Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • w97 6/15 itu. 4-8
  • Na Faapefea Ona Faagaeeina e le Atua le Tusi Paia?

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • Na Faapefea Ona Faagaeeina e le Atua le Tusi Paia?
  • Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1997
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • Na Manaomia se Taumafaiga Fitā
  • O Fautuaga Aogā—Mai ia te Ai?
  • Tusia e Tagata—Aisea?
  • ‘Na Ta‘ita‘ia i Latou e le Agaga Paia’
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2012
  • Atamai i “le Afioga a le Atua”
    Faalatalata Atu iā Ieova
  • Le Tusi Paia—Pe e Moni “e Mai i le Agaga o le Atua”?
    Ala Mai!—2017
  • Se Tusi Mai se Atua Alofa
    Ia Faalogo i le Faiaʻoga Sili
Faitau Atili
Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1997
w97 6/15 itu. 4-8

Na Faapefea Ona Faagaeeina e le Atua le Tusi Paia?

O FESOOTAIGA, ua sili atu ona faafiafiaina ai i aso nei nai lo o se isi lava vaitaimi i le talafaasolopito. O telefoni, o masini fax, komepiuta—i tausaga ua mavae, o ai na manatu o le a iai se taimi e mafai ai ona aauina vave atu loa ni feau i le toetoe lava i so o se nofoaga i le lalolagi aoao?

Ae o le ituaiga o fesootaiga e aupito sili ona faafiafiaina ai, o le fesootaiga lea e lē mafai ona malamalama i ai le tagata—o le faagaeeina tau Atua. Sa faagaeeina e Ieova ni tagata tusitala se toʻa 40 e saunia lana Afioga tusia, le Tusi Paia. E pei lava ona sili atu nai lo o le tasi le auala o fesootaiga o loo faaaogaina e tagata, ua faapena foi ona faaaogā e Ieova ni auala o fesootaiga e faagaeeina ai le Tusi Paia.

Le Faalauina Mai o Upu. Na faafesootai mai le Atua i le tuuina mai o feau patino na faamauina mulimuli ane i le Tusi Paia.a Mo se faaaoaoga, seʻi manatu i aiaiga na faia aʻe ai le feagaiga o le Tulafono. Na taʻu atu e Ieova ia Mose e faapea: “Ia e tusi nei upu, auā ua ou osia le feagaiga ma oe atoa ma Isaraelu e tusa ma ia lava upu.” (Esoto 34:27) O na “upu,” na ‘faaoo mai e agelu,’ na tusia e Mose ma ua mafai nei ona maua i tusi o le Tusi Paia o Esoto, Levitiko, Numera, ma le Teuteronome.—Galuega 7:53.

E toatele isi perofeta e aofia ai Isaia, Ieremia, Esekielu, Amosa, Nauma, ma Mika, na mauaina feau patino mai le Atua e ala i agelu. I nisi taimi, na amata ai e nei tane ona folafola atu ia feau i le faapea atu: “O loo faapea ona fetalai mai o Ieova.” (Isaia 37:6; Ieremia 2:2; Esekielu 11:5; Amosa 1:3; Mika 2:3; Nauma 1:12) Ia ona latou tusia ai lea o mea na fetalai mai ai le Atua.

Faaaliga, Miti, ma Faasioa. O se faaaliga o se vaaiga, se ata, po o se feau ua tuuina atu i le mafaufau o se tagata i se auala uigaese a o ala pea o ia. Mo se faaaoaoga, o Peteru, Iakopo, ma Ioane, na latou vaaia se faaaliga i le faaliliuina o Iesu a o ‘feala i latou.’ (Luka 9:28-36; 2 Peteru 1:16-21) I nisi o tulaga, na faailoa mai ai se feau i se miti, po o se faaaliga i le po, ua faamauina i le mafaufau o lē na tuuina atu i ai le faaaliga a o moe o ia. O lea na tusi ai Tanielu e uiga i “faaaliga na oo mai i loʻu mafaufau i luga o loʻu moega”—pe e pei ona faaliliu ai e le tagata faaliliu o Ronald A. Knox e faapea, “a o oʻu taoto ma vaavaai i laʻu miti.”—Tanielu 4:10.

O se tagata e faaali i ai e Ieova se vaaiga e ala i le faasioa, e mautinoa lava sa matuā faaaafia o ia i ni mafaufauga loloto, e ui lava e lei moe lelei o ia. (Faatusatusa i le Galuega 10:9-16.) I le Tusi Paia, o le upu Eleni ua faasino atu i le “faasioa” (ekʹsta·sis) o lona uiga, ‘o le tuuesea po o le aveesea mai le nofoaga masani.’ Ua faaalia ai le manatu e faapea, o le aveesea o le mafaufau mai le tulaga masani. O lea, o se tagata ua faasioaina o le a na lē manatuaina mea i lona siomaga a o uaʻi atoatoa atu i le faaaliga. Sa faapena le mea na oo i le aposetolo o Paulo i se vaaiga faasioa ina ua “segia o ia i parataiso, ma na faalogo i upu e le mataʻutaʻua, e le tatau foi i se tagata ona tautala i ai.”—2 Korinito 12:2-4, LT.

I le eseesega ma i latou e tusia feau e faalau atu mai le Atua, o tagata tusitala o le Tusi Paia o ē maua faaaliga po o miti pe na oo i ni tulaga faasioa, e masani ona maua le saolotoga e filifili ai e faamatala i a latou lava upu mea na latou vaaia. Na taʻu atu ia Sapakuka e faapea: “Ia e tusi le faaaliga, ia e togitogi i papa, ina ia mafai e lē na te faitauina mai ma le leo tele ona faitau ma le sologa lelei.”—Sapakuka 2:2, NW.

Po o le uiga la o lenei mea e foliga mai e lē faagaeeina uma nei vaega o le Tusi Paia nai lo o vaega ia na faalauina mai? E matuā leai lava. E ala i lona agaga, na matuā tamau ai e Ieova lana feau i mafaufau o tusitala taitoatasi, ina ia faailoa atu ai o manatu o le Atua ae lē o manatu o tagata. A o faatagaina e Ieova tusitala ina ia filifilia upu talafeagai, sa ia taʻitaʻia le mafaufau ma le loto o le tusitala ina ia lē mafai ai ona soloiesea se faamatalaga tatau, ma o le iuga, na manatu saʻo ai i na upu e faapea o upu a le Atua.—1 Tesalonia 2:13.

Faaaliga Mai le Atua. Ua iai i le Tusi Paia valoaga—o le talafaasolopito ua faaalia ma na tusia muamua a o lei tutupu—o mea e matuā lē matāea lava e tomai faalemafaufau o le tagata. O se tasi o faaaoaoga, o le tulai mai ma le paʻū “o le tupu o Iavana [Eleni],” o Alesana le Sili, na valoia mai pe tusa ma le 200 tausaga a o lumanai lona faataunuuina! (Tanielu 8:1-8, 20-22) Ua faaalia foi e le Tusi Paia mea tutupu e lei vaaia lava e se tagata. O se tasi o faaaoaoga, o le foafoaina lea o le lagi ma le lalolagi. (Kenese 1:1-27; 2:7, 8) Na iai foi ni talanoaga na faia i le lagi, e pei o na e lipotia mai i le tusi o Iopu.—Iopu 1:6-12; 2:1-6.

A lē o le faaalia tuusaʻo mai e le Atua i le tusitala, o le faaali atu lea e le Atua o na mea tutupu i se tasi ina ia mafai ai ona avea nei faamatalaga ma vaega tuugutu pe tusitusia foi o le talafaasolopito, na tuufaasolo mai ai i lea tupulaga ma lea tupulaga seia oo ina avea ma vaega o faamaumauga tusitusia o le Tusi Paia. (Tagai i le pusa i le itulau 7.) O lea, ua mafai ai ona tatou mautinoa o Ieova o le Puna o na faamatalaga uma, ma na ia taʻitaʻia le au tusitala ina ia lē pisipisia a latou faamatalaga i ni mea lē saʻo, ni talausui, po o ni talafaafagogo. Na tusi Peteru e faatatau i valoaga: “O tagata o le Atua na talatalaina mai ina ua osofia mai e le Agaga Paia.”b—2 Peteru 1:21.

Na Manaomia se Taumafaiga Fitā

E ui lava ‘na osofia mai e le agaga paia’ ia tusitala o le Tusi Paia, ae sa manaomia lo latou manatunatu ma le matuā faaeteete. Mo se faaaoaoga, o Solomona, “na ia mafaufau foi, ma suesue, ma saunia faataoto e tele. Na sailia e [ia] ia maua upu e faafiafia aʻi; o mea ua tusia foi e tonu ia, o upu moni lava.”—Failauga 12:9, 10.

O nisi tusitala o le Tusi Paia sa matuā tuutoina i le faia o ni suesuega se tele ina ia faamaonia a latou faamatalaga. Mo se faaaoaoga o Luka, na ia tusia e faatatau i lana Evagelia e faapea: “Ona ua ou matuā sue i mea uma lava talu le amataga, ou te tusi faasolo [lelei] atu.” O le mea moni, na faamanuia e le agaga o le Atua taumafaiga a Luka, e lē taumatea na taitaia ai o ia i le mauaina o faamatalaga maufaatuatuaina o le talafaasolopito ma faatalanoa ni molimau vaaitino maufaatuatuaina, e pei o le au soo na soifua i lena taimi, atonu ma Maria le tinā o Iesu. Ona taitaia lea e le agaga o le Atua Luka e tusia ma le saʻo ia faamatalaga.—Luka 1:1-4.

I le eseesega ma le Evagelia a Luka, o faamatalaga a Ioane o se molimau na vaaitino, na tusia pe ā ma le 65 tausaga ina ua mavae le maliu o Iesu. E lē taumatea na faamataalia e le agaga o Ieova le mafaufau o Ioane ina ia lē faasolo ina vāivai a o mavae atu taimi. Ua talafeagai lava lenei mea ma le folafolaga a Iesu i ona soo e faapea: “A o le Fesoasoani, o le Agaga Paia lea, e auina mai e le Tamā i loʻu igoa, o ia lava na te aʻoaʻo ia te outou i mea uma lava; e faamanatu mai foi o ia ia te outou i mea uma ua ou fai atu ai ia te outou.”—Ioane 14:26.

I nisi o tulaga, na faaaofia ai e tusitala o le Tusi Paia faamatalaga mai faamaumauga a uluai tusitala o le talafaasolopito anamua o ē na vaaitino, e lē o i latou uma na faagaeeina. O le auala lenei sa tele ina aoaoina mai ai e Ieremia faamatalaga mai le Tupu Muamua ma le Tupu e Lua. (2 Tupu 1:18) Na aoao mai e Esera faamatalaga mai puna e lei faagaeeina pe ā ma le 14, mo le Nofoaiga a Tupu Muamua ma le Nofoaiga a Tupu e Lua, e aofia ai ma “tala i le nofoaiga a le tupu o Tavita” ma le “tusi i tupu o Iuta ma Isaraelu.” (1 Nofoaiga a Tupu 27:24; 2 Nofoaiga a Tupu 16:11) Na sii mai foi e Mose manatu mai “le tusi o taua a Ieova”—e foliga mai o se faamaumauga maufaatuatuaina o taua a tagata o le Atua.—Numera 21:14, 15.

I na tulaga, na matuā aafia ai le agaga paia, i le uunaia o tusitala o le Tusi Paia e filifilia na o faamatalaga maufaatuatuaina, ia na avea ma vaega o faamaumauga faagaeeina a le Tusi Paia.

O Fautuaga Aogā—Mai ia te Ai?

O loo iai i le Tusi Paia se oa o fautuaga aogā e faavae i mea tutupu na matauina totino. Mo se faaaoaoga, na tusia e Solomona e faapea: “E leai se tasi mea lelei i le tagata na ona ia ʻai, ma inu, ma faafiafia lona loto i mea lelei i ana galuega. Ua ou iloa foi le mea nei, e mai le aao o le Atua lea.” (Failauga 2:24) Na taʻua e Paulo e faapea, o lana fautuaga e faatatau i faaipoipoga sa faia e ‘tusa ma lona taofi,’ ma na ia faaopoopo mai: “O loʻu manatu foi ua ia te au le Agaga o le Atua.” (1 Korinito 7:25, 39, 40) E mautinoa lava sa iai le agaga o le Atua ia Paulo, auā e pei ona matauina e le aposetolo o Peteru e faapea, o mea na tusia e Paulo sa “tusa ma le poto ua foaiina atu ia te ia.” (2 Peteru 3:15, 16) O lea, i le taʻitaʻiga a le agaga o le Atua, na faailoa atu ai ona manatu.

Ina ua faaalia e tusitala o le Tusi Paia na talitonuga totino, sa latou faia faapea e ala i suesuega o olaga moni ma le faatatauina o tusitusiga na ia i latou i lena taimi. Ua mafai ai ona tatou mautinoa o a latou tusitusiga sa ogatasi ma manatu o le Atua. O mea na latou faamaumauina, na avea ma vaega o le Afioga a le Atua.

O le mea moni, o loo iai i le Tusi Paia faamatalaga a nisi sa iai manatu sese. (Faatusatusa le Iopu 15:15 i le 42:7.) O loo iai foi i le Tusi Paia ni nai faamatalaga e faaalia ai faalogona faanoanoa o auauna a le Atua, e ui lava sa lei faailoa maia i na faamatalaga le mafuaaga atoa o na lagona.c A o faia na faamatalaga totino, sa taitaiina pea lava e le agaga o le Atua le tusitala ina ia faia ni faamaumauga e saʻo aʻiaʻi, ia na mafai ona faailoa mai ai ma faaalialia ai manatunatuga sese. E lē gata i lea, i ia tulaga taitasi, ua faaalia manino i faamatalaga e faamaonia ai i so o se tagata faitau magafagafa pe saʻo mafaufauga o le tusitala.

I le aotelega, ua mafai ona tatou mautinoa e faapea, o le Tusi Paia atoa, o le feau mai le Atua. O le mea moni, na silasila lava i ai Ieova i mea uma o loo iai i le Tusi Paia, ia mautinoa ua fetaui lelei ma lana fuafuaga, ma saunia ai faatonuga talafeagai mo i latou e naunau e auauna ia te ia.—Roma 15:4.

Tusia e Tagata—Aisea?

O le faaaogaina e Ieova o tagata e tusia le Tusi Paia, ua faaalia ai le tele o lona atamai. Seʻi manatu i lenei mea: Pe ana faapea e tuuina atu e le Atua i agelu e tusia le Tusi Paia, faamata o le a tutusa faaupuga? E moni, o le a faafiafiaina i tatou e faitau e faatatau i uiga o le Atua ma ni manatu mai se agelu. Ae afai e matuā leai lava ni faamatalaga e faaaogaina ai le gagana ua masani ai tagata, atonu o le a faafaigata ia i tatou ona malamalama i le feau a le Tusi Paia.

O se faataitaiga: Atonu o le a na ona taʻu mai i le Tusi Paia e faapea, na faia e le tupu o Tavita le mulilua ma le fasioti tagata ma mulimuli ane na salamō o ia. Ae maeu le sili atu ona lelei le faitau atu i upu a Tavita lava ia a o ia faaalia le loto tiga i lana gaoioiga na faia ma ole atu ai mo le faamagaloga a Ieova! Na ia tusia e faapea: “E le aunoa foi ona i ai i oʻu luma o laʻu agasala. Le Atua e, e te le inosia le loto momomo ma le nutimomoia.” (Salamo 51:3, 17) I lea, ua maua ai i le Tusi Paia faalogona mafana, mea eseese, ma ua faafiafia loto ona sa faaaogaina tagata latou te tusiaina.

Ioe, ua filifilia e Ieova le auala e sili atu ona lelei e tuuina mai ai ia i tatou lana Afioga. E ui lava sa faaaogaina tagata e iai vaivaiga ma faia mea sese, ae sa osofia i latou e le agaga paia ina ia leai se mea sese i a latou tusitusiga. O lea la, e lē mafaatusalia ai le tāua o le Tusi Paia. O fautuaga o loo iai e mausalī, ma o ana valoaga e faatatau i le Parataiso i le lalolagi i le lumanai, e maufaatuatuaina.—Salamo 119:105; 2 Peteru 3:13.

Aisea la e lē fai ai ma masani le faitau o se vaega o le Afioga a le Atua i aso taitasi? Na tusia e Peteru e faapea: “Ia naunau outou i le suāsusu faaleagaga e le suia [“o le upu,”NW], ina ia outou tutupu ai i le faaolataga.” (1 Peteru 2:2) Talu ai ua faagaeeina e le Atua, o le a e iloa ai o Tusi Paia uma “e aoga foi ia e aʻoaʻo ai, e aoai ai, e faatonu ai, e faapoto ai foi i le amiotonu, ina ia atoatoa ona lelei ai o le tagata o le Atua, ia saunia lava ia i galuega lelei uma lava.”—2 Timoteo 3:16, 17.

[Faaopoopoga i lalo]

a E na o le pau lava faamatalaga na tusia tuusao “e le aao o le Atua,” o Tulafono e Sefulu. Na o le pau le galuega a Mose na fai o le toe tusia o na upu i tusi taai po o isi mea.—Esoto 31:18; Teuteronome 10:1-5.

b O le upu Eleni iinei ua faaliliuina e faapea, “ua osofia mai,” o le pheʹro, o loo ese lona faaaogaina i le Galuega 27:15, 17 e faamatala ai se vaa ua osofia e se matagi. O lea, o le agaga paia na ‘puleaina le ala’ o le au tusitala o le Tusi Paia. Na uunaia ai i latou ina ia teena so o se faamatalaga sese ae ia faaaofia ai na o mea moni.

c Mo se faaaoaoga, faatusatusa le 1 Tupu 19:4 i le fuaiupu e 14 ma le 18; Iopu 10:1-3; Salamo 73:12, 13, 21; Iona 4:1-3, 9; Sapakuka 1:1-4, 13.

[Pusa/Ata i le itulau 7]

O Fea na Maua Mai ai e Mose Ana Faamatalaga?

NA TUSIA e Mose le tusi o le Tusi Paia o Kenese, ae o mea uma na ia faamauina, na tutupu i aso lava la ua leva a o lei fanau mai o ia. E mai fea la na ia maua mai ai na faamatalaga? Atonu pe na faaalia tuusaʻo atu e le Atua ia te ia, po o le poto e uiga i nisi o mea na tutupu atonu na tuugutu faasolo atu i lea tupulaga ma lea tupulaga. Talu ai sa uumi taimi o soifuaga o tagata i aso anamua, o le tele la o mea na tusia e Mose i le Kenese, atonu na tuufaasolo mai ia Atamu e oo ia Mose i le na o le toalima o augā tupulaga—o Metusela, Semu, Isaako, Levi, ma Amaramo.

E lē gata i lea, atonu sa saili atu Mose i faamaumauga tusitusia. E tusa ai ma lenei manatu, e aogā ona mātau le faaaogaina soo e Mose o le faaupuga e faapea, “o le tala lenei ia,” a o lei taʻua le igoa o le tagata lea o le a talanoaina. (Kenese 6:9; 10:1; 11:10, 27; 25:12, 19; 36:1, 9; 37:2) Ua faapea mai nisi tagata aʻoga, o le upu Eperu lea e faaliliu iinei “tala,” toh·le·dhohthʹ, e faasino atu i se faamatalaga tusitusia o le talafaasolopito ua uma ona iai lea na faaaogā e Mose e avea ma puna o ana tusitusiga. O le mea moni, e lē mautinoa atoatoa lea mea.

Atonu o faamatalaga o loo iai i le tusi o Kenese, na maua mai i auala uma ia e tolu o loo i luga—o nisi atonu na auala mai i se faaaliga tuusaʻo, o nisi na tuugutu mai, ma o nisi na maua mai i tusitusiga faamaumauina. O le manatu tāua e faapea, o le agaga o Ieova na faagaeeina Mose. O lea, o mea na ia tusia ua manatu i ai ma le saʻo e faapea, o le afioga ia a le Atua.

[Ata i le itulau 4]

E eseese auala na faagaeeina ai e le Atua tane ina ia tusia le Tusi Paia

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga