Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • w94 8/1 itu. 27-30
  • Faaalia o le Alofa Faa-Kerisiano i Ē Matutua

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • Faaalia o le Alofa Faa-Kerisiano i Ē Matutua
  • Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1994
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • Ua “Tutumu i le Poto”
  • Ia “Faia le Amio Atua”
  • O le Uai Atu e Lē Aunoa i Manaoga Faaleagaga
  • Le Mea e Mafai ona Faia e le Faapotopotoga
  • “Ua Matutua lava, Ua Tuu Tuluʻi Ola”
  • E Fesoasoani le Aiga Kerisiano i Ē Matutua
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1993
  • Ia Vaavaai i Manaoga o Tagata Matutu
    Le Olomatamata Faasilasilaina o le Malo o Ieova—1988
  • O se Tiute Tauave Faa-Kerisiano le Tausia o Ē Matutua
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2004
  • Auala e Mafai ai ona Fesoasoani Kerisiano i Ē Matutua
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1993
Faitau Atili
Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1994
w94 8/1 itu. 27-30

Faaalia o le Alofa Faa-Kerisiano i Ē Matutua

O SAMUEL JOHNSON, o se tusitala i le lona 18 senituri, na ia faamatalaina se tala i se tama talavou o lē na alu atu e asiasi i ana uo ma sa galo ai po o fea na ia tuuina ai lona pulou. Sa lē amanaiaina lona faatalale. Sa faaauau faapea le faamatalaga a Johnson: “Ae ana faapea se faatalale o se toeaina o le a faapea mai tagata, ‘Ua matua o ia ua galogalo mea.’”

Ua faataitaia i le tala a Johnson e faapea o ē matutua, atonu e pei o isi vaega toaitiiti o tagata, ua aafia i ni tuuaiga lē tonu. E ui o le tausiga o manaoga o ē matutua o se galuega faigata, e iai aogā e oʻo ia i latou uma o aafia ai. O ā ni ona luʻitau, faapea ma ni taui, ma aisea ua faateleina ai tagata e aafia i lenei mataupu?

E tusa ai ma fuainumera faamaumauina, e 6 pasene o le aofaiga o tagata o le lalolagi ua atoa le taʻi 65 tausaga le matutua pe e sili atu foi, ma i atunuu ua mautu le tamaoaiga, ua faaluaina lea pasene. I Atunuu o Europa, lea na faailogaina le 1993 e avea o le “Tausaga i Europa o Tagata Matutua ma le Autasi i le Va o Tupulaga,” e 1 mai i le 3 tagata e sili atu i le 50 tausaga le matutua. I ina, e pei foi o isi atunuu ua atiaʻe, o le faaitiitia o le fananau mai o tamaiti ma le faaumiumiina o le soifua ua mafua ai ona toatele atu i latou ua sili atu i le taurotoaiga o le olaga le matutua. Ua manino la, o le tausia o ē matutua i lalo o na tulaga o se galuega tele. Ae sa matuā ese le tulaga sa iai i le taimi ua mavae i Atunuu i Sasaʻe!

Ua “Tutumu i le Poto”

O le Handwörterbuch des Biblischen Altertums für gebildete Bibelleser (Tusi i le Olaga i Taimi o le Tusi Paia mo le Aufaitau Aʻoaʻoina o le Tusi Paia) ua taʻua ai e faapea i le olaga anamua i Atunuu i Sasaʻe, o “ē matutua sa vaai i ai o ē tausia ia tu ma masani tāua, o le atamai ma le silafia lelei, lea na mafua ai ona fautuaina le autalavou e aufaatasi atu ia i latou ma aʻoaʻo mai ai.” Ua faamatala mai faapea e le Smith’s Bible Dictionary: “I le olaga totino sa vaai ai i [ē matutua] o ni taulaiga o le poto. . . Sa tuu atu e [ē talavou] e faaali mai muamua o latou manatu.”

O le āva mo ē matutua na faaalia lea i le Tulafono a Mose i le Levitiko 19:32 e faapea: “Ia e tulai atu i luma o le ua ulu sinā, ia e ava foi i luma o le toeaina.” O lea, sa iai ē matutua i se tulaga faaaloalogia i lea sosaiete ma sa vaai i ai o ni vaega tāua. E mautinoa o le auala lea na vaai ai Ruta le fafine Moapi ia Naomi le fafine Isaraelu, le tinā o lana tane.

Sa filifili ma le mausali ia Ruta e ō atu ma Naomi mai Moapi i Isaraelu, ma faalogo ma le faaeteete mai i lena taimi i fautuaga a Naomi. Ina ua taunuu atu i Peteleema, na matauina ai e Naomi o loo taitaiina e le aao o Ieova ia mataupu ma na ia faatonuina loa Ruta i le auala e gaoioi ai. (Ruta 2:20; 3:3, 4, 18) Sa suia le olaga o Ruta i se tulaga faatiokarate a o ia aʻoaʻo mai ia Naomi o lē ua iai le poto masani. Sa faamaonia sa tumu le tinā o lana tane i le poto.

I se auala faapena, e mafai ona maua aogā e fafine laiti Kerisiano i aso nei e ala i le auaufaatasi ma fafine matutua i le faapotopotoga. Atonu o loo manatunatu se tuafafine e fia faaipoipo po o tauivi ma se faafitauli faigata totino. Maeu le poto o lona sailia o le fautuaga ma le lagolagosua a se tuafafine matua ua iai le poto masani i lea mataupu!

E lē gata i lea, e mafai e se tino o le au toeaina ona maua aogā mai le poto masani o ē matutua o loo faatasi ai. E mafai ona tatou aʻoaʻoina mai le lē taulau ona faia faapea e Lota. O se misa na mapuna aʻe i le va o leoleo o le lafu manu a Aperaamo ma Lota na mafua ai ona manaomia ona faia se filifiliga e aafia uma ai i latou. Na faia e Lota se filifiliga e lē atamai. Maeu le sili atu ona lelei pe ana ia faafesili atu muamua ia Aperaamo mo se fautuaga! Semanū e mauaina e Lota se taitaiga taumatuaina ma sao mai ai lona aiga mai le faanoanoaga na oo i ai ona o lana filifiliga fai faatatope. (Kenese 13:7-13; 14:12; 19:4, 5, 9, 26, 29) Pe e te faalogo ma le faaeteete i mea ua fai mai ai toeaina matutua a o leʻi faia sau lava filifiliga i se mataupu?

E toatele le au matutua ua iai pea se maelega tumau mo le galuega a Ieova, e pei o Simeona ma Ana i le uluai senituri. (Luka 2:25, 36, 37) E iloa le āva ma le faaalia o se uiga manatunatu i ē matutua i le faaaafia lea o i latou i mea e fai a le faapotopotoga e talafeagai ma lo latou malosi, e tusa pe ua matutua lava. Atonu e manaomia e se talavou se fesoasoani i sona tofiga i le Aʻoga o le Faiva Faatiokarate. Atonu o le a faia e se toeaina ua iai le faautaga se faaiuga e faapea o le tagata tonu e fesoasoani i ai, o sē ua matua i le faapotopotoga, ua iai le atamai, se uiga agaalofa, ma avanoa lona taimi.

Ae e ui i lea, e iai nisi mea e aofia ai na i lo le tausia o manaoga faapitoa o ē ua matutua. O le toatele o i latou ua ogotia i faalogona tuua toatasi, o le popole i soligatulafono, ma faafitauli tau tupe. E faaopoopo i ai i lena, a faasolo ina vaivai ē matutua, ua faateteleina nei faafitauli ona ua faasolo ina lē lelei le soifua maloloina ma le faalogona faanoanoa i le fāi atu o le latou malosi. Ua sili atu la le tausiga latou te manaomia. E tatau faapefea i tagata taitoatasi ma le faapotopotoga ona gaoioi e tusa ai ma lea tulaga?

Ia “Faia le Amio Atua”

I le uluai senituri, na faagaeeina ai le aposetolo o Pauro e tusi mai faapea i le 1 Timoteo 5:4, 16: “Afai foi o i ai i se fafine ua oti lana tane ni ana tama po o fanau a ana tama, ia aʻoaʻoina i latou ia muamua ona agalelei [“faia le amio atua,” NW] i lo latou lava aiga, ma taui atu i o latou mātua; [“ma mātua o a latou mātua”] auā o le mea lelei lea ma le mālie i luma o le Atua. Ai se tane faatuatua, po o se fafine faatuatua o i ai ni fafine ua oti a latou tane, ia latou tausia i latou aua neʻi mafatia ai le ekalesia; ina ia latou tausia fafine ua ausage lava.” O le tausia o ē matutua o le avega tauave lea a le aiga lava ia. Afai ua uma taumafaiga i le mea e sili ona mafaia e le aiga a o loo manaomia pea le fesoasoani e sē ua matua i le faapotopotoga, ona paʻū mai loa lea o le avega tauave i le faapotopotoga. O na mataupu silisili, e leʻi suia lava.

O le ā ua fesoasoani i Kerisiano ia faaalia le alofa faa-Kerisiano i ē matutua e ala i le faaalia o le amio atua i latou lava aiga? Ia mātau faamatalaga o loo mulimuli mai a nisi o Molimau ua iai ni agavaa i le tausia o i latou ua matutua.

O le Uai Atu e Lē Aunoa i Manaoga Faaleagaga

Ua faapea mai Felise, o lē sa fesoasoani i lona toalua i le tausia o ona mātua: “O le talanoaina faatasi o le mau o le aso, o se fesoasoani tāua tele lea. O mea na tutupu i o la olaga faapea ma faanaunauga ua fusia faatasi ma mataupu silisili a Ieova.” E moni, i le tauaveina o le galuega o le tausia o ē matutua tatou te aiga, o se vala tāua le vaaia lea o le latou aʻoaʻoina faaleagaga. Ua talafeagai lea pe a manatu atu i upu a Iesu i le Mataio 5:3 e faapea: “Amuia ē loto maulalo, [“amanaia o latou manaoga faaleagaga,” NW].” Ia faaopoopo atu i le faitauga o le mau o le aso se polokalama o le faitauga o le Tusi Paia i aso taitasi, e ala lea i le talanoaina o lomiga e faavae i le Tusi Paia, ma e ala i le tatalo. “E foliga mai e fiafia ē matutua i le faia faapea i se tulaga faifai pea,” o le faamatalaga lea a Peteru.

Ioe, e tāua ona faia e lē aunoa ia mataupu faaleagaga. E lē na o mataupu faaleagaga e talisapaia ai e ē matutua ia le faia e lē aunoa, ae faapea foi i le olaga i aso taitasi. E oʻo lava ia te i latou e lē matuā vaivai, e tatau ona uunaia ma le mafana ina ia “nofo i luga ma fai lelei lavalava i aso taitasi,” o le faamatalaga lea a Ursula. O le mea moni, e tatau ona tatou alofia le uiga e peiseai ua tatou faatonuina ē ua matutua. Ua tautino mai faapea e Doris, o ana taumafaiga ma le faamaoni sa lē iu lelei. “Sa tele ni mea ou te leʻi faia ma le tonu. O le isi aso na ou fai atu ai i loʻu tamā e sui lona ofutino i aso taitasi. Ae na faamanatu mai faapea e loʻu tinā: ‘O loo avea pea o ia ma aʻu tane!’”

Sa iai se taimi na talavou ai ē matutua, ae e matuā faigata mo ē laiti ifo ona tuu i latou lava i le tulaga o ē matutua. Ae o le auala tonu lena e fesoasoani ai ina ia malamalama i o latou manaoga faapitoa. E ō faatasi le tulaga matua ma faalogona lē mautonu. Na faamatala mai faapea e Gerhard: “Na lē fiafia le tamā o laʻu avā ia te ia lava ona ua ia lē toe mafai ona faia mea sa masani ai. Sa faigata tele ia te ia le taliaina o lea tulaga. Sa suia ona uiga.”

I le aafia i tulaga ua suia, ua lē o se mea uiga ese mo se tagata matua le faaalia faalogona lē fiafia e ala i le faitioina o isi, ae maise lava ē o tausia i latou. E manino le mafuaaga. O la latou tausiga ma le alofa ua faamanatu atu ai ia te ia le mou atu o lona malosi. O le ā le auala e te tali atu ai i lenei faameo po o le faitioga e lē tonu?

Ia manatua, o na faalogona lē mautonu e lē o atagia mai ai le silafaga a Ieova i au taumafaiga. Ia faaauau pea ona faia le lelei, ma faatumauina se loto fuatiaifo mamā, e tusa lava pe oʻo atu ia te oe ni faaupuga lē tonu. (Faatusatusa i le 1 Peteru 2:19.) O le a tele se lagolagosua e mafai ona avatuina e lau lava faapotopotoga.

Le Mea e Mafai ona Faia e le Faapotopotoga

Ua iai i le tele o faapotopotoga se mafuaaga e maua ai se agaga faafetai loloto i o tatou uso ma tuafafine pele ua matutua mo a latou taumafaiga i le taimi ua tuanai. Atonu o i latou na faataatiaina le faavae mo le faapotopotoga, na amata mai i se au talaʻi toaitiiti i le tele o tausaga ua tuanai. Pe faamata o fea o iai nei le faapotopotoga pe ana leai la latou galuega maelega i le taimi ua tuanai, ma atonu foi, le latou lagolagosua tautupe i le taimi nei?

A oʻo ina faateleina le manaomia o le tausiga o se tagata talaʻi ua matua, ua lē na o ona aiga e manaomia ona tauaveina lea matafaioi. E mafai ona fesoasoani atu isi e ala i le faia o nisi feau, le faia o meaai, le faamamāina, le aveina o lē ua matua e faasavalivali, le ofoina atu o lau taavale e aveina ai i sauniga faa-Kerisiano, po o le talanoa ma ia i le Maota o le Malo. E mafai e tagata uma ona fesoasoani, ae e sili ona solo lelei i se tulaga faifaipea pe a galulue faatasi.

O le galulue faatasi, o se mea lea e ao i toeaina ona manatuaina pe a taupule ni asiasiga faaleoleomamoe. O nisi faapotopotoga ua avea ma faataitaiga i lenei tulaga, i le faamautinoaina e le au toeaina ua asia faifaipea i asiasiga faaleoleomamoe ia ē ua matutua ma vaivai, e oʻo lava ia i latou ua lelei le vaaiga e o latou aiga. E ui i lea, e foliga mai e manaomia e nisi faapotopotoga ona vaaia lelei la latou matafaioi i ē matutua.

O se tasi uso faamaoni, ua lata ina 90 ona tausaga, sa tausia e lona afafine ma lona toalua o ē na tuua Peteli ina ia faia faapea. Ae sa tāua pea ia te ia asiasiga a isi tagata o le faapotopotoga. Sa faapea mai ma le faanoanoa lea uso, “Sa masani ona ou alu atu e asiasi i ē mamaʻi ma sa ou tatalo ma i latou. Ae e leai lava se tasi ua tatalo faatasi ma aʻu.” O le tausiga alofa a tauaiga e lē tuusaolotoina ai ia le au toeaina mai le matafaioi o le ‘leoleo i le lafu mamoe a le Atua o ia te i latou.’ (1 Peteru 5:2) E lē gata i lea, e manaomia ona faamalosia ma faalaeiauina i latou o loo tausia ē matutua ina ia faaauauina la latou galuega lelei.

“Ua Matutua lava, Ua Tuu Tuluʻi Ola”

O Alexander von Humboldt, o se saienitisi Siamani na soifua i le lona 19 senituri, ona sa ola tuluʻi o ia, sa fesiligia o ia e se tamaitai talavou pe faamata ua lē o se mea e faaoso fiu ia te ia le ola matua. “E saʻo ā oe,” o le tali atu lea a lenei tagata poto. “Ae ua na o le pau lea o le auala e mafai ai ona ola mo se taimi umi.” Ua mafai foi e le toatele o uso ma tuafafine i aso nei ona faia se faataitaiga lelei o le taliaina lea o toatuga o le olaga matua ina ia maua ai le faaeaga o le ola tuluʻi. Ua latou faaatagia le uiga na faaalia e Aperaamo, Isaako, Tavita, ma Iopu, o ē ‘ua matutua lava, ua tuu tuluʻi o latou ola.’—Kenese 25:8; 35:29; 1 Nofoaiga a Tupu 23:1; Iopu 42:17.

E aumaia e le tulaga matua le luʻi, o le talia lelei lea o fesoasoani ma le faaalia o le loto faafetai moni. O le iai o le atamai ua manaomia ai ona iloaina e le tagata lava ia le mea e gata mai ai lona malosi. Peitai ane, e lē faapea o le a faasaina ai le tagata ua matua ia aua neʻi toe galue. Ua sili atu ma le 90 tausaga o Maria, ae o loo ia auai pea i sauniga a le faapotopotoga ma faia ai ni ana tali. Ua faapefea ona ia mafaia lea tulaga? “Ua lē mafai ona ou toe faitau, ae ou te faalogologo i lipine ua uma ona puʻeina ai le Olomatamata. E tele mea e galo ia te aʻu ae e masani lava ona mafai ona faia saʻu tali.” I le pei o Maria, o le faaaluina o le taimi i mataupu e atiaʻe ai e fesoasoani lea i se tasi e faagaoioia atili ma faatumauina le uiga faa-Kerisiano.

I lalo o le Malo o le Atua, o le a lē toe iai se ola matua. I lena taimi, o ē ua ola matutua i lenei faiga o mea, ma atonu ua oʻo ina maliliu, o le a ia i latou manatunatuga mafana o le tausiga ma le vaaiga na faaalia ia i latou. A o toe faafoisia ia nei tagata matutua i le ola ma le malosi, e mautinoa o le a ia i latou faalogona o le alofa loloto mo Ieova ma le loto faafetai tele i ē na lagolagosua ia i latou i taimi o o latou puapuaga i lenei faiga tuai o mea.—Faatusatusa i le Luka 22:28.

Ae faapefea i latou o loo tausia nei ia ē matutua? Ua toeitiiti nei, pe a puleaina atoatoa e le Malo le lalolagi, ona latou mafai lea ona tepa i tua faatasi ma le olioli ma le fiafia i le iloa latou te leʻi aloese mai la latou avega tauave ae sa faatinoina le amio atua e ala i le faaalia o le alofa faa-Kerisiano i ē matutua.—1 Timoteo 5:4.

[Pusa i le itulau 30]

O le a Talisapaia e Ē Matutua Au Asiasiga

E tele lelei e mafai ona faataunuuina e ala i le fuafuaina o se asiasiga, pe ā ma le 15 minute, i se tasi ua matua pe a maeʻa le galuega talaʻi. Ae e sili pe a aua le tuua seia maua se avanoa ona faatoa faia lea o ia asiasiga, e pei ona faaalia e le mea na tupu i le faamatalaga o loo sosoo mai.

Sa talaʻi faatasi ia Brigitte ma Hannelore, ma sa talanoa faatasi ma se toeaina matua i lona aiga. E atoa le lima minute o le talanoaga ae faatoʻa iloa mulimuli ane e nei tuafāfine, o ia foi o se Molimau a Ieova, o se tasi lava o le latou faapotopotoga. Pagā le faamā tagata o lea mea! Ae na iai se taunuuga lelei o lenei mea na tupu. Sa faia loa ni fuafuaga a Hannelore e asia le uso ma fesoasoani i ai e auai i sauniga.

Pe e te silafia suafa ma mea e nonofo ai tagata talaʻi matutua taitoatasi o loo iai i le oganuu o loo e talaʻia? Pe e mafai ona e fuafua e asia puupuu? O le a talisapaia tele lea tulaga.

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga