Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • w92 10/15 itu. 17-22
  • O le ā le Uiga o le Upega ma I‘a ia te Oe?

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • O le ā le Uiga o le Upega ma I‘a ia te Oe?
  • Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1992
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • Le Faataoto ma Lona Uiga Loloto
  • Le Faiva—O Afea?
  • E Faapitoa o Tatou Aso
  • Lou Aafiaga i le Faiva
  • Faamanuiaina i le Tele o Fautuaga
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1987
  • Avea ma Faifaiva i Tagata
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1992
  • E te Lē Iloa po o Lē Fea e Manuia!
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2008
  • Tala Faatusa o le Malo
    “Ia Oo Mai Lou Malo”
Faitau Atili
Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1992
w92 10/15 itu. 17-22

O le ā le Uiga o le Upega ma Iʻa ia te Oe?

“Ua foaiina atu ia te outou ia outou iloa mea lilo a le malo o le lagi.”—MATAIO 13:11.

1, 2. Aiseā atonu tatou te naunau ai i faataoto a Iesu?

FAAMATA e te fiafia e iloa se mea lilo pe mateiaina se tupua? Ae e faapefea pe afai o le faia o lena mea, o le a fesoasoani ai ia te oe ina ia matuā iloa atili lau vaega i le fuafuaga a le Atua? Ma le fiafia lava, e mafai ona e mauaina lena malamalama faaeaina, e ala i se faataoto na avatu e Iesu. Sa lē malamalama le toatele o ē na faalogologo i ai, ma e lē mafaitaulia foi isi ua iso ai talu mai lena taimi, peitai, e mafai ona e malamalama i ai.

2 Ia matau le mea na fetalai atu ai Iesu i le Mataio mataupu e 13 e ala i lona faaaogāina o faataoto. Na fesili atu ona soʻo e faapea: “Se a le mea ua e fetalai atu ai ia te i latou i faataoto?” (Mataio 13:10) Ioe, aiseā na faaaogā ai e Iesu faataoto, sa lē malamalama ai le toatele o tagata? Fai mai lana tali i le fuaiupu e 11 e oo i le 13: “Ua foaiina atu ia te outou ia outou iloa mea lilo a le malo o le lagi, a ua le foaiina atu ia te i latou. . . . O le mea lea ou te tautala atu ai ia te i latou i faataoto, auā o lo latou vaai latou te le vaai ai, o lo latou faalogo foi, latou te le faalogo ai, pe lagona.”

3. E mafai faapefea ona aogā ia i tatou le malamalama i faataoto a Iesu?

3 Ona sosoo ai lea ma le faatatauina e Iesu o le Isaia 6:9, 10, lea o loo faamatalaina ai se nuu o ē sa tutuli ma tauaso faaleagaga. E ui i lea, e lē manaomia ona tatou faapena. Afai tatou te malamalama ma gaoioi e tusa ma ana faataoto, ona mafai lea ona tatou matuā fiafia lava—i le taimi lenei, ma faasolo atu ai i le lumanai e lē gata mai. O le faamautinoaga lenei ua aumaia e Iesu ia i tatou: “Amuia o outou mata, auā ua vaavaai; ma o outou taliga, auā ua faalogo.” (Mataio 13:16) Ua aofia ai i lena faamautinoaga faataoto uma lava a Iesu, peitai, seʻi tatou taulai atu i le faataoto puupuu e uiga i le upega, lea ua faamauina i le Mataio 13:47-50.

Le Faataoto ma Lona Uiga Loloto

4. O le ā sa faamatala e Iesu e ala i se faataoto, e pei ona faamauina i le Mataio 13:47-50?

4 “E tusa foi le malo o le lagi ma le upega ua lafo i le vai, ua maua ai iʻa eseese uma. Ua tumu, ona latou toso ae ai lea i le matafaga, ua nonofo ma fafao iʻa lelei i ola, a o iʻa leaga ua lafoai. E faapea foi i le gataaga o le lalolagi; e o atu le au agelu e vavae ese i e amio leaga ma e amiotonu, ona latou lafoina lea ia te i latou i le ogāumu aasa; e i ai le tagiaue ma le lilivau o nifo.”

