Ua Vavae Ese Mai e Avea o ni Ē o Loo Vivii ma le Olioli i le Lalolagi Aoao
“Ia outou vivii atu ia Ioa. Vivii atu ia outou o auauna a Ieova; vivii atu ia i le suafa o Ieova.”—SALAMO 113:1.
1, 2. (a) Ina ia ogatusa ma le Salamo 113:1-3, o ai ua tatau ma onomea i ai la tatou viiga atoatoa? (e) O le ā le fesili e talafeagai ona fesiligia?
O IEOVA LE ATUA o ia o Lē Sili na Foafoaina Mea i le lagi ma le lalolagi, o Lē Silisili Ese Aoao mai le vavau e oo atu i le faavavau. Ua matuā tatau ma onomea ia te ia la tatou viiga atoatoa. O le pogai lena ua poloaiina ai i tatou e le Salamo 113:1-3: “Ia outou vivii atu ia Ioa. Vivii atu ia outou o auauna a Ieova; vivii atu ia i le suafa o Ieova. Ia faafetaia le suafa o Ieova, e amata mai nei lava, a ia oo i le faavavau. Ia viia le suafa o Ieova, e afua mai i le mea e alu ae ai le la, e oo atu i le mea e goto ai.”
2 I le avea o Molimau a Ieova, ua tatou olioli ai e faia lenei mea. Maeu se fiafiaga ona ua lē o toe mamao ona faapogaia lea e Ieova le Atua lenei pese olioli o viiga lea o loo tatou usuina i aso nei ina ia usuina e le lalolagi atoa! (Salamo 22:27) Po o lagonaina ai ea lou siufofoga i lenei aufaipese tele i le lalolagi aoao? Afai o iai, maeu se fiafia e tatau ona ia te oe i lou vavae ese mai lenei lalolagi lē autasi, ma le lē fiafia!
3. (a) O le ā ua mafai ai ona tuese ma tutasi tagata o Ieova? (e) I ā auala ua faaesea mai ai i tatou?
3 O lo tatou vivii autasi atu ia Ieova e mautinoa lo tatou tuese ma tutasi ai. E autasi mea tatou te tāutala ma aʻoaʻo atu ai, e tutusa foi auala o loo tatou faaaogā e faalauiloa atu ai ‘le tele o le agalelei o Ieova.’ (Salamo 145:7) Ioe, ona o ni tagata tuuina atu o Ieova, ua faaesea mai ai i tatou mo le auaunaga i lo tatou Atua, o Ieova. Na fetalai atu le Atua i ona tagata tuuina atu anamua, o Isaraelu, ina ia taumamao mai nuu ese o loo siomia ai i latou ma ia lē aafia i gaoioiga a na nuu. (Esoto 34:12-16) Na ia tuuina atu i ona tagata tulafono e fesoasoani ia i latou e faia ai lenei mea. E faapena foi i aso nei, ua tuuina mai e Ieova ia i tatou lana Afioga Paia, le Tusi Paia. O ana faatonuga e faaali mai ai ia i tatou le auala e mafai ona tatou vavae ese ai mai lenei lalolagi. (2 Korinito 6:17; 2 Timoteo 3:16, 17) Tatou te lē vavae ese e ala i le faaesea i ni monaseri ma ni nofoaga o taupousa, e pei ona iai monike ma taupousa a Papelonia le Aai Tele. I le faataitai atu i le faaaoaoga a Iesu Keriso, ua avea ai i tatou o ni ē e vivii atu ia Ieova i le lautele.
Ia Faataitai i Lē Sili o Loo Vivii ia Ieova
4. Na faapefea ona faataatia mai e Iesu le faaaoaoga i le vivii atu ia Ieova?
4 Sa lē tāitai ona see ese Iesu mai lana fuafuaga o le vivii atu ia Ieova. Ma o le mea lenei na faaesea ai o ia mai le lalolagi. I sunako ma i le malumalu i Ierusalema, na vivii atu ai o ia i le suafa paia o le Atua. E tusa lava pe sa i luga o le tumutumu mauga pe i le matafaga, po o fea lava o loo potopoto ai ni motu o tagata, sa talaʻi atu ai lava e Iesu upu moni a Ieova i le lautele. Na ia folafola atu: “Ou te faafetai [vivii] ia te oe, loʻu Tamā e, le Alii o le lagi ma le lalolagi.” (Mataio 11:25) E oo lava i le taimi na faamasinoina ai i luma o Ponotio Pilato, sa molimau atu Iesu: “O le mea lenei na fanau mai ai aʻu, o le mea foi lenei na ou sau ai i le lalolagi, ina ia ou molimau i le upu moni.” (Ioane 18:37) Sa talisapaia e Iesu le tāua o lana galuega. Po o fea lava na iai o ia, sa molimau ai Iesu ia Ieova ma viiviia o ia i luma o le lautele.
5. O ai e faatatau atu i ai le Salamo 22:22, ma o le ā e tatau ona avea ma o tatou uiga faaalia?
5 I le Salamo 22:22, tatou te maua ai lenei faamatalaga faavaloaga e faatatau i Lē Sili o loo Vivii atu ia Ieova, e faapea: “Ou te taʻu atu lou suafa i oʻu uso; ou te vivii atu ia te oe i totonu o le faapotopotoga.” Ma i le Eperu 2:11, 12, ua faatatauina ai e le aposetolo o Paulo nei fuaiupu i le Alii o Iesu ma i latou o ē ua faapaiaina e Ieova le Atua mo le mamalu faalelagi. I le pei o ia, ua latou lē mamā ai e vivii atu i le suafa o Ieova i totonu o le faapotopotoga. Po o ia i tatou ea lea lava uiga faalemafaufau a o tatou auai i a tatou sauniga a le faapotopotoga? O le faia o so tatou sao maelega i sauniga, i o tatou mafaufau ma i a tatou upu, e viia ai Ieova. Ae pe gata ai ea iina a tatou viiviiga olioli?
6. O le ā le tofiga na tuuina atu e Iesu i ona soo, ma e faapefea i ē alolofa i le malamalama ona latou viia le Atua?
6 E tusa ai o le Mataio 5:14-16, na tofia ai foi e le Alii o Iesu ona soo ina ia faasusulu atu lo latou malamalama ina ia mafai e isi ona vivii atu ia Ieova. Na ia fetalai atu: “O outou, o le malamalama o le lalolagi outou. . . . Ia faapea ona pupula atu lo outou malamalama i luma o tagata, ina ia latou iloa la outou amio lelei, latou te vivii atu ai i lo outou Tamā o i le lagi.” O ē alolofa i le malamalama latou te aumaia le mamalu i le Atua. Pe latou te faia ea lenei mea i le tau ina taʻu mai ma faia mea mananaia, e aogā mo tagata lautele? E leai, nai lo lea latou te faia e ala i le vivii atu ma le autasi ia Ieova. Ioe, o ē alolofa i le malamalama ua latou tuuina atu i latou lava i le Atua ma avea ma ē olioli o loo vivii atu ia te ia. Pe ua e laasia ea lenei laasaga fiafia?
Le Olioli e Maua i le Vivii Atu ia Ieova
7. Aisea ua matuā olioli ai ē o loo vivii atu ia Ieova, ma o le ā le olioli sa latou maua i le aso o le Penetekoso 33 T.A.?
7 Aisea ua matuā olioli ai i latou o loo vivii atu ia Ieova? Auā o le olioli o se fua lea o le agaga paia o le Atua. I le Kalatia 5:22, o loo sii mai ai e pito atu i le alofa. Sa faaalia e soo o Iesu i le uluai senituri lenei fua o le agaga o Ieova. I le aso o le Penetekoso 33 T.A., ina ua liligi ifo e le Atua lona agaga i le tusa ma le 120 soo o Iesu, ona amata ai lea e i latou uma ona vivii atu ia Ieova i gagana eseese. O tagata Iutaia o ē matataʻu i le Atua na ō mai i Ierusalema mai le tele o atunuu ‘sa matuā fememeai ma segia o latou mauli.’ Na latou faapea mai ma le ofo: “Ua tatou faalogo atu ia te i latou o loo tautala mai i a tatou lava gagana i vavega o le Atua”! (Galuega 2:1-11) O le ā le iuga o lenei vivii atu ma le ofoofogia i gagana eseese ia Ieova? E tusa ma le 3,000 tagata Iutaia ma tagata Iutaia liulotu na latou talia le tala lelei o le Malo e faatatau i le Mesia. Na papatisoina i latou, na latou maua le agaga paia, ma faatasia atu ma le naunautai o latou leo e avea o ni ē vivii ma le olioli ia Ieova. (Galuega 2:37-42) Maeu se faamanuiaga o lena mea!
8. Ina ua mavae le Penetekoso, o le ā na faia e Kerisiano ina ia faalautele atu ai lo latou olioli?
8 Ua faaauau mai le lipoti: “Ua latou i ai pea ma le loto gatasi i le malumalu i lea aso ma lea aso, ua tofitofi foi le areto i lea fale ma lea fale, ua latou aai a latou mea e ʻai ma le fiafia ma le loto lelei, ua latou vivii atu i le Atua, ma ua alofaina e le nuu uma lava. Ua faaopoopoina i le ekalesia e le Alii i aso fai soo o e ua faaolaina.” (Galuega 2:46, 47) Pe sa na o lo latou faifaimea faatasi ea ma taumamafa faatasi na māfua ai ona faateleina lo latou olioli? E leai, o lo latou olioli sili na maua mai lea i le vivii atu ia Ieova le Atua i lea aso ma lea aso. Ma na faateleina lo latou olioli ina ua latou vaaia le faitau afe o ē na tali lelei atu i la latou feau o le faaolataga. Ua tutusa foi lena mea ma i tatou i aso nei.
O Ē Vivii ma le Olioli Mai Nuu Uma
9. (a) O anafea ma na faapefea ona amata e le Atua ona avatu i tagata o nuu uma le avanoa e faalogo ai i lana tala lelei? (e) Aisea na liligi ifo ai le agaga paia i luga o Konelio ma ana aumea a o lei papatisoina i latou?
9 Sa lei finagalo Ieova e faatapulaa mai i se atunuu se tasi le galuega a ana auauna o le faasusuluina atu o le malamalama. O lea la, e amata mai i le 36 T.A., na ia tuuina atu i tagata o nuu uma le avanoa e faalogo ai i lana tala lelei. I le taitaiga a le Atua, na alu atu ai Peteru i le aiga o se taʻitaʻiʻau o Nuu Ese i Kaisareia. O iina na ia maua atu i ai Konelio o loo faatasitasi mai ma ana uo mamae ma lona aiga. A o latou matuā faalologo atu i upu a Peteru, sa latou faaalia ai i o latou loto le faatuatua ia Iesu. E faapefea ona tatou iloa? Auā na oo ifo le agaga paia o le Atua i na tagata talitonu o Nuu Ese. O le tulaga masani, sa faatotō ifo le meaalofa o le agaga o le Atua pe a uma le papatisoga, ae i lena taimi na faaalia ai e Ieova lona faamaonia o nei tagata e lē o ni Iutaia, a o lei faatofuina i latou i le vai. Pe ana lē faia e Ieova lena mea, semanū e lē mafai e Peteru ona mautinoa pe ua talia e le Atua i lena taimi tagata o Nuu Ese e avea o ni Ana auauna ma pe ua agavaa i latou mo le papatisoga i le vai.—Galuega 10:34, 35, 47, 48.
10. Na faapefea ona valoia mai i taimi anamua faapea o le a vivii atu ia Ieova tagata mai nuu uma?
10 Mai taimi anamua, na valoia ai e Ieova faapea o le a vivii atu ia te ia tagata mai nuu uma. O le a iai ni ē vivii atu ma le olioli ia te ia i atunuu taitasi. Ina ia faamaonia lenei mea, sa sii atu ai e le aposetolo o Paulo valoaga mai Tusitusiga Eperu. Na ia taʻu atu i le faapotopotoga Kerisiano i Roma sa iai tagata mai i atunuu eseese e faapea: “Ia outou talia ai le tasi e le tasi, faapei o Keriso foi ona talia o i tatou, e oo ai le viiga i le Atua. Ou te fai atu foi, ua avea Iesu Keriso ma auauna o ē ua peritomeina, ona o le faamaoni o le Atua, ina ia faamauina ai mea na folafolaina i tupuga; ina ia vivii foi nuu ese i le Atua ona o le alofa, pei ona tusia [i le Salamo 18:49], O le mea lea ou te taʻutaʻua ai oe i nuu ese, ou te pese atu foi i lou suafa. Ua toe faapea foi [i le Teuteronome 32:43], Ia olioli outou nuu ese faatasi ma lona nuu; i le ma lea [i le Salamo 117:1], Ia vivii atu i le Alii outou nuu uma, ia faaneenee atu ia te ia outou tagata uma lava.”—Roma 15:7-11.
11. Ua faapefea ona fesoasoani le Atua i tagata o nuu uma ina ia latou aʻoaʻoina ana upu moni, ma o le ā ua iu i ai?
11 E lē mafai e tagata ona vivii atu ma le autasi ia Ieova seʻi vaganā ua tuu atu lo latou faamoemoe ia Iesu Keriso, o lē ua tofia e le Atua e pule i tagata o nuu uma. Ina ia fesoasoani ia i latou e talisapaia Lana upu moni lea e taitaia ai i le ola e faavavau, ua faataatia ai e le Atua se polokalame tau aʻoaʻoga faavaomalo. O loo ia tuuina mai taiala e ala mai i lana vaega o le auauna faamaoni. (Mataio 24:45-47) O le ā le iuga? E silia i le lima miliona leo o le olioli o loo peseina atu viiga o Ieova i le silia i le 230 atunuu. Ma e faitau miliona isi o loo faaalia le naunau fiafia i le faia o lea lava mea. Faauta i le toatele sa auai i le Faamanatuga i le 1996: 12,921,933. E ofoofogia!
Na Valoia Mai se Motu o Tagata e Toatele o Ē Vivii ma le Olioli
12. O le ā le vaaiga faagaee loto na tofo i ai le aposetolo o Ioane, ma o le ā le uiga moni o lenei vaaiga?
12 I se vaaiga, na iloa ai e le aposetolo o Ioane “le motu o tagata e toatele” mai atunuu uma. (Faaaliga 7:9) O le ā le matua o viiviiga o loo peseina atu e lenei motu o tagata e toatele faatasi ma le vaega totoe faauuina a le Atua? Ua taʻu mai e Ioane ia i tatou: “O i ai le faaolataga i lo tatou Atua, o lē tietie i le nofoālii, atoa ma le Tamai Mamoe!” (Faaaliga 7:10) Ua faalauiloa atu ma le aasa lenei mea i vaega uma o le lalolagi. I le pei o loo tālotālo atu laupama, ua tatou viiviia ai ma le autasi le Atua o ia o le Pule Silisili Ese Aoao ma tautino atu ma le olioli i luma o le lagi ma le lalolagi e faapea “o i ai” lo tatou faaolataga ia te ia ma lona Alo, le Tamai Mamoe, o Iesu Keriso. Maeu se fiafiaga na tofo i ai le aposetolo o Ioane i le vaaia o lenei vaaiga faagaee loto o le motu o tagata e toatele! Ma e maeu se fiafiaga ua ia i tatou i aso nei i le vaai atu, ma e oo lava i le avea ai o se vaega o le mea moni na vaaia e Ioane!
13. O le ā ua faaesea ai tagata o Ieova mai le lalolagi?
13 I le avea o ni auauna a Ieova, ua tatou mitamita ai e tauaveina lona suafa. (Isaia 43:10, 12) O lo tatou avea o ni Molimau a Ieova ua faaesea ai i tatou mai lenei lalolagi. Maeu se olioli i le tauaveina o le suafa tutasi o le Atua ma avea le faia o lana galuega tauatua ma a tatou fuafuaga i le olaga! O le fuafuaga sili a Ieova o le faapaiaina o lona suafa paia ma le faaeaina o lana pule silisili ese aoao e ala i le Malo, ua uigā ai o tatou olaga. Ma ua fesoasoani mai o ia ia i tatou ina ia iai sa tatou vaega i lenei fuafuaga tauatua e faatatau i lona suafa ma le Malo. E tolu auala ua ia faia ai lenei mea.
Ua Tuuina Mai i ai le Upu Moni
14, 15. (a) O le ā se tasi o auala ua fesoasoani mai ai le Atua ia i tatou ina ia faia sa tatou vaega i lana fuafuaga tauatua e faatatau i lona suafa ma le Malo? (e) Ua faapefea i le Malo lea na faavaeina i le 1914 T.A., ona ese mai le malo lea na faatoilaloina i le 607 T.L.M.?
14 Muamua lava, ua tuuina mai e Ieova i ona tagata le upu moni. O le faaaliga e sili ona mataina, o le amata lea ona pule lona Malo i le 1914. (Faaaliga 12:10) O lenei pulega faalelagi e ese mai le malo faiata lea sa i Ierusalema, lea na masani ai ona faasolo i le nofoalii tupu mai le gafa o Tavita. Sa faatoilaloina lena malo, ma na amata mai i le 607 T.L.M., ona matuā nofo toilalo Ierusalema i le pulega a malo malolosi o le lalolagi a Nuu Ese. O le Malo fou lea na faatuina e Ieova i le 1914 o se malo malosi faalelagi o le a lē tāitai ona nofo toilalo i so o se tasi, ae ua na o Ieova, ma e lē mafai foi ona faaumatiaina. (Tanielu 2:44) E lē gata i lea, e ese mai lana pulega. E faapefea? Ua tali mai le Faaaliga 11:15: “Ona i ai lea i le lagi o leo tetele, ua faapea mai, ‘O le malo o le lalolagi ua avea mo lo tatou Alii ma lona Keriso, e fai foi o ia ma tupu e faavavau faavavau lava.’ ”
15 ʻO le malo o lo tatou Alii ma lona Keriso’ e faatinoina lana pule i luga o le lalolagi aoao o tagata. O lenei faaaliga fou o le silisili ese o Ieova, lea e aofia ai lona Alo faa-Mesia ma uso e 144,000 o Iesu, o le toatele o i latou ua toe tutū aʻe nei i le mamalu faalelagi, ua lē na o se mea e naunau i ai tau aʻoaʻoga—o se mea tau talitonuga o le a mananao tagata aʻoga e talanoaina. E leai, o lenei Malo faalelagi o se pulega moni. Ma o lo tatou faamoemoega fiafia o le ola e faavavau i tulaga lelei atoatoa ona o iuga o lana pulega, ua aumaia ai ia i tatou le tele o mafuaaga e olioli ai pea. O le tuuina mai o na upu moni o le Afioga a Ieova e uunaia ai pea i tatou ina ia tāutala faaviivii e faatatau i ai. (Salamo 56:10) Po o e faia ea e lē aunoa lenei mea e ala i le taʻu atu i tagata uma faapea o loo pule nei le Malo faa-Mesia o le Atua i le lagi?
Ua Fesoasoani Mai le Agaga Paia ma le Au Uso i le Lalolagi Aoao
16, 17. O ā auala lona lua ma le lona tolu ua fesoasoani mai ai le Atua ia i tatou ina ia faia sa tatou vaega i lana fuafuaga tauatua?
16 O le auala lona lua ua fesoasoani mai ai le Atua ia i tatou ina ia faia sa tatou vaega i lana fuafuaga tauatua o le foai mai lea ia i tatou o lona agaga paia, lea e mafai ai ona tatou fuaina atu ona fua matagofie i o tatou olaga ma maua ai lona finagalo malie. (Kalatia 5:22, 23) E lē gata i lea, na tusi atu Paulo i Kerisiano faauuina: “Ua maua e i matou, . . . o le agaga mai le Atua, ina ia matou iloa mea ua foaifuaina mai e le Atua ia te i matou.” (1 Korinito 2:12) E ala i la tatou tali lelei atu i le agaga o Ieova, ua mafai ai e i tatou uma ona iloa nei ma malamalama i mea lelei ua ia foai mai ma le agalelei i lenei taimi ia i tatou—ana folafolaga, tulafono, mataupu silisili, ma isi mea faapena.—Faatusatusa i le Mataio 13:11.
17 Ma o le auala lona tolu o loo fesoasoani mai ai le Atua ia i tatou, o le iai lea o so tatou au uso i le lalolagi aoao ma se faalapotopotoga matagofie a Ieova mo le tapuaiga. Na taʻua e le aposetolo o Peteru lena mea ina ua ia timai mai ia i tatou “ia alolofa atu i le au uso.” (1 Peteru 2:17) O lo tatou aiga alolofa, faava-o-atunuu, o uso ma tuafāfine ua fesoasoani ia i tatou ina ia auauna atu ai ia Ieova ma le matuā olioli o le loto, e pei ona poloai mai le Salamo 100:2: “Ia outou auauna atu ia Ieova ma le fiafia; o mai ia outou i ona luma ma le alaga fiafia.” Ua faapea mai atili le fuaiupu e 4: “Ia outou ulu atu i ona faitotoa ma le viiga, ma ona lotoā ma le pese; ia outou vivii atu ia te ia, ia outou faamanu atu i lona suafa.” O lea, e tusa pe tatou te talaʻi atu i le lautele pe auai i a tatou sauniga, e mafai lava ona tatou tofo i le olioli. Maeu se filemu ma le saogalemu ua tatou maua i totonu o lotoā matagofie o le malumalu faaleagaga o Ieova!
Ia Vivii Atu ma le Olioli ia Ieova!
18. Aisea e mafai ai ona tatou olioli i le vivii atu ia Ieova e ui lava i sauaga po o isi faafitauli o loo faalavelavea ai i tatou?
18 E tusa lava po o ā tulaga faigata, o sauaga, po o isi faafitauli e ono faalavelavea ai i tatou, ae seʻi o tatou olioli ona ua tatou iai i le fale o le tapuaiga ia Ieova. (Isaia 2:2, 3) Ia manatua o lena olioli o se uiga o le loto. Sa avea o tatou uso ma tuafāfine Kerisiano anamua o ni ē vivii atu ma le olioli ia Ieova e ui lava i le tele o faigata ma mea matautia na latou tofo i ai. (Eperu 10:34) O o tatou uso talitonu i aso nei ua faapei lava foi o i latou na.—Mataio 5:10-12.
19. (a) O ā timaiga faifai pea ua faagaeeina ai i tatou ina ia vivii atu ia Ieova? (e) O le ā ua faalagolago atu i ai lo tatou ola e faavavau, ma o le ā le filifiliga e ao ona tatou maumauai i ai?
19 O i tatou uma lava o loo auauna ia Ieova tatou te fiafia e usitaia timaiga a le Tusi Paia ina ia vivii atu ia te ia. Ua faailoa soo mai e le tusi o Faaaliga viiga o le Atua i le faaupuga “Aleluia!” (Faaaliga 19:1-6) I fuaiupu e ono o le Salamo 150, e faasefulutolu ona taʻu mai ia i tatou ina ia vivii ia Ieova. O se aioiga aoao lenei i foafoaga uma ina ia aufaatasi atu i le peseina ma le olioli o viiga o Ieova. O lo tatou ola e faavavau e faalagolago i lo tatou aufaatasi atu i lenei pesega tele o Aleluia! Ioe, e na o le pau lava tagata o le a ola e faavavau o i latou ia o ē tuuina atu e lē aunoa le viiga ia Ieova. O lea la, ua tatou maumauai ai e pipii mau i lana faapotopotoga faamaoni i le lalolagi aoao a o latalata mai le iuga. Ona mafai ai lea ona tatou faamoemoe e vaai atu ua faataunuuina atoatoa upu faaiu o le Salamo e 150: “Ia vivii atu ia Ioa o mea uma lava e mānava. Ia outou vivii atu ia Ioa.”
E Faapefea Ona E Tali?
◻ O le ā ua tuese ma tutasi ai tagata o Ieova?
◻ Aisea ua matuā olioli ai auauna a Ieova?
◻ O le ā ua faaesea ai i tatou mai le lalolagi?
◻ O ā auala e tolu ua fesoasoani mai ai le Atua ia i tatou ina ia fai sa tatou vaega i lana fuafuaga tauatua?
[Ata i le itulau 17]
Po o fea lava na iai o ia, sa molimau atu Iesu ia Ieova ma viiviia o ia i luma o le lautele