O Taui o le Finafinau
O IA o se fafine Eleni sa nofo i Foinie i le tausaga e 32 T.A. Na maʻi tigaina lana tama teine, ma na matuā naunau ai le fafine e saili se fofo o le maʻi o lana tama. Ina ua faalogo o ia i se tagata ese o asiasi atu i lona nuu—o se tagata ese sa iloa e tagata uma na ia te ia mana e faamālōlō ai maʻi—sa taumafai malosi ai lenei tinā e fia vaai i lea tagata ma talosaga atu mo lana fesoasoani.
Ina ua ia fetaui i le tagata, sa tootuli o ia, ma augani atu: “Le Alii e, le alo o Tavita, ia e alofa mai ia te au; ua leaga lava laʻu tama teine i le temoni ua i ai.” O le auala lena, na ole atu ai le fafine Eleni ia Iesu ina ia faamālōlōina lana tama teine.
Pe e mafai ona e vaai faalemafaufau i ai i le lototele ma le lotomaulalo na manaomia e le fafine e faia ai lenei mea? Na iloga Iesu o se tagata sa iai le mana ma logologoā ona tala i lena taimi, ma na ia uluai faailoa atu, e lē finagalo ia iloa e se tasi le mea o ia iai. Na ia aveina lona au aposetolo i Foinie ina ia maua ai se malologa manaomia, a e ia lē galue i ē lē talitonu o Nuuese. E lē gata i lea, o Iesu o se Iutaia a e o le fafine lea o se tagata Nuuese, ma e mautinoa sa ia iloaina le alofiaina e Iutaia o le auaumea faatasi ma tagata inosia o nuuese. E ui i lea, sa maumauai o ia i lona naunautaiga ia maua se fofo mo si ana tama.
Na taumafai Iesu ma ona aposetolo e faavaivaia le fafine mai lana sailiga i lena taimi mo se fesoasoani. I le taimi muamua, sa lei tautala atu Iesu i se upu e tasi ia te ia. A e mulimuli ane, ona o lona fai atu pea ma finafinau atu, na matuā fai atu ai le au aposetolo ia Iesu: “Ia e tuuina atu ia te ia e alu, auā ua mulimuli mai o ia, ma alaga mai ia te i tatou.”
Peitai sa lei taofia ai lenei fafine seiloga e maua mai se tali faamalieina i lona manaoga. Nai lo lea, na faapaʻū faō o ia i vae o Iesu, ma fai atu: “Le Alii e, ia e fesoasoani mai ia te au!”
I le faasino atu i lana tiute tauave muamua i fanau a Isaraelu ma i le taimi e tasi, seʻi tofotofoina ai le faatuatua o le fafine ma lona maumauai, na faamalamalama atu ai ma le alofa mutimutivale e Iesu ia te ia e faapea: “E le tatau ona ave le mea e ʻai a le fanau [a Isaraelu], ma lafo i ulī [o tagata Nuuese].”
E nai lo le tuumuli ma le tiga i faamatalaga lē lelei ia ua fai atu e faatatau i lona nuu, na augani atu pea o ia ma le lotomaulalo i lona tali atu e faapea: “Le Alii e, e moni a oe; a e ui i lea ua aai e ulī o momoi mea ua pauu i laulau a o latou [matai].”
Na tauia e Iesu le finafinau o le fafine Eleni i le faamālō i lona faatuatua ma gaoioi loa i le faataunuuina o ona fanoga. Seʻi manatu i lona fiafia tele ina ua foi atu i le fale ua faamālōlōina atoatoa mai lana tama teine!—Mataio 15:21-28; Mareko 7:24-30.
I le pei o lena fafine o le uluai senituri, e tatau ai ona tatou finafinau i a tatou taumafaiga e faafiafia Ieova ma mauaina ai lana faamaoniga. E pei o le tulaga o le fafine Eleni, ua faamautinoa mai i tatou e le Tusi Paia e faapea o le tatou finafinau “i le faia o le mea lelei,” o le a matuā tauia lava.—Kalatia 6:9, NW.
O le ā le finafinau? Aisea e manaomia ai? O ā vala e ono faapogaia ai ona mou atu lenei uiga mai ia i tatou, i le faavaivai pe tuumuli? O ā taui e mafai ona tatou faatalitalia e maua a o tatou finafinau nei i le auaunaga i Lē na Foafoaina i tatou ma o lo tatou Tamā, o Ieova?
Ua faamatala e se tasi lomifeliloi le veape “finafinau” e faapea “o le pipii mausalī ma le maumauai i se fuafuaga, se tulaga, po o se taumafaiga e ui i faafitauli, lapataiga, po o ni luʻi ma tofotofoga. . . . o le faaauau pea ona iai; o le tumau.”
Ua timai pea lava pea e le Tusi Paia auauna a Ieova ina ia finafinau i le faia o lona finagalo. Mo se faaaʻoaʻoga, ua taʻuina mai ia i tatou ia “muai saili [pea, le] malo,” ia “taofi mau i le mea lelei,” ia “finafinau i le tatalo,” ma ia aua le “faavaivai” i le faia o le mea lelei.—Mataio 6:33; 1 Tesalonia 5:21; Roma 12:12; Kalatia 6:9.
I le feagai ma meafai o le olaga i aso taitasi, e tatau ai ona ia i tatou uma ma ia atiina aʻe le uiga o le finafinau, ina ia mafai ai ona tatou taulau manuia. A aunoa ma lea, e lē mafai ona tatou ausia se mea e moni, ma tumau sona aogā. Seʻi manatu i le faaaʻoaʻoga o se pepe o loo taumafai e tu i luga ma tau amata lana taulaalaa muamua. E lē masani i se tamameamea ona maua lana tu ma savalivali solo loa i se aso se tasi. A o avea ma pepe, atonu na tatou faataʻitaʻi uma ai lava ma lē taulau i le tele o taimi a o lei oo ina tatou iloa lelei loa savavali. O le ā na semanū e tupu pe ana fai tatou te paʻūū loa i le taimi muamua, tatou filifili ai loa e tuu? E semanū o penei o tatou tolotolo solo ai lava i o tatou lima ma tulivae! O le finafinau e manaomia tele mo le oo atu i sini taʻuaogaina ma faateleina ai le tomai ma faaaloalogiaina ai i le galueaiina o na sini. E pei o se muagagana taatele e faapea, “O tagata manumalo e lē taitai vave faamaamulu, a e o le au vave faamaamulu e lē taitai manumalo.”
O ē ua leva ona paeonia ua latou iloa lelei lava o le taulau manuia, e lē faamautinoaina i le iai o ni tomai faapitoa po o ni taleni. E moomia ai le matuā finafinau, le maumauai e faia atoatoa le finagalo o Ieova, ma le lototele i le feagai ma luitau, e oo lava i le lotovaivai. O le sini o le iai e faavavau i faamanuiaga a le Atua e tatau ona taulai atu pea i ai le vaai.
Ioe, o i tatou uma lava o ē o loo saili atu ia maua le faamaoniga a Ieova ma ia manumalo i le taufetuliga mo le ola, e manaomia le finafinau, ia vilivilitai, ma le tumau ma le onosai. O le aunoa ma ia uiga, e mafai ona tatou lē maua ai le faamaoniga a Ieova ma le taui o le ola moni.—Salamo 18:20; Mataio 24:13; 1 Timoteo 6:18, 19.
E masani lava e sili atu ona faigata mo se Kerisiano ona ia finafinau i ana gaoioiga faaleagaga nai lo isi ana galuega. Atonu e ono malosi pea se tane e galue mamafa i lana galuega mo le tausiga o manaoga faaletino o lona aiga, a e ono ʻvaivai’ i le faia o se suesuega faale-Tusi Paia faifai pea ma lana avā ma le fanau. O ā vala ua faafaigata ai i le toatele ona finafinau i galuega faa-Kerisiano?
O se tasi o vala o le lotovaivai, lea e ala mai i o tatou lava lē taulau ma vaivaiga. Pe afai tatou te saga mafaufau lē lelei pea lava i o tatou ala sese, e ono leai ai so tatou faamoemoe ma fiu ai, ma faapea o le a lē taitai ona faamagaloina e Ieova a tatou agasala uma lava.
O le isi vala o le siomaga faalelalolagi o amioga lē mamā, o faiga piopio, ma le feitagai. (1 Ioane 2:15, 16) O le tasi o vala o le “amio lelei” e mafai ona faaleagaina e aafiaga faalelalolagi, o le finafinau faa-Kerisiano.—1 Korinito 15:33.
O lo tatou finafinau i le galuega talaʻi e mafai ona faavaivaia i teteega faitele po o le lē fiafia mai i la tatou auaunaga paia. O lo tatou lē mautonu tatou te ono faapea ai e lē o mananao tagata o i la tatou oganuu i le upu moni. E mafai ona faapogaia ai i lea ona tatou fesili ifo, ʻO le ā le aogā?’ ma tuua ai lo tatou faaeaga faapitoa o le auaunaga faafaifeau talaʻi.
E mafai foi ona aafia ai i tatou i le agaga o le lalolagi o le faamalieina o le tagata lava ia. Aisea tatou te tauivi ai ma soona faatigaina i le auaunaga a o isi uma la e foliga mai o loo tafafao lava i latou po o faifaimalie foi?—Faatusatusa i le Mataio 16:23, 24.
Ina ia finafinau i le faia o le finagalo o Ieova, e tatau ona tatou oofu i le uiga faa-Kerisiano ma ola i le agaga, a e lē o le tino. (Roma 8:4-8; Kolose 3:10, 12, 14) O le ia i tatou o le silafaga a Ieova i le mataupu, o le a faamalosia ai i tatou e faaauau i a tatou gaoioiga tatau faaleagaga.—1 Korinito 16:13.
Faaaʻoaʻoga o le Finafinau
Ua saunia mai e Ieova mo i tatou le tele o faaaʻoaʻoga faagaeeina o auauna o ē na tutumau ma le faamaoni ma le faatuatua ia te ia i le tele o tofotofoga tugā. I le iloiloina o ia faaaʻoaʻoga, e tatou te iloa ai le auala e mafai ai ona tatou atiina aʻe ma faatino le finafinau faa-Kerisiano ma le mafuaaga e tāua tele ai.
O le faaaʻoaʻoga silisili lava o Iesu, o lē na matuā puapuagatia ona o le faamamaluina o le suafa o Ieova. Ua faalaeiauina i tatou e le Tusi Paia ina ia suesue ma le filigā gaoioiga finafinau a Iesu i le faapea mai: “O lenei, o i tatou foi, o loo ua vagavagaia e le faapotopotoga o e matamata mai e faapea ona toatele, ina tatou tuu ese ia o mea mamafa uma, atoa ma le agasala e faalavelavegofie ai i tatou, ia tatou taufetuli ma le onosai i le ala tanu o i o tatou luma, ma ia vaavaai atu ia Iesu, o lē na te taʻitaʻiina ma le na te faaatoatoaina le faatuatua; o le na onosai i le satauro, na faatauvaa ia te ia le mā, ona o le olioli sa tuu i ona luma, ua nofo foi o ia i le itu taumatau o le nofoālii o le Atua. Auā, ia outou mafaufau i le na onosai i le faatuʻi ese faapena ia te ia o e agasala, neʻi faavaivai o outou loto ma outou le lavatia.”—Eperu 12:1-3.
O le tausinioga mo le ola o se taufetuliga umi, e lē o se tautuuga puupuu. O le mafuaaga lena tatou te manaomia ai le finafinau e pei o Keriso. O le sini, le mea e tini i ai, atonu e lē iloa atu ona o le umī tele o le vaega o loo aofia ai i le tausinioga. O le sini, e tatau ona manino i o tatou mata faalemafaufau ina ia mafai ai ona tatou nanau atu i ai faalemafaufau a o faagasolo le tauiviga manaomia atoa o loo faia. Sa faapena le mafaufau na iai pea ia Iesu, e taʻua, “o le olioli sa tuu i ona luma.”
O le ā o aofia ai i lenei olioli mo Kerisiano o aso nei? O se tasi o mea, o le taui o le ola pea i le lagi mo se vaega toaitiiti, ma le ola e faavavau i luga o le lalolagi mo le toatele. E lē gata i lea, o le faalogona faamalieina e sau mai le iloaina e se tasi o lona faafiafiaina o le finagalo o Ieova ma le faia ai o se vaega i le faapaiaina o le suafa o le Atua.—Faataoto 27:11; Ioane 17:4.
E aofia ai i lenei olioli se faiā mafana, fiafia ma Ieova. (Salamo 40:8; Ioane 4:34) O sea faiā e faatupu malosi ma faatumauina ai le ola, e aumaia ai i se tasi le malosi e tamoe ai i le tausinioga ma le onosai ma e lē fiu ai. E faaopoopo atu i ai, e faamanuia e Ieova lena faiā i le liligiina ifo o lona agaga paia i luga o ana auauna, e iu ai i le faateleina o le olioli ma gaoioiga olioli.—Roma 12:11; Kalatia 5:22.
E aogā tele le iloiloina o le faaaʻoaʻoga o le faatuatua finafinau a Iopu. O ia o se tagata lē lelei atoatoa ma sa tapulaa lona iloa i le tulaga na iai o ia. O lea i nisi taimi, na oo ai ina taʻuleleia e ia ia lava i lona manatu ma vaivai ai ua leai sona faamoemoe. E ui i lea, na tumau pea ona ia faaalia se maumauai malosi ina ia pipiimau atu i lona faamaoni ia Ieova ma ia lē tuua lava o Ia. (Iopu 1:20-22; 2:9, 10; 27:2-6) Na tauia e Ieova Iopu mo lona tuutoina atu vilivilitai, i le tuuina atu ia te ia o faamanuiaga faaleagaga ma faaletino ma le faamoemoe o le ola e faavavau. (Iopu 42:10-17; Iakopo 5:10, 11) I le pei o Iopu, tatou te ono fetaiai ma puapuaga e tele ma faavaivaia ai i lenei vaitaimi o lo tatou olaga, a e e mafai foi ona faamautinoaina i tatou i faamanuiaga a Ieova i lo tatou tumau ma le faamaoni.—Eperu 6:10-12.
I ona po nei, ua faaalia ai e le tuufaatasiga o Molimau a Ieova le finafinau faa-Kerisiano i le faia o le finagalo o Ieova. E mo se faataʻitaʻiga, o la latou galuega maelega mai lea fale i lea fale ma isi talaʻiga i le lautele, ua uai atu ai le lalolagi aoao ia i latou ma la latou feau. Ua faia e ala o faasalalauga le tele o faamatalaga i lo latou maelega ma lo latou maumauai e talaʻia le tala lelei e ui i teteega ma tofotofoga. O se tasi o nei ala i se ata na oo lava ina faamatilatila mai ai i se faamatalaga mālie na faia ai e faapea, “E leai se isi e mafai ona sola mai Molimau a Ieova!”—Mataio 5:16.
Ua faamanuiaina e Ieova taumafaiga finafinau a ana Molimau i le faateleina o fua e fuaina mai i le faiva. Seʻi mātau foi se mea na tupu i nisi o Molimau na taulau a latou taumafaiga i Italia i tuā i le faagasologa o tausaga o le 1960 a o iai ni Molimau se 10,000 na talaʻi i se atunuu e silia ma le 53,000,000 ona tagata. I se tasi o taulaga e 6,000 tagata e nonofo ai, sa leai ma ni Molimau e iai. Na matuā teena malosi le faiva a uso na asiasi atu i ai i inā.
O taimi uma lava na ō atu ai uso e talaʻi i inā, e faapotopoto ai e le toatele o fafine, e oo lava i tamaloloa o le taulaga, ia tamaiti, ma faaoso atu ia i latou e mulimuli i Molimau ma faaili atu ia i latou ma ia matuā pisapisaō lava. E lē umi ona fai o lenei amio, a e faamavae le au uso ma ō atu i le isi taulaga. Ona o le naunautaiga ia avatua pea se molimau maeʻaeʻa i tagata uma o loo nonofo ai i lea taulaga, na filifili ai le au uso e talaʻi i inā e na o aso timuga lava, ma le faamoemoe ina ia lē faalavelaveina ai i latou e tamaiti. Na latou matauina le lē naunau o tagata o le taulaga e faatimu fua ona ia tau ia faalavelave ai i le au talaʻi. I lenei la auala, na avatua ai se molimau lelei. Na mauaina tagata fiafia. Na amataina ni suesuega fou faale-Tusi Paia. O le iuga, sa lē gata ina faavaeina se faapotopotoga tupu talaulau i lena tamai taulaga, a e na amata ai foi ona faia le galuega talaʻi e oo lava i aso mugalā. Ua faaauau pea ona faamanuiaina e Ieova le finafinau o ana Molimau i lena vaipanoa ma Italia atoa. Ua silia nei i le 200,000 o Molimau a Ieova i lena atunuu.
O taui o le finafinau i le faia o le mea saʻo ua silisili. E ala i le mana o le agaga o le Atua, ua mafai ai e Molimau a Ieova ona faataunuuina se galuega mataina e lei faapea lava ona faia e nisi i le talafaasolopito o le tagata, le galuega lea o le talaʻiina o le tala lelei o le Malo, i fale o aiga ma so o se mea lava, i le faitau miliona o tagata. (Sakaria 4:6) Ua latou vaaia ma le olioli faataunuuga o valoaga a le Tusi Paia i le tuputupu aʻe ofoofogia ma le malaulau o le faalapotopotoga o i le lalolagi a Ieova. (Isaia 54:2; 60:22) Ua latou maua se loto fuatia ifo lelei i le Atua, ma ua latou fiafia i le faamoemoe o le ola e faavavau. E sili i na mea uma, ua latou olioli i se faiā mafana totino ma Lē na Foafoaina Mea, o Ieova le Atua.—Salamo 11:7.
[Ata i le itulau 25]
Na tauia e Iesu le finafinau ma le loto maualalo o lenei fafine Eleni
[Ata i le itulau 26]
Ua aofia ai le olaga i le Parataiso i le olioli o loo iai pea i Kerisiano i aso nei