Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • w95 7/15 itu. 28-30
  • O le Au Karaite ma La Latou Sailiga mo le Upu Moni

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • O le Au Karaite ma La Latou Sailiga mo le Upu Moni
  • Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1995
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • Na Faapefea ona Amata le Fefinauaiga?
  • Feupuaiga a le Au Karaite ma le Au Rapi
  • Na Faapefea ona Tali atu le Au Rapi?
  • Faavaivaia Taumafaiga a le Au Karaite
  • Le Tulafono Tuugutu—Aisea na Tusitusia Ai?
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1999
  • “Faamaoniga” i le Sa‘o o le Tusi Paia Mai i se Faletusi Aupito Leva i Rusia
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2005
  • O le ā Lenei Mea o le Talmud?
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1998
  • O le ā le Tusi Masoreta?
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1995
Faitau Atili
Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1995
w95 7/15 itu. 28-30

O le Au Karaite ma La Latou Sailiga mo le Upu Moni

“IA SUESUE maeʻamaeʻa i le [Tusi Paia] a e aua le faalagolago mai i loʻu manatu.” O upu na sa tautala aʻi le taʻitaʻi o le au Karaite o le lona valu o senituri T.A. O ai na avea o le au Karaite? Pe e mafai ona tatou aʻoaʻoina mai ai se mea tāua i la latou faaaʻoaʻoga? Ina ia taliina nei fesili, e tatau ona tatou toe tilofaia le talafaasolopito o se fefinauaiga umi na taʻitaʻia atu ai i le faaauilumaina o aʻoaʻoga a le au Karaite.

Na Faapefea ona Amata le Fefinauaiga?

I senituri mulimuli a o lei oo i Aso Taatele, na mapuna aʻe ai se manatu faafilosofia fou i aʻoaʻoga faa-Iutaia. O se manatu e faapea na aumaia e le Atua ia Tulafono e lua i le Mauga o Sinai, o le tasi e tusitusia ma le isi e tuugutu mai.a I le uluai senituri T.A. la, na i ai ai ni fefinauaiga aasa ia i latou e lagolagoina lenei aʻoaʻoga fou ma i latou na teenaina le aʻoaʻoga. O le au Faresaio sa lagolagoina malosi le aʻoaʻoga, a e o le au Satukaio ma le au Essen sa i ai i ē na tetee.

O le taulotoaiga o nei fefinauaiga, na afio mai ai Iesu le Nasareta o le Mesia na folafolaina. (Tanielu 9:24, 25; Mataio 2:1-6, 22, 23) Na fesagai Iesu ma vaega fefinauai uma na o Iutaia. I talanoaga ma i latou, na ia taʻusalaina ai le faaleaogaina o le afioga a le Atua i a latou uputuu. (Mataio 15:3-9) Na aʻoaʻo foi e Iesu upu moni faaleagaga, i le auala e na o le Mesia e mafai ona ia aʻoaʻo ai. (Ioane 7:45, 46) E le gata i lea, sa na o soo moni o Iesu na faamaonia le lagolagoina e le Atua o a latou aʻoaʻoga. Sa lauiloa i latou o Kerisiano.—Galuega 11:26.

Ina ua faaumatiaina le malumalu o Ierusalema i le 70 T.A., sa na o le au Faresaio le vaega faalotu na sao e lei faaleagaina. O le taimi lea ua leai ni faitaulaga, leai ni taulaga ma le malumalu, na mafai ai e faiga faa-Faresaio Iutaia ona suia mea uma lava ia, i le faatagaina o uputuu ma faamalamalamaga e suia atoa ai le Tulafono tusitusia. O lenei mea na maua ai le avanoa e tusitusia ai “tusi paia” fou. Na muamua maua mai le Mishnah, faatasi ma manatu faaopoopo ma faamalamalamaga o a latou tulafono tuugutu. Na mulimuli ane faaopoopo atu i ai isi tuufaatasiga o tusitusiga, ma taʻua ai o le Talmud. I le taimi lava lea, na amata faaaogā sese ai e Kerisiano aposetate aʻoaʻoga a Iesu. Na fofoa mai ai i nei vaega uma e lua, ia faiga malolosi faalotu—o taʻitaʻi faarapi i le tasi itu ma taʻitaʻi faalelotu i le isi itu.

Ona o feteenaiga a tagata Iutaia ma Roma faapaupau ma mulimuli ane faasaga ia Roma “Kerisiano,” na siitia ai le nofoaga tutotonu o faiga faa-Iutaia i Papelonia. O i inā na faatonutonu atoatoa ai tusitusiga o le Talmud. E ui lava ina faapea mai le au rapi e sili atu ona atoatoa le faailoaina mai e le Talmud o le finagalo o le Atua, e toatele tagata Iutaia na latou lagona le faaopoopo mai o avega mamafa o pulega faarapi, ma moomoo ai mo le afioga a le Atua na tuuina atu ia te i latou e ala ia Mose ma le au perofeta.

I le faaiuiuga o le lona valu o senituri T.A., na gauai ai tagata Iutaia sa i Papelonia o e na tetee i pulega faarapi ma a latou talitonuga i a latou tulafono tuugutu, i le taʻitaʻi poto e suafa ia Anan ben David. Na ia faalauiloa le aiā a tagata taitoatasi o Iutaia e suesueina ai ma le le taofiofia le Tusi Paia Eperu e na o le pau lea o le puna o le lotu moni, e aunoa ma le manatu fua i faamalamalamaga faarapi po o le Talmud. Na aʻoaʻoina e Anan e faapea: “Ia suesue maeʻaeʻa i le Torah [le tulafono tusitusia a le Atua] a e aua le faalagolago mai i loʻu manatu.” Ona o lenei faamamafaga i le Tusi Paia, na lauiloa ai soo o Anan o Qa·ra·ʼimʹ, o se igoa Eperu o lona uiga “o tagata faitautusi.”

Feupuaiga a le Au Karaite ma le Au Rapi

O ā nisi faataʻitaʻiga o aʻoaʻoga a le au Karaite na matuā lē fiafia ai vaega faarapi? Na faasā e le au rapi le ʻaiina faatasi o aano o manu ma le suāsusu. Na latou faatuina mai lenei faamalamalamaga o le tulafono tuugutu e faatatau i le mea o fai mai ai le Esoto 23:19, lea ua faapea mai: “Aua le tunu se tamai ʻoti i le suāsusu o lona tinā.” A e i le isi itu, na aʻoaʻoina ai e le au Karaite e faapea o lenei fuaiupu sa uiga lava i le mea lea na fai mai ai—e leai se toe faaopoopo atu i ai po o se toese. Na latou finau e faapea o faasasaāga faarapi, o manatu na fai e tagata.

E tusa ai o la latou faamatalaina o le Teuteronome 6:8, 9, na taofi ai le au rapi e faapea e ao i tane Iutaia ona tatalo ma faia tefillin po o filateri, ma e ao ona tuu i luga o pou uma o le fale se mezuzah.b Na manatu le au Karaite i nei fuaiupu sa faafaatusa ma sa lei tuusaʻo maia o latou uiga, o le mafuaaga lea na latou teteeina ai ia tulafono faarapi.

I isi mataupu, e sili atu ai ona faasāsā aʻoaʻoga a le au Karaite nai lo le au rapi. E fai ma faataʻitaʻiga, seʻi iloilo lo latou manatu i le Esoto 35:3 lea e faitauina faapea: “Aua neʻi mu se afi i so outou fale i le aso sapati.” Na faasāina e le au Karaite le faamumūina ai pea o se molī po o se afi i le Sapati e oo lava i se afi na tutu a o lei oo i le Sapati.

Na oo ina lē malilie taʻitaʻi o le au Karaite na i ai a e maise ina ua maliu Anan, i tulaga ma le tele na oo i ai nisi o faasasaāga iloga, ma peiseai ua lē manino mai ai lava la latou feau. Na leai se autasi o le au Karaite ona sa latou lei amanaiaina se taʻitaʻi se toatasi, a e faamamafa le faitau ma faamalamalama e le tagata lava ia o le Tusi Paia, lea e lē tutusa ma faiga o pulega faarapi. E ui lava i lea, na lauiloa aʻoaʻoga auiluma a le au Karaite ma oo atu i talaatu o nofoaga o Iutaia i Papelonia, ma salalau i Sasaʻe Tutotonu atoa. Na oo lava ina faatuina i Ierusalema se nofoaga tutotonu tele o le au Karaite.

I le faagasologa o le lona iva ma le lona sefulu o senituri T.A., na matuā toe iloilo ai e tagata aʻoga Karaite la latou suesuega o le gagana Eperu ma latou iloa ai se vaitaimi fiafia tele. Na latou manatu o mau tusitusia o le Tusi Paia Eperu, a e le o uputuu tuugutu, e paia. O nisi o le au Karaite na avea ma ē na kopiina ma le faaeteete le Tusi Paia Eperu. O le mea moni, o galuega ia a le au Karaite na faamalosia ai suesuega faa-Masoreta o le Tusi Paia i Iutaia uma, ua matuā faamautinoaina ai le saʻo aʻiaʻi o le faamaumauga o mau o le Tusi Paia lea o loo i ai i aso nei.

I le faagasologa o lenei vaitaimi o le vave tuputupu aʻe, sa fai ai i le lautele e Karaite Iutaia le galuega faamisionare i isi Iutaia. O lenei mea sa oo ai le tulaga faamataʻu moni i faiga faarapi i Iutaia.

Na Faapefea ona Tali atu le Au Rapi?

O le talifuaitau atu faarapi sa finau malosi e ala i faaupuga, i le faafesuisuiai o o latou manatu i se auala faatogafiti ma toe faatulaga a latou aʻoaʻoga ia talitonuina ai. I le faagasologa la o le senituri lea na mulimuli mai i le osofaiga a Anan, na faaaogā ai e faiga faarapi i Iutaia auala o aʻoaʻoga a le au Karaite. Na sili atu ai ona tomai le au rapi i le siiina mai o le Tusi Paia, i le faaaogā o faiga ma auala a le au Karaite i a latou aʻoaʻoga.

O le taʻitaʻi iloga o lenei faafetauiga i faaupuga ma aʻoaʻoga a le au Karaite, o Saʽadia ben Joseph, o lē na avea ma ulu o le nofoaga o Iutaia i Papelonia i tausaga amata o le lona sefulu o senituri T.A. O le galuega tele a Saʽadia, o le tusi The Book of Beliefs and Opinions, sa faaliliuina i le faa-Peretania e Samuel Rosenblatt, o lē na faapea mai i le faatomuaga o le tusi: “E ui lava . . . sa malamalama tele [Saʽadia] i lena vaitaimi i le Talmud, a e na o sina vaega o lenei puna o uputuu faa-Iutaia na ia faaaogā, e foliga mai talu ai o lona faanaunauga na i ai ia toe faatoilaloina aʻoaʻoga a le au Karaite ia na latou taliaina na o le Tulafono Tusitusia faapea e tāua, i la latou lava auala lea na faaaogā.”

I le mulimuli atu i tulagaaao o Saʽadia, na oo ina matuā sili atu ai le malosi o faiga faarapi Iutaia. Na faataunuuina lenei mea i le na ona faafetaui mai faapea o le Tulafono Tusitusia e tau ina ia taofia ai le malosi o uunaiga na i ai i aʻoaʻoga tumaoti a le au Karaite. O le osofaiga mulimuli na faia na ala mai ia Moses Maimonides, le tagata aʻoga lauiloa o le faiga lea Talmud o le lona 12 o senituri. I lona onosaia o faiga a le au Karaite lea na latou aumau faatasi i Aikupito, e oo foi i ana faiga tau aʻoaʻoga faatauanau, na latou faaaloalogiaina ai o ia, ma faavaivaia ai lo latou lava tulaga tau le taʻitaʻiga.

Faavaivaia Taumafaiga a le Au Karaite

I le taimi lea, ua leai se autasi ma lē maopoopo lelei faiga o mea a le au Karaite, na faavaivaia ai ma leai ai nisi na lagolagoina. I le mavae atu o taimi, na faia ai ni suiga a le au Karaite i o latou manatu ma mataupu silisili. Ua tusi mai Leon Nemoy, o se tusitala i le faaauilumaina o aʻoaʻoga a le au Karaite e faapea: “A o faasaina le Talmud, o le tele o faamatalaga mai le Talmud na faaaofia ai faiga ma tulafono a le au Karaite.” O lona uiga moni, na tuua e le au Karaite la latou fuafuaga na i ai muamua a e talia le tele o aʻoaʻoga faarapi a Iutaia.

O loo i ai pea le pe tusa o le 25,000 o le au Karaite i Isaraelu. O se aofaiga pe afe o isi o loo i ai i isi nofoaga, a e maise lava i Rusia ma le Iunaite Setete. O le i ai o a latou lava uputuu tuugutu, e ese ai i latou mai le au Karaite muamua.

O le ā e mafai ona tatou aʻoaʻoina mai le talaaga o le au Karaite? O le aʻoaʻoga e maua mai ai e faapea o se mea e matuā sese tele ‘le faaleaogaina o le poloaiga a le Atua i uputuu.’ (Mataio 15:6) Ina ia faasaolotoina mai avega mamafa o uputuu a tagata e manaomia ai le poto saʻo o le Tusi Paia. (Ioane 8:31, 32; 2 Timoteo 3:16, 17) Ioe, o i latou o loo saili ia iloa ma faia le finagalo o le Atua, o le a lē faalagolago i uputuu a tagata. E nai lo lena, e latou te suesue loloto i le Tusi Paia ma faatinoina faatonuga aogā o le Afioga faagaeeina a le Atua.

[Faaopoopoga i lalo]

a Mo le faamalamalamaga o le mea ua taʻua o le tulafono tuugutu, tagai i le itulau e 8-11 o le polosiua Will There Ever Be a World Without War?, na lomia e le Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.

b O tefillin o tamai pusa faatāfafā e lua e fai i paʻu manu o loo i ai ni fasi pepa ua tusitusia ai ni fuaitau faale-Tusi Paia. Sa fai ma tu le faaaogaina o nei pusa e faamau i le lima tauagavale ma le muaulu i le taimi e fai ai tatalo i le taeao o aso e lima o le vaiaso. O le mezuzah o se tamai tusi taai o loo tusia ai le Teuteronome 6:4-9 ma le 11:13-21, ua teu i totonu o se tamai pusa ma faapipii i le pou o le fale.

[Ata i le itulau 30]

O se vaega o le au Karaite

[Ē Ana le Ata]

From the book The Jewish Encyclopedia, 1910

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga