Ia Toe Fuataʻiina le Mafaufau ma ia Faamalamalamaina le Loto
“O lenei, ou te fai atu ia te outou, ma taʻutino atu lenei mea i luma o le Alii, aua tou te toe savavali faapei o isi nuu faapaupau uma.”—EFESO 4:17.
1. O le ā o faia e o tatou mafaufau ma loto mo i tatou?
O LE mafaufau ma le loto, o ni tomai na se lua mai tomai aupito sili ona ofoofogia ua maua e tagata. E ui ina lē mafaitaulia a la gaoioiga, ae o na lava tomai e tutasi i tagata taitoatasi. O o tatou uiga, a tatou upu, amioga, o tatou faalogona ootia ma talitonuga, e matuā aafia ai i le auala e gaoioi ai o tatou loto ma mafaufau.
2, 3. (a) Ua faapefea ona faaaogā e le Tusi Paia le upu “loto” ma le “mafaufau”? (e) Aiseā e ao ai ona tatou manatu mamafa e uiga i le loto ma le mafaufau?
2 I le Tusi Paia, e masani lava ona faasino le “loto” i uunaiga, o faalogona ootia, ma faalogona lilo i totonu, ma o le “mafaufau” o le malosi o le tomai e mafaufau ai. Peitai, o na mea e lua o le loto ma le mafaufau e faigata i nisi taimi ona mavaevae le tasi mai le isi. Mo se faaaʻoaʻoga, na uunaia e Mose le fanauga a Isaraelu i lona faapea atu: “Ma ia mafaufau ai lou loto [faamatalaga i lalo, “e tatau ona manatua e lou mafaufau”], o Ieova o le Atua moni.” (Teuteronome 4:39) Na fetalai atu Iesu i le au tusiupu o ē na taupulepule e tetee ia te ia e faapea: “Se a le mea ua manatunatu leaga ai o outou loto?”—Mataio 9:4; Mareko 2:6, 7.
3 Ua faaalia ai i lenei mea faapea, o le mafaufau ma le loto, e fesootai vavalalata. E tali atu le tasi i le isi, i nisi taimi e faamalosia e le tasi le isi ina ia galulue o se au e tasi, ae e masani foi ona toe fetauai i se tauiviga mo le pule. (Mataio 22:37; faatusatusa i le Roma 7:23.) Ona o lenei mafuaaga, afai e fia maua le finagalo malie o Ieova, e lē gata la ina tatau ona tatou faamautinoa i le tulaga o o tatou mafaufau ma o tatou loto, ae e tatau foi ona tatou toleniina ina ia galulue faatasi ma le ōgatasi, ia uaʻi atu i le itulagi e tasi. E tatau ona toe fuataʻiina le mafaufau ma ia faamalamalamaina le loto.—Salamo 119:34; Faataoto 3:1.
‘Le Auala o Savavali ai Atunuu’
4. Ua taaʻina faapefea e Satani mafaufau ma loto o tagata, ma o le ā le iʻuga?
4 O Satani o le matai o taufaasese ma na te taaʻina ma le poto tagata. Ua ia iloa faapea, ina ia pulea tagata, e tatau ona ia taulai atu i o latou mafaufau ma loto. Mai lava i le amataga o talafaasolopito o le tagata, ua ia faaaogāina ai auala eseese faatogafiti ina ia taulau ai lena taumafaiga. O le iʻuga, “o le lalolagi uma o loo nofo toilalo i loo leaga.” (1 Ioane 5:19) O le mea moni, ua matuā taulau lava Satani i le taaʻina o loto ma mafaufau o tagata o le lalolagi o lea ua faamatalaina ai i latou e le Tusi Paia faapea, “o le tupulaga amio faapiopio ma le finau vale.” (Filipi 2:15) Sa faamatalaina ma le manino e le aposetolo o Paulo le tulaga o loto ma mafaufau o lena tupulaga amio faapiopio ma le finau vale, ma ua avea ana upu ma lapataiga ia i tatou uma i aso nei. Mo se faaaʻoaʻoga, ia faitau le Efeso 4:17-19, ma faatusatusa atu i upu a Paulo i le Roma 1:21-24.
5. Aiseā na tusi atu ai e Paulo se fautuaga malosi i tagata Efeso?
5 E mafai ona tatou talisapaia le pogai na tusi atu ai e Paulo na upu malolosi i Kerisiano i Efeso pe a tatou manatuaina faapea, o lena aai sa logologoā i ana amioga iʻuvale ma tapuaiga i atua faapaupau. E ui ina sa iai i Eleni ni tagata faimafaufau taʻutaʻua ma le au fai filosofia, ae e foliga mai o aʻoaʻoga faa-Eleni na mafai ai e le toatele o tagata ona oo atu i se fua sili ona maualuga o amioga leaga, ma o a latou aganuu sa atili ai ona matuā atamamai i a latou amioga leaga. Sa matuā popole lava Paulo i ona uso Kerisiano o ē na ola ai i na ituaiga o siosiomaga. Sa ia iloa o le toatele o i latou sa avea muamua ma tagata o nuuese ma sa “savavali ai . . . e tusa ma le tu a lenei lalolagi.” Ae o lea ua latou talia le upu moni. Sa toe fuataʻiina o latou mafaufau, ma ua faamalamalamaina foi o latou loto. O le mea la sa sili ona manao i ai Paulo ina ia latou “savavali ia tusa ma le valaau ua valaauina ai.”—Efeso 2:2; 4:1.
6. Aiseā e ao ai ona tatou naunau i upu a Paulo?
6 E faapena foi le tulaga i aso nei. Ua tatou ola foi i se lalolagi amio faapiopio, ua matuā leaga amioga, ma faiga a lotu sese. O le toatele o loo tatou faatasi sa ola muamua e tusa ma faiga o mea a lenei lalolagi. O isi o i tatou e tatau ona faifaimea vavalalata faatasi ma tagata o le lalolagi i lea aso ma lea aso. O nisi o loo ola i aiga e taatele ai le agaga o le lalolagi. O le mea lea, ua matuā alagatatau ai ona tatou malamalama i le uiga o upu a Paulo ma maua ai ni aogā mai lana fautuaga.
Mafaufauga Valea ma Ua Faapouliuligia
7. O le ā na uiga i ai le faaupuga a Paulo faapea o “le valea o latou loto”?
7 I le avatua o se lagolagosua malosi mo lana apoapoaiga i Kerisiano ina ia “aua tou te toe savavali faapei o isi nuu faapaupau uma,” sa muai taʻua ai e Paulo “le valea o latou loto.” (Efeso 4:17) O le ā le uiga o lena mea? O le upu ua faaliliuina i le “valea,” e tusa ai ma le The Anchor Bible, “ua faaalia ai le leai o se mea, le samasamanoa, le iʻuvale, le valea, le leai o se fuafuaga, ma le lē fiafia.” I lea, sa faasino atu ai e Paulo faapea o le taʻutaʻua ma le mamalu o Eleni ma Roma, atonu e foliga mai sa taaʻina ai tagata, ae o le tuliloaina o na mea sa matuā aunoa se mea na maua ai, o se mea valea, ma sa aunoa ma se fuafuaga. O i latou e matuā naunau o latou loto i le fia taʻutaʻua ma le fia mamalu, o le a iʻu i le leai o se mea, ae na o le lē fiafia ma le tiga. Ua moni ai foi lea lava mataupu silisili i le lalolagi i aso nei.
8. I ā auala ua valea ai taumafaiga a le lalolagi?
8 E iai tagata popoto ma tagata maualuluga o le lalolagi o ē o loo vaavaai atu i ai tagata mo ni tali i na fesili loloto e pei o le amataga ma le fuafuaga o le olaga, ma le taunuuga o le tagata. Ae o le ā le malamalama ma se taʻiala latou te ofoina atu? O le lē talitonu i le Atua, o le manatu e lē mafai ona iloa pe o soifua le Atua, le evolusione, ma le anoanoai o isi manatu ma aʻoaʻoga e lē o faamalamalamaina ai, e pei o faiga faalotu ma faiga faataulaitu o aso ua mavae. E tele foi sini faalelalolagi e foliga mai ua taulau ma ua faamalieina ai. Ua talanoa tagata i le taulau ma mea ua mafai ona faia i le faasaienisi, i tusiga ata, i musika, i taaloga, i faiga faapolotiki, ma isi lava mea. Ua faafiafiaina i latou i le vave maua o lo latou mamalu. Peitai, o faamaumauga o talafaasolopito ma tusi o loo iai faamaumauga o mea na faia e tagata i aso ua mavae, lea ua maua i aso nei, o loo tumu i igoa o toa taʻutaʻua ua lē toe manatua. O nei mea uma e leai se uiga, ae ua na o le gaogaoiī, e samasamanoa, e iʻuvale, e valea, e leai se fuafuaga, ma e lē fiafia.
9. O ā mea valea ua liliu atu i ai le toatele?
9 I le iloa o le valea o na taumafaiga, ua liliu atu ai le toatele e saili mea faitino—ia faateleina tupe ma ia maua mea e mafai e tupe ona faatauina—ma ua avea nei mea o lo latou sini i le olaga. Ua latou mautinoa o le fiafia e sau mai le tele o oa, mea faitino, ma le sailia o mea faafiafia. E lē gata ua tuu i ai o latou mafaufau atoa, ae ua latou naunau foi e faataulagaina mea uma—le soifua malōlōina, aiga, e oo lava i le loto fuatiaifo. O le ā le iʻuga? Na i lo o le faataunuuina, “ua tuʻia ai ua ati i latou e i latou i puapuaga e tele.” (1 Timoteo 6:10) E lētioa ona uunaia e Paulo ona uso Kerisiano ina ia aua neʻi savavali e pei ona faia e nuu faapaupau, ona e valea lena ituaiga o mafaufauga.
10. Ua faapefea ona ‘faapouliuligia mafaufau’ o tagata o le lalolagi?
10 Ina ia iloa ai e leai se mea aogā o iai i le lalolagi e matauʻa pe faataʻitaʻi ai fua i ai, na sosoo ai ona faapea mai Paulo “o loo faapouliuligia o latou mafaufau.” (Efeso 4:18) E moni, e iai tagata popoto ma fai mafaufau i le lalolagi i le toetoe lava i matātā uma o taumafaiga. Peitai, na faapea mai Paulo o loo faapouliuligia o latou mafaufau. Aiseā? O ana faamatalaga e lē o uiga i o latou tomai faalemafaufau po o latou tomai. O le faaupuga “mafaufau” e mafai foi ona faasino i le faavae o faalogona faaletagata, o le nofoaga o le malamalama, le tagata i totonu. O loo i le pouliuli i latou ona e leai so latou malamalama e taʻitaʻiina ai, pe lagona le manaomia o se taʻiala i a latou taumafaiga. E mafai ona iloa lenei mea i le faavaleaina o o latou mafaufau i le saʻo ma le sese. Atonu ua manatu tagata, ona o le lē faamasinoina o mea o faia e tagata i aso nei, so o se mea lava la e faia pe fai atu ai tagata e talia lava o le malamalama lea, ae o le mea moni, o le faapouliuligiaina ai lena o o latou mafaufau, e tusa ai ma upu a Paulo. I le tulaga faaleagaga, o loo latou tautoʻai solo i le pogisa aʻiaʻi.—Iopu 12:25; 17:12; Isaia 5:20; 59:6-10; 60:2; faatusatusa i le Efeso 1:17, 18.
11. O le ā le pogai o le faapouliuligia o mafaufau o le lalolagi?
11 Aiseā ua mafai ai ona popoto tagata, ma oo ina malamalama i le tele o mea, ae o loo pouliuli i le itu faaleagaga? I le 2 Korinito 4:4, ua aumaia ai e Paulo le tali ia i tatou: “Ua faatauasoina manatu o i latou o e le talitonu e le atua o le lalolagi nei, ina neʻi pupula atu ia te i latou le malamalama o le tala lelei i le mamalu o Keriso, ua tusa [“o le faatusa,” NW] o ia ma le Atua.” Maeu se faamanuiaga tautele ua iai mo i latou ua talia ma taofi mau i le tala lelei mamalu, ua toe fuataʻiina o latou mafaufau ma ua faamalamalamaina o latou loto!
Loto Valelea ma le Maʻaa
12. I le ā le auala ‘ua liliueseina ai le lalolagi mai le ola o i le Atua’?
12 Ina ia fesoasoani atili ia i tatou ia iloa le pogai e tatau ai ona toe fuataʻiina o tatou mafaufau ma faamalamalamaina i le loto, na tataʻi atu ai e Paulo o tatou manatu i le mea moni faapea, o le ala o le lalolagi, ua “liliueseina i latou i le ola o i le Atua.” (Efeso 4:18) E lē faapea ua lē toe talitonu tagata i le Atua po ua matuā aunoa i latou ma le atua. Na taʻua faapea e se tasi tagata tusitala i nusipepa: “Na i lo o le lē amioatua, seʻi o tatou faia se faaupuga fou: e itiiti le talitonu i le Atua. O tagata o ē e itiiti le talitonu i le Atua, ua mananao i le viiga ona o le talitonu i le Atua, e pei ona latou faagalogaloina o Ia i le vaiaso atoa ae faatoʻā manatua i le taeao o le Aso Sa. Ma e lē taitai foi ona latou taliaina o Ia ina ia pule i a latou faiga faapolotiki po o latou olaga totino i nisi aso sei vaganā le Aso Sa. I le tele o taimi e talitonu [i latou] i le Atua peitai latou te manatu e lē tatau ona tele sana aiā i le olaga faaonaponei.” O le auala lenei na faaupu ai e Paulo i lana tusi i tagata Roma: “Auā foi na iloa e i latou le Atua, a ua le vivii ma faafetai atu ia te ia.” (Roma 1:21) O aso uma lava, tatou te vaaia ai tagata o ē ola i le olaga e lē gata ina e aunoa ma sina mafaufau i le Atua. E mautinoa lava, latou te leʻi vivii atu ma faafetai atu ia te Ia.
13. O le ā “le ola o i le Atua”?
13 O le faaupuga “le ola o i le Atua” o se faaupuga tāua. Ua faaalia atili ai pe faapefea i le faapouliuligia o le mafaufau ma le faaleagaga ona fenuminumiai ai lagona o talitonuga o tagata. O le upu Eleni ua faaliliuina i le upu “ola” i inei, e lē o le biʹos (lea e maua mai ai le upu “biology,” ma le “biography”), o lona uiga o le vaega o le olaga, po o āga o le olaga. Na i lo o lea, sa faaaogāina le upu zo·eʹ (lea e maua mai ai upu e pei o le “zoo,” ma le “zoology”). O lona uiga “o le ola, i le avea o se mafuaaga, o le ola i se uiga atoatoa, e pei o le ola o i le Atua. . . . Mai lenei ola ua faaesea ai le tagata e avea o le iʻuga o le Paʻū o Atamu i le agasala,” e tusa ai ma le faamatalaga a Vine’s Expository Dictionary of Old and New Testament Words. O lea, na taʻu mai ai e Paulo ia i tatou e faapea o le pouliuli i le mafaufau ma le faaleagaga, ua lē gata ina taʻitaʻiina atu ai tagata o le lalolagi i le iʻuvale i le tino, ae ua vavaeeseina ai foi i latou mai le faamoemoe i le ola e faavavau ua ofoina mai e le Atua. (Kalatia 6:8) Aiseā ua faapea ai? Sa faaauau ona taʻu mai e Paulo mafuaaga ia i tatou.
14. O le ā se tasi o mafuaaga ua pogai ai ona liliuese le lalolagi mai le ola o i le Atua?
14 Muamua lava, na ia faapea mai ona o le “valea ua ia i latou.” (Efeso 4:18) O le fasi fuaiupu “ua ia i latou” ua faamamafa ai faapea, o le valea e lē ona o le leai o se avanoa lelei, ae ona o le teena ma le loto i ai o le poto o le Atua. O isi faaupuga o lenei fasi fuaiupu e faapea: “o lo latou tetee tuufaasolo e lē fia iloa le Atua” (The Anchor Bible); “ua aunoa ma le poto ona ua teena e o latou loto le poto” (Jerusalem Bible). Ona ua latou teena, pe liliuese ma le loto i ai mai le poto saʻo e uiga i le Atua, ua leai ai la se faavae mo i latou e maua ai le ituaiga o ola lea ua ofoina mai e Ieova mo i latou o ē faaalia le faatuatua i lona Alo, o lē na fetalai mai faapea: “O le ola e faavavau foi lenei, ia latou iloa oe le Atua moni e toatasi, atoa ma le ua e auina mai, o Iesu Keriso lea.”—Ioane 17:3; 1 Timoteo 6:19.
15. O le ā o saosaolaumea i le liliuese o lenei lalolagi mai le ola o i le Atua?
15 O le isi mafuaaga ua faaesea ai le lalolagi lautele mai le ola o i le Atua, e tusa ai ma upu a Paulo, ona o le “maaa o latou loto.” (Efeso 4:18) “O le maaa” i inei o lona uiga faavae o le faamalō, e peiseai ua ufitia i paʻu malō. Ua tatou iloa uma lava pe faapefea ona tupu mai le paʻu malō. O lenei paʻu atonu i le taimi muamua sa faatoʻā tupu ai e vaivai ma e manifinifi, ae a fetaiai soo ma ni omiga po o feteenaiga, ona faasolo lea ina malō ma mafiafia ma tupu aʻe ai le paʻu malō. Ua lē o toe lagona se leatapaia. E faapena foi la, e leʻi fananau mai tagata ma ni loto maʻaa ma faigata, ona faafuaseʻi ai foi lea ona latou lē alolofa i le Atua. Ae ona o loo tatou ola i le lalolagi ma fetaiai soo ma lona agaga, o le a lē umi ai lava la ae maʻaa ma mafiafia le loto pe afai e lē leoleomaluina. O le mea lena na lapatai mai ai Paulo: “[“Ia faaeteete,” NW] . . . ina neʻi loto fatu so outou i le pepelo o le agasala.” (Eperu 3:7-13; Salamo 95:8-10) O le mea lea, maeu le faanatinati ua iai, ia tumau pea ona toe fuataʻiina le mafaufau ma ia faamalamalamaina le loto!
“Ua Latou Le Lagona se Mea”
16. O le ā le iʻuga o le faapouliuligia o mafaufau o le lalolagi ma le liliuese mai le ola o i le Atua?
16 O le iʻuga o lena faapouliuligia ma le liliueseina mai, ua aoteleina i upu atili a Paulo: “Ua latou le lagona se mea, ua tuuina atu i latou ia i latou i le matāitu e fai mea leaga uma lava ma le tuʻinanau i ai.” (Efeso 4:19) O le uiga moni o le faaupuga “ua latou le lagona se mea,” “ua lē lagona se tiga,” tiga i amioga. O le auala lena e mafua ai ona iai le loto maʻaa. O le taimi lava e lē toe lagona ai se tiga o le loto fuatiaifo pe lē toe iai foi se lagona faapea o loo nofo aitalafu i le Atua, ua lē toe mafai ai foi la ona taofiofia. O le pogai lea, na faapea mai ai Paulo “ua tuuina atu i latou ia i latou” i le matāitu ma amioga leaga. O se laasaga ua faia ma le loto i ai na fuafuaina. “O le matāitu [“amio lē taupulea,” NW],” e pei ona faaaogā ai e le Tusi Paia, ua faaalia ai se loto maʻaa, se uiga e lē masiasi, e faasausili i le tulafono ma le pule. E faapena foi i “mea leaga uma lava” e aofia ai e lē gata i feusuaiga e lē faalenatura, a o mea inosia ua faia i le igoa o le lotu, e pei o faiga faafanau tama ma faiga faalotu na faia i le malumalu o Atemisa po o Tiana o Efeso, na sa masani lelei ai le au faitau a Paulo.—Galuega 19:27, 35.
17. Aiseā na fai mai ai Paulo faapea o tagata ua latou lē lagona se mea, ua agasala “ma le tuʻinanau i ai”?
17 E lē gata i le faaalualuō i tuʻinanau o le amio lē pulea ma amio leaga uma o so o se ituaiga, ae ua faaopoopo mai foi Paulo e faapea o lea ua gaoioi ai ia tagata “ma le tuʻinanau i ai.” Pe a fai e tagata o ē o loo iai pea sina fua o le lagona mamā se agasala, atonu o le a oo ia i latou sina lagona salamō ma taumafai malosi loa ia aua neʻi toe faia. A o i latou o ē “ua latou le lagona se mea” ua agasala “ma le tuʻinanau i ai” (“ma o loo mananao atili e fai pea,” The Anchor Bible). Na faamatalaina e se tagata faasalalau i le letiō lenei mea e faapea: “Afai o le a e maua se taimi fiafia nanei, e tatau la ona sili atu le faafiafiaina o oe i le po taeao.” Ua latou matuā ulu atu i suiga e sili ona paʻū maulalo seia oo lava ina latou magoto atu i le taʻele o le amio leaga—ma manatu ai i na amioga ua o se meanoa. Maeu se ata manino “o le manao o e faapaupau”!—1 Peteru 4:3, 4.
18. Ina ia aoteleina, o le ā le ituaiga o ata na tuuina mai e Paulo o le tulaga faalemafaufau ma le faaleagaga o le lalolagi?
18 I le na o le tolu o fuaiupu o le Efeso 4:17-19, ua faaalia ai e Paulo le tulaga moni tauamio ma le tulaga faaleagaga o le lalolagi. Ua ia faasino mai faapea o manatu ma mafaufauga ua siitia e tagata fai mafaufau o le lalolagi, ma le sailia pea ma le lē mapu o le oa ma faafiafiaga, e matuā lē aogā lava. Ua ia faamanino mai e faapea, ona o le pouliuli i le mafaufau ma le pouliuli faaleagaga, ua oo ai le lalolagi i se tulaga matuā fenuminumiai tauamio, ua matuā vaivai tauamio, ua magoto atu lava i lalō. I le iʻuga, ona o le faaalia o lona valea ma lona lava loto maʻaa, ua liliuese mai ai ma le leai o se faamoemoe i le ola o i le Atua. E mautinoa lava, ua ia i tatou mafuaaga lelei e aua ai neʻi savavali pea e pei ona savavali o nuu faapaupau!
19. O ā fesili tāua e tatau ona talanoaina?
19 Talu ai ona o le pouliuli o le loto ma le mafaufau ua pogai ai ona liliuese le lalolagi mai ia Ieova le Atua, e mafai faapefea la ona tatou faateʻa ese le pouliuli uma mai o tatou mafaufau ma loto? Ioe, o le ā e ao ona tatou faia ina ia mafai ai ona tatou savavali pea e pei o fanau o le malamalama ma maua le finagalo malie o le Atua? O le a talanoaina lenei mea i le isi mataupu o sosoo mai.
Pe e Mafai ona E Faamatala?
◻ O le ā na uunaia ai le fautuaga malosi a Paulo i le Efeso 4:17-19?
◻ Aiseā e valea ai ma pouliuli auala o le lalolagi?
◻ O le ā le uiga o le faaupuga “liliueseina i latou i le ola o i le Atua”?
◻ O ā iʻuga o le faapouliuligia o le mafaufau ma le loto maʻaa?
[Ata i le itulau 9]
Sa taʻutaʻua Efeso i a latou amio leaga ma tapuaiga i tupua
1. Se tagata Roma sa tau e oo i le oti i taaloga i Efeso
2. O toega o le faatafunaga o le malumalu o Atemisa (Tiana)
3. Se fale o faafiafiaga i Efeso
4. Le atua fafine o le fanau tama, o Atemisa (Tiana) i Efeso
[Ata i le itulau 10]
O le ā le malamalama ua ofoina mai e tagata maualuluga o le lalolagi?
Nero
[Ē Ana le Ata]
Musei Capitolini, Roma