Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • w97 5/15 itu. 15-20
  • Pulega Faatiokarate i le Vaitaimi o Kerisiano

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • Pulega Faatiokarate i le Vaitaimi o Kerisiano
  • Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1997
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • Sa Gaoioi se Vaega Pule
  • Pulega i Ona Po Nei
  • Lagolagosua mo le Isaraelu a le Atua
  • ‘Le Tupulaga o Loo Fotuai Mai’
  • Po ua E Maua “le Agaga o le Upu Moni”?
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2002
  • O Ai Moni o Loo Taʻitaʻia Tagata o le Atua i Aso Nei?
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova (Su‘esu‘ega)—2017
  • O Ē Mau Faatasi i se ‘Laueleele’ ua Toe Faaleleia
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1995
  • Felagolagomai ma le Vaega Pule i Aso Nei
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1990
Faitau Atili
Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1997
w97 5/15 itu. 15-20

Pulega Faatiokarate i le Vaitaimi o Kerisiano

“E tusa ai ma lona finagalo malie . . . ina ia toe aoaoina mea uma lava ia Keriso, o mea o i le lagi atoa ma mea o i le lalolagi.”—EFESO 1:9, 10, NW.

1, 2. (a) Na faapefea ona amata le aoaoina “o mea o i le lagi,” i le amata mai le 33 T.A.? (e) Ua faapefea ona faaalia mai e Kerisiano faauuina le agaga o Mose ma Elia talu mai le 1914?

O LENEI aoaoina “o mea o i le lagi” na amata i le 33 T.A., ina ua fanau mai “le Isaraelu o le Atua.” (Kalatia 6:16; Isaia 43:10; 1 Peteru 2:9, 10) Ina ua mavae le uluai senituri T.A., sa faatuatuai le aoaoina ona ua lofia Kerisiano faamaoni (sa taʻua e Iesu o “saito) i “titania” aposetate na lūlūina e Satani. Peitai a o faasolo ina lalata mai “ona po o le iuga,” na oo ina toe aliai mai le Isaraelu moni a le Atua, ma i le 1919 na tofia ai i latou e pulea mea totino uma a Iesu.a—Mataio 13:24-30, 36-43; 24:45-47; Tanielu 12:4.

2 I le vaitaimi o le Taua Muamua a le Lalolagi, na faatino ai e Kerisiano faauuina ni galuega mamana, e pei foi ona sa faia e Mose ma Elia.b (Faaaliga 11:5, 6) Talu mai le 1919 ua latou talaʻia ai le tala lelei i totonu o se lalolagi feainai, ae o loo latou talaʻi atu ma le loto tetele e pei o Elia. (Mataio 24:9-14) Ma talu mai le 1922 ua latou folafola atu ai faamasinoga a Ieova o le a oo i tagata, e pei lava ona faaoo mai e Mose mala a le Atua ia Aikupito anamua. (Faaaliga 15:1; 16:2-17) O le vaega totoe o na Kerisiano faauuina ua avea i aso nei o le faavae o le sosaiete o le lalolagi fou a Molimau a Ieova.

Sa Gaoioi se Vaega Pule

3. O ā mea tutupu e faaalia ai sa lelei ona faamaopoopoina le faapotopotoga a uluai Kerisiano?

3 I le amataga mai o le faapotopotoga Kerisiano, sa faamaopoopoina ai soo faauuina o Iesu. A o agaʻi ina faateleina le aofai o soo, sa faavaeina ni faapotopotoga i o latou lava nuu ma na tofia foi toeaina. (Tito 1:5) Ina ua mavae le 33 T.A., sa gaoioi loa aposetolo e toʻa 12 e avea o se vaega pule e faaautū uma i ai le faatinoina o pulega. I lena tulaga, sa latou taimua ai ma le lē fefefe i le galuega o le molimau atu. (Galuega 4:33, 35, 37; 5:18, 29) Sa latou faamaopoopoina le tufatufaina atu o meaʻai mo ē matitiva, ma na latou aauina atu Peteru ma Ioane i Samaria e asia tagata naunau fiafia sa lipotia mai iina. (Galuega 6:1-6; 8:6-8, 14-17) Sa alu atu Panapa ma avatu Paulo ia i latou ina ia faamautinoa i ai, o ia lenei sa muai avea ma tagata faasauā ae o lea ua avea nei ma soo o Iesu. (Galuega 9:27; Kalatia 1:18, 19) Ma ina ua mavae le talaʻi atu o Peteru ia Konelio ma lona auaiga, sa ia toe foi loa i Ierusalema ma faamatala atu i aposetolo ma isi uso Iutaia le auala na faaalia mai ai e le agaga paia le finagalo o le Atua i lenei mataupu.—Galuega 11:1-18.

4. O le ā le taumafaiga na fai ina ia fasiotia ai Peteru, ae na faapefea ona laveaia lona ola?

4 Ona oo loa lea o osofaiga matuitui i le vaega pule. Sa faafalepuipuiina Peteru, ma na faatoʻā laveaia lona ola ina ua faalaa ane se agelu. (Galuega 12:3-11) Ma o se taimi muamua lea, ua oo ai se tasi e ese mai le ʻau aposetolo e toʻa 12, i se tulaga faitaulia i Ierusalema. Ina ua faasaoloto Peteru mai le falepuipui, na ia taʻu atu i se vaega na potopoto i le fale o le tinā o Ioane Mareko e faapea: “Ia outou tala atu ia mea ia Iakopo [le ʻafa uso o Iesu] ma le au uso.”—Galuega 12:17.

5. Na faapefea ona suia i latou na faia aʻe ai le vaega pule ina ua mavae le avea o Iakopo ma maturo?

5 Muamua atu, ina ua pule Iuta le Sekara, le aposetolo faalata, i lona lava ola, sa talanoaina ai se manaoga ina ia faaee atu “lona faiva” o se aposetolo i se tasi, o lē sa iai faatasi ma Iesu i le vaitaimi o lana faiva, ma o sē na molimauina le maliu ma le toetu mai o Iesu. Peitai, ina ua fasiotia Iakopo, le uso o Ioane, sa leai se tasi na suia o ia e fai ma vaega o le toʻa 12. (Galuega 1:20-26; 12:1, 2) E ui lava la e lei maʻoti se isi na suia Iakopo, ae o faamaumauga o loo sosoo ai a le Tusi Paia e faatatau i le vaega pule e faaalia ai, sa oo ina faatoateleina. Ina ua mapuna aʻe se fefinauaiga pe tatau i tagata o Nuu Ese o loo mulimuli atu ia Iesu ona usitaia le Tulafono faa-Mose, sa tuuina atu le mataupu mo se faaiuga i “le au aposetolo ma toeaina i Ierusalema.” (Galuega 15:2, 6, 20, 22, 23; 16:4) Aisea e foliga mai ai ua iai nei ni “toeaina” i le vaega pule? E lē o iai se faamatalaga a le Tusi Paia, peitai sa manino mai sa aogā. Na avea le oti o Iakopo ma le faafalepuipuiina o Peteru e faaalia ai, e iai se aso e ono faafalepuipui ai le ʻau aposetolo pe fasiotia foi. I lena fuafuaga, ua avea ai le iai o isi toeaina agavaa, ua iai lo latou tomai i faagasologa a le vaega pule, o le a faamautinoa ai le faaauau ma le maopoopo o le pulega.

6. Na faaauauina faapefea le faagaoioia o le vaega pule i Ierusalema, e ui lava sa lē toe iai i lena aai ona uluai sui?

6 Ina ua sau Paulo i Ierusalema e tusa o le tausaga e 56 T.A., sa ia faailoa atu ia Iakopo, ma ua taʻua e le Tusi Paia, “ua i ai foi toeaina uma.” (Galuega 21:18) Aisea na lei taʻua ai le iai o ni aposetolo i lenei fono? E lē o iai foi se faamatalaga a le Tusi Paia. Peitai na taʻua i se taimi mulimuli ane e le tusitala o talafaasolopito o Eusebius e faapea, i se taimi a o lei oo i le 66 T.A., “sa ō ese atu ai mai Iutaia aposetolo na totoe, ona o le iai pea i ni lamatiaga mai faufauga faalilolilo e fasiotia i latou. Ae ina ia aʻoaʻo atu la latou feau, sa latou faimalaga atu ai i nuu taitasi i le mana o Keriso.” (Eusebius, Tusi III, V, fuai. 2) E moni, e lē o se vaega o le Tusi Paia faagaeeina nei upu a Eusebius, ae o loo ogatusa ma faamaumauga a le Tusi Paia. Mo se faaaoaoga, i le 62 T.A., sa iai Peteru i Papelonia—e mamao lava mai Ierusalema. (1 Peteru 5:13) Peitai ane, i le 56 T.A., ma e foliga mai e oo atu lava i le 66 T.A., e manino mai le galulue pea o le vaega pule i Ierusalema.

Pulega i Ona Po Nei

7. I le faatusatusa atu i le vaega pule o le uluai senituri, o le ā le eseesega mataina ua iai i ē o loo faia aʻe ai le Vaega Pule i aso nei?

7 I le faasolo mai le 33 T.A. seia oo i le faaumatiaga o Ierusalema, e foliga mai sa na o Kerisiano Iutaia na iai i le vaega pule. I le asiasiga a Paulo i le 56 T.A., na ia iloa ai, e toatele Kerisiano Iutaia i Ierusalema, e ui ina latou “taofi i le faatuatua i lo tatou Alii mamalu o Iesu Keriso,” ae sa “maelega foi uma lava i latou i le tulafono [faa-Mose].”c (Iakopo 2:1; Galuega 21:20-25) O tagata Iutaia na atonu sa faafaigata ona latou taliaina le iai o se tagata o Nuu Ese i le vaega pule. Peitai, i ona po nei, ua iai se isi suiga i ē o loo faia aʻe ai lenei vaega. I aso nei, ua faia aʻe atoa lava i Kerisiano faauuina o Nuu Ese, ma ua matuā faamanuiaina e Ieova la latou pulega.—Efeso 2:11-15.

8, 9. O ā ni faagasologa agaʻi i luma ua faagaoioia i le Vaega Pule i ona po nei?

8 Mai le faavaeina o le faalapotopotoga o le Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania i le 1884 seia oo i le 1972, sa tele se pule sa faatinoina ai e le peresitene o le Sosaiete i le faalapotopotoga a Ieova, ae sa galulue vavalalata le Vaega Pule ma le komiti o faatonu a le Sosaiete. O faamanuiaga na olioli ai i na tausaga e faamaonia ai sa talia e Ieova lena fuafuaga. I le va o le 1972 ma le 1975, sa faatoatele atu ai le Vaega Pule i le toʻa 18 o ona sui. Sa tele lava ina faatutusa le faagaoioia o mea ma le faatulagaga sa iai i le uluai senituri, ina ua faatinoina le pule e sili atu ona tele i totonu o lenei vaega ua faatoateleina, o nisi o i latou o ni faatonu o le Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania.

9 Talu mai le 1975 ua maeʻa le auaunaga i le lalolagi a nisi o i latou nei e toʻa 18. Ua latou manumalo i le lalolagi ma ua ‘nonofo ai faatasi ma Iesu i lona nofoalii faalelagi.’ (Faaaliga 3:21) Ona o lena mafuaaga ma isi foi mafuaaga, ua totoe ai nei na o le toasefulu sui o le Vaega Pule, o loo aofia ai le toatasi na faaopoopo atu i ai i le 1994. O le toatele o i latou ua afu lo latou soifua. Peitai, o loo avatuina i nei uso faauuina se lagolagosua sili a o latou faataunuuina a latou avega tauave mamafa. O fea o loo maua mai ai lena lagolagosua? O se tepa atu i galuegafai i aso nei a tagata o le Atua, e taliina ai lena fesili.

Lagolagosua mo le Isaraelu a le Atua

10. O ai ua aufaatasi atu i le vaega faauuina i le auaunaga a Ieova i nei aso e gata ai, ma na faapefea ona valoia mai lenei mea?

10 I tuā i le 1884 sa toetoe lava o i latou uma na auaufaatasi ma le Isaraelu a le Atua, o ni Kerisiano faauuina. Peitai, na faasolosolo malie ona aliai mai se isi vaega, ma i le 1935 sa mataulia ai lenei vaega o le “motu o tagata e toatele” o le Faaaliga mataupu e 7. I le iai o so latou faamoemoe i le lalolagi, ua suitulaga ai i latou nei i “mea o i le lalolagi” lea ua fuafuaina e Ieova e aoaoina faatasi i le Keriso. (Efeso 1:10) Ua suitulaga i latou i “isi mamoe” o le faataoto a Iesu i lotoā mamoe. (Ioane 10:16) Talu mai le 1935, ua lolofi mai ai isi mamoe i totonu o le faalapotopotoga a Ieova. Ua latou “felelei e pei se ao, e pei o lupe foi i o latou faitotoa.” (Isaia 60:8) Talu ai ua faatoateleina le motu o tagata e toatele ae ua faaitiitia le vasega faauuina ona ua toatele ua faaiu e le oti a latou auaunaga i le lalolagi, ua oo ai ina faatinoina e isi mamoe agavaa se matafaioi tele i galuega faa-Kerisiano. I ā auala?

11. O ā faaeaga ia ua tuuina atu nei i isi mamoe, ae i le taimi muamua sa tuuina atu i na o Kerisiano faauuina?

11 O le faalauiloaina o lelei o Ieova ua avea pea o se avega tauave faapitoa a le “nuu paia” o le Atua. Sa taʻua e Paulo lea mea o se taulaga i le malumalu, ma ia i latou o ē o le a avea ma “tupu ma ositaulaga,” na tuuina atu i ai e Iesu le poloaiga ina ia talaʻi ma aʻoaʻo atu. (Esoto 19:5, 6; 1 Peteru 2:4, 9; Mataio 24:14; 28:19, 20; Eperu 13:15, 16) E ui i lea, i le lomiga o le Watchtower o Aokuso 1, 1932, sa faalaeiauina ai faapitoa i latou ua faaatagia mai e Ionatapa ina ia saosaolaumea i lenei galuega. E moni lava, o le toatele o isi mamoe ua leva ona latou faia faapea. I aso nei, e toetoe lava o le galuega talaʻi atoa o loo faia e isi mamoe e avea o se vaega iloga o lo latou ‘auauna atu i le Atua i lona malumalu i le ao ma le po.’ (Faaaliga 7:15) I se tulaga talitutusa, i le amataga mai o le talafaasolopito faaonaponei o tagata o Ieova, sa avea ai toeaina o faapotopotoga o ni Kerisiano faauuina, o ni “fetu” i le aao taumatau o Iesu Keriso. (Faaaliga 1:16, 20) Ae i le lomiga o le Watchtower o Me 1, 1937, sa faasilasila ai e faapea, ua mafai foi ona avea isi mamoe agavaa o ni auauna a le kamupanī (ovasia taimua). E tusa lava pe sa iai ni tane faauuina, ae na mafai lava ona faaaogā isi mamoe pe afai sa lē mafai e tane faauuina ona tauave lenei tiute tauave. I aso nei, e toetoe lava o toeaina o faapotopotoga uma o i latou o isi mamoe.

12. O ā faatulagaga faale-Tusi Paia o loo iai mo isi mamoe agavaa o loo latou mauaina ni tiute tauave mamafa i le faalapotopotoga?

12 Pe ua sese ea le tuuina atu o na tiute tauave mamafa i isi mamoe? E leai, o loo mulimuli atu pea i faatulagaga ua faavaeina i le talafaasolopito. Sa umia e nisi tagata liulotu (tagataese sa aumau) ni tofiga tāua i totonu o Isaraelu anamua. (2 Samuelu 23:37, 39; Ieremia 38:7-9) Ina ua mavae le faaaunuua i Papelonia, sa tuuina atu ai i tagata agavaa mai le ʻau Netini (o tagata e lē ni Isaraelu sa auauna i le malumalu) ni faaeaga o le auaunaga i le malumalu, lea sa na o sā Levī na umia i taimi muamua atu. (Esera 8:15-20; Neemia 7:60) E lē gata i lea, o Mose lea na iai i le vaaiga o le faaliliuina faatasi ma Iesu, sa ia taliaina se fautuaga lelei na tuuina atu i ai e Ietero le tagata Mitiana. Mulimuli ane, sa ia talosagaina ai Opapo le atalii o Ietero ina ia taʻitaʻia i latou i le savaliga i le vao.—Esoto 18:5, 17-24; Numera 10:29.

13. I le faaeeina atu ma le loto maulalo o tiute tauave i isi mamoe agavaa, o le uiga lelei o ai lena ua faataitai i ai le vaega faauuina?

13 A o agaʻi atu i le iuga o le 40 tausaga i le vao, sa tatalo ai Mose ina ia saunia e Ieova se tasi e sosoo mai ia te ia, auā na ia iloa o le a lē oo atu o ia i le Nuu o le Folafolaga. (Numera 27:15-17) Sa fetalai Ieova ia te ia ina ia tofia Iosua e tulai i luma o le nuu atoa, ma na faia faapea e Mose, e ui lava sa malosi pea lona tino ma e lei faafuasei ai foi ona faamutaina lana auaunaga mo Isaraelu. (Teuteronome 3:28; 34:5-7, 9) I se agaga loto maulalo faapena, ua faasafua atu ai foi e le vaega faauuina ni faaeaga se tele i tane agavaa mai isi mamoe.

14. O ā valoaga o loo faasino i le tuuina atu atili o tiute tauave o le faalapotopotoga i isi mamoe?

14 O le tuuina atu atili o tiute tauave o le faalapotopotoga i isi mamoe, o le isi foi lena mataupu o valoaga. Sa valoia mai e Sakaria e faapea, o le tagata Filisitia e lē o se Isaraelu o le a “pei se alii ia Iuta.” (Sakaria 9:6, 7) O alii (sheikhs) o ni alii sili ia i ituaiga, o lea la sa faapea mai Sakaria, o lē na muai avea ma fili o Isaraelu o le a ia talia le tapuaiga moni ma avea ai e pei o se alii o ituaiga i totonu o le Nuu o le Folafolaga. E lē gata i lea, ina ua fetalai atu Ieova i le Isaraelu a le Atua, na ia faapea atu: “E tutū tagata ese ma latou leoleo i a outou lafu mamoe, o tagata o nuu ese e fai i latou ma a outou galuefanua ma a outou galuevine. A o outou, e igoa outou, O faitaulaga a Ieova; e taʻua outou, O auauna a lo tatou Atua.” (Isaia 61:5, 6) O “tagata ese” ma “tagata o nuu ese” o isi mamoe ia. O i latou nei ua faaee atu i ai tiute tauave ina ia latou tauaveina le tele ma le anoanoai o galuega, a o faasolo ina faamuta le auaunaga i le lalolagi a le vaega totoe faauuina ua afu lo latou soifua, ma agaʻi atu ai e auauna i se tulaga atoatoa o ni “faitaulaga a Ieova” i le lagi, e latou te siosiomia le nofoalii mamalu o Ieova i lo latou avea ma “auauna a lo tatou Atua.”—1 Korinito 15:50-57; Faaaliga 4:4, 9-11; 5:9, 10.

‘Le Tupulaga o Loo Fotuai Mai’

15. I lenei taimi o le iuga, o lē fea vaega o Kerisiano ua oo atu i le ‘soifuaga matutua,’ ae o lē fea vaega o loo fai ma sui o ‘le tupulaga o loo fotuai mai’?

15 Ua naunautai le vaega totoe faauuina e aʻoaʻoina isi mamoe ina ia faatino tiute tauave ua faateleina. Ua faapea mai le Salamo 71:18 (NW): “Le Atua e, aua e te tuulafoai mai ia te au e oo ina toeaina ma ulusinā; seia ou faaali atu lou aao i lenei tupulaga, ma lou malosi i ē o loo fotuai mai.” I se faaopoopoga i lenei fuaiupu, na faapea mai ai le Watchtower o Tesema 15, 1948, e mautinoa lava ua oo atu Kerisiano faauuina i o latou soifuaga matutua. Sa faaauau ona faapea mai o loo fiafia le vaega faauuina “e nofo tatali atu e tusa o le valoaga a le Tusi Paia ma vāai i se tupulaga fou.” Ia te ai moni lava lea o loo faasino atu i ai? Na faapea mai le Watchtower: “Sa taʻua e Iesu i latou na o ana ‘isi mamoe.’” ‘O le tupulaga o loo fotuai mai,’ e faasino atu i tagata o ē o le a soifua i lalo o le pulega fou i le lalolagi lea e pulea mai e le Malo o le lagi.

16. O ā faamanuiaga ua nofo tatali atu i ai ma le naunautai i latou o ‘le tupulaga o loo fotuai mai’?

16 E lē o taʻu manino mai e le Tusi Paia po o afea o le a tuua ai e Kerisiano uma faauuina o latou uso o lenei ‘tupulaga o loo fotuai mai’ ae ō atu ina ia faamamaluina faatasi ma Iesu Keriso. Peitai ua mautinoa e i latou nei faauuina e faapea, ua latalata mai lava le taimi mo lena mea. O mea tutupu na valoia i le valoaga tele a Iesu e faatatau “i ona po o le iuga” ua faasolo ina faataunuuina talu mai le 1914, e faaalia ai ua latalata mai le faaumatiaga o lenei lalolagi. (Tanielu 12:4; Mataio 24:3-14; Mareko 13:4-20; Luka 21:7-24) Ua lē o toe mamao, ona faaoo mai lea e Ieova se lalolagi fou lea o le a maua ai e ‘le tupulaga o loo fotuai mai’ se ‘tofi i le malo [le nofoaga i le lalolagi] ua saunia mo i latou talu ona faavaeina le lalolagi.’ (Mataio 25:34) O loo fiafia i latou e faatalitalia le toe faafoisia o le Parataiso ma le faatutuina aʻe o le faitau miliona o ē o loo maliliu mai Seoli. (Faaaliga 20:13) Pe o le a iai ea iina ē faauuina ina ia faafeiloaia atu i ē o le a toe faatutuina aʻe? I tuā i le 1925, na taʻua ai i le Watch Tower o Me 1: “E lē tatau ona tatou maumauai e faapea atu o le a faia pe o le a lē faia e le Atua. . . . [Peitai] ua taʻitaʻia i tatou i le faaiuga e faapea o le a faamamaluina sui o le Lotu [Kerisiano faauuina] a o lei faatutuina mai ē anamua ua tatau i ai [o molimau faamaoni a o lei oo i le vaitaimi o uluai Kerisiano].” I se isi talanoaga faapena, pe o le a iai le vaega faauuina e faafeiloaia ē o le a toe faatutuina mai, na taʻua ai faapea e le Watchtower o Setema 1, 1989: “O le a lē manaomia ona latou iai.”d

17. O ā faaeaga ofoofogia o le a iai faatasi le vaega o ē faauuina ma le Tupu faapaleina, o Iesu Keriso?

17 E moni, tatou te lē iloa mea o le a tutupu i le tulaga o Kerisiano faauuina taitoatasi. Peitai o le iai o Mose ma Elia faatasi ma Iesu i le vaaiga o le faaliliuina e faamaonia ai, ua faatalitalia Kerisiano faauuina ua toe faatutuina aʻe ina ia iai faatasi ma Iesu pe a afio mai i lona mamalu e ‘tauia tagata taitoatasi e tusa ma a latou galuega’ a o faaoo atu lana faamasinoga ma lana faasalaga. E lē gata i lea, tatou te manatua le folafolaga a Iesu e faapea o Kerisiano faauuina o ē “manumalo” o le a iai faatasi ma ia i le ‘puleaina o nuu i le tootoo uamea’ ia Amaketo. Pe a afio mai Iesu i le mamalu, o le a nonofo faatasi i latou ma ia “e faamasino ai i itu aiga o Isaraelu e sefulu ma le lua.” I le iai faatasi ma Iesu, o le a latou ‘solia ai Satani i lalo o o latou vae.’—Mataio 16:27–17:9; 19:28; Faaaliga 2:26, 27; 16:14, 16; Roma 16:20; Kenese 3:15; Salamo 2:9; 2 Tesalonia 1:9, 10.

18. (a) O le ā le tulaga e faatatau i ‘le aoaoina faatasi o mea uma lava o i le lagi ia Keriso’? (e) O le ā e mafai ona tatou fai atu ai e faatatau i ‘le aoaoina faatasi o mea o i le lalolagi ia Keriso’?

18 I le ogatasi ma lona puleaina o mea, o loo faasolosolo ai ona agaʻi atu Ieova e “aoaoina mea uma lava ia Keriso.” Ua latalata nei ina faamaeʻa lana fuafuaga e tusa ai o “mea o i le lagi.” Ua latalata le taimi e aufaatasia ai Iesu ma sui uma o le 144,000 i le lagi mo “le tausamaaga o le Tamai Mamoe.” O lea, ua faaee atu ai i le anoanoai o isi uso matutua ma taʻumatuaina o isi mamoe, o loo fai ma sui o “mea o i le lalolagi,” ni tiute tauave ua sili atu ona mamafa i le lagolagoina o o latou uso faauuina. Maeu se taimi mataina o loo tatou soifua ai! Maeu le fiafia i le vaai atu ua agaʻi ina faataunuuina fuafuaga a Ieova! (Efeso 1:9, 10; 3:10-12; Faaaliga 14:1; 19:7, 9) Ma e maeu le olioli o isi mamoe e lagolagoina o latou uso faauuina, a o auauna faatasi na vaega o se ‘lafu mamoe e tasi’ i lalo o le “leoleo mamoe e toatasi” i le gauai atu i le Tupu, o Iesu Keriso, ma i le mamalu o le Pule ua matuā Silisili Ese Aoao, o Ieova le Atua!—Ioane 10:16; Filipi 2:9-11.

[Faaopoopoga i lalo]

a Tagai i le lomiga o Aokuso 1, 1981, o le Watchtower, itulau 16-26.

b Mo se faaaoaoga, e amata mai i le 1914, o le ata tifaga “The Photo-Drama of Creation”—o se ata e fa ona vaega ua faaali mai ai ata ma faamatala mai faamatalaga—sa faaalia i ni aofia na matuā tumutumu ai faletifaga iina i atunuu i Sisifo.

c Mo ni mafuaaga i le pe aisea na maelega ai Kerisiano Iutaia i le Tulafono, tagai i le Insight on the Scriptures, ua lomia e le Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc., Tusi 2, itulau 1163-1164.

d Tagai i le Watchtower, Aokuso 15, 1990, itulau 30-31; Tesema 15, 1990, itulau 30.

Pe Mafai Ona E Faamatala?

◻ Sa faapefea ona agaʻi i luma le faalapotopotoga a le Atua i le uluai senituri?

◻ Ua faapefea ona faagaoioia le agaʻi i luma o le Vaega Pule i le talafaasolopito faaonaponei o Molimau a Ieova?

◻ O ā mau o le Tusi Paia ua faataga ai le tuuina atu o le pule i isi mamoe o loo iai i le faalapotopotoga a Ieova?

◻ Ua faapefea ona aoaoina faatasi ia Keriso “o mea o i le lagi” ma “mea o i le lalolagi”?

[Ata i le itulau 16]

E ui lava sa lē toe iai i Ierusalema ona uluai sui, ae na faaauau pea ona faagaoioia ai iina se vaega pule

[Ata i le itulau18]

Ua avea Kerisiano faauuina taʻumatuaina o se faamanuiaga i tagata o Ieova

C. T. Russell 1884-1916

J. F. Rutherford 1916-1942

N. H. Knorr 1942-1977

F. W. Franz 1977-1992

M. G. Henschel 1992-

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga