia ia ma lafoina i le afi.” O le pogai lena ua timaʻi mai ai le Afioga a le Atua:
“Loʻu nuu e, ia outou o ese ia te ia [lotu sese], ina neʻi faatasia outou i ana agasala, ina neʻi tofusia foi outou i ona mala; auā ua paʻi atu ana agasala i le lagi, ua manatua foi e le Atua ana amioleaga.”—Faaaliga 18:4, 5.
Ua lē o toe mamao ona tuuina atu lea e le Atua “i loto” o taʻitaʻi faapolotiki ina ia osofaia lotu sese. O le a latou “faasaunoa ia te ia . . . latou te aai foi i lona tino, ma susunu ia te ia i le afi.” (Faaaliga 17:16, 17) O le a faaumatia e faavavau lotu sese ma ana filisofia faapaupau e uiga i le Atua. O le iʻuga, o le a fetalai atu le Atua i ē o loo faatinoina le lotu sese e pei ona fetalai ai Iesu i ona aso: “Ua tuua lo outou fale, e faatafunaina.”—Mataio 23:38.
O le a faasaoina le lotu moni mai faasalaga a le Atua, ina ia mulimuli ane, ona tuuina atu lea o le mamalu ma le viiga i Lē na taʻua e Iesu o “le Atua moni e toatasi.” O ia lena o Lē na faailoaina mai e le faisalamo o lē sa folafolaina mai e faapea: “O oe, e ou le suafa o Ieova, na o oe lava o le Silisili ese i le lalolagi uma.”—Ioane 17:3; Salamo 83:18.
Faasinoga:
1. Encyclopædia Britannica, 1971, Tusi 6, itulau e 386.
2. A Short History of Christian Doctrine, a Bernhard Lohse, 1963, itulau e 51.
3. A Short History of Christian Doctrine, a Bernhard Lohse, 1963, itulau e 52-53.
4. New Catholic Encyclopedia, 1967, Tusi VII, itulau e 115.
5. A Short History of Christianity, a Martin E. Marty, 1959, itulau e 91.
6. A Select Library of Nicene and Post-Nicene Fathers of the Christian Church, a Philip Schaff ma Henry Wace, 1892, Tusi IV, itulau e xvii.
7. A Short History of Christian Doctrine, itulau e 53.
8. A Short History of Christianity, itulau e 91.
9. The Church of the First Three Centuries, a Alvan Lamson, 1869, itulau e 75-76, 341.
10. Second Century Orthodoxy, a J. A. Buckley, 1978, itulau e 114-115.
11. New Catholic Encyclopedia, 1967, Tusi VII, itulau e 115.
12. New Catholic Encyclopedia, 1967, Tusi IV, itulau e 436.
13. New Catholic Encyclopedia, 1967, Tusi IV, itulau e 251.
14. New Catholic Encyclopedia, 1967, Tusi IV, itulau e 436.
15. The New Encyclopædia Britannica, 1985, Lomiga lona 15, Micropædia, Tusi 1, itulau e 665.
16. The Church of the First Three Centuries, itulau e 52.
17. The Christian Tradition, a Jaroslav Pelikan, 1971, itulau e 173.
18. Origin and Evolution of Religion, a E. Washburn Hopkins, 1923, itulau e 339.
[Faaopoopoga i lalo]
a Mo ni faamatalaga atili, tagai i le polosiua Pe Ao ona E Talitonu i le Tolutasi? ua faasalalauina e le Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.
b E pei ona faaalia i mataupu ua tuanai atu o lenei faasologa, e ui ina sa faaaogā e Teofilo ma Tetuliano na upu, ae sa leʻi iai i o la mafaufau le Tolutasi o loo talitonu i ai Kerisinetoma i aso nei.
[Ata i le itulau 22]
O le a faapogaia e le Atua taʻitaʻi faapolotiki ina ia osofaia lotu sese
[Ata i le itulau 24]
O le a faasaoina le lotu moni mai faasalaga a le Atua