Se Lalolagi Fai Mea Tonu e Lē na o se Moomooga!
“UA MATAUINA e se tagata Amerika e tomai i mataupu tau i pulega a malo, o Daniel Webster e faapea: “O le faia o le mea tonu, ua avea ma faanaunauga aupito sili o tagata i le lalolagi.” Ma ua taʻua i le Tusi Paia e faapea: “E fiafia Ieova i le mea tonu.” (Salamo 37:28, NW) Ona sa faia i le faatusa o le Atua, na maua ai e le uluai ulugalii faaletagata uiga faaleatua, e aofia ai ma le uiga o le fai mea tonu.—Kenese 1:26, 27.
O loo tautala foi le Tusi Paia faatatau i ‘tagata o nuu o ē e lē o iai se tulafono, ae ua faalenatura le taaina atu e faia mea e tusa ma le tulafono.’ O i latou ia “ua faaali mai ai le galuega o le tulafono ua tusia i o latou loto, ua molimau o latou loto fuatia ifo ia te i latou, ma i o latou lava manatu, ua faasalaina ai i latou po o le lē faasalaina ai foi.” (Roma 2:14, 15, NW) Ioe, ua foaiina atu i tagata le malosi o le loto fuatia ifo—o se faalogona i totonu e iloa ai le saʻo ma le sese. E manino lava, ua fanau mai tagata ma le manaoga ia faia le mea tonu.
E ō faatasi lelei lava le manaoga mo le mea tonu ma le moomoo o le tagata mo se fiafiaga, auā ua faailoa mai e le Salamo 106:3, (NW) e faapea: “E fiafia i latou o ē tausi i le mea tonu, o ē fai le amiotonu e lē aunoa.” Aisea la ua lē mafai ai e le tagata ona aumaia se lalolagi fai mea tonu?
Aisea ua Lē Taulau ai le Tagata?
O se mafuaaga autū mo le lē taulau i le mauaina o se lalolagi fai mea tonu, ona o le matauleagaina lea ua tuufaasolo mai ia i tatou mai o tatou uluai mātua, o Atamu ma Eva. Ua faamatala mai e le Tusi Paia e faapea: “O lenei, faapei ona oo mai le agasala i le lalolagi i le tagata e toatasi, o le oti foi ona o le agasala, ona oo mai ai lea o le oti i tagata uma lava, auā ua agasala uma lava.” (Roma 5:12) O le matauleagaina, o le agasala. E ui lava na faia e aunoa ma se mea sese, ae na filifili lava Atamu ma Eva e fouvale faasaga i le Atua ma i lea, ua avea ai i laua ma tagata agasala. (Kenese 2:16, 17; 3:1-6) Ona o lenei mea, na la tuufaasolo atu ai i a la fanau le taui, o faanaunauga agasala ma le sese.
Po ua lē avea ea na uiga faaletagata e pei o le matapeapea ma le faaituau o āuga o faanaunauga agasala? Ma po ua lē avea ea nei uiga ma pogai o le lē fai mea tonu i le lalolagi? Ioe, o le matapeapea o le pogai autū lea o le faaleagaina ma le loto i ai o le siosiomaga ma tulaga faigata ua oo i le tamaoaiga! O le mea moni, o le faaituau, o le mafuaaga lea o fetauaiga o ituaiga ma faiga lē tonu o le faailoga lanu. O uiga na ua māfua ai foi ona gāoi, faaʻoleʻole, ma faia e tagata amioga e afaina ai isi.
E oo lava i taumafaiga aupito sili ona lelei ina ia faatinoina le faamasinoga tonu ma faia mea lelei, e masani lava ona lē taulau ona o o tatou faanaunauga agasala. Na tautino mai foi e le aposetolo o Paulo lava ia e faapea: “Auā ou te le faia o le mea lelei ou te loto i ai, a o le mea leaga ou te le loto i ai, o le mea lea ou te faia.” Ua faaauau ona ia faamatala mai le tauiviga e faapea: “Auā ou te fiafia i le tulafono a le Atua i le tagata i totonu. A ua ou iloa le tulafono ese i oʻu tino, o loo tau le taua i le tulafono a loʻu mafaufau, ua fai foi aʻu ma tagata o taua i le tulafono a le agasala o loo i oʻu tino.” (Roma 7:19-23) E faapena foi i tatou i aso nei ona iai lea lava fetauaiga. O le mafuaaga lena ua tutupu soo ai pea mea lē tonu.
O le auala foi o loo faia ai pulega a tagata, ua saosaolaumea i le lē fai mea tonu i le lalolagi. I atunuu uma lava, e iai tulafono ma i latou e faamalosia ia tulafono. Ma o le mea moni, o loo iai foi faamasino ma fale faamasino. E mautinoa lava, o loo taumafai nisi tagata lelei e faatāuaina le aiā tatau a tagata ma vaai lelei po ua faia le mea tonu mo tagata uma. Ae o loo lē taulau pea le tele o a latou taumafaiga. Aisea? I le faamatalaina puupuu o le tele o vala eseese o loo aofia ai i lo latou lē taulau, ua taʻua ai i le Ieremia 10:23 e faapea: “Ieova e, ua ou iloa e le o i le tagata lona ala, e le o i le tagata e savali ona faatonuina le mea e ui ai o ia.” O le faaesea mai le Atua, ua lē agavaa ai le tagata i le faavaeina o se lalolagi amiotonu ma le fai mea tonu.—Faataoto 14:12; Failauga 8:9.
O le faalavelave sili i taumafaiga a le tagata e faavaeina se lalolagi fai mea tonu, o Satani le Tiapolo. Ua taʻua manino i le Tusi Paia e faapea, o Satani le agelu fouvale, o ia o le uluai “fasioti tagata” ma o “le pepelo” ma e faapea, “o le lalolagi uma o loo nofo toilalo i loo leaga.” (Ioane 8:44; 1 Ioane 5:19) Ua faailoa mai o ia e le aposetolo o Paulo e faapea “o le atua o le lalolagi nei.” (2 Korinito 4:3, 4) Ona e ʻinoʻino i le amiotonu, ua faia ai e Satani mea uma na te mafai e faaauiluma ai amioga leaga. A o ia pulea pea le lalolagi, ua faapologaina ai le fanau a tagata i ituaiga uma lava o faiga lē tonu ma o latou iuga faanoanoa.
Po o le uiga o nei mea uma e faapea, e lē mafai ona iai le fai mea tonu i le sosaiete faaletagata? Po ua na o se moomooga ea e lē mafai ona faataunuuina le iai o se lalolagi fai mea tonu?
Se Lalolagi Fai Mea Tonu e Mafai Ona Iai—E Faapefea?
O le faamoemoe mo se lalolagi fai mea tonu ina ia iai, e tatau i le fanau a tagata ona vaavaai atu i se puna e mafai ona ia soloiesea mafuaaga o mea lē tonu. Ae o ai e mafai ona liaiina ese le agasala ma faaumatia Satani ma lana pulega? E manino lava, e leai se tagata po o se faapotopotoga faaletagata na te mafai ona faia lenei galuega faigata. E na o Ieova le Atua na te mafaia! Ua taʻua e le Tusi Paia e faatatau ia te ia e faapea: “O le Papa, e sao lava lana galuega; auā e tonu ona ala uma lava; o le Atua faamaoni, e le o ia te ia se amioletonu, o le amiotonu ma le amio saʻo lava ia.” (Teuteronome 32:4) Ma ona e “naunau i le faamasinoga tonu,” e finagalo foi la Ieova ina ia olioli le fanau a tagata i le ola i se lalolagi fai mea tonu.—Salamo 37:28.
I le talanoa e uiga i le fuafuaga a le Atua e aumaia se lalolagi fai mea tonu, na tusi ai le aposetolo o Peteru: “A e faatalitali i tatou i le lagi fou ma le lalolagi fou, pei o lana na folafola mai, e mau ai le amiotonu.” (2 Peteru 3:13) O lenei “lagi fou” e lē o se lagi faitino fou. Na faia e le Atua lo tatou lagi faitino e lelei atoatoa, ma ua viiviia ai o ia. (Salamo 8:3; 19:1, 2) O le “lagi fou” o se pulega fou i luga o le lalolagi. O le “lagi” o loo iai nei, ua faia aʻe i pulega faaletagata. Ua lē pine, i le taua a le Atua ia Amaketo o le a faalaolao ai e nei pulega le ala i le “lagi fou”—lona Malo po o le pulega faalelagi. (Faaaliga 16:14-16) O le Tupu o lena Malo, o Iesu Keriso. O le aumaia o se iuga tumau i pulega faaletagata, o le a pule ai lena malo e oo i le faavavau.—Tanielu 2:44.
O le ā la le “lalolagi fou”? E lē o se paneta fou, auā na faia e le Atua le lalolagi e matuā lelei atoatoa ma talafeagai mo le aināina e tagata, ma o lona finagalo ina ia tumau le lalolagi e faavavau. (Salamo 104:5) O le “lalolagi fou” ua faasino i se sosaiete fou o tagata. (Kenese 11:1; Salamo 96:1) O le “lalolagi” lea o le a faaumatia ua faia aʻe i tagata o loo faia sa latou vaega i lenei faiga amioleaga o mea. (2 Peteru 3:7) O le “lalolagi fou” lea o le a suitulaga ai, o le a faia aʻe i auauna faamaoni a le Atua, o ē ʻinoʻino i le amioleaga ae naunau i le amiotonu ma le faamasinoga tonu. (Salamo 37:10, 11) I lea, o le a soloiesea ai le lalolagi a Satani.
Ae o le ā o loo faatali mai mo Satani? Na valoia e le aposetolo o Ioane e faapea: “Ua pue foi e ia [Keriso Iesu] le tarako, o le gata tuai, o le tiapolo lea ma Satani, ua ia fusifusi foi ia te ia i tausaga e afe. Ua ia lafo foi ia te ia i le to e le gata, ua pupuni foi ia te ia, ma tuuina atu le faamaufaailoga i ona luga, ina ia le toe faaseseina e ia o nuu.” (Faaaliga 20:1-3) O le a lē toe iai ni faatosinaga a Satani i le fanau a tagata, ona ua saisaitia e pei o se pagota i totonu o se lua maulalo. Maeu se mapusaga o le a iai mo le fanau a tagata, o le a avea ma teuteu ala mo se lalolagi fai mea tonu! Ma i le iuga o le afe o tausaga, o le a tuimomomoina ai Satani e lē toe iai.—Faaaliga 20:7-10.
Ae faapefea le agasala tuufaasolo? Ua uma ona saunia e Ieova le auala mo le liaiina ese o le agasala. “O le Atalii o le tagata [Iesu Keriso] . . . [na] sau ia ina ia . . . foaiina atu lona ola e fai ma togiola e sui aʻi tagata e toatele.” (Mataio 20:28) O le upu “togiola” ua faailoa ai le tau e manaomia mo le laveaiina o tagata ua faapologaina. Na totogia e Iesu le tau i lona soifua lelei atoatoa faaletagata e fai ma togiola e laveaiina ai le fanau a tagata.—2 Korinito 5:14; 1 Peteru 1:18, 19.
E mafai ona tatou maua aogā o le taulaga togiola a Iesu e oo lava i le taimi nei. O le faaalia o le faatuatua i lea taulaga, e mafai ai ona tatou olioli i se tulaga mamā i le silafaga a le Atua. (Galuega 10:43; 1 Korinito 6:11) I le pulega a le Malo o le Atua, o le a mafai ai e le togiola ona oo atu le fanau a tagata i se tulaga lelei atoatoa mai le agasala. I le tusi mulimuli o le Tusi Paia, o loo faamatalaina ai se “vaitafe” faafaatusa “o le vai o le ola,” o loo tafe ifo mai le nofoalii o le Atua, i ona auvai o loo ola ai laau faafaatusa e fua mai i o latou fuata, o o latou lau e “faamalolo ai nuu.” (Faaaliga 22:1, 2) O le mea lea o loo faaatagia mai iinei e le Tusi Paia, ua fai ma sui o le sauniuniga ofoofogia a Lē na Foafoaina Mea, mo le faamaloloina o le fanau a tagata mai le agasala e faavae i le taulaga togiola a Iesu. O le faatatauina atoatoa o lenei sauniuniga, o le a faasaolotoina ai le fanau usiusitai a tagata mai le agasala ma le oti.
Olaga i se Lalolagi Fai Mea Tonu
Seʻi manatu i le ituaiga o olaga o le a iai i lalo o le pulega a le Malo. O solitulafono ma faiga sauā, o le a avea ma mea ua tuanai. (Faataoto 2:21, 22) O le a mavae atu faiga lē tonu tau tamaoaiga. (Salamo 37:6; 72:12, 13; Isaia 65:21-23) O le a tafiesea uma le faailoga tagata ona o tulaga o tagata po o lanu, ituaiga ma atunuu. (Galuega 10:34, 35) O le a lē toe iai ni taua ma ni auupega o taua. (Salamo 46:9) O le faitau miliona o i latou ua maliliu, o le a toe faafoisia i le ola i totonu o se lalolagi e lē toe iai ni faiga lē tonu. (Galuega 24:15) O le a olioli tagata uma i le soifua maloloina lelei atoatoa ma le fiafia. (Iopu 33:25; Faaaliga 21:3, 4) Ua faamautinoa mai i tatou e le Tusi Paia e faapea, ‘o le faamaoni na te [Iesu Keriso] faia ai le mea tonu.’—Isaia 42:3.
I le taimi nei, e mafai ona pagatia i tatou i faiga lē tonu, ae seʻi aua lava neʻi o tatou toe taui atu i ni faiga lē saʻosaʻo. (Mika 6:8) E tusa lava pe tatou te pagatia i faiga lē tonu, seʻi o tatou tausia se vaaiga mautinoa. Ua lē pine ona avea loa lea o le lalolagi fai mea tonu na folafolaina mai o se mea moni. (2 Timoteo 3:1-5; 2 Peteru 3:11-13) Ua folafola mai e le Atua e Ona le Malosi Uma Lava, ma ‘o le a faapea lava ona faia.’ (Isaia 55:10, 11) O le taimi lenei e sauniuni ai e ola i lena lalolagi fai mea tonu e ala i le aʻoaʻoina o mea e manaomia e le Atua mai ia i tatou.—Ioane 17:3; 2 Timoteo 3:16, 17.
[Ata i le itulau 7]
O faiga lē tonu uma o le a soloiesea i le lalolagi fou a le Atua ua folafola mai