Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • w94 2/1 itu. 4-7
  • Sui o le Amio Leaga

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • Sui o le Amio Leaga
  • Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1994
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • Le Uluai Fouvale
  • Fouvale Isi Agelu
  • Fili o Tagata
  • O le ā le Umi o Totoe pea o le a Faatagaina ai i Latou?
  • Fouvalega i le Nofoaga o Agaga
    Agaga o Ē ua Maliliu—Pe Mafai ona Latou Fesoasoani iā te Oe pe Faaleagaina ai Oe? Pe o Ola Moni i Latou?
  • O Pule i le Nofoaga o Agaga
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1995
  • Fesili Mai le ‘Aufaitau
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2004
  • O se Fili i le Ola e Faavavau
    E Mafai Ona E Ola e Faavavau i Parataiso i le Lalolagi
Faitau Atili
Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1994
w94 2/1 itu. 4-7

Sui o le Amio Leaga

O LE faamatalaga a le Tusi Paia e uiga i le vaega a temoni i mataupu a tagata, ua taliina ai fesili faavae e uiga i le amio leaga na semanu o le a lē mafai lava ona taliina. Mo se faaaoaoga, seʻi manatu i lenei faamatalaga mai le International Herald Tribune e faatatau i le taua faifai pea i Balkans: “Na faia e se au suesue a se Faalapotopotoga mai Europa se faaiuga e faapea, e oo atu i le 20,000 teine ma fafine Musalimi na tatosoina e fitafita o le taua . . . e faapea o se vaega o aiaiga o faiga taufaamatau na fuafuaina ina ia faalotovaivaia, faapuapuagatia, ma tutuliesea ai i latou mai o latou aiga.”

Sa taumafai malosi se tala puupuu i le mekasini o le Time e faia se faamatalaga e uiga i lea tulaga e faapea: “I nisi taimi, e faia ai e tane talavou o i le taua le toso teine ina ia faafiafia ai o latou toeaina, o latou pule, ma maua ai se faamaoniga e pei o se tamā i se atalii. O le toso teine, o se faamaoniga lea o le tuutoina atu o se tasi i le malosi o lana vaega faavaegaau. O se tane talavou e naunau e faia amioga matagā, ua na oomiina ai i lalo lona lava lotofuatiaifo, ae usiusitai atu i fuafuaga maumauai a le vaega. Ua faamautinoa e se tagata lona maumauai i le faia o amioga sili ona leaga.”

Ae aisea ua sili ai ona paʻū maulalo “fuafuaga maumauai a le vaega” na i lo o lotofuatiaifo o ona sui? E toetoe lava o tagata taitoatasi uma ua faanaunau e ola filemu ma lona tuaoi. O lea, aisea e toso teine ai, faasauā ai, ma fefasiotiai ai tagata i taimi o taua? O se mafuaaga autū, ona o loo galulue ai malosi faatemoni.

O le malamalama i le vaega a temoni, ua saunia ai foi se vaifofo i le mea ua faaupuina e nisi o se “faafitauli faalotu.” O le faafitauli, o le pe faapefea lea ona faafesootaia nei manatu e tolu: (1) o le Atua e ona le malosi uma lava; (2) o le Atua e alofa ma agalelei; ma (3) e tutupu mea matautia. Ua manatu nisi faapea, e mafai ona faafesootai ni manatu se lua o nei manatu, ae e lē mafai ona faafesootaia manatu uma e tolu. Ua aumaia e le Afioga a le Atua lava ia le tali, ma o lena tali e aafia ai agaga lē vaaia, o sui o le amio leaga.

Le Uluai Fouvale

Ua taʻu mai e le Tusi Paia ia i tatou e faapea, o le Atua o le agaga lava ia. (Ioane 4:24) I se tasi taimi, na ia Foafoaina ai le faitau miliona o isi meafaiola agaga, o atalii agelu. I se faaaliga, na iloa ai e le auauna a le Atua o Tanielu le selau miliona o agelu. O peresona agaga uma na foafoaina e Ieova, sa amiotonu ma ogatasi ma lona finagalo.—Tanielu 7:10; Eperu 1:7.

Mulimuli ane ina “o faavaeina le lalolagi” e le Atua, na “pepese faatasi” nei atalii agelu o le Atua ma “alalaga fiafia.” (Iopu 38:4-7) Ae o se tasi o i latou na faatupuina se faanaunauga, na te fia maua mo ia lava le tapuaiga e ono ma tatau i Lē na Foafoaina Mea. E ala i le fouvale faasaga i le Atua, na faia ai e lenei agelu o ia lava ma satani (o le uiga “o lē tetee”) ma se tiapolo (o le uiga “o lē taufaaleaga”).—Faatusatusa i le Esekielu 28:13-15.

