Le Uiga o le Malo o le Atua i le Toatele
SA MASANI ona talanoa Iesu Keriso e uiga i le Malo o le Atua. E faatatau i lenei mea, na tusi ai le tusitala o talafaasolopito o H. G. Wells e faapea: “E mataʻina lava le tele anoanoai o le faatāuaina na faia e Iesu i le aʻoaʻoina o le mea na ia taʻua o le Malo o le Lagi, pe a faatusatusa atu i lona lē faatāuaina i taualumaga ma aʻoaʻoga a le tele o lotu Kerisiano. O lenei aʻoaʻoga e uiga i le Malo o le Lagi, sa avea ma autū o aʻoaʻoga a Iesu, ma ua itiiti sina vaega ua faia i ai e lotu Kerisiano, e mautinoa o se tasi lea o aʻoaʻoga telē sa faapea ona saveʻu ma suia ai mafaufau o tagata.”
Aiseā ua matuā itiiti ai le leo o lotu e uiga i le Malo o le Atua? O le tasi o mafuaaga, ona atonu e lē o mautinoa e uiga i le Malo. O ā ni manatu sa taofia faatatau i ai?
Manatu sa Iai e Uiga i le Malo
Ua faailoa e nisi le Malo o le Atua faapea o le Lotu Katoliko. Ina ua uma ona talia e epikopō le avea o Emeperoa Konesetatino ma o latou ulu i le Fonotaga i Nicaea i le tausaga e 325 T.A., sa oo ina aafia le lotu i faiga faapolotiki, ma na taʻu atu ai i tagata faapea ua uma ona oo mai le Malo. Ua faamatala mai e le Encyclopædia Britannica faapea e tusa ai ma le aʻoaʻoga faalotu a Aokusitino (354-430 T.A.), “o le Malo o le Atua ua uma ona amata i lenei lalolagi ona o lea ua faatuina le lotu” ma ua “uma ona tuuina atu i sakalameta a le lotu.”
O isi ua manatu i le Malo o le Atua faapea o se mea ua mafaia ona o taumafaiga a tagata. Fai mai le lomifefiloi lava lena: “O lotu Toefuataiina . . . sa leʻi pine ae avea ma lotu faavae a atunuu, ia sa latou faamutaina faamoemoe i le oo mai o le taimi o le iʻuga” faatatau i le oo mai o le Malo o le Atua. Na tusi H. G. Wells e faapea: “Ua suia e tagata le taʻitaʻiina o o latou olaga mai le malo o le Atua ma le aufaatasiga faaleuso a le fanau a tagata, i le avea o i latou o ni ē e foliga mai ua sili atu ona ola i mea moni, i Falani ma Egelani, Holy Russia, Sepania, Prussia . . . Sa o i latou o ni atua moni o loo ola o Europa.”
I aso nei foi, ua faia le Malo peiseai o se mea faalelalolagi. Ua faamatala e le Encyclopædia Britannica e faapea: “E pei o le masani, o le manatu lautele e faapea e tatau ona saunia e le tagata lava ia le sosaiete lelei atoatoa mo le lumanai i se auala pulea lelei ma le maopoopo ma faapea o le ‘faamoemoe’ ma le ‘faatalitali’ ua suia e ala i taumafaiga a le tagata lava ia.” E faatatau i le “tala lelei lautele,” ua faaauau mai lea lava tusi faasino: “Ua manatu lenei gaoioiga i le feau faa-Kerisiano o le Malo o le Atua faapea ua avea faapitoa lava o se uunaiga mo le toe faamaopoopoina o tulaga faalelalolagi o le sosaiete i le uiga faapea e pulea e tulafono tau amio a le Malo o le Atua.”
Sa manatu foi le toatele o tagata Iutaia i le Malo o le Atua faapea o se mea e mafaia i le taumafaiga a tagata. I le 1937 na faapea mai ai i se koneferenise a aʻoaʻo o le Toefuataiina i Columbus, i Ohio, i le Iunaite Setete: “Ua matou manatu i ai faapea o sa matou galuega tāua i talafaasolopito o le felagolagomai lea ma tagata uma lava i le faavaeina o le malo o le Atua, le auuso aoao, le faamasinoga tonu, le upu moni ma le filemu i le lalolagi. O lo matou sini faamesia lena.”
O le isi manatu taatele ua taofi i ai tagata faapea o le Malo o le Atua, o se tulaga lea i le loto o se tasi. Mo se faataʻitaʻiga, i le Iunaite Setete, na faalauiloa mai ai i se Tauaofiaga a le Lotu Papatiso i Saute i le 1925 e faapea: “O le Malo o le Atua, o le pule lea o le Atua i loto ma le olaga o tagata taitoatasi i faiā uma faaletagata, ma i ituaiga uma o sosaiete ua faamaopoopoina. . . . O le a atoatoa le Malo o le Atua pe a fusia faatasi mafaufauga uma ma loto o tagata ma le finagalo o Keriso.”
O lea la, po o le lotu ea o le Malo lea o le Atua? Po o le a oo mai lena Malo e ala i auala faalelalolagi? Po o se tulaga ea i le loto? Ma o le ā e mafai ona uiga i ai le Malo o le Atua ia te oe?