O Ē Mau Faatasi i se ‘Laueleele’ ua Toe Faaleleia
“A o outou, e igoa outou, O faitaulaga a Ieova; e taʻua outou, O auauna a lo tatou Atua.”—ISAIA 61:6.
1, 2. (a) O le ā le tulaga sa i ai tagata liu lotu i Isaraelu? (e) O le ā le agaga ua faaalia e sui o le “motu o tagata e toatele” i aso nei?
I ASO anamua, a o faamaoni Isaraelu, na gaoioi ai i le vaaiga a le lalolagi o se molimau i le mamalu o Ieova. (Isaia 41:8, 9; 43:10) E toatele tagata ese na tali atu i ai ma o atu e tapuai ia Ieova e ala i le aufaatasi ma Ona tagata filifilia. O le mea moni, na latou fai atu ia Isaraelu e pei ona sa taʻu atu e Ruta ia Naomi: “E fai lou nuu moʻu nuu; e fai lou Atua moʻu Atua.” (Ruta 1:16) Na latou usiusitai e tusa ai ma tuutuuga o le feagaiga o le Tulafono, na peritomeina tane. (Esoto 12:43-48) O nisi o fafine na nofotane i tagata Isaraelu. Na avea Raava mai Ieriko ma Ruta le Moapi ma tupuaga o Iesu Keriso. (Mataio 1:5) O na tagata liu lotu sa avea ma vaega o le faapotopotoga a Isaraelu.—Teuteronome 23:7, 8.
2 I le pei o tagata liu lotu i Isaraelu, ua fai atu foi le “motu o tagata e toatele” i aso nei i le vaega totoe faauuina: “Tatou te o ma outou; auā ua matou faalogo, o loo ia te outou le Atua.” (Faaaliga 7:9; Sakaria 8:23) Ua latou iloa o nei Kerisiano faauuina o le “auauna faamaoni ma le mafaufau” a Ieova, ma ua latou galulue soosoo tauʻau ma i latou, ua faapea ona avea ai ē faauuina ma “isi mamoe” o “le lafu mamoe [e tasi], ma le leoleo mamoe e toatasi.” (Mataio 24:45-47; Ioane 10:16) O le ā o le a tupu i le motu o tagata e toatele pe a maua e o latou uso faauuina uma lo latou taui i le lagi? E le manaomia ona latou fefefe. I nei taimi o “aso e gata ai,” ua faia ai e Ieova sauniuniga mo lena taimi.—2 Timoteo 3:1.
Se ‘Laueleele’ Faaleagaga
3. O ā “lagi fou” na valoia e Peteru, ma o anafea na faavaeina ai?
3 O le fuafuaga o le pulega faalelagi lea o le a avea ai le 144,000 o Kerisiano faauuina ma se vaega, na valoiaina e le aposetolo o Peteru. Na ia faapea mai: “A e faatalitali i tatou i le lagi fou ma le lalolagi fou, pei o lana na folafola mai, e mau ai le amiotonu.” (2 Peteru 3:13) O nei “lagi fou” na faavaeina i le 1914, ina ua faapaleina Keriso o se Tupu i le Malo faalelagi. A e faapefea le “lalolagi fou”?
4. (a) O le ā le mea na tupu i le 1919 sa lei faatalitalia? (e) O le ā le ‘nuu na fanau mai loa,’ ma o le ā le ‘laueleele na fanau mai ma le tiga’?
4 I le 1919, na aveesea mai ai e Ieova le vaega totoe faauuina mai le saisaitiaga ia Papelonia le Aai Tele. (Faaaliga 18:4) I taʻitaʻi o Kerisinetoma, o lenei mea ofoofogia na tupu sa matuā lei faatalitalia lava. E tusa ai ma lenei mea, ua faapea mai le Tusi Paia: “O ai ea ua faalogo i se mea faapena? O ai ea ua vaai i ni mea faapena? E faatiga ea se nuu [laueleele] i le aso e tasi? E fanaua mai loa ea se nuu?” (Isaia 66:8) Ina ua faafuasei lava ona aliali atu le faapotopotoga faauuina i luma o atunuu o se nuu ua faasaolotoina, na avea moni ai lava o se nuu ua “fanaua mai loa.” A e o le ā le ‘laueleele’? I se faauigaga, sa tutusa i se uiga faaleagaga ma le laueleele o Isaraelu anamua. O le tulaga o gaoioiga ua tuuina atu i le “nuu” faatoʻā fanau mai, o se nofoaga ua faataunuuina faaleagaga ai i aso nei o le tusi o Isaia e faatatau i le Parataiso. (Isaia 32:16-20; 35:1-7; faatusatusa i le Eperu 12:12-14.) E tusa lava po o fea o i ai se Kerisiano i la le tino, o loo i totonu o ia i lena ‘laueleele.’
5. O le ā le tulaga na avea ma ogatotonu na i ai i le 1919? Faamatala.
5 O le ā le faiā a lenei mea ma le “lalolagi fou” na valoia mai e Peteru? Ia, o lena “nuu” fou na fanaua i le 1919 i se ‘laueleele’ ua toe faaleleia, e ao ona tuputupu aʻe o se faalapotopotoga i le lalolagi aoao e faia aʻe i ē faauuina ma ē le faauuina o vivii ia Ieova. O lenei faalapotopotoga o le a sao atu ia Amaketo ma oo atu ai i le lalolagi fou a le Atua. O le faia faapea, o le a vaai i ai i lena nuu o le ogatotonu o le sosaiete amiotonu o tagata, le lalolagi fou, o le a faapea ona i ai pea pe a mavae le faaumatiaga o le lalolagi a Satani.a E oo atu i le ogatotonu o vaitausaga o le 1930, ua aoaoina ai ē faauuina o se vaega i se laueleele ua toe faaleleia. Talu mai lea taimi, ua tuu atu ai le faamamafaga i le aoaoina o le motu o tagata e toatele o isi mamoe, ua oo atu lo latou faitauaofai i aso nei e toeitiiti lava lima miliona. (Faaaliga 14:15, 16) Pe ua toatele naua ea le faitauaofai o tagata o nonofo i le ‘laueleele’? E leai, e mafai ona faalautele atu ona tuaoi i le mamao e tatau ai. (Isaia 26:15) O le mea moni, o se faagaeega le vaaia o le tuputupu aʻe o lona faitauaofai a o faatumulia e le vaega totoe faauuina le ‘laueleele’ i ona “fua”—o meaʻai aogā faaleagaga e maua ai le malosi. (Isaia 27:6) A e o le ā le tulaga o isi mamoe nei i le ‘laueleele’ ua toe faaleleia o tagata o le Atua?
Galulue Tagata Ese i le ‘Laueleele’
6. Ua faapefea ona galulue tagata ese i le ‘laueleele’ o tagata o le Atua?
6 E pei lava ona sa usiusitai atu tagata liu lotu sa nonofo i le laueleele o Isaraelu i le Tulafono Faa-Mose, ua faapena foi ona usiusitai atu le motu o tagata e toatele i aso nei o i le ‘laueleele’ ua toe faaleleia i poloaiga a Ieova. Ona ua aʻoaʻoina e o latou uso faauuina, ua latou taumamao ese ai mai tapuaiga sese uma lava ma tausisia le paia o le toto. (Galuega 15:19, 20; Kalatia 5:19, 20; Kolose 3:5) Latou te alolofa ia Ieova ma o latou loto atoa, mafaufau, solu, ma le malosi ma alolofa i o latou tuaoi e pei ona alolofa ia i latou lava. (Mataio 22:37; Iakopo 2:8) I Isaraelu anamua, na fesoasoani atu ai tagata liu lotu i le fausiaina o le malumalu o Solomona ma lagolago i le toe faaleleia o le tapuaiga moni. (1 Nofoaiga a Tupu 22:2; 2 Nofoaiga a Tupu 15:8-14; 30:25) I aso nei, o loo auai foi le motu o tagata e toatele i galuega tau atiaʻe. E mo se faataʻitaʻiga, ua latou fesoasoani i le atiina aʻe o faapotopotoga ma matagaluega, a e le taʻua ai galuega faufale, e pei o Maota o le Malo, o Maota Fono, ma fale o lālā.
7. O le ā na tupu i Ierusalema i le vaitaimi na aʻe mai ai le tafeaga ina ua le lava sa Levī e faia auaunaga i le malumalu?
7 I le 537 T.L.M., ina ua toe aʻe mai le tafeaga a Isaraelu mai i Papelonia, na amata ona latou faamaopoopo ai mo ni galuega i le mea na i ai le malumalu. A e peitai, o sa Levī na toe foi atu sa le toatele. O lea la, o le au Netini—o tagata ese sa aumau ma peritomeina na avea muamua o ni fesoasoani i sa Levī—na tuuina atu i ai faaeaga faaopoopo i le auaunaga i le malumalu. E ui i lea, sa lei tutusa i latou ma ositaulaga faauuina o le ituaiga o Arona.b—Esera 7:24; 8:15-20; Neemia 3:22-26.
8, 9. Ua faapefea ona tauaveina e isi mamoe se sao faateleina i le galuega o le tuuina atu o le auaunaga paia i le faagasologa o aso e gata ai?
8 Ua mulimuli atu Kerisiano faauuina i aso nei i lenei ata. A o faagasolo “ona po o le iuga,” ua agaʻi atu ina faaitiitia pea ē o totoe o le au faauuina i le ‘laueleele’ o tagata o le Atua. (Tanielu 12:9; Faaaliga 12:17) Ona o lenei mea moni, ua faataunuuina ai e le motu o tagata e toatele i le taimi lenei le tele o le galuega o le tuuina atu o le ‘auaunaga paia.’ (Faaaliga 7:15) I le mulimuli atu i le taʻitaʻiga a o latou uso faauuina, ua latou “avatu soo ai le taulaga o le viiga i le Atua, o le fua lea o tatou laugutu, o loo faafetai atu [“tautino atu i le lautele,” NW] i lona suafa.” E le galo ia i latou “ona agalelei ma alolofa atu [“i isi,” NW],” i le iloaina “o taulaga faapena e fiafia ai le Atua.”—Eperu 13:15, 16.
9 E faaopoopo atu i ai, a o faatuputupulaia le motu o tagata e toatele i le faitau selauafe i tausaga taitasi, ua tupu ai foi la se manaoga mo nisi e faatonutonuina. I se tasi taimi, sa faia atoatoa ai lenei mea e ala i Kerisiano faauuina. I lenei taimi, o le faatonutonuina o le tele o faapotopotoga, e faapena ma matagaluega, itumalo, ma lālā, ua manaomia ai le faatuatuaina atu i isi mamoe. I le 1992, na tuuina atu ai i se toaitiiti o i latou nei le faaeaga e faatasi atu ai i fono a komiti o le Vaega Pule ma auauna atu ai o ni fesoasoani a e lē aafia i ni faiga o faaiuga tāua. A e o loo tumau pea isi mamoe i le faamaoni atu i o latou uso Kerisiano faauuina, ma lagona o se faaeaga le lagolagoina o i latou ia, le auauna faamaoni ma le mafaufau a Ieova.—Mataio 25:34-40.
“E Pei se Alii”
10, 11. I le mulimuli atu i le ata na faia e nisi o tagata Filisitia, ua faapefea i nisi o uluai fili o tagata o le Atua ona suia o latou loto? Faatasi ai ma le ā le iuga?
10 O le auala ua faaaogā ai e le auauna faamaoni ma le mafaufau ia isi mamoe i tulaga o tiute tauave na valoiaina i le Sakaria 9:6, 7. Tatou te faitauina e faapea: “Ou te faaumatia foi le matagofie o Filisitia. Ou te aveesea lona toto ai lona gutu, atoa ma ana mea e inosia nai le va o ona nifo; e faatoeina foi o ia lava mo lo tatou Atua; e fai o ia e pei se alii ia Iuta, a o Ekerona e pei o le sa Iepusē o ia.”c O tagata Filisitia sa fai ma fili maumaututū o tagata o Ieova, e pei ona i ai le lalolagi a Satani i aso nei. (1 Ioane 5:19) E pei lava ona tafiesea atoatoa le malo o tagata Filisitia, e faapena foi lenei lalolagi, o ana lotu, o malo, ma faiga tau fefaatauaʻiga, o le a le toe mamao a e oo mai i ai le toatamai o Ieova e faaumatia ai.—Faaaliga 18:21; 19:19-21.
11 E ui i lea, e tusa ai ma upu a Sakaria, na suia loto o nisi tagata Filisitia, ma na faaatagia ai e lenei mea e faapea o isi mai le lalolagi o le a le faaauau ona avea ma fili o Ieova. O le a latou lafoaia ifoga i tupua ma ana faiga inosia, ma taulaga matagā, ma taumamāina ai i fofoga o Ieova. I o tatou aso, o “Filisitia” ia ua toe fuatai, o loo i ai i le motu o tagata e toatele.
12. I aso nei, ua faapefea ona avea “Ekerona” e “pei o le sa Iepusē”?
12 E tusa ai ma le valoaga, o le aai autū o Filisitia o Ekerona o le a avea e “pei o le sa Iepusē.” Sa i ai foi le taimi na avea ai tagata Iepusē ma fili o Isaraelu. Na nofo toilalo Ierusalema ia i latou seia oo ina faasaoloto mai ai e Tavita. Peitai, o nisi sa sao mai le taua ma Isaraelu e manino lava na avea ma tagata liu lotu. Na latou auauna i le laueleele o Isaraelu o ni pologa ma na oo lava ina maua faaeaga e galulue ai i le fausiaina o le malumalu. (2 Samuelu 5:4-9; 2 Nofoaiga a Tupu 8:1-18) I aso nei, o sa Ekerona o ē liliu mai e tapuai ia Ieova, ua faapena foi ona i ai faaeaga o le auaunaga i le ‘laueleele’ i lalo o le faatonutonuga a le auauna faamaoni ma le mafaufau.
13. O ai alii po o matai (sheikhs) i le lalolagi anamua?
13 Na faapea mai Sakaria o le a avea Filisitia e pei o se alii ia Iuta. O le upu Eperu ʼal·luphʹ, pe a faaliliuina o le “alii” (sheikh), o lona uiga o se “taʻitaʻi o se toaafe” (po o le, “chiliarch”). Na avea lena mea o se tofiga maualuga. O le uluai malo o Etoma e aliali mai sa na o le 13 matai po o alii. (Kenese 36:15-19) E lē masani ona faaaogā le upu “sheikh,” pe a faasino atu ia Isaraelu, a e o le faaupuga e masani ona aliali mai o le ‘alii (po o le matai) o le tai toaafe.’ Ina ua taloina e Mose ia sui o le nuu o Isaraelu, na ia faapotopotoina mai ai “matai . . . o afe o Isaraelu.”d E manino mai lava la, sa na o le 12 o i latou nei na i ai i lalo o le vaaiga a Mose. (Numera 1:4-16) I se uiga tali tutusa, i le faamaopoopoina o se au tau, o matai o le taitoaafe e lona lua atu o latou tulaga i le taʻitaʻiau po o le tupu.—2 Samuelu 18:1, 2; 2 Nofoaiga a Tupu 25:5.
14. Ua faapefea i aso nei ona avea “Filisitia” e pei o se alii?
14 Sa lei valoiaina e Sakaria le avea moni o le tagata Filisitia ua salamō o se alii i Isaraelu. O le a lē talafeagai lena mea, talu ai sa le o se Isaraelu moni o ia. A e o le a avea o ia e pei o se alii, e na te umia se tulaga tau pule e tali tutusa atu i se alii. Ma o lea ua faamaonia le faia faapea. A o faaitiitia le numera o le vaega totoe o Kerisiano faauuina ma o le toatele foi o i latou o soifua mai ua faatapulaaina galuega latou te faia ona ua loa lo latou soifua ua lē tele ni mea latou te mafai ona fai, ua faaaogā ai isi mamoe ua lelei ona toleniina ina ia fesoasoani atu i mea e manaomia ai, e pei foi ona faia i aso anamua. Latou te le mananao e faoa tulaga o o latou uso faauuina. A e ua tuu atu i ai e le auauna faamaoni ma le mafaufau ia i latou le pule e pei ona manaomia ai i le ‘laueleele’ ina ia faaauau ai pea lava ona agai i luma le faalapotopotoga a le Atua i se ala maopoopo. O sea agaʻi i luma ua faailoa mai i se isi valoaga.
Faitaulaga ma Galuefanua
15. (a) I le faataunuuga o le Isaia 61:5, 6, o ai “faitaulaga a Ieova,” ma o afea latou te auauna ai i lenei tulaga i se uiga atoatoa? (e) O ai “tagata ese” o ē faia galuega galuefanua a Isaraelu, ma—i se uiga faaleagaga—o le ā o aofia ai i lenei galuega?
15 Ua faapea le faitauina o le Isaia 61:5, 6: “E tutū tagata ese ma latou leoleo i a outou lafu mamoe, o tagata o nuu ese e fai i latou ma a outou galuefanua ma a outou galuevine. A o outou, e igoa outou, O faitaulaga a Ieova; e taʻua outou, O auauna a lo tatou Atua; tou te aai mea lelei a nuu ese, e fai foi ma outou o a latou oa.” I aso nei, “o faitaulaga a Ieova,” o Kerisiano faauuina. I se uiga faaiu ma le atoatoa, o le a latou auauna o ni “faitaulaga a Ieova . . . o auauna a lo tatou Atua,” i le Malo faalelagi. (Faaaliga 4:9-11) O ai “tagata ese” ua tofia atu i ai galuega galuefanua? O i latou nei o isi mamoe o nonofo i le ‘laueleele’ o le Isaraelu o le Atua. O ā ia leoleoga mamoe, galuefanua ma galuevine ua faatuatuaina atu i ai i la latou tausiga? I le uiga e sili ona tāua faaleagaga, o nei galuega e fesootai atu i le fesoasoani, tausia aʻe ma le seleseleina mai o tagata.—Isaia 5:7; Mataio 9:37, 38; 1 Korinito 3:9; 1 Peteru 5:2.
16. O ai o le a mulimuli ane ai lava faafoeina galuega uma i le ‘laueleele’ o tagata o le Atua?
16 I le taimi nei, o se aofaiga toaitiiti o Isaraelu faaleagaga o totoe i le lalolagi o loo auai i le leoleoina faaleagaga o mamoe, galuefanua, ma le galuevine. Pe a oo loa i le taimi mulimuli lava ua faatasi uma ai Keriso ma le vaega atoa o le faapotopotoga faauuina, ona faataatia atu loa lea o lenei galuega i isi mamoe. E oo foi lava i le faatonutonuina faaletagata o le ‘laueleele,’ o le a tuuina atu i lena taimi i lima o isi mamoe agavaa, o ē ua faatulaga mai i le tusi a Esekielu, o se vasega o alii sili.—Esekielu, mataupu e 45, 46.e
Le Faatumauina o le ‘Laueleele’
17. O ā tapenaga ua faia e Ieova i lenei vaitaimi atoa o aso e gata ai?
17 Ioe, e le manaomia ona matatau fua le motu o tagata e toatele! Ua lava tapenaga a Ieova mo i latou. O le galuega e sili ona tāua i le lalolagi i nei aso e gata ai, o le aoaoina ma le faamaufaailogaina lea o ē faauuina. (Faaaliga 7:3) E ui i lea, i le taimi o faataunuuina ai lenei mea, ua aumaia ai e Ieova isi mamoe e aufaatasi ma i latou i se laueleele faaleagaga ua toe faaleleia. Ua fafagaina ai faaleagaga ma toleniina ai i latou i inā i le olaga faa-Kerisiano. E faaopoopo atili i ai, ua mausalī le aʻoaʻoina o i latou i le auaunaga paia, e aofia ai le faatonu atu. Ua matuā loto faafetai ai i latou ia Ieova ma i o latou uso faauuina ona o lea tulaga.
18. I le faagasologa o ā mea tutupu o le a tutumau ai pea le faamaoni o isi mamoe i le ‘laueleele’ o Isaraelu faaleagaga?
18 Pe a faia e Koku o Makoku lana osofaiga faaiu i tagata o le Atua, o le a tutumau mausalī ai isi mamoe faatasi ma le vaega totoe faauuina “i le nuu (laueleele) o aai e le nofo ʻolo.” O isi mamoe o le a i ai pea i lena ‘laueleele’ pe a faasaoina i latou mai le faaumatiaga o malo ma ulu atu i le lalolagi fou a le Atua. (Esekielu 38:11; 39:12, 13; Tanielu 12:1; Faaaliga 7:9, 14) I le faaauau pea i le faamaoni, o le a latou le tuua ai lava lena nofoaga matagofie.—Isaia 11:9.
19, 20. (a) I le lalolagi fou, o le ā le faatonutonuina sili o le a olioli ai ē o nonofo i le ‘laueleele’? (e) O le ā o tatou vaavaai atu i ai ma le naunautai i le lumanai?
19 O Isaraelu anamua, na pulea e tupu faaletagata ma sa i ai ositaulaga o sa Levī. I le lalolagi fou o le a sili atu ona lelei tulaga o le faatonutonuina o le a i ai mo Kerisiano. I le puleaina e Ieova le Atua, o le a gauai atu ai i latou i le Ositaulaga Sili ma le Tupu, o Iesu Keriso, ma i le 144,000 o ositaulaga ma tupu lagolago—o nisi o i latou sa latou masani i ai muamua o ni o latou uso ma tuafāfine Kerisiano a o i ai i le lalolagi. (Faaaliga 21:1) O ē faamaoni e mau i le nuu faaleagaga o le a ola i luga o se lalolagi ua toe faaleleia e fai ma parataiso moni lava, olioli i le mauaina o faamanuiaga e faamaloloina ai e faaauala mai i le Ierusalema Fou.—Isaia 32:1; Faaaliga 21:2; 22:1, 2.
20 A o agaʻi atu i luma le kariota faalelagi sili a Ieova, e le mafai ona taofia i le faataunuuina o ana fuafuaga, tatou te vaavaai uma atu ai lava ma le naunautai i le faataunuuina o a tatou vaega tofiaina. (Esekielu 1:1-28) Pe a oo loa ina faataunuuina atoatoa na fuafuaga, seʻi manatu i le olioli tele i le samiina o le faapaiaina o le manumalo o Ieova! O le vii sili o loo faamauina i le Faaaliga 5:13 o le a usuina i lea taimi e foafoaga uma e faapea: “Ia ia te ia o lē tietie i le nofoālii atoa ma le Tamai Mamoe le faamanū, ma le faaneeneega, ma le viiga, ma le mana e faavavau faavavau lava!” E tusa lava po o le lagi po o le lalolagi lo tatou nofoaga, pe tatou te le o faanaunau atu ea e i ai i inā, e faaopoopo atu i ai o tatou leo i lena aufaipese matagofie o le viiga?
[Faaopoopoga i lalo]
a Tagai i le “New Heavens and a New Earth,” lomia i le 1953 e le Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc., itulau e 322-323.
b Mo se faamatalaga auiliili, tagai i le mataupu “Le Sauniuniga a Ieova, o ‘Ē ua Foaiina Atu’” i le lomiga o Le Olomatamata o Aokuso 15, 1992.
c Tagai i le Paradise Restored to Mankind—By Theocracy!, lomia i le 1972 e le Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc., itulau e 264-269.
d O upu Eperu: raʼ·shehʹ ʼal·phehʹ Yis·ra·ʼelʹ, ua faaliliuina i le khi·liʹar·khoi Is·ra·elʹ “matai o le taitoaafe o Isaraelu” i le Septuagint.
e Tagai i le “The Nations Shall Know That I Am Jehovah”—How?, lomia i le 1971 e le Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc., itulau e 401-407.
E Faapefea ona E Taliina?
◻ O le ā le ‘laueleele na toe faaleleia i le 1919, ma na faapefea ona faatumulia i ē e nonofo ai?
◻ Ua tuuina faapefea i isi mamoe le faateleina o tiute tauave i le ‘laueleele’ o tagata o le Atua ua toe faaleleia?
◻ O le ā le ala ua avea ai sui o le motu o tagata e toatele e “pei o sa Iepusē”? e “pei o se alii ia Iuta”?
◻ O le ā le umi o le a tumau ai isi mamoe faamaoni i le ‘laueleele’?
[Ata i le itulau 23]
O le tagata Filisitia i aso nei o le a “pei o se alii ia Iuta”
[Ata i le itulau 24]
O ē faauuina ma isi mamoe e auauna faatasi atu i totonu o le laueleele faaleagaga