Se Tagātanuu Moni po o se Tagata Ese, e Talia Lava Oe e le Atua!
“Ua faia foi e ia nuu uma o tagata i le toto e tasi, ia nonofo i le fogaeleele uma lava.”—GALUEGA 17:26.
1. O le ā le tulaga faigata o loo iai i le tele o nofoaga i aso nei e uiga i le taliaina o tagata mai atunuu ese?
UA FAAALIA i lipoti a le au fai nusipepa e faapea, ua tuputupu aʻe se popolega i le tele o atunuu e uiga i tagata ese, o ē aumau i atunuu ese, atoa ma tagata sulufai. E faitau miliona i latou ua lailoa i le fia ō ese mai i vaega o Asia, Aferika, Europa ma Amerika. Atonu o loo latou sailia se mapusaga mai le mativa masaesae, o taua faitele, po o sauaga. Ae pe talia ea i latou i nisi nofoaga? Na taʻua e le mekasini o le Time: “A o amata ona suia tu ma aganuu a Europa, ua iloa ai e nisi atunuu, latou te lē o malamalama i aganuu ese e pei ona latou manatu sa latou malamalama ai.” Ua faapea mai le Time e uiga i ni tagata sulufai “e lē manaomia” e 18,000,000: “O le a lē mavae atu le luʻi ua latou aumaia i atunuu malolosi.”
2, 3. (a) O le ā le faamautinoaga e faafouina ai ua ofo mai e le Tusi Paia e uiga i le taliaina o tagata? (e) Aiseā e aogā ai ia i tatou ona iloiloina le mea ua fai mai ai le Tusi Paia e uiga i feutagaiga a le Atua ma tagata?
2 Po o le ā lava e oo i ai lenei itu, ae ua faailoa mai e le Tusi Paia faapea, e talia e le Atua tagata mai atunuu uma lava—pe na fanau mai ma avea o se tagātanuu moni, po o sē aumau i atunuu ese, po o se tagata sulufai. (Galuega 10:34, 35) ‘Ae’ atonu e fesili mai nisi, ‘o le ā le uiga o lau tala? Pe e lē na o Isaraelu anamua ea na filifilia e le Atua e avea ma ona nuu, e ese mai isi?’
3 Ia, seʻi o tatou matauina la le auala na feagai ai le Atua ma tagata anamua. E mafai foi ona tatou iloiloina nisi o valoaga e fesootai ma faaeaga ia o loo faaavanoa mai i tagata tapuai moni i aso nei. O le autaluina o lenei mataupu faavaloaga, e mafai ai ona aumaia se malamalamaga atoatoa, lea atonu e matuā sili atu ona faalaeiau ia te oe. Ua faailoa mai ai foi le auala atonu e feagai ai le Atua ma tagata “mai atu nuu uma, ma aiga, ma nuu, ma gagana eseese,” pe a mavae atu le puapuaga tele.—Faaaliga 7:9, 14-17.
‘E Manuia ai Atunuu Uma Lava’
4. Sa faapefea ona tuputupu aʻe le faafitauli o le lotonuu, ae o ā laasaga na saunia e le Atua?
4 Ina ua mavae le Lolo, ona tupuga mai ai lea o le fanau uma a tagata i le aiga o Noa, ma sa avea uma lava o ni tagata tapuai moni. Ae sa leʻi umi ae suia lena autasi. Sa faagaloina e nisi tagata le finagalo o le Atua, ma amata ai ona fausia se olo. Na iʻu lenei mea i le vaevaeina ai o le fanau a tagata i vaega o gagana, ia sa faia aʻe ai nuu ma atunuu eseese. (Kenese 11:1-9) Peitai, sa faaauau pea le tapuaiga moni seia oo atu ia Aperaamo. Sa faamanuia e le Atua le tagata faamaoni o Aperaamo, ma folafola atu i ai e faapea, o le a avea lana fanau ma nuu tele. (Kenese 12:1-3) O lena nuu o Isaraelu anamua.
5. Aiseā tatou te maua uma ai se faalaeiauga mai feutagaiga a le Atua ma Aperaamo?
5 Peitai, sa leʻi faaesea ai e Ieova isi tagata mai ia Isaraelu, auā sa ia faasalafa atu foi lana fuafuaga ia aofia ai le fanau uma a tagata. Ua manino ona matauina lenei itu mai le mea na folafola atu e le Atua ia Aperaamo: “O lau fanau foi e manuia ai atu nuu uma lava o le lalolagi; auā ua e usiusitai i laʻu upu.” (Kenese 22:18) E ui i lea, mo le tele o senituri, sa feagai ai le Atua ma Isaraelu i se auala faapitoa, i le tuuina atu lea i ai o se tusi o le Tulafono faaleatunuu, le fuafuaina o faitaulaga e osia taulaga i lona malumalu, ma le saunia o le Nuu Folafolaina latou te mau ai.
6. E faapefea ona aogā i tagata uma faatulagaga a le Atua ma Isaraelu?
6 Sa aogā foi i tagata o atunuu uma le Tulafono a le Atua ia Isaraelu, ona sa faaalia ai le tulaga agasala o tagata, ma folasia ai le manaomia o se taulaga lelei atoatoa e togiolaina ai agasala a tagata mo taimi uma. (Kalatia 3:19; Eperu 7:26-28; 9:9; 10:1-12) Peitai, o le ā se faamautinoaga e iloa ai faapea o le Fanau a Aperaamo—e ala mai ai le manuia o atunuu uma—o le a oo mai ma o le a ia ausiaina agavaa? Ua fesoasoani mai foi le Tulafono a Isaraelu i lenei itu. Sa faasāina ai le fefaaipoipoai ma tagata o sā Kananā, o se nuu sa lauiloa i gaoioiga ma faiga faaletapuaiga lē mamā, e pei o le susunu olaina o tamaiti. (Levitiko 18:6-24; 20:2, 3; Teuteronome 12:29-31; 18:9-12) Sa poloaia e le Atua ia faatamaʻia i latou atoa ma a latou gaoioiga. Sa umi o aogā lea poloaiga ia i latou atoa ma tagata ese sa nonofo ai, auā na avea lea ma auala e faatumauina ai le gafa o le Fanau, mai le faaleagaina.—Levitiko 18:24-28; Teuteronome 7:1-5; 9:5; 20:15-18.
7. O le ā se uluai faailoaga e iloa ai faapea sa talia e le Atua tagata ese?
7 A o faaaogāina le Tulafono ma avea Isaraelu o se nuu faapitoa i le Atua, sa ia faaalia foi le alofa mutimutivale i ē e lē ni Isaraelu. Na faaalia lona finagalo malie e faia faapea ina ua ō ese Isaraelu mai le nofo pologa i Aikupito ma agaʻi atu ai i lona lava laueleele. “Ua o ae foi faatasi ma i latou tagata ese e toatele.” (Esoto 12:38) Ua taʻua e le Polofesa o C. F. Keil i latou na “o se solo a tagata ese . . . o se vao o tagata mai atunuu eseese, po o loo fefiloi.” (Levitiko 24:10; Numera 11:4) E foliga mai o le toatele na iai, o tagata Aikupito o ē na talia le Atua moni.
Taliaina o Tagata Ese
8. Sa maua faapefea e tagata Kipeona se nofoaga i le nuu o le Atua?
8 A o faatinoina e Isaraelu le poloaiga a le Atua ina ia faamamāina le Nuu Folafolaina mai atunuu faapaupau, sa ia puipuia se vaega e tasi o tagata ese, o tagata ia o Kipeona, o ē na nonofo i le itu i matū o Ierusalema. Sa latou aauina atu ni savali faananā ia Iosua, ina ia sailia ma mauaina ai le filemu. Ina ua mateʻia la latou togafiti, sa faatonu ai loa e Iosua tagata Kipeona e avea ma ē “fāi fafie, ma [ē] utu vai mo le faapotopotoga, ma le fata faitaulaga o Ieova.” (Iosua 9:3-27) I aso nei, ua talia ai foi e le toatele o tagata aumau ni galuega e faatauvaa ina ia mafai ai ona avea ma vaega o se nuu fou.
9. E faapefea i le faaaʻoaʻoga a Raava ma lona aiga ona faalaeiauina ai e uiga i tagata ese i Isaraelu?
9 Atonu e faalaeiauina oe e iloa faapea, sa lē na o ni vaega o tagata ese na taliaina e le Atua i tuā i inā; ae sa ia taliaina foi tagata sa tuua na o i latou. I aso nei, e na o tagata aumau lava e iai o latou tulaga faavafealoai, e tele ʻoa e maua mai ai, pe maualuluga foi aʻoaʻoga, e taliaina i nisi o atunuu. Ae e lē faapena Ieova, e pei ona tatou matauina mai le mea na tupu a o leʻi oo i le tala e uiga i tagata Kipeona. O lenei mea sa aofia ai se tagata Kanana e faatauvaa lona tulaga faavafealoai. Ua taʻua o ia e le Tusi Paia o “Raava le fafine talitane.” Ona o lona faatuatua i le Atua moni, na faasaoina ai o ia ma lona auaiga ina ua solo i lalo pa o Ieriko. E ui ina o Raava o se tagata ese, ae sa talia o ia e tagata Isaraelu. O ia o se faaaʻoaʻoga o le faatuatua e tatau ona tatou faataʻitaʻi i ai. (Eperu 11:30, 31, 39, 40; Iosua 2:1-21; 6:1-25) Na avea foi o ia ma tupuaga o le Mesia.—Mataio 1:5, 16.
10. O le ā sa faalagolago i ai le taliaina o tagata ese i Isaraelu?
10 Sa taliaina tagata e lē o ni Isaraelu i le Nuu Folafolaina e tusa ai ma a latou taumafaiga e faafiafiaina le Atua moni. Na faatonuina tagata Isaraelu ina ia aua neʻi mafuta faatasi ma i latou o ē e lē auauna ia Ieova, ae maise lava tagata lotu. (Iosua 23:6, 7, 12, 13; 1 Tupu 11:1-8; Faataoto 6:23-28) Peitai, o le toatele o tagata e lē o ni Isaraelu sa usiusitai i tulafono faavae. O isi sa avea ma tagata talitonu ua peritomeina, ma na talia atoatoa ai i latou e Ieova o ni sui o lana faapotopotoga.—Levitiko 20:2; 24:22; Numera 15:14-16; Galuega 8:27.a
11, 12. (a) Sa faapefea ona faia e tagata Isaraelu tagata tapuai o nuu ese? (e) Aiseā atonu e manaomia ai le faaleleia o lo tatou mulimuli atu i le faaaʻoaʻoga a Ieova?
11 Sa faatonuina e le Atua tagata Isaraelu ina ia faataʻitaʻi i lona uiga agaʻi i tagata tapuai o loo aumau ai. “O le tagata ese o loo āumau ia te outou; ia tusa lava ia ia te outou ma le tama a le eleele, e te alofa atu ia te ia e pei o oe lava ia te oe; auā sa āumau outou i le nuu o Aikupito.” (Levitiko 19:33, 34; Teuteronome 1:16; 10:12-19) Ua saunia e lenei mea se lesona mo i tatou, e ui ina tatou te lē o iai i lalo o le Tulafono. E faigofie tele ona lolo atu i le mailei o le faailoga lanu ma le sauā i tagata o isi lanu, atunuu, po o isi ituaiga. E lelei ai la ona tatou fesili ifo: ‘Po o oʻu taumafai ea e aveese ia te aʻu na uiga faailoga lanu, i le mulimuli atu i le faaaʻoaʻoga a Ieova?’
12 Sa iai ni faamaoniga vaaia o le taliaina e Ieova o tagata Isaraelu. Na tatalo le Tupu o Solomona: “O le tagata ese foi, e le so lou nuu o Isaraelu, a ua sau o ia mai le nuu mamao ona o lou suafa; . . . pe a sau o ia, ma tatalo i lenei fale; ia e faafofoga mai mai le lagi, . . . ina ia iloa lou suafa e nuu uma lava i le lalolagi, ma ia latou matatau ia te oe.”—1 Tupu 8:41-43; 2 Nofoaiga a Tupu 6:32, 33.
13. Aiseā na faia ai e Ieova se sauniuniga e suia ai ana feutagaiga ma Isaraelu?
13 A o faaaogāina pea e Ieova le nuu o Isaraelu e fai ma ona nuu, ma puipuia ai le gafa o le Mesia, sa valoia mai e le Atua ni suiga iloga. I le amataga, ina ua ioe Isaraelu e osia se feagaiga o le Tulafono, sa foaiina atu i ai e le Atua le avanoa e avea ai i latou ma pogai o se “malo o ositaulaga, ma nuu paia.” (Esoto 19:5, 6) Peitai, sa faaalia e Isaraelu le lē faamaoni mo le tele o senituri. O lea na valoia ai e Ieova faapea, o le a ia osia se feagaiga fou e faapea ona faamagaloina ai sese ma agasala a i latou na faia aʻe ai le “aiga o Isaraelu.” (Ieremia 31:33, 34) Sa faatalitali lena feagaiga fou seia oo mai le Mesia, o lē e ana le taulaga o le a faapea ona faamamā moni ai agasala a le toatele.—Isaia 53:5-7, 10-12.
Tagata Isaraelu i le Lagi
14. O le ā le “Isaraelu” fou na talia e Ieova, ma e faapefea?
14 Ua fesoasoani mai Tusitusiga Kerisiano Eleni ia i tatou ina ia malamalama i le auala e faataunuuina ai nei mea uma. Sa avea Iesu ma Mesia, o lē na faataunuuina i lona maliu le Tulafono ma faataatia ai le faavae mo le faamagaloina atoatoa o agasala. E lē manaomia ona avea se tasi ma tagata Iutaia e peritomeina i le tino, ina ia maua ai lena manuia. Leai. Na tusia e le aposetolo o Paulo e faapea, i le feagaiga fou, “o le ua le vaaia, o le Iutaia lava lea; o le peritome foi, ua i le loto lea, o loo i la le agaga lea, e le o i la le tusi.” (Roma 2:28, 29; 7:6) O i latou na faatuatua i le taulaga a Iesu, sa mauaina le faamagaloga, ma sa taliaina e le Atua i latou o ni ‘Iutaia e ala i le agaga,’ ina ia faia aʻe ai le nuu faaleagaga ua taʻua o “le Isaraelu [a] le Atua.”—Kalatia 6:16.
15. Aiseā e lē avea ai le atunuu faaletino o se faafitauli i le avea ma vaega o le Isaraelu faaleagaga?
15 Ioe, o le iai i le Isaraelu faaleagaga, sa lē faalagolago lea i se talaaga patino faaleatunuu. O nisi e pei o aposetolo o Iesu, o ni Iutaia faaletino. A o isi, e pei o le taʻitaʻi au o Roma o Konelio, o ni tagata o Nuu Ese e leʻi peritomeina. (Galuega 10:34, 35, 44-48) Ua tonu ai la ona faapea mai Paulo e uiga i le Isaraelu faaleagaga: “E le o i ai se Eleni po o se Iutaia, o sē peritomeina po o sē le peritomeina, o se tagata o nuu ese po o se Sekutia, o se pologa po o se saʻoloto.” (Kolose 3:11) O i latou sa faauuina i le agaga o le Atua ua avea ma “tupulaga ua filifilia . . . o tupu ma ositaulaga, o le nuu paia, ma le nuu na faatauina mai [mo se fuafuaga faapitoa].”—1 Peteru 2:9; faatusatusa i le Esoto 19:5, 6.
16, 17. (a) O le ā le matafaioi a tagata Isaraelu faaleagaga i le fuafuaga a le Atua? (e) Aiseā e talafeagai ai le iloiloina o i latou e lē iai i le Isaraelu a le Atua?
16 O le ā le lumanai o le Isaraelu faaleagaga ua iai i le fuafuaga a le Atua? Ua tali mai Iesu: “Aua e te fefe oe le lafu mamoe itiiti e; auā ua finagalo lo outou Tamā e foai mai le malo ia te outou.” (Luka 12:32) O ē faauuina, ua ‘avea ma tagātanuu moni o le lagi,’ o le a fai i latou ma suli faatasi ma le Tamai Mamoe i le pulega a lona Malo. (Filipi 3:20; Ioane 14:2, 3; Faaaliga 5:9, 10) Ua taʻu mai e le Tusi Paia faapea, o i latou ia ua ‘faamaufaailogaina nai le fanauga a Isaraelu’ ma “ua faatauina nai tagata, o e ua faapolopoloina mo le Atua ma le Tamai mamoe.” O lo latou faitau aofai e 144,000. Peitai, ina ua maeʻa ona taʻuina mai lenei numera faamaufaailogaina, ona faailoa mai lea e Ioane o se isi vaega—“le motu o tagata e toatele mai atu nuu uma, ma aiga, ma nuu, ma gagana eseese, e le ma faitaulia e se tasi.”—Faaaliga 7:4, 9; 14:1-4.
17 Atonu e tau mānatu nisi e faapea: ‘Ae faapefea le faitau miliona o ē e lē se vaega o le Isaraelu faaleagaga, e pei o i latou ia atonu o le a sao atu i le puapuaga tele e pei o lena motu o tagata e toatele? O le ā la latou matafaioi i aso nei i le sootaga ma sina vaega toaitiiti o le Isaraelu faaleagaga o loo totoe?’b
Tagata Ese i Valoaga
18. O le ā na taʻitaʻia i le toe faafoisia mai o Isaraelu nai le tafeaga i Papelonia?
18 A toe tepa i tuā i le taimi sa iai Isaraelu i lalo o le feagaiga o le Tulafono lea sa lē faamaoni i ai, tatou te iloa ai sa finagalo le Atua e faatagaina Papelonia ina ia faatamaʻia Isaraelu. I le 607 T.L.M., sa ave faaaunuua ai Isaraelu mo tausaga e 70. Ona toe faatauina lea e le Atua o le nuu. I lalo o le taʻitaʻiga a le Kovana o Serupapelu, na toe foi atu ai se vaega totoe o Isaraelu faaletino i lo latou nuu. E oo foi i taʻitaʻi o Metai ma Peresia, o ē na faatoʻilaloina Papelonia, sa fesoasoani atu i ē na toe faafoisia e ala i mea faitino. O na taualumaga sa valoia mai lea e le tusi o Isaia. (Isaia 1:1-9; 3:1-26; 14:1-5; 44:21-28; 47:1-4) Ma ua aumai foi ia i tatou e Esera ni auiliiliga o talafaasolopito e uiga i lena toe foi atu.—Esera 1:1-11; 2:1, 2.
19. E uiga i le toe faafoisia mai o Isaraelu, o le ā le faailoaga faavaloaga e iloa ai sa aofia ai foi ma tagata ese?
19 Peitai, i le valoiaina o le toe faatauina mai ma le toe foi atu o tagata o le Atua, na saunia ai e Isaia lenei valoaga mataʻina: “E o mai nuu ese i lou malamalama, o tupu foi e o mai i latou i le pupula o lou [susulu atu].” (Isaia 59:20; 60:3) E sili atu le uiga o lenei mea na i lo le taliaina o tagata ese, i le ōgatasi ma le tatalo a Solomona. Sa faasino atu e Isaia i se suiga uigaese i le tulaga o mea. O le a auauna faatasi “nuu ese” ma le fanauga a Isaraelu: “E atiina ae ou pa e tagata ese; e auauna mai o latou tupu ia te oe; auā o loʻu ita na aʻu taia ai oe, a o loʻu alofa ou te alofa ai lava ia te oe.”—Isaia 60:10.
20, 21. (a) O le ā e faatusatusa i ai le toe faafoisia mai o Isaraelu nai le tafeaga, ua tatou iloa i aso nei? (e) Sa faapefea ona faaopoopo atu ‘atalii ma afafine’ i le Isaraelu faaleagaga i se taimi mulimuli?
20 I le tele o itu, o le faaaunuua ma le toe faafoisia mai o Isaraelu nai le tafeaga, e iai sona faatusatusaga i ona po nei ma le Isaraelu faaleagaga. A o lumanai le Taua Muamua a le Lalolagi, sa leʻi malamalama atoatoa ai le vaega totoe o Kerisiano faauuina i le finagalo o le Atua; sa latou pipii atu pea i nisi o manatu ma gaoioiga na aumaia i lotu a Kerisinetoma. Ma, i le taimi o le maʻatiʻati o taua, faatasi ai ma tuuaʻiga sese a taʻitaʻi lotu, na faafalepuipui ai i latou sa taʻimua i le vaega totoe o le Isaraelu faaleagaga ona o ni tuuaʻiga sese. Ina ua mavae le taua i le 1919 T.A., na toe faasaolotoina ai ma taʻumamāina ai i latou na o ē faauuina sa i le falepuipui faaletino. Ua faamaonia ai e lenei mea faapea ua tuusaolotoina tagata o le Atua mai le nofo pologa ia Papelonia Tele, le emepaea o lotu sese i le lalolagi aoao. Sa agaʻi atu ona tagata e fausia ma auai i se parataiso faaleagaga.—Isaia 35:1-7; 65:13, 14.
21 Ua faaalia lenei i le faamatalaga a Isaia: “O loo faapotopoto mai i latou uma; ua latou o mai ia te oe, o au tama tane e o mai i latou i mea mamao, e afisi foi au tama fafine i lou itu. Ona e vaai ai lea, ma e olioli; e polepole oe; ma fiafia tele lou loto; auā e liua mai ia te oe le oa o le sami; e oo mai ia te oe le oloa o nuu ese.” (Isaia 60:4, 5) I le faitau sefulu tausaga mulimuli ane ai, sa faaauau pea ona ō mai i totonu ‘atalii ma afafine,’ ua faauuina i le agaga ina ia faatumu ai avanoa mulimuli o le Isaraelu faaleagaga.
22. Ua faapefea ona galulue faatasi “tagata ese” ma tagata o le Isaraelu faaleagaga?
22 Ae faapefea ‘tagata ese o ē o le a fausia moni ou pa’? Ua tupu foi lenei mea i o tatou aso. A o faasolo ina faamaeʻaina le valaauina o le 144,000, ae ua amata ona lolofi mai se motu o tagata e toatele mai atunuu uma lava e tapuai faatasi ma le Isaraelu faaleagaga. Ua faatalitalia e lenei vaega fou le faamoemoe faale-Tusi Paia o le ola e faavavau i se parataiso i le lalolagi. E ui ina ese le nofoaga moni o la latou auaunaga faamaoni, ae ua latou fiafia e fesoasoani atu i le vaega totoe faauuina i le talaʻia o le tala lelei o le Malo.—Mataio 24:14.
23. O le ā le tele ua fesoasoani ai “tagata ese” i ē faauuina?
23 I aso nei, e sili atu i le 4,000,000 “tagata ese,” faatasi ai ma le vaega totoe o ē o le a avea le ‘lagi ma o latou nuu moni,’ ua faamaonia lo latou tuutoina atu ia Ieova. O le toatele o i latou ia o tane, ma fafine, o ē laiti ma ē matutua, o loo auauna i le auaunaga faataimi atoa o ni paeonia. Mai faapotopotoga e silia i le 66,000, o le tele lava ua tauaveina ai e na tagata ese ni avega tauave o le avea ma toeaina po o ni auauna o le faiva. Ua olioli le vaega totoe i lenei itu, ona o le matauina o le faataunuuga o upu a Isaia: “E tutū tagata ese ma latou leoleo i a outou lafu mamoe, o tagata o nuu ese e fai i latou ma a outou galuefanua ma a outou galuevine.”—Isaia 61:5.
24. Aiseā e faalaeiauina ai i tatou i feutagaiga a le Atua ma Isaraelu ma isi i le taimi ua mavae?
24 O lea, po o fea lava le atunuu o le lalolagi o avea ai oe ma tagātanuu moni, o sē aumau, po o se tagata sulufai, ua ia te oe le avanoa sili e avea ai ma tagata ese faaleagaga o lē e talia ma le finagalo malie e Lē Ona le Malosi Uma lava. O lona taliaina o i tatou e aofia ai le faamoemoe o le olioli i faaeaga i lana auaunaga i le taimi nei ma faasolo atu ai i le lumanai e faavavau.
[Faaopoopoga i lalo]
a E uiga i le eseesega o le “alien resident” (tagata aumau), “settler” (tagata nofo mau), “stranger” (tagata ese) ma le “foreigner” (tagata mai Nuu ese) vaai le Insight on the Scriptures, Tusi 1, itulau 72-75, 849-851, na lomia e le Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.
b E silia i le 10,600,000 na auai i le faamanatuga faaletausaga o le Talisuaga Afiafi a le Alii na faia e Molimau a Ieova i le 1991, ae naʻo le 8,850 sa taʻutino mai o se vaega totoe o le Isaraelu faaleagaga.
Na E Matauina Mea Nei?
◻ Sa faapefea ona ofo mai e le Atua le faamoemoe faapea, Na te taliaina tagata mai atunuu uma lava?
◻ O le ā e faaalia ai faapea, e mafai e tagata e ese mai i le nuu faapitoa o le Atua, o Isaraelu, ona faalatalata atu ia te Ia?
◻ I valoaga, sa faapefea ona faaalia mai e le Atua faapea o le a auai atu tagata ese ia Isaraelu?
◻ O le ā ua tutusa ma le toe faafoisia mai o Isaraelu nai le tafeaga i Papelonia, ma ua faapefea ona aofia ai “tagata ese”?
[Ata i le itulau 9]
Sa tatalo le Tupu o Solomona mo tagata ese o ē o le a ō mai e tapuai ia Ieova