5. O ā ituaiga fesili ua lagā e faatatau i le uiga o le faataoto i le upega?

5 Atonu ua e matamata i ni tagata o loo fagogota e faaaogā ai se upega, ma e lē faigata ai la ona e vaai faalemafaufau i le faataoto a Iesu. Ae e faapefea ona auiliiliga ma lona uiga? Mo se faaaʻoaʻoga, na fetalai Iesu e faapea, e faatatau lenei faataoto i “le malo o le lagi.” E ui i lea, e mautinoa na te leʻi faauigaina faapea, o tagata “eseese uma” lava, o ē e lelei ma ē e lē lelei po o ē e leaga, o le a iai i le Malo. E lē gata i lena, o ai e faia le faiva? Pe sa faia ea lenei faiva, atoa ma le tuueseeseina i ona po o Iesu, pe atonu na o o tatou aso e faia ai, “le gataaga o le lalolagi”? O e vaaia ea oe i lenei faataoto? E mafai faapefea ona e alofia lou iʻu atu ia i latou o ē tagiauē ma lilivau o latou nifo?

6. (a) Aiseā e ao ai ona tatou matuā naunau ina ia malamalama i le faataoto i le upega? (e) O le ā le manatu autū e mafai ai ona faamatalaina?

6 O na fesili e faaalia ai e lē faigofie lenei faataoto. E ui i lea, ia aua neʻi galo: “Amuia o outou mata, auā ua vaavaai; ma o outou taliga, auā ua faalogo.” Seʻi o tatou vāai la, pe e mafai ona tatou suesueina lona uiga, ina ia aua ai neʻi tutuli o tatou taliga ma tauaso ai o tatou mata i lona tāua. O le mea moni, ua uma ona ia i tatou se manatu autū e tāua ina ia faamatalaina ai lona uiga. Sa taʻua i le mataupu muamua le valaauliaina e Iesu o tagata faifaiva mai Kalilaia ina ia tuua lena galuega ae faia se galuega faaleagaga o le avea ma “fai faiva i tagata.” (Mareko 1:17) Na ia fetalai atu ia te i latou: “E amata i nei ona po ona [outou] maua tagata.”—Luka 5:10.

7. O le ā sa faataʻitaʻia e Iesu ina ua ia fetalai e uiga i iʻa?

7 I le ōgatasi ma lena, ua faatusaina ai iʻa o lenei faataoto i tagata. O lea, ina ua faapea mai le fuaiupu e 49 e uiga i le vavaeeseina o ē amioleaga mai ē amiotonu, o loo faatatauina lea i tagata o ē amiotonu po o ē amioleaga, ae e lē o mea o loo ola i le sami. I se uiga tutusa, e lē tatau foi ona avea le fuaiupu e 50 ma itu tatou te manatu ai faapea, o meaola o le sami ia e tagiauē ma lilivau o latou nifo. Leai. O lenei faataoto, o loo faatatau i le aoaoina o tagata, atoa ma lo latou tuueseeseina i se taimi mulimuli, lea o le a sili atu ona matuiā, e pei ona faaalia i lona taunuuga.

8. (a) O le ā e mafai ona tatou aʻoaʻoina mai le taunuuga o iʻa e lē lelei? (e) Ona o le mea na taʻua e uiga i iʻa e lē lelei, o le ā le faaiʻuga e mafai ona tatou faia e faatatau i le Malo?

8 Ia matau, o le a lafoina iʻa e lē lelei po o ē amioleaga, i totonu o le ogaumu aasa, lea o le a latou tagiauē ma lilivau ai o latou nifo. I isi mea, na faafesootai atu ai e Iesu lena tagiauē ma le lilivau o nifo, faapea e faia i fafo o le Malo. (Mataio 8:12; 13:41, 42) I le Mataio 5:22 ma le 18:9, na ia taʻua ai foi le “afi o Kēna,” e faatatau i le faaumatiaga e faavavau. Pe e lē faaalia ai ea i lea, le tāua o le iloaina o le uiga o lenei faataoto, ma le gaoioi e tusa ai ma lena? Ua tatou iloa uma lava e lē o iai ma o le a leai foi ni tagata amioleaga i le Malo o le Atua. O lea la, ina ua fetalai atu Iesu e faapea, e “tusa foi le malo o le lagi ma le upega,” atonu sa ia faauigaina e faapea, i le Malo o le Atua, o le a iai se vaega e pei o se upega e tuutuu ifo i lalo ina ia aoaoina ai ituaiga eseese o iʻa.

9. Ua faapefea ona aafia ai le au agelu i le faataoto i le upega?

9 Ina ua uma ona tuutuu ifo i lalo le upega ma aoaoina mai ai iʻa, sa faia ai loa se galuega o le tuueseeseina. O ai na fetalai atu Iesu sa aofia ai? Ua faailoa mai e le Mataio 13:49 nei faifaiva o ē e faia le tuueseeseina e faapea o agelu. O lea la, na taʻu mai ai e Iesu ia i tatou, le vaavaaia e agelu o se meafaigaluega o loo i le lalolagi, lea ua faaaogā e faailogaina ai tagata—o nisi e lelei ma tatau mo le Malo o le lagi, a o isi ua faamaonia le lē tatau i ai o lena valaau.

Le Faiva—O Afea?

10. O le ā le mafuaaga e mafai ai ona tatou mautinoa sa faasalafa mai le faiva mo se vaitaimi umi?

10 Ua fesoasoani ia i tatou fuaiupu o loo siomia ai, ina ia tatou iloa po o afea e faatatau i ai lenei faataoto. Muamua atu i lena, na fetalai ai Iesu i se faataoto e uiga i le lūlūina o le saito lelei, ae e mulimuli ane na lūlūina foi i ai ma titania i le fanua, lea ua faaataina ai le lalolagi. Na ia faamatalaina i le Mataio 13:38 e faapea, o le saito lelei, ua faaataina ai ‘tagata o le malo; a o le titania, o fanau ia a lē ua leaga.’ Sa tutupu faatasi aʻe i latou na mo le tele o senituri, seia oo lava i le seleselega i le faaiʻuga o le faiga o mea. Ona vavaeeseina ai lea o titania, ma susunuina mulimuli ane ai. I le faatusatusaina o lenei faataoto ma le faataoto e uiga i le upega, tatou te iloa ai, o le faatosinaina mai o iʻa i le upega, sa manaomia ona faia mo se vaitaimi umi.—Mataio 13:36-43.

11. Sa faapefea ona amata le faia o le gaoioiga faifaiva faavaomalo i le uluai senituri?

11 E tusa ai ma le faataoto a Iesu, sa lē faavasegaina iʻa na aoaoina, o lona uiga, na aofai uma lava i le upega iʻa lelei ma iʻa e lē lelei. A o soifua pea le au aposetolo, sa faaaogāina e agelu o ē na taʻitaʻia taualumaga o le faiva, le faalapotopotoga Kerisiano a le Atua ina ia maua ai “iʻa” o ē na avea ma Kerisiano faauuina. Atonu e te faapea mai, a o leʻi oo i le Penetekoso o le 33 T.A., sa mauaina ai i le faiva a Iesu mo tagata, soʻo e tusa ma le toʻa 120. (Galuega 1:15) Ae na faavaeina loa le faapotopotoga o Kerisiano faauuina, ona amata loa lea o le faiva e faaaogā ai le upega, ma e faitau afe iʻa lelei na maua ai. Mai le 36 T.A., na matuā faasalafa atu ai le faiva i ogasami faavaomalo, a o tosina ane tagata o Nuu Ese i le Faa-Kerisiano ma avea ai ma sui o le faapotopotoga faauuina a Keriso.—Galuega 10:1, 2, 23-48.

12. O le ā na tuputupu aʻe ina ua mavae ona maliliu le au aposetolo?

12 I senituri mulimuli ane ina ua mavae atu le au aposetolo, sa faaauau pea ona iai ni Kerisiano sa tauivi e saili ma taofimau i le upu moni mai le Atua. O le mea e lelei ai, sa talia nisi o i latou e le Atua, ma na ia faauuina i latou i le agaga paia. Peitai, na avea le maliliu o le au aposetolo ma itu na aveesea ai le mea sa fai ma faalavelave, ma oo ai loa ina tuputupu aʻe le salalau atu o le faaaposetasi. (2 Tesalonia 2:7, 8) Na tuputupu aʻe lea faalapotopotoga ma taʻutino mai ma le lē migao o i latou o le faapotopotoga a le Atua. Sa faapea mai ma le pepelo o i latou o le nuu paia na faauuina i le agaga o le Atua ina ia pule faatasi ma Iesu.

13. Aiseā e mafai ai ona faapea atu, sa iai se vaega a Kerisinetoma i le faagaoioiga o le upega?

13 Pe e te manatu ea sa iai so o se vaega a ē lē faamaoni na taʻutino mai e o latou le Faa-Kerisiano i le faataoto e uiga i le upega? Ia, o loo iai mafuaaga e tali atu ai ioe, sa iai. Na aofia ai Kerisinetoma i le upega faafaatusa. E moni, sa taumafai le Lotu Katoliko mo le tele o tausaga e faasā le Tusi Paia mai tagata lautele. Ae e ui i lea, i le gasologa mai o senituri, sa faia ai e sui o Kerisinetoma se vaega autū i le faaliliuina, le siiina mai, ma le faasalalauina atu o le Afioga a le Atua. Mulimuli ane, sa faavaeina ma lagolagoina e lotu ia sosaiete faale-Tusi Paia, sa faaliliuina le Tusi Paia i gagana a isi atunuu mamao. Na latou aauina atu foi misionare o vailaau, atoa ma faiaʻoga, o ē na maua mai ai Kerisiano faatagāfai. O le faiga lena na aoaoina ai se aofaiga tele o iʻa leaga, o ē sa lē taliaina e le Atua. Ae o le mea e lelei ai, na faailoa atu ai i le faitau miliona o ē e lē ni Kerisiano le Tusi Paia, atoa ma se faiga Faa-Kerisiano, e ui ina faapiopio.

14. Sa faapefea ona fesoasoani nisi o galuega na faia e lotu a Kerisinetoma i le fagotaina o iʻa lelei?

14 A o faia na mea uma, i le gauai atu i le Afioga a le Atua, sa filigā ai ē faamaoni o ē na faataapeapeina ina ia faia le mea sili latou te mafaia. I so o se taimi, sa faia aʻe ai ia te i latou le faapotopotoga moni faauuina a le Atua i le lalolagi. Ma e mafai ona tatou mautinoa, sa latou mauaina foi ni iʻa, po o ni tagata. O le toatele o i latou sa silasila i ai le Atua o ni ē e lelei, ma na ia faauuina i lona agaga. (Roma 8:14-17) Sa mafai e ia tagata lelei o le Faa-Kerisiano ona avatu le upu moni o le Tusi Paia i le toatele o ē sa avea ma Kerisiano faatagāfai po o ē sa itiiti sina poto faale-Tusi Paia na latou maua mai Tusi Paia na faaliliuina i a latou lava gagana e sosaiete faale-Tusi Paia a Kerisinetoma. E moni, sa faaauau pea ona aoaoina iʻa lelei, e ui ina o le tele o iʻa na aoaoina e Kerisinetoma, sa lē lelei i le silafaga a le Atua.

15. Ina ia iloatino, o le ā ua faaataina e le upega o le faataoto?

15 Ua faaataina ai la e le upega se meafaigaluega faalelalolagi ua faapea mai, o ia o le faapotopotoga a le Atua ma o loo ia aoaoina mai iʻa. Ua aofia ai Kerisinetoma, atoa ma le faapotopotoga o Kerisiano faauuina. O loo faaauau pea ona aoaoina e ē faauuina iʻa lelei, i lalo o le taʻitaʻiga lē vaaia a agelu, i le ōgatasi ma le Mataio 13:49.

E Faapitoa o Tatou Aso

16, 17. Aiseā ua matuā tāua ai le taimi o loo tatou ola ai, i le faataunuuina o le faataoto a Iesu e uiga i le upega?

16 Seʻi tatou iloiloina nei la mea na tutupu i le gasologa mai o taimi. Mo le tele o senituri, sa aoaoina ai e le meafaigaluega o le upega iʻa lelei, atoa ma le tele o iʻa e lē lelei, po o iʻa leaga. Ona oo lea i le taimi sa faapea ona aafia ai le au agelu i le faia o se galuega fitā o le tuueseeseina. O anafea? Ia, o loo manino ona taʻu mai i le fuaiupu e 49 e faapea, o le vaitaimi lea o “le gataaga o le lalolagi.” E tutusa lena ma le mea na fetalai ai Iesu i le faataoto e uiga i mamoe ma ʻoti e faapea: “Pe a sau le Atalii o le tagata i lona mamalu, ma le au agelu paia uma faatasi ma ia, ona tietie ai lea o ia i lona nofoālii mamalu; e faapotopotoina foi i ona luma o nuu uma lava; ona tuueseeseina lea o i latou e ia, e pei o le leoleo mamoe ona tuueseeseina o mamoe ma ʻoti.”—Mataio 25:31, 32.

17 O lea, i le ōgatasi ma le Mataio 13:47-50, na faasolosolo mai ai se galuega fitā o le tuueseeseina, i lalo o le taʻitaʻiga a agelu, ina ua amata ‘le faaiʻuga o le faiga o mea’ i le 1914. Sa patino ona manino mai lenei mea ina ua mavae le 1919, ina ua faasaolotoina le vaega totoe o ē faauuina mai noanoataga faaleagaga e lē tumau, po o le tafeaga, ma avea ai o se meafaigaluega e sili ona uigā mo le faataunuuina o le galuega faifaiva.

18. Ua faapefea ona aoaoina iʻa lelei i totonu o ola?

18 O le ā na tupu i iʻa lelei na tuueseina? Ua faapea mai le fuaiupu e 48, ona “fafao [lea e agelu o loo matamata mai i ē faifaiva, o] iʻa lelei i ola, a o iʻa leaga ua lafoai.” O ola, o ni ūtu ia e malu puipuia ai iʻa lelei e tuu i ai. Po ua tupu ea lena mea i o tatou aso? E matuā mautinoa lava ua tupu. Talu ai ona e puʻe olaina mai iʻa lelei faafaatusa, ua aoaoina atu ai i latou i totonu o faapotopotoga a Kerisiano moni. O loo fesoasoani nei faapotopotoga e pei ni ola, ina ia puipuia ma faasaoina i latou mo le auaunaga i le Atua. Pe e te lē ioe ea i ai? Ae, atonu e faapea ane se tasi, ‘Ua manaia tele ma lelei na mea uma, ae o le ā lona uiga mo loʻu olaga i le taimi nei ma loʻu lumanai?’

19, 20. (a) Aiseā e tāua ai i aso nei ona iloa le uiga o lenei faataoto? (e) O le ā le galuega faifaiva tāua ua faia talu mai le 1919?

19 O le faataunuuga o le mea sa faataʻitaʻia i inei, sa lē gata ai i senituri mai ona po o le au aposetolo seia oo atu i le 1914. I lena vaitaimi, sa aoaoina ai e le meafaigaluega o le upega, tagata pepelo ma tagata moni o le Faa-Kerisiano. Ioe, sa aoaoina ai iʻa leaga ma iʻa lelei. E lē gata i lena, sa leʻi muta ai foi le galuega o le tuueseeseina na faia e le au agelu i tuā i inā i le tusa o le 1919. O le mea moni, e leai. I nisi itu, e faatatau foi lenei faataoto e uiga i le upega i o tatou aso. O loo tatou aafia ai, ma e faapena foi lo tatou lumanai lata mai. E matuā tāua ai la ona tatou malamalama i le auala ma le pogai ua faapea ai, pe afai tatou te mananao e faamatalaina i tatou i upu nei: “Amuia o outou mata, auā ua vaavaai; ma o outou taliga, auā ua faalogo” ma malamalama i ai.—Mataio 13:16.

20 Atonu ua e silafia ina ua mavae le 1919, sa toaaga le vaega totoe faauuina i le galuega talaʻi, i le felagolagomai ma agelu, o ē sa faaauau pea ona faaaogāina le upega faafaatusa ina ia toso aʻe ai iʻa i le matafaga e tuueseese ai iʻa lelei ma iʻa e lē lelei. Ua faaalia e faamaumauga faafuainumera mai lena vaitaimi e faapea, sa faaauau pea le sailia o iʻa lelei ina ia faauuina i le agaga o le Atua, a o aoaoina mai tagata mulimuli o le 144,000 i le upega faafaatusa. (Faaaliga 7:1-4) Ae e tusa o le ogatotonu o tausaga e sefulu e amata mai i le 1930, sa faapea ona faamutaina ai le aoaoina o iʻa lelei ina ia faauuina i le agaga paia. Pe na tiaʻi ai loa i inā le upega e le faapotopotoga o le vaega totoe faauuina, ae nonofo faatalanoa, ma faatalitali atu mo lo latou taui faalelagi? E matuā leai lava!

Lou Aafiaga i le Faiva

21. O le ā le isi faiva ua faia i o tatou aso? (Luka 23:43)

21 O le faataoto a Iesu e uiga i le upega, sa taulai atu lea i iʻa lelei o ē o le a tauia i se nofoaga i le Malo o le lagi. E ui i lea, e ese mai i lena faataʻitaʻiga, o loo iai foi se isi faiva faafaatusa o loo faia i se tulaga e sili ona telē, e pei ona faataʻitaʻia i le mataupu faatoʻā mavae atu. O lena faiva, e lē mo iʻa lelei o ē ua faauuina ia sa taʻua i le faataoto a Iesu, ae e mo iʻa faafaatusa o ē e tatau ona puʻe olaina mai ma avatu i ai le faamoemoe ofoofogia o le ola i se lalolagi parataiso.—Faaaliga 7:9, 10; faatusatusa i le Mataio 25:31-46.

22. O le ā le taunuuga fiafia e mafai ona tatou oo i ai, ae o le ā le isi taunuuga e ese?

22 Afai o ia te oe lena faamoemoe, e mafai la ona e olioli ona ua faatagaina e Ieova se galuega faifaiva e faasaoina ai ola, ina ia faaauau pea e oo mai i le taimi nei. Ua mafai ai i lena mea ona e mauaina se faamoemoe ofoofogia. Se faamoemoe? Ioe, o le upu tonu lena e tatau ona faaaogā, ona o lona taunuuga o le a ōgatasi lea ma lo tatou faamaoni e lē aunoa i Lē e toatasi o loo faatonutonuina le taumafaiga o le faiva o loo faia pea. (Sefanaia 2:3) Ia manatua na faapea mai le faataoto, e lē o iʻa uma na tosoina aʻe i le upega na oo i se taunuuga lelei. Sa fetalai atu Iesu e faapea, o le a vavaeeseina ē e lē lelei po o ē e amioleaga, mai ē amiotonu. Mo le ā le iʻuga? Na faamatalaina e Iesu le taunuuga mataʻutia o iʻa e lē lelei, po o iʻa leaga i le Mataio 13:50. O le a lafoina i latou na i le ogaumu aasa, o lona uiga o le faaumatiaga e faavavau.—Faaaliga 21:8.

23. O le ā ua tāua tele ai le galuega faifaiva i aso nei?

23 O loo iai se lumanai mamalu mo iʻa lelei o ē faauuina, atoa ma iʻa faafaatusa o ē atonu o le a ola e faavavau i le lalolagi. O se mafuaaga lelei la, ua faamautinoa ai e agelu, o loo faaauau pea ona faia se faiva faamanuiaina i le lalolagi aoao i le taimi nei lava. Ma e maeu le tele o iʻa faafaatusa ua mauaina ai! I se isi itu, ua tonu ai ona e faapea mai, e pei lava lona faavavegaina o le mauaina o iʻa moni, na sa olioli ai le au aposetolo ina ua latou tuutuu ifo i lalo a latou upega ina ua faatonuina e Iesu.

24. O le ā e ao ona tatou mananao e faia e uiga i le faiva faaleagaga?

24 Po o iai ea sou sao tinoū e pei ona tatau ai i lenei galuega faasaoola o le faiva faaleagaga? E tusa lava po o le ā le tele ua oo i ai o tatou sao taitoatasi i lenei taimi, ae e mafai ona tatou maua aogā taitoatasi pe afai tatou te tagai i mea sa faataunuuina i le lalolagi atoa e ala i le faiva e silisili atu, atoa ma le galuega faasaoola o loo faagasolo pea i le taimi nei. O le faia faapea, e ao ona faagaeeina ai i tatou i se maelega e sili atu i le tuuina ifo i lalo o upega mo le mauaina o ni iʻa i aso o i luma!—Faatusatusa i le Mataio 13:23; 1 Tesalonia 4:1.

O E Manatua Manatu Nei?

◻ O le ā ua faaataina i ituaiga e lua o iʻa, i le faataoto a Iesu i le upega?

◻ O le ā le auala na aafia ai lotu a Kerisinetoma i le faagaoioiga o le upega?

◻ Aiseā ua matuā faanatinati ai le faiva o loo faia i o tatou aso?

◻ O le ā le ituaiga o iloiloga totino, e ao ona taʻitaʻia i ai i tatou taitoatasi e le faataoto i le upega?

[Ata i le itulau 18]

Ua faia faigāfaiva i le Sami o Kalilaia mo le tele o senituri

[Ē Ana le Ata]

Pictorial Archive (Near Eastern History) Est.

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga