Se Olaga ua Iai se Fuafuaga Aogā
E PEI ONA FAAMATALA MAI E MELVA A. WIELAND
I a Mati 1940, i ni nai masina ina ua faatoʻā uma ona ou papatiso, na sau ai loʻu uso laitiiti o Phyllis ma fesili mai i a te aʻu: “Aisea e te lē alu ai e paeonia?” Na ou fesili atu faapea: “Paeonia? O le uiga o lau tala, ia ou talaʻi faataimi atoa, toetoe lava i aso uma?”
ʻE FAAPEFEA ona avea aʻu ma paeonia, e itiiti loʻu iloa o le Tusi Paia, ae e sili foi ona laitiiti laʻu tupe la e teu i le faletupe?’ O manatu ia na oso aʻe i a te au. E ui i na mea, o le fesili a Phyllis na faatupu ai ni oʻu mafaufauga. Na tele foi ina ou tatalo mo lea mea.
I le iuga, na ou manatu ai e faapea, ‘Aisea e lē tuu ai loʻu faatuatua i le Atua auā ua folafola mai o ia o le a na tausia i tatou pe afai tatou te saili muamua lona Malo?’ (Mataio 6:33) I a Iuni la i le 1940, na ou faailoa atu ai o le a ou tuua laʻu galuega o sē suʻisuʻi. Ona ou tusi atu loa lea i le ofisa o le lālā o le Sosaiete o le Olo Matamata i Ausetalia, ma talosaga atu i ai mo se tofiga faapaeonia.
O Loʻu Tofiga i le Olaga Atoa
I ni vaiaso se lua mulimuli ane ai, na ou mauaina ai se tali, na taʻu mai i a te aʻu, o le a maua loʻu tofiga pe a maeʻa ona faatasi atu i le tauaofiaga o le a faia i le fanua o loo iai ofisa o Molimau a Ieova i Strathfield, o se pitonuu o le aai pito i telē o Ausetalia, o Sini. I le taeao ina ua maeʻa le tauaofiaga, na ou alu atu ai i le ofisa ina ia maua mai loʻu tofiga.
Na faamalamalama mai e lē na i le ofisa e faapea: “O loo tele ni ā matou galuega i le faletamea i le taimi nei. Pe e mafai ona e nofo mai mo se lua vaiaso e te fesoasoani mai?” O tuā i a Aokuso 1940 na tupu ai lena mea—ma o loo oʻu galue pea i le faletamea e oo mai lava i lenei taimi! O le taimi lena, sa na o le 35 sui o le aiga na i le mea o iai ofisa; i le taimi nei, e toa 276 ē o loo iai.
Ae atonu o loo e taumanatu pe aisea ua ou manatu ai o le galue i le faletamea o “se fuafuaga aogā lea i le olaga,” ae maise lava o laʻu galuega lea ua silia nei i le 50 tausaga o fai. A o leʻi oʻu taʻuina atu, e lelei ona ou faamatala atu oʻu uluai sini.
Avea Taaloga ma se Vaega o le Olaga
Na ou fanau i Melbourne, i a Ianuari 1, 1914, o le ulumatua o le fanau e toalima. O ō matou mātua loto alolofa na ola aʻe i mataupu silisili e maualuluga ma la te faaoo mai aoaiga pe afai ua tatau ai. Sa iai foi sina tausiga faalelotu o i matou ona o ō matou mātua sa lē toaaga i le lotu. Peitai ane, na maumauai i laua, e tatau i a i matou o le fanau ona auai i vasega o le aʻoga Aso Sa a le lotu Egelani.
Ina ua ou faatoʻā tuua le aʻoga i le 1928 ma amata ona faigaluega o se suʻisuʻi, na ou manatu ai e faaaogā le tele o oʻu taimi avanoa e taalo ai, i le talitonuga faapea o le a faateaese ai loʻu matamuli. Sa ou faatasi atu i se kalapu tenisi ma taalo ai i le tausaga atoa e aunoa ma le motusia. I taimi o le taumālūlū, ou te taalo ai pasiketipolo ma le pesipolo, ma i le taumafanafana, ou te taalo ai i le kirikiti i le ʻau a fafine. Sa ou naunau i le kirikiti, ma na ou matuā sogasoga e faaleleia loʻu tomai ina ia matuai masau laʻu faatea ina ia ou iai i le au e tauva ai itumalo eseese.
Se Fuafuaga e Ese Mai i Taaloga
I le tauamataga o loʻu olaga, na ou lē fiafia ai i le aʻoaʻoga e faapea o le Atua e alofa, ae e iai sana nofoaga o seoli e faapuapuagatia ai i latou o ē faia mea leaga e faavavau. Na matuā lē talafeagai lena manatu i a te aʻu. O lea, seʻi mafaufau i le tele o loʻu fiafia ina ua ou aʻoaʻoina i se tulaga lē fuafuaina mai i le Tusi Paia le uiga moni o le upu “seoli.” O le auala lenei na tupu ai:
O loʻu uso o Phyllis, e lima tausaga e laitiiti ai i a te aʻu, e fiafia foi o ia e taalo i taaloga, ma na ma iai faatasi i le au kirikiti a fafine. I le 1936 na faafeiloai atu ai e se tasi o le au ia Phyllis i se taulealea talavou e igoa i a Simi, o lē na iloga le matauina e toaga i le lotu. E leʻi umi ae amata loa ona talanoa atu Simi i a Phyllis e tusa ai ma aʻoaʻoga a le Tusi Paia. Na faaosofia ai lona naunau. E faapea mai o ia i a te aʻu: “E matuā talafeagai lelei ma moni.”
O le taimi lea o ma potu faatasi ai ma Phyllis i le fale, ma e taumafai ai o ia e faaoso loʻu naunau i mea o fai atu ai Simi i a te ia e uiga i le Malo o le Atua. E tala fiafia mai o ia i a te aʻu e faapea: “O le a na faia mea e lē o mafai e malo o tagata ona fai.” Peitai ane sa ou finau atu i a te ia e faapea, ua na o se tasi foi lena o lotu e faafenuminumiaia i tatou, auā e leai lava se tasi na te iloa moni le lumanai. Ae na lē faigofie ona gauai ia Phyllis, ma na ia faataatitia solo ai lomiga i le potu ma le faamoemoe o le a ou faitauina.
Na ou fia iloa pe aisea ua maelega ai Phyllis i lenei talitonuga fou, o lea na ou tilofaia ai se tasi o tamaitusi i se tasi aso. O lona matua, Hereafter (Le Lumanai), sa faaosofia ai le naunau. Na ‘tetē ai oʻu mata’ ina ua ou tilofaia faatatope ona itulau ma vaaia ai le upu “seoli.” Na faateia aʻu ina ua ou iloa o le upu “seoli” i le Tusi Paia, e faasino moni lava i le tuugamau taatele o tagata ma e ō uma i ai tagata lelei ma tagata leaga. Na ou iloa mai ai foi o seoli e lē o se nofoaga e faapuapuagatia ai; o ē ua maliliu e lē o toe iloa pe lagona se mea.—Failauga 9:5, 10; Salamo 146:3, 4.
Sa talafeagai nei manatu i a te aʻu, ae maise lava ina ua faamatala mai e le tamaitusi e faapea, ua folafola mai e se Atua malosi ma alofa lona toe faafoisia mai o ē ua maliliu e ala i se vavega e taʻua o le toetu. (Ioane 5:28, 29) O lea na ou manao ai loa e sailiili atili i mea na faamatala atu e Simi i a Phyllis. Sa ou mauaina le tamai Tusi Paia o le King James Version lea na foai mai e loʻu tamā mo aʻu a o oʻu laitiiti ma suʻe mau na iai i le tamaitusi. Na faamautinoa ai e lenei mea manatu o taʻua e faatatau i a seoli ma le tulaga o ē ua maliliu.
O se tasi mea na faateia ai aʻu ina ua ou aʻoaʻoina, o Ieova le suafa totino o le Atua. (Salamo 83:18) Ua mafai foi ona ou iloa e iai se fuafuaga a le Atua po o mafuaaga o mea uma na ia faia po o le faataga foi e tutupu pea. O lea, na ou fesili ifo ai lava, ‘O le ā tonu le fuafuaga aogā i loʻu olaga?’ Na amata mai i lena taimi ona ou masalomia pe faamata e aogā moni mo aʻu le matuā uai atu i taaloga—ae faagalo isi mea uma.
Faatinoina o Faaiuga
Na lē iloa e Simi ma Phyllis e faapea o laʻu vaaiga i le tāua o le olaga ua sui, peitai na la iloaina ina ua valaaulia lo matou aiga i le patī a se uo. I lena vaitaimi, i mea faapea, e laulaututu uma ai lava ē o faatasia ai, ona faia loa lea o se faamanuia mo le tupu o Egelani, ma e sii e tagata uma ā latou ipu inu i lea faamanuia. Peitai ane, na faia laʻu faaiuga ou te saofai pea e pei ona faia e Simi ma Phyllis. Na faateia i laua ina ua la iloa mai o loo oʻu saofai pea! O le mea moni e leʻi faapea ua matou lē faaalia le lē faaaloalo, ae ona o ni Kerisiano, na matou lagona ai e ao ona matou solitu ma lē auai i ia faiga faalotonuu.—Ioane 17:16.
E ui i lea, na matuā lē malilie oʻu mātua ma le isi vaega tele o le aiga. Na latou faapea mai ua matou lē faamaoni, po ua valelea—po o mea uma na! Ma ina ua ma faatasi atu ma Phyllis i le tufatufaina faaletausaga o faailoga a le au kirikiti a fafine, na tupu ai foi se mea faapea i le taimi na fai ai le sauniga faalotonuu. O le iuga mulimuli, na ma faamavae atu ai i le ʻau. Sa lē faigata lena mea e pei ona sa ou manatu i ai auā ua ou iloa o le tuutoina ma loʻu faamaoni e mo Keriso Iesu, o le tupu o le Malo faalelagi o le Atua.
Na taʻu mai e Phyllis i a te aʻu e manaomia ona ou faatasi atu loa i sauniga a Molimau a Ieova e lē aunoa ina ia atiina aʻe ai atili loʻu faatuatua i le poto mai le Tusi Paia. O le taimi lea sa na o le tasi ai le faapotopotoga i Melbourne, o lea na ou faatasi atu i ai i sauniga i afiafi o Aso Sa taitasi. E leʻi umi ae ou talitonu loa, o le faalapotopotoga moni lea a le Atua i le lalolagi.
E leʻi leva foi ae valaaulia loa aʻu e auai i le galuega talaʻi a le faapotopotoga mai lea fale i lea fale. Muamua sa ou faatalatu, peitai i se tasi taeao o le Aso Sa, na ou manatu ai ou te alu e tau lava ina matamata pe faapefea ona fai. Sa ou fiafia tele ina ua tofia aʻu e ō faatasi ma se Molimau ua lava le poto masani o lē na talanoa atu ma le toʻa i le fale muamua, ma na talileleia e lē ona le fale. Sa ou manatu ifo, ‘E lē faigata lena mea, ae ou te manaomia ni faataitaiga se tele ina ia lelei foi faapea laʻu talaʻi atu.’ Ia manatu mai i le faateia o aʻu ina ua uma la ma fale muamua lea, ona faapea mai lea o le Molimau i a te aʻu, “Ua mafai nei ona e talaʻi lava na o oe.”
Na ou fesili atu ma le meia tele! “Talaʻi na o aʻu? O se tala taufaaʻata lau tala! O le ā laʻu tala e fai atu pe a fesili mai se tagata i se fesili ma ou te lē iloa tali?” Peitai na malo le finau a laʻu paga. O lea, na ou tete moni lava ma ou alu na o aʻu, a o faaauau ona molimau atu laʻu paga i le isi itu o le auala. Na lē iloa pe na faapefea ona iʻu manuia laʻu talaʻiga i le taeao muamua lea.
Na amata mai ai lava i le taimi lea ona ou auai i talaʻiga i taeao o Aso Sa taitasi. Pe a fesiligia aʻu e se tasi e ona le fale i se fesili e lē mafai ona ou taliina, ou te tali atu faapea, “O le a ou alu e sailiili i ai, ona ou toe foi mai ai lea e vaai oe.” Ma le fiafia lava, na aumai pea e Ieova le malosi ma le lototele e faataunuu ai pea laʻu fuafuaga fou aogā o le olaga. Na tuuina atu loʻu ola i a te ia, ma i a Oketopa 1939, na papatisoina ai aʻu i le vaitaele mo le lautele i le aai i Melbourne. E leʻi leva talu ona mavae o lena mea, ae fesiligia loa aʻu e Phyllis, o lē ua faaipoipo atu i a Simi i lea taimi, pe aisea ua ou lē paeonia ai.
Auaunaga i le Lālā
I a Ianuari 1941 ina ua ou faatoʻā amata ona galue i Peteli, lea sa matou faaigoaina ai le ofisa o le lālā, na faaoo atu ai se faasasaāga i le galuega a Molimau a Ieova i Ausetalia. Ona nofoia loa lea e le vaega faafitafita lo matou Aiga Peteli i Strathfield, ma sa auina atu aʻu i le faatoaga a le Sosaiete i Ingleburn, pe tusa ma le 30 maila [po o le 48 kilomitaa] e mamao ese atu ai mai le aai. I a Iuni 1943, na tuusaoloto ai e faamasinoga le Sosaiete o le Olo Matamata ma aveesea ai faasasaāga. I le faaiuga o lena tausaga, na toe valaaulia atu ai le toa 25 o i matou i Peteli i Strathfield. O i inā na faaauau ai ona ou galue i le faletamea, faapena foi ma le faia o isi galuega i totonu lava o le aiga.
Na vave ona mou atu le faitau sefulu o tausaga na sosoo ane ai. I le 1956, na ou faaipoipo atu ai i sē na galue i Peteli, o Ted Wieland. O Ted o se tamaloa e toʻafilemu toe onosai, ma na ma fiafia ina ua maua se faatagaga mo i maʻua e nonofo ai pea i Peteli o se tane ma se avā. Na tāua i a i maʻua uma le ma olaga mo fuafuaga aogā, ma fiafia i le faaeaga o le auauna i le lālā i Ausetalia. E faaopoopo atu i la ma galuega i Peteli, o le mea moni na i a i maʻua foi le olioli o le galulue faatasi e fesoasoani atu i isi ina ia avea ma soo o Keriso. E pei o se tasi faataitaiga e mafai ona e faitau i ai i le lomiga o le Awake! o Oketopa 22, 1993, e uiga i le aiga o Weekes.
O le faifai malie o le tuputupu aʻe o le talaʻiga o le Malo na manaomia ai ona faaopoopo atu na o le 10 i le 12 tagata i la matou aufaigaluega i uluai tausaga e 30 na ou iai i Peteli. Ae na vave tele le suiga o lea tulaga i tausaga e amata mai i le 1970 ina ua amata ona matou lolomia mekasini o Le Olomatamata ma le Awake! i inā. Na amataina galuega o faugafale i a Ianuari 1972 mo le fale fou e faia ai galuega lolomi tusi. E leʻi umi ae taunuu mai se masini lomitusi e 40 tone le mamafa mai i Iapani, ma e oo atu i le 1973, ua matou lomia mekasini e toetoe lava atoa le 700,000 i le masina. Ona faatoateleina moni ai lea o lo matou aiga i Peteli.
O tausaga e amata mai i le 1970, na oo mai ai foi ni faanoanoaga totino i a te aʻu. Muamua, na maliu loʻu toalua pele o Ted i le 1975 ina ua 80 tausaga lona matua. Mulimuli ane a o leʻi atoa se tausaga talu ona mavae o lena mea, ona mālōlō atu ai foi lea ma loʻu tamā matua i le oti. Na ou maua le tele o faamafanafanaga mai i a Ieova ma lana Afioga, le Tusi Paia, ma faapena mai i oʻu uso ma tuagane faaleagaga. Na tele foi se fesoasoani na ou maua ona o loʻu galue toaga pea i Peteli i laʻu galuega aogā i lea vaitaimi faanoanoa o loʻu olaga.
E ui i lea, e faagasolo pea i luma le olaga i ona tulaga masani e ui ina fetaiai ma faigata, ma na amata ai ona ou toe maua faalogona faamalieloto ma faamanuiaga i le taimi nei o se fafine ua oti lana tane. I le 1978, na ou faatasi atu ai i le tauaofiaga i Lonetona i Egelani, ma asiasi mulimuli ane ai i le ofisa ulu o le Sosaiete o le Olo Matamata i Brooklyn, i Niu Ioka. Ua avea pea ma faalaeiauga faagaeetia mo aʻu seia oo mai lava i lenei taimi le vaai atu i le faitau selau o oʻu uso ma tuagane faaleagaga o galulue fiafia i inā i Peteli i Brooklyn.
Ina ua oo atu tausaga na amata mai i le 1970 i ona mutaaga, na matou iloa ai e faapea ua fuafuaina ni galuega e toe faatelē ai fale Peteli i Ausetalia. Peitai, o lea galuega e lē faia lea i Strathfield, i le mea ua lē o toe avanoa ai se vaega o le fanua ona ua faaaogaina uma. Na i lo lena, o le a fausia se fale fou e sili atu ona telē i le fanua i Ingleburn, i le mea na ou galue ai i le vaitaimi o le faasasaāga i tausaga amata o le 1940.
Faaauau i se Olaga ua Iai se Fuafuaga Aogā
Maeu se fiafiaga tele na iai ina ua matou ō atu e nonofo i lo matou fale fou i a Ianuari 1982! E moni na iai sina faanoanoa ina ua tuua siomaga na masani ai i le taimi muamua, peitai e leʻi umi ae faatumulia i matou i le fiafia ona o lo matou aiga fou, e 73 potumoe mananaia tele. I le taimi nei, na i lo le tilotilo atu i fafo i pa piliki ma magaala ua faatumulia i fale, ae o lea ua matou vaai atu nei i laufanua lanu meamata ma laau, o le faatoaga povi, ma le matagofie o le oso aʻe ma le goto ifo o le la.
I a Mati 19, 1983, na faia ai le faapaiaga matagofie o le fale fou i le susulu manaia o le la i le tau e toulu ai lau o laau. Na faia ai e Lloyd Barry o le sui o le Vaega Pule o Molimau a Ieova le lauga faagaeeloto o le faapaiaga. Na ou talisapaia totino lo la faatasi atu ma lana avā i le polokalama o le umusaga, ona na matou galulue faatasi i le Peteli i Strathfield ina o matou talavou.
O le faatupulaia atili o le galuega talaʻi o le Malo ua mafua ai ona toe faatelē atili ō matou fale i inei i Ingleburn. I le 1987, na toe faatelē ai le ofisa. I a Novema 25, 1989, na faapaiaina ai se fale e lima fogafale e faaaogā e nonofo ai ma se faaopoopoga fou o le fale gaosimea e tolu fogafale. Ua maoae le faateleina o faifeau talaʻi i Ausetalia—mai i le na o le 4,000 ina ua amata laʻu faiva, i le pe ā ma le 59,000!
E leʻi leva nei ona avea le lālā i Ausetalia ma vaega e tolu i ai ofisa o le Sosaiete e taʻua o le Regional Engineering, o isi e i Iapani ma Siamani. Ua manaomia atili ai le faatelē atili o le fale i Peteli. Ua maeʻa nei galuega o le isi fale e tolu fogafale mo ofisa, ma ua toeitiiti foi ona uma galuega o le isi fale e lima fogafale e faaaogā e nonofo ai, ma o le a iai ni potu faaopoopo e 80 e api ai lo matou aiga o loo faatuputeleina pea.
I le faletamea, e toatele la matou vaega e faafoeina lelei le tele o galuega, ae e masani ona ou manatua pea lena aso o Aokuso i le 1940, ina ua valaaulia aʻu e fesoasoani atu i lenei matagaluega mo ni vaiaso se lua. Ua faatumulia aʻu i le faafetai ona ua faaumiumi atu lena lua vaiaso mo le sili atu i le 50 tausaga, ma ua faapea ona taitaiina pea e Ieova le Atua oʻu laasaga i se olaga e iai se fuafuaga aogā.
[Ata i le itulau 21]
Ina ua 25 tausaga loʻu matua
[Ata i le itulau 23]
Le aso o la ma faaipoipoga i le 1956
[Ata i le itulau 24]
I le 1938 na aafia tele ai i maʻua ma loʻu uso i taaloga, ae ua sili atu nei ona faaaogā tatau loʻu olaga