“O Ai ea Sē Tusa ma Ieova lo Tatou Atua?”
“O ai ea sē tusa ma Ieova lo tatou Atua, o lē faamaualugaina e ia lona afioaga?”—SALAMO 113:5.
1, 2. (a) O ā manatu o Molimau a Ieova i le Atua ma le Tusi Paia? (e) O ā fesili e aogā ona talanoaina?
UA MATUĀ faamanuiaina lava ē o vivii ia Ieova. Maeu se faaeaga i le iai i lenei vao o tagata fiafia! I le avea ma ana Molimau, ua tatou talia ai fautuaga, tulafono, aʻoaʻoga, folafolaga, ma valoaga mai le Afioga a le Atua, le Tusi Paia. Ua tatou fiafia e aʻoaʻo mai le Tusi Paia, ma ‘aʻoaʻoina e Ieova.’—Ioane 6:45.
2 Ona o lo latou faaaloalo loloto i le Atua, ua mafua ai ona fesili Molimau a Ieova: “O ai ea sē tusa ma Ieova lo tatou Atua?” (Salamo 113:5) Ua faaalia i na upu a le faisalamo le faatuatua. Ae aiseā ua iai ai i Molimau sea faatuatua i le Atua? Ma o ā ni mafuaaga ua ala ai ona latou vivii atu ia Ieova?
Ua Ono ma Tatau le Faatuatua ma le Viiga
3. O ā Salamo o Aleli, ma aiseā ua faaigoaina ai faapea?
3 Ua faamautinoaina le faatuatua ia Ieova ona o ia o le Atua e tutasi. Ua faamamafaina lenei mea i le Salamo 113, 114, ma le Salamo 115, o le vaega o Salamo e ono a Aleli. E tusa ma se faamatalaga i le Aʻoga faarapi a Aleli, o le Salamo 113 ma le 114 sa usuina i le taimi o le Paseka a Iutaia ina ua uma ona liligiina le ipu uaina lona lua, ma le faamatalaina o le uiga o le faamanatuga. O le Salamo 115 e oo i le 118 sa usuina ina ua uma le ipu uaina lona fa. (Faatusatusa i le Mataio 26:30.) Na taʻua ia o “Salamo o Aleli” ona o loo faaaogāina ai pea le faaupuga Aleluia!—“Vivii atu ia Ioa!”
4. O le ā le uiga o le upu “Aleluia,” ma e faafia ona aliaʻi mai i le Tusi Paia?
4 O le “Aleluia!” o le faaliliuga saʻo lea o le faaupuga Eperu o loo aliaʻi mai e 24 taimi i le Salamo. I isi mau i le Tusi Paia, o loo aliaʻi mai ai e faafā taimi i se faaupuga Eleni e faailoa ai le olioli na oo i ai ina ua faaumatia Papelonia Tele, le emepaea o lotu sese i le lalolagi, atoa ma le isi olioli ina ua amata ona pule Ieova le Atua o se Tupu. (Faaaliga 19:1-6) A o tatou iloiloina nei Salamo e tolu a Aleli, e mafai foi ona tatou manatu ia i tatou lava o loo usuina nei pese o viiga ia Ieova.
Vivii atu ia Ioa!
5. O le ā le fesili ua tali e le Salamo 113, ma e faatatau ia te ai le poloaiga a le Salamo 113:1, 2?
5 Ua tali e le Salamo 113 le fesili, Aiseā e vivii atu ai ia Ieova? O loo amata lea i se poloaiga: “Ia outou vivii atu ia Ioa. Vivii atu ia outou o auauna a Ieova; vivii atu ia i le suafa o Ieova. Ia faafetaia [“faamanūina,” NW] le suafa o Ieova, e amata mai nei lava, a ia oo i le faavavau.” (Salamo 113:1, 2) “Aleluia!” Ioe, “Vivii atu ia Ioa!” O lena poloaiga e faatatau i tagata o le Atua i nei “ona po o le iuga.” (Tanielu 12:4) E amata atu nei ma e oo i le faavavau, o le a faasilisiliina ai le suafa o Ieova i le lalolagi aoao. Ua folafola atu nei e ana Molimau faapea o Ieova o le Atua, o Keriso o le Tupu, ma ua uma ona faavaeina le Malo i le lagi. E lē mafai e Satani le Tiapolo ma lana faalapotopotoga ona taofia lenei viiga o Ieova.
6. Ua faapefea ona viia Ieova ‘mai le mea e oso aʻe ai le la e oo i le mea e goto i ai’?
6 O le a faaauau pea ona agaʻi i luma le faia o pese o viiga o Ieova seia oo ina faatumuina ai e Ieova le lalolagi uma. “Ia viia le suafa o Ieova, e afua mai i le mea e alu ae ai le la, e oo atu i le mea e goto ai.” (Salamo 113:3) O lona uiga, o le faia lea e sili atu na i lo o le tapuaiga i aso taitasi e nisi o foafoaga faalelalolagi. E oso aʻe le la mai sasae ma goto ifo i sisifo, e ufitia ai le lalolagi uma lava. I so o se mea e susulu atu ai le la, o le a lē pine ae viia ai le suafa o Ieova e tagata uma lava ua faasaolotoina mai noataga a lotu sese ma le faalapotopotoga a Satani. O le mea moni, e lē mafai ona iʻu lenei pese, o loo usuina nei e Molimau faauuina a Ieova ma i latou o ē o le a avea ma fanau faalelalolagi a lana Tupu, o Iesu Keriso. Maeu se faaeaga o le avea ma ē usuina viiga o Ieova!
E Lē Mafaatusaina Ieova
7. O ā vala e lua o le silisiliese o Ieova o loo matauina i le Salamo 113:4?
7 Ua faaopoopo mai le faisalamo: “Ua sili lava Ieova i luga o nuu ese uma lava, o lona mamalu ua sili i le lagi.” (Salamo 113:4) O lenei mea ua mātauina ai vala e lua o le silisiliese o le Atua: (1) Ia Ieova, o Lē Silisiliese, “ua sili lava [o ia] i luga o nuu ese uma lava,” ua pei i latou o se matāua ua sisina ifo mai se pakete, ma ua na o se pefu i le fua faatautau; (Isaia 40:15; Tanielu 7:18) (2) o lona mamalu e sili mamao atu na i lo o le lagi faitino, auā ua faia e agelu lona finagalo o le pule silisiliese.—Salamo 19:1, 2; 103:20, 21.
8. Aiseā ma ua faapefea ona faamaulalo Ieova ina ia silasila ai i mea i le lagi ma le lalolagi?
8 I le faagaeetia ona o le silisili ona maualuga o le Atua, na faapea mai ai le faisalamo: “O ai ea sē tusa ma Ieova lo tatou Atua, o lē faamaualugaina e ia lona afioaga? O lē faamaulaloina e ia ia ia e silasila mai i le lagi atoa ma le lalolagi.” (Salamo 113:5, 6) Ona o le Atua e matuā silisili ona maualuga, o lea e tatau ai ona faamaulaloina o ia ina ia mafai ona silasila i mea i le lagi ma le lalolagi. E ui lava e leai se tasi e sili ia Ieova pe gauai atu foi o ia i nisi, ae ua ia faaalia lona loto maulalo i le faatinoina o lona alofa mutimutivale ma le tigaalofa agaʻi i tagata agasala ma le faatauvaa. I le foai atu o lona Alo, o Iesu Keriso, o se ‘taulaga talafeagai’ mo Kerisiano faauuina ma le lalolagi o le fanau a tagata, o se faaaliga lea o le loto maulalo o Ieova.—1 Ioane 2:1, 2.
E Tigaalofa Ieova
9, 10. Ua faapefea i le Atua ona ‘faaeaina le tagata mativa ina ia faanofo faatasi ma alii sili’?
9 I le faamamafaina o le tigaalofa o le Atua, ua faaopoopo mai ai le faisalamo faapea, o Ieova “na te faatulaiina mai le tagata lautele nai le efuefu na te faaeaina le ua mativa nai le faatāfuna; ina ia faanofo faatasi o ia ma alii, o alii lava o lona nuu; o ia e avea ai le fafine pa ia nofo o ia ma le olioli, o le tinā o tama. Ia outou vivii atu ia Ioa.” (Salamo 113:7-9) E faatuatua tagata o Ieova, e mafai ona ia laveaiina tagata matitiva o ē amio saʻo, e suia o latou tulaga, ma faamalie foi o latou manaoga ma faanaunauga saʻo. ‘O Lē Maualuga ma Lē ua Silisili ona Maualuga na te faaolaina agaga o ē loto maulalo, ma loto o ē ua nutimomoia.’—Isaia 57:15.
10 E faapefea ona ‘faamaualugaina e Ieova lē ua mativa, ina ia faanofo faatasi o ia ma alii’? Pe afai e finagalo i ai le Atua, na te tuuina ana auauna i tulaga mamalu ia tutusa ma alii sili. Sa ia faia faapena e tusa ai ma le tulaga o Iosefa, o lē na avea ma pule i le faasoasoaina o meaʻai i Aikupito. (Kenese 41:37-49) I Isaraelu, o le nonofo faatasi ma alii sili, po o ē na pulea tagata o Ieova, sa avea o se faaeaga tāua. E pei o toeaina Kerisiano i aso nei, sa maua e na tagata le fesoasoani ma le faamanuiaga a Ieova.
11. Aiseā e mafai ai ona faapea atu o le Salamo 113:7-9 ua faatatauina faapitoa i tagata o Ieova i aso nei?
11 Ae faapefea le ‘avea o le fafine pa ma tinā olioli’? Na avatu e le Atua ia Hana sa pa se tama—o Samuelu, o lē na ia tuutoina atu mo le auaunaga ia te Ia. (1 Samuelu 1:20-28) O le mea e sili ona tāua, i le amata mai ia Iesu faapea ma le liligiina ifo o le agaga paia i luga o ona soʻo i le Penetekoso i le 33 T.A., na amata ai e le fafine faafaatusa a le Atua, o Siona faalelagi, ona aumaia ni fanau faaleagaga. (Isaia 54:1-10, 13; Galuega 2:1-4) Ma e pei lava ona toe faafoisia e le Atua tagata Iutaia i lo latou nuu moni ina ua mavae le tafeaga i Papelonia, na ia faasaolotoina ai le vaega totoe faauuina o ‘le Isaraelu a le Atua’ i le 1919 mai le faatagataotauaina i Papelonia, ma sa ia matuā faamanuia ia te i latou i le tulaga faaleagaga, o lea ua faatatauina ai ia te i latou upu i le Salamo 113:7-9. (Kalatia 6:16) I le avea ma Molimau faamaoni a Ieova, ua tali atu ai ma le loto atoatoa le vaega totoe o le Isaraelu faaleagaga ma a latou aumea ua iai ni faamoemoe faalelalolagi i upu faaiʻu i le Salamo e 113: “Ia outou vivii atu ia Ioa.”
Le Faamaoniga o le Tutasi o Ieova
12. Ua faapefea ona faaalia i le Salamo 114 le tutasi o Ieova?
12 Ua faaalia i le Salamo 114 le tutasi o Ieova e ala i le faaalia mai o mea tutupu ofoofogia na aafia ai tagata Isaraelu. Na pese le faisalamo e faapea: “Na alu atu Isaraelu nai Aikupito, o le aiga o Iakopo nai le nuu gagana ese; ona fai lea o Iuta mona nuu paia, o Isaraelu o le na ia pule i ai.” (Salamo 114:1, 2) Sa laveaiina e le Atua Isaraelu mai le nofo pologa i tagata Aikupito, o ē sa matuā ese lava la latou gagana i la latou faalogo. O le laveaiina o tagata o Ieova o ē na taʻua o Iuta ma Isaraelu i se faatusatusaga faasolo, ua faaalia ai faapea e mafai foi e le Atua ona laveaiina ana auauna i aso nei.
13. Ua faapefea ona faaalia i le Salamo 114:3-6 le silisiliese o Ieova, ma faatatauina i mea na oo ia Isaraelu anamua?
13 O le pule silisiliese a Ieova i luga o le foafoaga uma ua faaalia i upu nei: “Ua iloa atu e le sami, ona sola ai lea; ua liliu i tua Ioritana. Ua feosofai mauga faapei o mamoe poa, ma mauga iti pei o tamai mamoe. Le sami e, se a ea le mea na e sola ai? O oe Ioritana e, se a le mea na e liliu ai i tua? O outou mauga na outou feosofai faapei o mamoe poa i se a? ma outou mauga iti pei o tamai mamoe i se a?” (Salamo 114:3-6) Na “sola” le Sami Ulaula ina ua tatalaina e le Atua se auala mo ona tagata i lona totonugalemu. Na iloa atu foi e Isaraelu le aao mataʻutia o Ieova i lana gaoioiga faasaga i tagata Aikupito o ē na malelemo ina ua toe fesootai le vai. (Esoto 14:21-31) I se faaaliga faapena o le mana o le Atua, na “liliu ai i tua” le Vaitafe o le Ioritana, ma faatagaina ai Isaraelu e sopoia atu i Kanana. (Iosua 3:14-16) ‘O mauga ua feosofai e pei o mamoe poa’ ina ua ufitia le Mauga o Sinai i le asu ma luluina ina ua faavaeina le feagaiga o le Tulafono. (Esoto 19:7-18) Ina ua lata i le faaiʻuga o lana pese, ona ta aofai lea e le faisalamo o mea i se tulaga faafesili, atonu ina ia faailoa mai ai faapea, o le sami e lē o iai se ola, vaitafe, mauga, ma mauga iti, sa matataʻu i nei faaaliga o le mana o Ieova.
14. O le ā na faia e le mana o Ieova i Meripa ma Katesa, ma e ao faapefea ona aafia ai ana auauna i aso nei i lena mea?
14 I le faasino atili atu i le mana o Ieova, na pese ai le faisalamo: “Le eleele e, ina gatete ia oe i luma o le Alii, i luma o le Atua o Iakopo; o le na te liua le papa e fai ma vailepa; o le papa alā e fai ma vaipuna.” (Salamo 114:7, 8) I se auala faafaatusa, ua faaalia ai e le faisalamo faapea, e ao i tagata ona tutū ma le gatete ia Ieova le Alii, ma o le Pule aoao o le lalolagi uma. O Ia “o le Atua o Iakopo,” po o Isaraelu, o lona uiga o ia foi o le Atua o Isaraelu faaleagaga ma a latou aumea faalelalolagi. I Meripa ma Katesa i le vao, na faaalia ai e Ieova lona mana e ala i le aumaia faavavega o vai mo Isaraelu, i le ‘liua o le papa e fai ma vailepa, o le papa alā e fai ma vaipuna.’ (Esoto 17:1-7; Numera 20:1-11) O na faamanatuga o le mana mataʻutia o Ieova ma lana tausiga alofa, ua avatu ai i ana Molimau ni mafuaaga mautinoa mo le faatuatua lē maluelue ia te ia.
E Lē Pei o Tupua ua Tā
15. Atonu sa usuina faapefea le Salamo 115?
15 Ua uunaia i tatou e le Salamo 115 ina ia vivii atu ma ia faatuatua ia Ieova. Ua ia manatu o Ieova e ona le faamanuiaga ma le fesoasoani, ma faamaonia ai faapea e leai se aogā o tupua ua tā. O lenei salamo atonu na lagi fetāliaʻi. O lona uiga, atonu e toatasi na usuina faapea: “Outou na, o e matatau ia Ieova, ina faatuatua ia ia Ieova.” Atonu sa tali mai i ai le faapotopotoga: “O ia lava lo latou fesoasoani ma lo latou talita.”—Salamo 115:11.
16. O le ā le faaeseesega ua mafai ona faia i le va o Ieova ma tupua o nuu ese?
16 E lē tatau ona aumai ia i tatou le viiga ae ia tuuina atu i le suafa o Ieova, le Atua o le alofa ma le agalelei, po o le alofa faamaoni, ma le moni. (Salamo 115:1) Atonu o le a fesili faaamuamu mai fili: “O ifea o i ai lo latou Atua?” Ae e mafai ona tali atu tagata o Ieova: “O lo matou Atua, o i le lagi lava ia; ua faia e ia o mea uma ua ia finagalo i ai.” (Fuaiupu 2, 3) Ae peitai, o tupua ua tā o nuu, latou te lē mafai ona faia se mea, auā o faatusa auro ma ario o mea na faia e tagata. E ui ina iai o latou gutu, mata, ma taliga, ae e gūgū, e tauaso, ma tutuli. E iai o latou isu ae e lē mafai ona sogisogi, e iai foi o latou vae ae e lē savavali, ma faaī ae e leai ni o latou leo. O i latou na faia na tupua e leai ni ola faapea foi ma i latou e faatuatua i ai, o le a faapena foi ona oo ina leai ni o latou ola.—Fuaiupu 4-8.
17. Talu ai e lē mafai e ē ua oti ona vivii ia Ieova, o le ā e ao ona tatou faia, faatasi ai ma ā faamoemoega?
17 Na sosoo ai ma le tuuina mai o le apoapoaiga ina ia faatuatua ia Ieova o le Fesoasoani ma o le Talitā e puipuia ai Isaraelu, le aiga faaositaulaga o Arona, ma i latou uma o ē matataʻu i le Atua. (Salamo 115:9-11) Ona o ni ē matataʻu ia Ieova, ua ia i tatou ai le āva ma le faaaloalo loloto mo le Atua, atoa ma le mataʻu tatau ina ia aua neʻi faia se mea e lē fiafia ai o ia. Ua ia i tatou foi le faatuatua faapea “o le na faia le lagi atoa ma le lalolagi” na te faamanuia i ona tagata tapuai faamaoni. (Fuaiupu 12-15) O le lagi, o lona nofoālii lea, ae ua faia e le Atua le lalolagi o se nofoaga e faavavau mo tagata faamaoni ma usiusitai. Talu ai e lē mafai ona vivii ia Ieova ē ua oti, e lē toe tautala ma e lē iloa se mea, o i tatou la o ē o ola, e ao ona tatou vivii atu e ala i le tuutoina atoatoa ma le faamaoni ia te ia. (Failauga 9:5) E na o i latou o ē vivii ia Ieova, o le a olioli i le ola e faavavau ma mafai ona “faamanū atu ia Ioa” e faavavau, ma e tautala lelei e uiga ia te ia seia “oo i le faavavau.” O lea, seʻi o tatou tutū faatasi ai ma le faamaoni ma i latou o ē o utagia le apoapoaiga: “Ia outou vivii atu ia Ioa.”—Salamo 115:16-18.
Uiga Matagofie o Ieova
18, 19. I ā auala ua faaesea ai e uiga o Ieova ia lava mai atua sese?
18 E lē pei o tupua ua ta e leai ni ola, o Ieova, o le Atua soifua, na te faaalia uiga matagofie. E tutasi o ia i le alofa ma e “alofa mutimutivale ma le alofa fua, e telegese lona toasa, a e tele le alofa ma le faamaoni [“agalelei,” NW].” (Esoto 34:6; 1 Ioane 4:8) Maeu lona ese mai le atua sauā o sa Kananā o Moloka, o lē na avatu i ai tamaiti e fai ma taulaga! Na taʻua mai faapea o le faatusa o lenei atua e iai lona tino e pei o se tagata ae o lona ulu e pei o se ulu povi poʻa. Sa lipotia mai faapea e tafu ia matuā aasa lava lenei faatusa, ma sa lafoina atu tamaiti i ona lima o loo faaloaloa mai, ma paʻūū ifo ai i le mumū aasa o le afi i ona lalo. Ae e matuā alofa tele ma alofa mutimutivale Ieova, ma o lena manatu i le faia o taulaga i tamaiti, ‘o se mea e leʻi manatu i ai o ia.’—Ieremia 7:31.
19 O uiga silisili o Ieova, e aofia ai foi le faamasinotonu atoatoa, le poto e lē matāea, ma le mana malosi uma lava. (Teuteronome 32:4; Iopu 12:13; Isaia 40:26) Ae faapefea atua o tala faafagogo? Sa faia e atua fafine ma atua o Papelonia le taui ma sui na i lo o le faia o le faamasinoga tonu. O atua o Aikupito sa lē o ni faataʻitaʻiga lelei o le atamai, ae sa faaatagia mai ai le iai ia i latou o vaivaiga faaletagata. E lē o se mea lena e ofo ai, ona o atua sese ma atua fafine, o ni galuega na faia e tagata “ua faavaleleaina” o ē fai mai e popoto i latou. (Roma 1:21-23) O atua o Eleni atonu sa manatu i ai e felāmataʻi. O se faataʻitaʻiga, i tala faafagogo, sa faaaogāsese ai e Seu lona malosi i lona faatoilaloina o le nofoaiga a lona tamā o Cronus, o lē na faateʻaina lona lava tamā o Uranus mai le nofoalii. Maeu se faamanuiaga o le auauna ma vivii ia Ieova, le Atua moni ma o loo soifua, o lē na te faaalia le alofa atoatoa, le faamasinotonu, le atamai, ma le mana!
E Ono ma Tatau ia Ieova Viiga e Faavavau
20. O ā mafuaaga na aumaia e le Tupu o Tavita mo le viia o le suafa o Ieova?
20 E pei ona faaalia i Salamo o Aleli, ua ono ma tatau le viiga e faavavau ia Ieova. E faapena foi ina ua fai meaalofa Tavita ma nisi tagata Isaraelu mo le fausiaina o le malumalu, na ia faapea atu i luma o le faapotopotoga: “Ia faamanuina oe, Ieova e, le Atua o Isaraelu, lo matou tamā, mai le vavau e oo i le faavavau. Ieova e, e ou le silisili ese, ma le malosi, ma le matagofie, ma le mamalu, ma le malualii; auā o ia te oe mea uma o i le lagi ma le lalolagi; Ieova e, e ou le malo, o faasilisili oe e silisili i mea uma lava. Mai ia te oe le oloa ma le mamalu, o oe e te pule i mea uma lava; o i ai foi i lou aao le mamana ma le malosi, o ia te oe foi e faateleina ma faamalosia tagata uma lava. O lenei, lo matou Atua e, ua matou faafetai atu ia te oe, ma vivii atu i lou suafa mamalu.”—1 Nofoaiga a Tupu 29:10-13.
21. O le ā le faamaoniga o loo aumaia i le Faaaliga 19:1-6 e iloa ai faapea o loo viia Ieova e au a le lagi?
21 O le a faamanūina ma viia foi Ieova e faavavau i le lagi. Sa faalogo le aposetolo o Ioane i le “motu o tagata e toatele o i le lagi” o faapea mai: “Aleluia; ua i le Alii lo tatou Atua le olataga, ma le viiga, ma le faaneeneega, ma le mana; auā e faamaoni, e tonu foi ana faamasinoga; auā ua faasalaina e ia le fafine talitane e sili [o Papelonia Tele], o le na faaleagaina le lalolagi i lana faitaaga, ua ia taui atu ia te ia lava le toto o ana auauna [o ia te ia].” Ua latou toe fai atu foi: “Aleluia.” Sa faia foi faapena e “toeaina e toaluafulu ma le toafa, ma mea ola e fa.” Na faapea mai se leo mai le nofoālii: “Ia vivii atu i lo tatou Atua, o outou ana auauna uma, ma outou o e matatau ia te ia, o tagata nuu atoa ma alii.” Ona faaopoopo mai lea o Ioane: “Ua ou faalogo foi e peiseai o le leo o le motu o tagata e toatele, e peiseai o le taalili o vai e tele, e peiseai o le taalili foi o faititili tetele, ua faapea atu, Aleluia; auā ua fai ma tupu [Ieova lo tatou Atua], e ona le malosi uma lava.”—Faaaliga 19:1-6.
22. O le a faapefea ona viia Ieova i lana lalolagi fou ua folafolaina mai?
22 Maeu le talafeagai ona vivii atu o au faalelagi uma ia Ieova! I lana lalolagi fou ua latalata mai nei, o le a au faatasi atu ai ē faamaoni o le a toe faatutūina, ma i latou o ē o le a faasaoina atu i le iʻuga o lenei faiga o mea i viiga ia Ioa. O le a ea i luga mauga maualuluga i pese o viiga i le Atua. O mauga iti lanu lauava ma laau fua taufuifui o le a pepese i ona viiga. Ioe, o mea uma o iai le ola o loo ola ma mānava o le a lagi fetaliaʻi i viiga i le suafa o Ieova, i le Aleluia sili! (Salamo 148) Pe o le a faalogoina ai ea lou leo i lena vao o tagata fiafia? O le a faapena pe afai e te auauna ma le faamaoni ia Ioa faatasi ma ona tagata. E ao ona avea lena mea ma fuafuaga o lou olaga, auā o ai sē e tusa ma Ieova lo tatou Atua?
E Faapefea ona E Tali?
◻ Aiseā e vivii atu ai ia Ieova le Atua?
◻ I ā auala e lē mafaatusalia ai Ieova?
◻ O ā faamaoniga e iloa ai e tiga alofa Ieova?
◻ E faapefea ona ese Ieova mai tupua e leai ni ola ma atua sese?
◻ Aiseā ua mafai ai ona tatou fai atu faapea o le a viia e faavavau Ieova i le lagi ma le lalolagi?
[Ata i le itulau 77]
O Salamo o Aleli sa usuina i le taimi o le tausamiga o le Paseka