Nofofua i Taimi Faigata Tau Tamaoaiga
“SA OU manao ou te faaipoipo i loʻu 25 tausaga,” na fai mai ai Chuks, e nofo o ia i Aferika i Sisifo. “Sa i ai laʻu teine na fuafua ma te faaipoipo, ma na fiafia foi i ai o ia. A e o le faafitauli ona sa lē lava le tupe. Sa lei faigaluega loʻu tamā ma loʻu uso matua, a e na aooga oʻu uso ma oʻu tuafāfine laiti i lena taimi. Na faalagolago uma mai ia te au le tausiga o le matou aiga. A e na atili ai, ina ua mamaʻi oʻu mātua, o lona uiga o le manaomia o nisi tupe mo le vaaiga o le fomai ma le totogia o a la talavai.”
Sa lei manao Chuks, o se Molimau a Ieova e faaipoipo a e lē mafai ona tausia se avā. Sa mafaufau tele o ia i upu a Paulo o loo maua i le 1 Timoteo 5:8 e faapea: “A e afai e le tausi e se tasi i lona aiga, afai foi e le sili ona tausi i e mau ma ia, ua faafitia e ia le faatuatua, e sili foi lona leaga i le ua le faatuatua.”
Na toe faaauau mai Chuks: “Sa ou galue mamafa, a e sa matuā lē lava le tupe na maua. O le iuga, na tolopoina ai mai lea taimi i lea taimi la ma faaipoipoga. Mulimuli ane na ou maua ai le tusi mai le teine fai mai ua i ai le isi tama ua uma ona faamalamalama i lona tamā la te faaipoipo. Ua ioe i ai lona tamā. E lei leva ona maua mai lana tusi, a e fai loa e le aiga le patī o le la faamau.”
I le pei o Chuks, ua faamutaina pe toe tolopoina fuafuaga o faaipoipoga a le tele o tane Kerisiano ona o tulaga leaga tau tamaoaiga. I le tele o atunuu, ua matuā sii maualuga le tau o mea. E mo se faataʻitaʻiga, i se tasi atunuu o Aferika tutotonu, e alu ai i luga le tau o oloa i le 8,319 pasene i le tausaga e tasi! I nisi o atunuu e tau leai ni galuega. O le tele foi o taimi, o totogi e maua mai e matuā faigata ona faasoa e se tane e tausi ai ia lava, e sili atu ai ona lē feautai mo se avā ma se fanau. Na tala faanoanoa mai se tasi tama talavou i Nigeria e faapea na ofoina atu ia te ia se galuega sauatoa i se falegaosimea e na o le $17 tālā Amerika i le masina le totogi—e itiiti ifo i le pasese e faaalu i le masina i le pasi e sau ai ma toe foi mai le mea e faigaluega ai!
O le toatele foi o tamaitai Kerisiano nofofua ua faaluafesasiina fuafuaga o a latou faaipoipoga ona o le faigata tau tamaoaiga. E masani lava e tatau ona o i latou e faigaluega e tausi ai o latou aiga. O nisi tane nofofua, ua lē fia faaipoipo ona o le vaai atu i lea tulaga, i le manatu e faapea o le tane ua faaipoipo i lalo o tulaga ia, e manaomia ona galue, ia lava tupe e lē gata e tausi ai sana avā a e atoa foi ma le aiga o le avā. O loo tauivi Ayo, o sē na iu mai i le iunivesite, ma le tausiga o ia lava, o lona tina, ma ona uso ma tuagane laiti. Fai mai lana tala faanoanoa, “Ua ou fia faaipoipo, a e o le vaai mai o isi i le umī o laʻu faasologa o [avega tauave tautupe], ua toe sosola ai.”
E ui i faigata tautupe, a e ua i ai omiga i le toatele o Kerisiano e lei faaipoipo mai i o latou aiga ma isi ina ia faaipoipo ma fai se fanau. O nisi taimi e fai mai ai faaūlaga lenei omiga. Mo se faataʻitaʻiga, i nisi vaega o Aferika, ua avea o se tu e masani ai pe a faafeiloaia se tagata matua, i le fesiligia o le tulaga o i ai lona toalua ma lana fanau. I nisi taimi, e faaaogā ai na faafeiloaiga e ula ai i tagata e lei faaipoipo. Ua faapea mai Ioane, o lē ua latalata i le 50 o ona tausaga: “Pe a ula mai tagata ia te au ma fai mai, ‘O ā mai lou toalua?,’ ou te tali atu i ai, ‘O le la e sau.’ A e o le upu moni lava, e mafai faapefea ona fai soʻu toalua pe afai ou te lē mafai ona tausia o ia?”
E mo Ioane ma le lē mafaitaulia o isi tagata e pei o ia, ua taaofaia ai lea tulaga e le faataoto Yoruba e faapea: “O le vave faaipoipo e lē o se mea e gugutu ai; o le toʻatuga o le tausiga lea o le aiga.”
Faia le Mea Sili i Lou Tulaga o i Ai
E maeu le faigofie ona tatou loto vaivai pe a naunau atu i se mea a e le taunuu. Ua fai mai le Faataoto 13:12: “O le faamoemoe ua tuai ona taunuu e faanoanoa ai le loto.” Atonu o le faalogona lea e oo ia te oe pe a e naunau e faaipoipo a e ua lē lava tupe e fai ai. A e maise lava e tupu lenei mea pe afai o loo e i ai foi ia i latou ia na faamatalaina e le aposetolo o Paulo ua “mu i le manao.”—1 Korinito 7:9.
O le faafeagai ma lea faafitauli atonu e lē faigofie, a e e i ai mea e mafai ona e faia ia onosaia ai ma mauaina ai le fiafia i lou tulaga o i ai. Na faatulaga mai e Iesu Keriso o se tagata e lei faaipoipo, ia se mataupu silisili aogā o le Tusi Paia e mafai ona fesoasoani ia te oe e foia ai le lē fiafia ona o faamoemoega lē taunuu. Na fetalai o ia e faapea: “E sili le manuia o le na te foai atu, i lo le na te talia mai.”—Galuega 20:35.
E mafai ona e faatinoina lenei mau i le faia o mea lelei mo lou aiga ma isi i le faapotopotoga. Atonu foi e mafai ona faateleina au gaoioiga i le faiva faa-Kerisiano. Pe afai e matuā faatumu ou taimi i le foai atu lē manatu faapito, o le a e iloaina ai ‘ua mau lou lava loto, ua e pule foi i lou lava loto.’—1 Korinito 7:37.
Na tusia e se tasi tane e lei faaipoipo, le aposetolo o Paulo, lenei fautuaga aogā e faapea: “Ia faaeteete outou ina ia outou savavali ma le faautauta, aua neʻi faapei o e valelea, a ia faapei o e popoto; ia faaaogaina e outou aso o lenei olaga, auā o ona po nei ua leaga.” (Efeso 5:15, 16) E toatele Kerisiano e lei faaipoipo ua maua le ‘malologa mo latou agaga’ i le faaaogaina o o latou taimi e faalatalata atu ai ia Ieova i le tatalo, suesueina le Afioga a le Atua, ma auai i sauniga faa-Kerisiano. (Mataio 11:28-30) Pe a e faia faapea, o le a mafai ai ona e faafesagaia ma le manuia tulaga faigata tau tamaoaiga. O le a fesoasoani foi ia te oe e faailoaina ai lou matua faaleagaga, ma fai ai oe ma tane po o se avā e sili ona lelei pe a teʻi ua e faaipoipo.
Aua le faagaloina e manatu mai Ieova mo i latou uma e auauna ia te ia. O loo ia iloa lelei faafitauli ma faigata o e mafatia ai. O loo silafia foi e lo tatou Tamā alofa faalelagi le mea e sili mo oe i le tamoega umi o loo fai nei i le faaleagaga ma tau i faalogona. Pe afai e te faatatauina ma le onosai mataupu silisili o lana Afioga i lou olaga i aso taitasi, e te iloa lava o le a ia aumaia se mapusaga i lana taimi tatau ma faamalie ai ou manaoga ma faanaunauga i se auala e mo lou lelei e faavavau. Ua faamautinoa mai le Tusi Paia: “E lē taofia e Ieova se mea lelei mai e ua sao lo latou savavali.”—Salamo 84:11, NW.
Vaai i le Itu Lelei o Mea
Ia teu foi i manatu, e i ai itu lelei i le nofofua. Na tusi le aposetolo o Paulo e faapea: “O le . . . na te avatua lona tulaga taupou i le faaipoipoga ua lelei lana mea e fai, a o le na te lē avatua lona tulaga taupou i le faaipoipoga ua sili atu ona lelei lana mea ua fai.”—1 Korinito 7:38, NW.
Aisea ua “sili atu ai” le nofofua i lo le faaipoipo? Na faamatala mai e Paulo e faapea: “Ua popole le nofo fua i mea a le Alii i se mea e fiafia mai i ai le Alii; a o le ua faaipoipo e popole ia i mea a le lalolagi i se mea e faafiafia ai le avā; e vaeluaina lona mafaufau. Ua popole le tamaitai e leʻi faaipoipo po o le teine i mea a le Alii ina ia paia o ia, o le tino atoa ma le agaga; a o le tamaitai faaipoipo e popole ia i mea a le lalolagi i se mea e faafiafia ai le tane.”—1 Korinito 7:32-34.
I nisi faaupuga, o Kerisiano ua faaipoipo e manatu mamafa tele i manaoga talafeagai o a latou paaga, i mea e fiafia i ai, ma mea e lē fiafia i ai. A e o Kerisiano nofofua e mafai ona tuu tasi atu o latou manatu i le auaunaga a Ieova ma matuā uai atoatoa atu i ai. I le faatusatusa atu ia i latou ua faaipoipo, o Kerisiano nofofua o loo i ai i se tulaga sili ona lelei e “auauna lelei [ai] i le Alii ma le loto le fetosoaiina.”—1 Korinito 7:35.
E lē o fai mai Paulo a mea o le Kerisiano nofofua e leai ni mea e fetosoaiina ai o ia. Pe afai o loo e pagatia i faafitauli tau i le tamaoaiga, atonu la e te lagonaina le tele o mea e taufaavaivaia ai oe mai lau faiva. A e ui i lea, e masani lava ona tele le saolotoga totino e maua ina ia auauna atu ai i le Atua se alii po o se tamaitai e lei faaipoipo nai lo o ē ua faaipoipo.
A o aumaia manatu i le nofofua o se laasaga lelei, sa lei fai mai le aposetolo o Paulo e leaga le faaipoipo. Na ia tusi e faapea: “A e ui lava ina e faaipoipo e te le agasala ai.” A e peitai, na ia lapatai mai e faapea: “A e oo i e ua faapea [faaipoipo] le puapuaga i le tino.”—1 Korinito 7:28.
O le ā na ia uiga i ai? O le faaipoipoga e aumaia ai ni popolega patino. I taimi o faigata tau tamaoaiga, o ia puapuaga e ono aofia ai le popole o le tamā i le tausiaina o lona toalua ma le fanau. O maʻi foi e faaopoopoina ai mafatiaga tautupe ma tau faalogona i le aiga.
O lea afai o lou tulaga o i ai atonu e lē o fetaui ma le mea o e manao ai, atonu la o loo e i se tulaga sili atu ona lelei nai lo lea pe a e faaipoipo ma galue e tausi se fanau. O faigata o lua faafesagai nei e lē tumau; o le a aveesea atoatoa i le faiga fou o mea a le Atua—a e o nisi atonu e lē o toe mamao.—Faatusatusa i le Salamo 145:16.
E Mafai ona E Faateleina Lau Faiva?
A o lē o mafai e tagata uma ona faia lenei mea, a e ua mafai e nisi ona ulu atu i le auaunaga faataimi atoa e ui lava i faafitauli tautupe. O Chuks, lea na uluai taʻua, na faatau maia ma toe faatau atu se faletusi ia maua ai tupe e tausi ai lona aiga. I le taimi lava lea na lē taulau ai lana faaipoipoga, na ia maua ai se tusi o loo valaauliaina mai ai o ia e avea ma tagata galue lē tumau i fauga fale a la latou ofisa o le lālā o le Sosaiete o le Olo Matamata. O le manatu tele i tupe, na faavaivaia ai o ia e lona uso matua mai le alu i le valaaulia. E ui i lea, na mafaufau Chuks e faapea o Ieova na fesoasoani ia te ia i le taumafaiga o lana pisinisi tau tusi, e tatau la ona ia faamuamuaina mea o le Malo ma faatuatua e mafai e le Atua ona tausi mai. (Mataio 6:25-34) E lē gata i lena, na ia mafaufau, e mo na o le tolu masina.
Na talia e Chuks le valaaulia ma avatu i lona uso le pisinisi. E ono tausaga mulimuli ane, o loo tumau pea Chuks i le auaunaga faataimi atoa, o se toeaina i le faapotopotoga Kerisiano, ma ua lava ana tupe e faaipoipo ai. Pe o faanoanoa o ia i le auala o tutupu ai mea i lona olaga? Ua fai mai Chuks: “Sa ou lē fiafia ina ua lē mafai ona ou faaipoipo i le taimi na ou manao ai, a e ua sili atu ona lelei lenei pe a fua i lona iuga ua i ai nei. Ua ou oo i le tele o fiafiaga ma faaeaga o le auaunaga ia na semanu ou te lē olioli ai pe ana fai ou te faaipoipo i lena taimi ma fai soʻu aiga.”
Saogalemu mo le Lumanai
I taimi faigata ua toatele ua saili atu i le saogalemu o faaipoipoga e avea ma puipuiga i faafitauli tautupe i le lumanai. O nisi atunuu, o loo pagatia ona o aitalafu, ua avatua na o sina fesoasoani po o le leai foi i tagata matutua. O lea ua faalagolago atu ai mātua i o latou aiga, a e maise lava i a latou fanau, e tausia i latou pe a matutua. O le mea lea, ua masani ai ona uunaia tane ma fafine nofofua e faaipoipo ma fai fanau, e ui lava ina o faaletonu lo latou tulaga tautupe.
A e o le faaipoipoga ma le fai fanau e lē faamautinoaina ai se saogalemu. O nisi o tamaiti o le lalolagi ua lē naunau e tausi o latou mātua ua matutua, o isi ua lē mafai ona tausia, a o isi ua feoti a o soifua pea o latou mātua. E matuā ese le mea e saili atu i ai Kerisiano mo le saogalemu, ua teu mau i manatu le folafolaga a le Atua e faapea: “Ou te le tuua lava oe, ou te le tuulafoai lava ia te oe.”—Eperu 13:5.
O i latou ua lē faaipoipo ona ia auauna faataimi atoa ai ia Ieova e lē o tuulafoaiina. O Christiana e nofofua ma ua 32 tausaga le matua. Sa auauna o ia i Nigeria o se paeonia sauatoa mo le iva tausaga ua mavae. Ua fai mai o ia: “Ou te faatuatua ia Ieova, o le na faamautinoaina mai i tatou na te lē tuua lava ana auauna. O ana folafolaga e avea ma oʻu faamalosiauga. E tausia aʻu e Ieova i le faaleagaga ma le itu faaletino. Ua faamaonia o ia o se Tamā agaalofa. E mo se faataʻitaʻiga, na ou siitia i se vaifanua e manaomia tele ai Molimau. E ui lava i le itiiti o mea e maua, a e na ou iloa pulea lelei. Ina ua ou faataotolia i le falemai ona o le typhus, na fiafia uso i le faapotopotoga na ou i ai muamua e fesoasoani mai ia te au.
“Ua matuā faamalieina atoatoa aʻu i le auaunaga faataimi atoa. Ou te manatu atu i ai o se faaeaga tele le galulue faatasi ma Lē na Foafoaina le vateatea, ma faatasi ai ma le toatele o uso ma tuafāfine i le lalolagi atoa. Ua ou vaavaai atu i le toatele o le au talavou ua lē mautonu ma leai ni faamoemoe ona o le iuga o mea e tutupu o loo siomia ai i latou. A e o aʻu, o loo sili ona uigā loʻu olaga; e taulai atu pea laʻu vaai ma le mautinoa i le lumanai. Ua ou iloa, o le mafuta vavalalata atu ia Ieova o le vaifofo sili lava lea i faafitauli o tatou faafesagaia i aso nei.”
Pe afai o e naunau e te faaipoipo a e ua lē mafai ona o faafitauli tau tamaoaiga, aua e te loto vaivai! E lē na o oe o tupu ai lena mea. O loo toatele o loo tumau i ia tofotofoga i le fesoasoani a Ieova. Ia fai le mea e sili i lou tulaga o i ai e te faatinoina ai le faia o mea lelei mo isi ma faaleleia lou tulaga agaigai i luma faaleagaga. Ia faalatalata atu i le Atua; o le a ia fesoasoani ia te oe auā o loo manatu moni mai o ia mo oe.—1 Peteru 5:7.