I le faaaogāina o se gata i Etena e tautala atu ai i le uluai fafine o Eva, na faaʻoleʻoleina ai o ia e Satani ina ia lē usiusitai i le poloaiga tuusao a le Atua e aua le ʻai i le fua o se laau patino i le faatoaga. Mulimuli ane, na aufaatasi atu lana tane ia te ia. O lea, na aufaatasi atu ai le uluai ulugalii i le agelu e fouvale faasaga ia Ieova.—Kenese 2:17; 3:1-6.

A o foliga mai o mea na tutupu i Etena o se lesona tuusao i le usiusitai, na lagā ai e Satani ni finauga tāua se lua e faatatau i amioga. Muamua, na finau atu Satani po o faia ma le amiotonu le

pule a Ieova i luga o ana foafoaga faiola ma mo lo latou tulaga e sili ona lelei. Atonu e mafai e tagata ona faia se gaoioiga sili ona lelei e pulea ai i latou lava. Lua, na fesiligia ai e Satani po o le a tumau ni meafaiola atamamai i le faamaoni i le Atua pe a foliga mai o le usiusitai e lē maua ai ni lelei i le itu faaletino.a

O se malamalamaga manino e uiga i finauga na lagā i Etena, faatasi ma le malamalama i uiga o Ieova, ua fesoasoani ia i tatou e iloa ai le tali o le “faafitauli faalotu,” e uiga i le faafesootaia o le iai o le leaga ma uiga o le Atua, o le malosi ma le alofa. A o moni e ia Ieova le malosi e lē gata mai ma o le faaperesonaina o le alofa, e atamai foi o ia ma faamasinotonu. Ua ia faatinoina ia uiga e fa i se tulaga paleni atoatoa. O lea, na te leʻi faaaogāina lona mana lē mataofia e faaumatia ai loa le au fouvale e toatolu. Atonu o se mea tonu lena, ae e lē faapea ai o le a atamai pe alofa. E lē gata i lea, na te leʻi na ona faamagalo ma faagalo, o se ala lea atonu na manatu i ai nisi e faapea o se auala alofa. O le faia o lena mea, semanu o le a lē gata ina lē atamai, ae e lē faamasinotonu foi.

Sa manaomia se taimi e faaleleia ai le finauga na lagā e Satani. E ono telē se taimi e faaalu ina ia faamaonia ai pe mafai e tagata ona pulea ma le tonu i latou e aunoa ma le Atua. E ala i le faatagaina o le au fouvale e toatolu e faaauau pea ona feola, sa faia foi e Ieova ina ia mafai e foafoaga faiola ona faia se sao i le faamaonia o le pepelo a Satani e ala i lo latou auauna faamaoni i le Atua i lalo o tulaga faigata.b

Na fetalai manino atu Ieova ia Atamu ma Eva e faapea, afai la te aai i le fua faasaina, o le a la oti. Ma na la oti lava, e ui sa faamautinoa atu e Satani ia Eva e faapea e lē oti o ia. Ua faasalaina foi Satani i le oti; i le taimi nei, o loo faaauau ai pea ona ia faaseseina tagata. E moni, ua faapea mai le Tusi Paia: “O le lalolagi uma o loo nofo toilalo i loo leaga.”—1 Ioane 5:19; Kenese 2:16, 17; 3:4; 5:5.

Fouvale Isi Agelu

E leʻi umi lava se taimi talu ona tutupu mea i Etena, ae aufaatasi atu loa isi agelu i le fouvalega faasaga i le pule silisiliesee a Ieova. Ua taʻua e le Tusi Paia e faapea: “Ua oo ina amata ona faatoateleina o tagata i le fogāeleele, ma ua fanauina e i latou o afafine, ona vaavaai lea o atalii o le Atua i afafine o tagata, ua lalelei lava i latou; ona fai avā ai lea o i latou i fafine uma ua latou loto i ai.” I se isi faaupuga, o nei agelu na ‘tuua e i latou le mea sa latou nonofo ai, i le lagi’ ma ō mai i le lalolagi, ua liutino tagata, ma faafiafia i latou i feusuaiga ma fafine.—Kenese 6:1, 2; Iuta 6.

Ua faaauau mai faapea le faamatalaga i le Kenese 6:4: “Sa i le lalolagi i ia ona aso o tagata maualuluga [Nefelimi]; e faapea foi i ona tua mai, ina ua o ane o atalii o le Atua [moni] i afafine o tagata, ma ua fananau ai ia te i latou, o tagata malolosi ia ma le taʻua anamua.” O nei atalii itulua sa fananau i fafine, ma sa faatamāina e agelu sa matuā uigaese lo latou malolosi, “o tagata malolosi.” Sa avea i latou o ni tagata sauā, po o Nephi·limʹ, o le upu Eperu o lona uiga “o i latou na faapogaia ai le pauu o isi.”

E aogā ona matauina e faapea, o nei mea tutupu na maua ai mulimuli ane ni tala o le vavau a atunuu anamua. Mo se faaaoaoga, ua faamatalaina i se tala faa-Papelonia anamua ua 4,000 tausaga lona leva, e uiga i gaoioiga mataina a Kilikamesa, o se atua itulua malosi, ma sauā, o lē “o lona tuinanau i feusuaiga, na te muai faia ai feusuaiga ma so o se teine taupou o loo fai sana uo tama.” O le isi faaaoaoga, e mai se tala o le vavau faa-Eleni, le tagata sili ona malosi o Hekulasi. O lona tinā o se tagata, le fafine o Alcmene, ma o lona tamā o le atua o Seu, ina ua uma ona fasiotia e Hekulasi lana avā ma lana fanau ona o lona ita, ona ia alu atu lea ma fasioti faasolosolo tagata. E ui lava na matuā mimiloeseina na tala a o tuufaasolo mai i lea tupulaga ma lea tupulaga, ae e fesootai lelei ma le mea ua fai mai ai le Tusi Paia e uiga i Nefelimi ma o latou tamā o agelu fouvale.

Ona o taaʻiga a agelu leaga ma o latou atalii malolosi, na tumu ai le lalolagi i le sauā, o lea na filifili ai Ieova e faaumatia le lalolagi i se lolo tele. Na faaumatia Nefelimi faatasi ma tagata faalematau; na o Noa amiotonu ma lona aiga, tagata na faasaoina.—Kenese 6:11; 7:23.

Ae peitai, e leʻi feoti ai agelu leaga. Na i lo o lea, sa toe faaliliuina o latou tino faaletino ma toe foi atu i le nofoaga o agaga. Ona o lo latou lē usiusitai, na lē toe faatagaina ai i latou i le aiga o le Atua o agelu amiotonu; ma e leʻi toe faatagaina foi i latou e toe faia ni tino faaletino e pei ona sa latou faia i ona po o Noa. Ua faaauau pea ona latou faatinoina taaʻiga leaga i mataupu a tagata, i lalo o le pule a “le temoni sili,” o Satani le Tiapolo.—Mataio 9:34; 2 Peteru 2:4; Iuta 6.

Fili o Tagata

Ua fasioti tagata ma sauā pea Satani ma ana temoni. I ni auala eseese, sa aveesea ai e Satani lafu manu a Iopu ma fasiotia le tele o ana auauna. Ona sosoo ai lea ma lona fasiotia o le fanau e toasefulu a Iopu i le faapogaia o “le matagi tetele” e faamalepe ai le fale sa latou iai. Ina ua mavae lena mea, ona tuuina atu lea e Satani o se mala ia Iopu, o se “maʻi papala leaga, e gata ae i ona alofivae, e gata ifo i lona tumuai.”—Iopu 1:7-19; 2:3, 7.

Ua faaalia foi e temoni lena lava manatu leaga. I aso o Iesu, na latou faagūgūina ma faatauasoina tagata. Na latou faapogaia se tamaloa e selei o ia lava i maa. Sa latou lafotuina se tama i le eleele ma “faataafiti ia te ia.”—Luka 9:42; Mataio 9:32, 33; 12:22; Mareko 5:5.

Ua faaalia i tala mai le lalolagi atoa e faapea, ua matuā feai Satani ma ana temoni i se tulaga sa leʻi faapea muamua. Sa latou taia nisi tagata i maʻi. O isi latou te faalavelaveina e ala i le lē mafai ona momoe po o le tuuina atu ia i latou o ni miti leaga, pe ala foi i le faataugaina o i latou i feusuaiga. A o isi foi, ua latou faaleagaina o latou mafaufau, fasiotia, po o le pule i o latou ola.

O le ā le Umi o Totoe pea o le a Faatagaina ai i Latou?

O le a lē faatagaina e faavavau Satani ma ana temoni. E iai se mafuaaga lelei na faatagaina ai i latou e Ieova ina ia iai pea seia oo mai i o tatou aso, ae ua puupuu nei lo latou taimi. I le amataga o lenei senituri, na faia ai se laasaga tele e faatapulaa ai le fanua o a latou gaoioiga. Ua faamatala mai e le tusi o Faaaliga e faapea: “Ua tau foi le taua i le lagi; o Mekaeli [le Iesu Keriso ua toe faatuina] ma ana agelu ua latou tau ma le tarako [o Satani], ua ʻau foi le tarako ma ana agelu e tau ai le taua, a ua latou le manumalo, e le toe maua foi i le lagi se mea latou te nonofo ai. Ua lafo foi le tarako tele, o le gata tuai lea, ua igoa i le tiapolo, i le ma Satani, o lē faasese i le lalolagi uma; ua lafo ifo i le lalolagi, ua lafo foi ana agelu faatasi ma ia.”—Faaaliga 12:7-9.

O le ā na iu i ai? Ua faaauau le faamatalaga: “O le mea lea ia outou olioli ai, le lagi e atoa ma e ua nonofo ai.” Ua mafai ona fiafia le au agelu amiotonu ona ua lē o toe iai i le lagi Satani ma ana temoni. Ae faapefea tagata i le lalolagi? Ua faapea mai le Tusi Paia: “O i talofa ia te outou o e nonofo i le fanua ma le sami, auā ua alu ifo ia te outou le tiapolo ua lotoa tele, auā ua na iloa ua saasaa ona po.”—Faaaliga 12:12.

I lo latou ita, ua faanaunau ai Satani ma ana ʻau e faapogaia le auē tele i le mea e gata mai ai a o leʻi oo i lo latou iuga lea ua lata tele mai. I lenei senituri, sa faia ai taua e lua a le lalolagi ma le sili atu i le 150 isi taua laiti talu mai le iuga o le taua e lua a le lalolagi. I la tatou gagana, ua maua mai ai fuaitau e faaatagia ai faiga sauā a lenei tupulaga: “o le taua e faaaogā ai siama e faapepesi atu ai faamaʻi e fasiotia ai tagata (germ warfare),” “le Faatamaiaga,” (Holocaust) “tafā o taua,” “nofoaga e tatoso ai teine ma fafine,” “tagata fasioti tagata latou te fasiotia lea tagata ma lea tagata mo se vaitaimi umi,” ma “le pomu atomika.” Ua faatumuina tala fou i faamatalaga e uiga i fualaau faasaina, fasiotiga tagata, le pomuina, le ʻaina e tagata ua mamai mafaufau o tino o tagata, le vaevaeniniiina o tino o tagata, oge, ma le faataugaina.

O le tala lelei e faapea, o nei mea uma, o le a iai mo sina taimi lē tumau. I le lumanai lata mai, o le a toe gaoioi ai foi le Atua faasaga ia Satani ma ana temoni. I le faamatalaina o se faaaliga mai le Atua, na faapea mai ai le aposetolo o Ioane: “Na aʻu iloa foi le agelu ua alu ifo i le lagi, ua ia te ia le ki o le to e le gata, ua i lona lima foi le maea uamea tele. Ua pue foi e ia le tarako, o le gata tuai, o le tiapolo lea ma Satani, ua ia fusifusi foi ia te ia i tausaga e afe. Ua ia lafo foi ia te ia i le to e le gata, ua pupuni foi ia te ia, ma tuuina atu le faamaufaailoga i ona luga, ina ia le toe faaseseina e ia o nuu, seia atoa ia tausaga e afe.”—Faaaliga 20:1-3.

Pe a mavae lena mea, e tatau “ona tatalaina . . . i nai aso” le Tiapolo ma ana temoni, ona faaumatia ai lea o i latou e faavavau. (Faaaliga 20:3, 10) Maeu se taimi matagofie o le a iai! I le aveesea e faavavau o Satani ma ana temoni, ona avea ai lea o Ieova ma “pule aoao . . . i le aoao o mea.” Ma o tagata uma, o le mea moni, o le a “faafiafia foi i latou ia te i latou ona o le manuia e tele.”—1 Korinito 15:28; Salamo 37:11.

[Footnotes]

a Na faamanino mulimuli mai lenei mea ina ua fai atu Satani e uiga i le auauna a le Atua o Iopu: “O le paʻu e sui aʻi le paʻu; o mea uma foi ua i ai i le tagata, e avatua e ia e sui aʻi lona ola. A e peitai ia e aapa atu lou aao, ma e tago atu i ona ivi ma ona aano, pe na te le faifai ai ea ia te oe i ou lava luma.”—Iopu 2:4, 5.

b Mo se talanoaga auiliili o le pogai ua faataga ai pea e le Atua le amio leaga, tagai i le tusi E Mafai ona E Ola e Faavavau i Parataiso i Le Lalolagi, lomia e le Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.

[Ata i le itulau 7]

Pe na o tagata e tuuaia ona o na mea, pe tuuaia foi se malosi leaga lē vaaia?

[Ē Ana le Ata]

O lua o suauu o loo mu i Kuwait, 1991: Chamussy/Sipa Press

[Ata i le itulau 7]

Maeu se taimi matagofie o le a iai pe a lē toe faapuapuagatiaina e temoni tagata!

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga