Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • w95 2/15 itu. 27-30
  • Se Lesona i le Auala e Taulimaina ai Faafitauli

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • Se Lesona i le Auala e Taulimaina ai Faafitauli
  • Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1995
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • Se Lesona i Fautuaga Faavaivailoto
  • Le Auala e Fautua atu Ai
  • Le Auala e Lē Manaomia ona Tali atu ai i Tulaga Faigata
  • O Taui o Iopu—Se Puna o Faamoemoega
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1994
  • Sa Faasilisilia e Iopu le Suafa o Ieova
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2009
  • Manatu Tāua Mai le Tusi o Iopu
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2006
  • Faamaoni o Iopu—Ai se ā Ua Tulaga Ese Ai?
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1986
Faitau Atili
Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1995
w95 2/15 itu. 27-30

Se Lesona i le Auala e Taulimaina ai Faafitauli

E TOAITIITI tagata ua fetaiai ma faafitauli uma ia na oo i a Iopu. I sina vaitaimi puupuu lava na oo ai i a te ia le leiloa o lona tamaoaiga ma mea e ola ai, le faalavelave lea na feoti uma ai lana fanau, ma se maʻi tiga tele na oo i ai. Ina ua tuulafoaiina e āna uo ma aiga, na uunaia o ia e lana avā e ʻfaifai ia i le Atua, ma oti ai.’—Iopu 2:9; 19:13, 14.

E ui i lea, ua avea Iopu ma puna tutasi o faalaeiauga i so o se tasi o iai i ia ituaiga o tofotofoga. O le taunuuga lelei o ōna tofotofoga, e faaalia ai e faapea, o le onosaia o faigata, e faafiafiaina ai le finagalo o Ieova, pe afai e uunaia i tatou e le amioatua moni na i lo se faanaunauga manatu faapito.—Iopu, mataupu 1, 2, 42:10-17; Faataoto 27:11.

Ua iai foi i lenei tala faale-Tusi Paia ni lesona aogā i le auala e taulimaina ai faafitauli. Ua aumaia ai ni faaaoaoga mataina i le auala e tatau—pe e lē tatau foi—ona avatu ai fautuaga i se tasi o loo fetaiai ma tofotofoga. E lē gata i lea, e mafai i le mea na oo i a Iopu ona fesoasoani i a i tatou e gaoioi i se auala paleni pe a saputu mai tulaga faigata.

Se Lesona i Fautuaga Faavaivailoto

O le faaupuga “o sē faamafanafana i a Iopu,” ua tutusa lea ma se tagata e lē avatua se faamafanafanaga i le taimi o faigata ae ua faaopoopo atu i le tiga. Ae e ui i le talaaga ua faia e uo e toatolu a Iopu mo i latou lava, e lē tatau ona tatou faapea e lē lelei uma uunaiga na i a i latou. Atonu sa tele lava ina latou mananao e fesoasoani i a Iopu e tusa ai ma a latou lava vaaiga sese. Aisea na latou lē taulau ai? Na faapefea ona avea i latou ma meafaigaluega a Satani, o lē na maumauai e talepe le faamaoni o Iopu?

Na faavaeina ā latou fautuaga uma i se manatu sese e faapea: e na o i latou ua faia se agasala e oo mai i ai puapuaga. I lana uluai lauga, na faapea atu ai Elifasa: “Po o ai ea ua fano fua a e le sala? po o fea foi ua faaumatia ai e ua amiotonu? O laʻu vaai lea, o e ua suatia le agasala, ma luluina le amio leaga, latou te selesele mai ai lava.” (Iopu 4:7, 8) Na talitonu sese Elifasa e faapea e lē oo ni mala i a i latou e mamā mai agasala. Na ia manatu e faapea, ʻai na agasala Iopu i le Atua ua māfua ai ona tele anoanoai ōna faafitauli ma faigata.a Na taufai tausisi atu foi Pilitati ma Sofara i a Iopu ina ia salamō mai āna agasala.—Iopu 8:5, 6; 11:13-15.

Na faalotovaivaia atili Iopu e āna uo e toatolu e ala i le fai atu o ni ō latou lava manatu na i lo le poto mo le Atua. Na oo lava ina faapea atu Elifasa ʻua lē maufaatuatuaina e le Atua āna auauna’ ma e lē tāua i a Ieova pe amiotonu Iopu pe leai. (Iopu 4:18; 22:2, 3) E faigata tele ona faatusa i lena faamatalaga se isi faamatalaga e sili atu ona faalotovaivaia ai—pe sili atu foi ona lē moni! E lē o se mea la e ofo ai ina ua aoaia mulimuli ane e Ieova ia Elifasa ma āna uo ona o lo latou upuleaga. Na ia fetalai atu e faapea: “Ua outou le tautalatala ma le tonu ia te au.” (Iopu 42:7) Ae o loo iai pea se tuuaiga e sili ona matuia e leʻi faia mai.

Na iu lava ina faia e Elifasa ni tuuaiga tuusaʻo e sili ona matuia. Talu ai ona ua ia lē mafaia ona faaioeina Iopu e tusa ai o sana agasala, ona nofo ai lava lea o ia ma faatupu ni tala i ni agasala na ia manatu na faia e Iopu. Na fesili atu faapea Elifasa: “E le ua tele ea au amio leaga, e iai foi se gataaga o au agasala? Auā ua e talia fua lava mai ou uso le mea tuu faafaatau; ua e to ese foi ofu o e matitiva. Ua e le avatua le vai i le ua lailoa ia inu ai; ua e le avatua foi le mea e ʻai i le ua fia ʻai.” (Iopu 22:5-7) Na matuā leai lava se faavae o nei tuuaiga. O Ieova lava ia na taʻua Iopu e faapea o se tagata o lē ua “sao lana amio ma le amiotonu.”—Iopu 1:8.

Na faapefea ona tali atu Iopu i nei tuuaiga e faatatau i lona faamaoni? O le mea moni, na oo i a te ia le faalogona matuitui ma le lotovaivai ae na atili finafinau ai ina ia faaalia le sese o nei tuuaiga. O le mea moni, o lona naunau tele e tauleleia ia lava, na amata ai ona ia tau tuuaia Ieova ona o ōna faafitauli. (Iopu 6:4; 9:16-18; 16:11, 12) Na galo ai finauga moni o loo aafia ai, ma na avea ai le talanoaga e faatatau i le amiotonu o Iopu, ma felafolafoaiga e leai sona aogā. O ā ni lesona e mafai e Kerisiano ona aʻoaʻoina mai i nei ituaiga o fautuaga lē manuia?

1. O se Kerisiano alofa, e lē oso vave i le manatu e faapea, ua māfua faafitauli o se uso ona o ia lava. O le soona faitio i mea sese ua tuanai—pe moni pe e lē moni foi—e matuā faalotovaivaia ai se tagata o loo taumafai ina ia aua neʻi faavaivai. E manaomia ona ʻfaamafanafanaina’ lē ua loto vaivai na i lo le otegiaina. (1 Tesalonia 5:14) E finagalo Ieova ia avea ovasia “o se lafitaga i le matagi,” ae lē o “tagata faamafanafana faasoesa” e pei o Elifasa, Pilitati, ma Sofara.—Isaia 32:2; Iopu 16:2.

2. E lē tatau lava ona tatou faia se tuuaiga e aunoa ma se faamaoniga manino. O tala feaveai po o ni masalosaloga—tai pei o ia na faia e Elifasa—ua lē avea lea o se faavae mautu mo le avatuina o se aoaiga. Mo se faaaoaoga, afai ua faia e se toeaina se tuuaiga lē saʻo, e mafai ona lē maufaatuatuaina o ia ma tupu ai faalogona mafatia. Na faapeī faalogona o Iopu i lona faalogologo atu i ia fautuaga lē saʻo? Na ia faailoa mai lona tiga e faapea: “Ua faapefea ea ona e fesoasoani i le ua leai sona malosi?” (Iopu 26:2) O se ovasia e manatu alofa o le a “faamalosi . . . i lima ua gagase,” ae lē o le faaopoopo i le faafitauli.—Eperu 12:12.

3. E ao ona faavae fautuaga mai le Afioga a le Atua ae lē o manatu totino. O finauga a uo a Iopu e lē gata ina sese ae e faatamaia ai foi. Na i lo le faalatalata atu ai o Iopu i a Ieova, na oo ai i a te ia le manatu e faapea o loo iai se pa pupuni i le va o ia ma lona Tamā faalelagi. (Iopu 19:2, 6, 8) Ae o le faaaogaina ma le tomai o le Tusi Paia, e mafai ona faasaʻosaʻoina ai mataupu, faamalosia ai isi, ma maua ai le faamafanafanaga moni.—Luka 24:32; Roma 15:4; 2 Timoteo 3:16; 4:2.

E lē gata ina fesoasoani le tusi a Iopu i Kerisiano ina ia iloa ai nisi o faafitauli, ae ua aumaia ai foi se lesona aogā i le auala e avatu ai fautuaga aogā.

Le Auala e Fautua atu Ai

Na matuā ese le fautuaga a Eliu mai i uo e toatolu a Iopu, e lē gata i mea na fai atu ai ae faapea foi ma le auala na feagai ai Eliu ma Iopu. Na ia faaaogaina le igoa o Iopu ma tautala atu i a te ia o se uo, ae lē pei o se faamasino o Iopu. “O lenei, Iopu e, faafogafoga mai ia i laʻu tautalaga, ma liliu mai ou fofoga i aʻu upu uma. Faauta, o aʻu nei o le sui o le Atua, e pei ona e fetalai mai. O aʻu foi, ua faia aʻu i le eleele.” (Iopu 33:1, 6) Na vave foi ona faamālō atu Eliu i a Iopu ona o lona ala amio saʻo. Na ia faamautinoa atu faapea i a Iopu: “Ou te loto ina ia taʻuamiotonuina oe.” (Iopu 33:32) E lē gata ina fautua atu i se auala agaalofa, ae na faataulauina foi Eliu mo nisi mafuaaga.

Ona sa faatali ma le onosai seia uma ona tautatala atu isi, na sili atu ai ona malamalama Eliu i le finauga a o leʻi faia sana fautuaga. Pe faamata e faasalaina e Ieova ia Iopu pe afai o ia o se tagata amiotonu? “E mamao ma le Atua ona ia amio leaga, ma Le e ona le malosi uma lava ona ia amioletonu,” o le upu lea a Eliu. “Na te le ʻalo ona fofoga i e ua amiotonu.”—Iopu 34:10; 36:7.

Pe o le amiotonu o Iopu sa avea o le mataupu autū? Na faauai atu Iopu e Eliu i se vaaiga lē paleni. Na ia faamatala atu e faapea: “Ua e fai mai, E sili laʻu amiotonu i lo le Atua. Ia e tepa ae i le lagi, ma ia e vaai; ia e matamata foi i ao ua maualuga lava i ou luga.” (Iopu 35:2, 5) E pei ona sili atu ona maualuluga o ao i a i tatou, ua faapena foi ona sili atu ona maualuga ala o Ieova na i lo o tatou ala. Tatou te lē o iai i se tulaga e faamasino ai le auala na te taulimaina ai mea. “O le mea lea e matatau ai tagata ia te ia; na te le silasila i se tasi o e o popoto o latou loto,” o upu faaiu ia a Eliu.—Iopu 37:24; Isaia 55:9.

O le fautuaga lelei a Eliu na saunia ai le mafaufau o Iopu ina ia maua nisi aʻoaʻoga atili mai i a Ieova. O le mea moni, e iai se tulaga tutusa i le autaluina e Eliu o ʻvavega a le Atua,’ i le mataupu e 37, ma upu a Ieova i a Iopu o loo faamaumauina i le mataupu e 38 e oo i le 41. E manino na vaai Eliu i mataupu e tusa ai ma le silafaga a Ieova. (Iopu 37:14) E mafai faapefea e Kerisiano ona faataitai i le faaaoaoga lelei a Eliu?

I le pei o Eliu, ua faapitoa ai i ovasia ona manaomia le malamalama i faalogona ma ia agaalofa, i le manatuaina lea, o i latou foi e lē lelei atoatoa. E lelei pe a latou faalogologo lelei ina ia iloa uma mea moni ma malamalama i mataupu a o leʻi avatua fautuaga. (Faataoto 18:13) E lē gata i lea, e mafai ona latou faamautinoa o loo faamuamua le silafaga a Ieova e ala lea i lo latou faaaogaina o le Tusi Paia ma lomiga faale-Tusi Paia.—Roma 3:4.

E lē gata i le aumaia o nei lesona aogā mo toeaina, ua aʻoaʻoina foi i tatou e le tusi a Iopu i le auala paleni e feagai ai ma faafitauli.

Le Auala e Lē Manaomia ona Tali atu ai i Tulaga Faigata

Ona o le mafatia i ōna puapuaga ma le faalotovaivaia e tagata faamafanafana pepelo, na oo ai ina tiga tele Iopu ma lotovaivai. Na oi o ia e faapea: “Ia fano le aso na fanau mai ai aʻu . . . Ua musu loʻu loto i loʻu ola.” (Iopu 3:3; 10:1) Na ia manatu o le Atua na māfua ai ōna mala talu ai, ae na te leʻi iloaina o Satani o loo faapogaia. Ua peiseai e matuā lē tonu le oo i a te ia—o se tagata amiotonu—o ni puapuaga. (Iopu 23:10, 11; 27:2; 30:20, 21) O lenei manatu na faatauasoina ai Iopu i isi vala ma iu ai ina ia faitioina feutagaiga a le Atua ma tagata. Na fesili atu Ieova: “E te faaleaogaina ea laʻu lava faatonuga? E te faasala ea ia te au, ina ia taʻuamiotonuina oe?”—Iopu 40:8.

Pe a tatou fetaiai ma faigata, atonu o le a vave oo mai se faalogona ua tatou lavevea fua e pei ona foliga mai sa iai i a Iopu. O le faalogona masani o le fesili lea, ʻAisea ua oo ai lenei mea i a te aʻu? Aisea e maua ai fua e isi—o ē sili atu ona leaga i a te aʻu—se olaga e tau leai ni faafitauli?’ O mafaufauga lē mautinoa nei e mafai ona tatou faafetaiaia e ala i le mafaufau loloto i le Afioga a le Atua.

Ua ese i tatou mai i a Iopu ona ua tatou iai i se tulaga e malamalama ai i finauga tāua o loo aafia ai. Ua tatou iloa, o Satani “o loo fealualuai o ia e pei o se leona tagi ua saili se tasi e ʻaina e ia.” (1 Peteru 5:8) E pei ona faaalia e le tusi a Iopu, e faanaunau le Tiapolo e aveesea lo tatou faamaoni e ala i le aumaia o faafitauli i a i tatou. Ua ia maumauai e faamaonia lana tuuaiga e faapea e na o taimi e solosolo lelei ai e aunoa ma ni faigata e avea ai i tatou ma Molimau a Ieova. (Iopu 1:9-11; 2:3-5) Pe o le a iai i a i tatou le loto tetele e lagolagoina ai le silisiliese o Ieova ma faamaonia ai le Tiapolo o sē talapepelo?

O le faataitaiga a Iesu, faapea ma isi auauna faamaoni a Ieova e lē mafaitaulia le toatele, ua faaalia ai le ono faatalitalia o ni puapuaga e oo mai i lenei faiga o mea. Na fetalai Iesu e faapea e tatau i ōna soo ona loto i ai e ʻave ō latou satauro’ pe afai latou te fia mulimuli i a te ia. (Luka 9:23) O lo tatou “satauro” totino, atonu o se tasi o faafitauli pe sili atu foi, o faafitauli ia na onosaia e Iopu—faamaʻia, maliliu o ē pele, faanoanoaga, faigata tau tamaoaiga, po o teteega mai i ē lē talitonu. Po o le ā lava le ituaiga o faafitauli o loo tatou fesagai, e iai se vala mautinoa. E mafai ona tatou vaai i ai o se avanoa e faaalia ai lo tatou tutumau ma le faamaoni lē maluelue i a Ieova.—Iakopo 1:2, 3.

O le auala lena na tali atu ai aposetolo a Iesu. E leʻi leva ina ua mavae le Penetekoso, na sasaina i latou ona o lo latou talaʻi e faatatau i a Iesu. Na i lo le faavaivai, na latou ō ma le “olioli.” E lē ona o le puapuaga na latou olioli ai, ae ona “ua taʻuaogaina i latou ia faaleagaina ona o . . . [le] suafa [o Keriso.]”—Galuega 5:40, 41.

O le mea moni, e lē o ō tatou faafitauli uma e oo mai ona o le auauna i a Ieova. Atonu o nisi o ō tatou faafitauli—i sona vaega—e oo mai ona o i tatou lava. Pe atonu e ui lava e lē o i tatou e māfua ai, ae ua aafia ai lo tatou paleni faaleagaga i le faafitauli. Po o le ā lava le tulaga, o se uiga loto maulalo e pei o Iopu, o le a mafai ai ona iloa po o fea ua tatou sese ai. Na taʻutino atu faapea Iopu i a Ieova: “Auā ua ou tautala atu ma loʻu le mafaufau.” (Iopu 42:3) O lē ua faapea ona iloa ōna sese, o le a ono sili atu ona ia alofia faafitauli faapea i le lumanai. E pei ona fai mai le faataoto, “o le ua faautauta, na te iloa atu le leaga, ma lafi ai.”—Faataoto 22:3.

O le mea e sili ona tāua ua faamanatu mai e le tusi o Iopu i a i tatou e faapea, e lē tumau e faavavau o tatou faafitauli. Ua faapea mai le Tusi Paia: “Ua tatou taʻuamuia i e onosai. Ua outou faalogologo i le onosai o Iopu, ua outou iloa foi le iuga i la le Alii, ina ua mutimuti vale tele le Alii ma le alofa naunau.” (Iakopo 5:11) Tatou te mautinoa o le a faapea foi ona tauia e Ieova le faatuatua o āna auauna i aso nei.

Tatou te faamoemoe foi i le lumanai i le taimi o le a mavae ai faafitauli eseese—e taʻua o “mea muamua.” (Faaaliga 21:4) A o leʻi oo mai lena aso, ua avea le tusi o Iopu ma taiala aogā tele e fesoasoani i a i tatou e taulimaina faafitauli i se tulaga tomai ma le loto tetele.

[Faaopoopoga i lalo]

a E ui o loo faapea mai le Tusi Paia “o le mea e luluina e le tagata, o le mea lava lea e seleseleina mai ai e ia,” e lē faapea ai o puapuaga o se tagata, o se faasalaga mai le Atua. (Kalatia 6:7) I lenei lalolagi ua pulea e Satani, ua masani lava ona tele atu faafitauli e fetaiai ma ē amiotonu na i lo ē amioleaga. (1 Ioane 5:19) Na fetalai atu Iesu i ōna soo e faapea: “E inosia foi outou e tagata uma ona o loʻu igoa.” (Mataio 10:22) O maʻi ma isi ituaiga o faigata e mafai ona oo i so o se tasi o auauna faamaoni a le Atua.—Salamo 41:3; 73:3-5; Filipi 2:25-27.

[Ata i le itulau 28]

“Ia e matamata foi i ao ua maualuga lava i ou luga.” O le fesoasoani atu lea a Eliu i a Iopu ina ia malamalama, e sili atu ona maualuluga ala o le Atua na i lo ala o le tagata

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga