Le Mishnah ma le Tulafono a le Atua ia Mose
“TATOU te amata i se lagona faapea, o lea ua tatou auai atu i se talanoaga ua leva ona faagasolo o loo talanoaina ai ni mataupu e lē tāitai mafai ona tatou malamalama i ai . . . Tatou . . . te lagona e peiseai o loo tatou nofonofo i se potu mo pasese o loo faatali le toe ō atu i le isi vaalele, i se malaevaalele o loo mamao ese. Tatou te malamalama i upu ia o loo faalogo atu o tautatala ai tagata, ae tatou te matuā lē manino lava i uiga moni o a latou tala ma mea tonu ia o loo latou atugalu ai, ae maise lava, le pei e popole le faalogo atu i o latou leo.” O le auala lena ua faamatalaina ai e le tagata aʻoga atamai mai Iutaia o Jacob Neusner, lagona atonu e iai i se au faitau ina ua latou faatoʻā faitauina lava le Mishnah. Ua faapea mai atili Neusner: “E leai se amataga lelei mai o le Mishnah. E faafuasei foi ona faaiuina.”
I le tusi A History of Judaism, ua faaigoa ai e Daniel Jeremy Silver le Mishnah faapea o “le tusi tāua o faiga faarapi i Iutaia.” E pei ona ia toe fai mai atili: “Na faaaogā le Mishnah e suia ai le Tusi Paia e avea ma mataupu autū o aʻoaʻoga faifai pea [faa-Iutaia].” Aisea ua soona faatāuaina ai se tusi e lē o matuā malamalama lelei mai lona tusiaina?
E mafai ona maua se vaega o le tali i le faamatalaga lenei o loo iai i totonu o le Mishnah: “Na maua e Mose le Torah i Sinai ona ia tuuina atu lea ia Iosua, na tuuina atu e Iosua i tane matutua, ma tuuina atu ai e tane matutua i perofeta. Ona tuuina atu lea e perofeta i tane o le fono sili.” (Avot 1:1) E taofi le Mishnah faapea o loo ia tusitusia faamatalaga ia sa tuuina ifo ia Mose i le Mauga o Sinai—o se vaega lena e lei tusia o le Tulafono a le Atua ia Isaraelu. O tane o le fono sili (lea na mulimuli ane faaigoa o Saniterini) sa manatu i ai o i latou o se vaega o le faasologa umi o tagata aʻoʻoga atamamai, po o sages, o ē sa latou tuugutu maia nisi o aʻoaʻoga mai lea tupulaga i lea tupulaga seia oo ina ua tusitusia uma na aʻoaʻoga i le Mishnah. Ae pe moni ea lena manatu? O ai moni lava na tusiaina le Mishnah, ma aisea? Po o faamatalaga ea o loo tusia ai o ni mea na faalogo moni i ai Mose i Sinai? Pe iai sona uiga mo i tatou i aso nei?
Faiga Faa-Iutaia e Aunoa ma se Malumalu
O le talitonuga i se tulafono tuugutu tauatua na tuuina mai e faaopoopo i le Tulafono tusitusia a Mose, o se talitonuga sa lei iloa ina ua tusia le Tusi Paia e ala i le faagaeega tauatua.a (Esoto 34:27) I ni senituri se tele mulimuli ane sa avea ai Faresaio o le vaega o le faiga o mea faa-Iutaia na latou faatupuina aʻe ma uunaia lenei talitonuga. A o faagasolo le uluai senituri T.A., sa teena ai e le au Satukaio ma isi tagata Iutaia lenei aʻoaʻoga lē faale-Tusi Paia. Peitai ane, i le taimi na avea ai le malumalu i Ierusalema ma ogatotonu o le tapuaiga faa-Iutaia, sa lona lua ai pea le tāua o tulafono tuugutu. O tapuaiga na faia i le malumalu na tuuina atu ai se tulaga maopoopo ma se tulaga mautū i olaga o tagata Iutaia taitoatasi.
Ae i le 70 T.A., sa fesagai ai le nuu o Iutaia ma se mala faalelotu, e matuā matautia. Na faaumatia Ierusalema e vaegaau a Roma, ma e silia i le miliona tagata Iutaia na fasiotia ai. Sa faaleagaina le malumalu, le ogatotonu o o latou olaga faaleagaga. Sa faafaigata le tausisia o le Tulafono Faa-Mose, lea na manaomia ai taulaga ma le auaunaga faaositaulaga e faia i le malumalu. Sa lē toe iai se maa faavae o faiga o mea faa-Iutaia. Ua tusi mai le tagata aʻoga atamai i le Talmud o Adin Steinsaltz: “O le faaumatiaga . . . i le 70 T.A. na avea ai le toe fausia aʻe o se faatulagaga atoa o le olaga faalelotu o se mea sa matuā manaomia faanatinati.” Ma sa latou toe fausiaina.
E oo lava i le taimi a o lei faaumatiaina le malumalu, na faatagaina ai Yohanan Ben Zakkai, o se soo aloaia o le taʻitaʻi o le au Faresaio o Hillel, e le Vespasian (e lei umi ae avea ma emeperoa) ina ia aveese mai Ierusalema le nofoaga tutotonu o mea faaleagaga o le faiga o mea faa-Iutaia ma le nofoaga o le au Saniterini, ae avatu i Yavneh. E pei ona faamatala mai e Steinsaltz, ina ua mavae le faaumatiaga o Ierusalema, ‘na fesagai Yohanan Ben Zakkai ma se luʻi o le tau faavaeina o se nofoaga fou tutotonu mo tagata ma fesoasoani atu ia i latou ina ia faamasani atu i siomaga fou lea sa tatau ona tataʻi i ai le maelega faalelotu i se isi taulaiga fou, talu ai o lea ua lē toe iai se Malumalu.” O lena taulaiga fou o tulafono tuugutu.
Ina ua faatamaia le malumalu, sa lei taumafai le au Satukaio ma isi lotu mavae o le faa-Iutaia e toe faia se mea mautū e suitulaga aʻi. Na avea le au Faresaio ma taitaiga autū o le faiga o mea faa-Iutaia, ma faamaopoopo atu ai i vaega na tetee ane. I le faamamafaina o le autasi, sa taofia ai e rapi na fai ma taʻitaʻi le faaigoaina o i latou o Faresaio, o se taʻu na tumu i uiga faafaivaega ma faiga faaituau. Ona lauiloa ai lea o i latou i le na o le taʻu o rapi, “o tagata popoto (sages) o Isaraelu.” Sa faatupu aʻe e nei tagata popoto se faiga o talitonuga ina ia tuufaatasia ai o latou manatu e uiga i tulafono tuugutu. Sa avea o se faatulagaga faaleagaga e faigata ona faaleagaina e tagata, nai lo le malumalu.
Le Tuufaatasia o le Tulafono Tuugutu
E ui lava ua avea nei le aʻoga faarapi i Yavneh (25 maila [40 kilomita] i le itu i sisifo o Ierusalema) ma nofoaga tutotonu, ae na amata foi ona aliae isi aʻoga o loo latou aʻoaʻoina tulafono tuugutu, i isi vaega o Isaraelu ma na oo atu lava i Papelonia ma Roma. Peitai, o lenei mea na mapuna aʻe ai se faafitauli. Ua faamatala mai e Steinsaltz: “A potopoto faatasi tagata popoto uma ma faaauau le galuega autū tau aʻoaʻoga e se vaega e tasi o tane [i Ierusalema], ona tausisia pea lea o le autasi o uputuu. Ae o le faatoateleina o aʻoaʻo ma le faavaeina o aʻoga eseese na tupu aʻe ai . . . le anoanoai o faatulagaga o upu ma metotia eseese o faaupuga.”
Sa faaigoaina aʻoaʻo o le tulafono tuugutu o Tannaim, o se taʻu na maua mai se upu faa-Arama e uiga faapea “ia suesue,” “ia toe fai,” po o le “ia aʻoaʻo atu.” O lenei taʻu sa faamamafaina ai la latou metotia o le aʻoaʻoina mai ma le aʻoaʻo atu o tulafono tuugutu e ala i le matuā taʻu pea lava pea ma le taulotoina i le mafaufau. Ina ia faafaigofie le taulotoina o uputuu tuugutu, sa faapupuu ai tulafono po o uputuu taitasi i ni fuaitau e pupuu ma faigofie. A laiti upu, o le lelei foi lena. Sa taumafai le au rapi e faaaogā se faiga e pei e faitau o se tauloto, o lea na masani ai ona lagi faapese, pe peseina nei mea. Peitai, sa lē maopoopo lelei nei tulafono, ma e tofu lava le aʻoaʻo ia ma ana faauigaga matuā eseese.
O le uluai rapi lava na ia faia se tuufaatasiga patino ma se faatulagaga i le tele o uputuu eseese tuugutu, o Akiba ben Joseph (pe tusa o le 50-135 T.A.). Ua tusi mai Steinsaltz e faatatau i le rapi lea: “Sa faatusatusa e tagata latou te tupulaga faatasi ana gaoioiga, i galuega a se tagata galue e na ona alu atu lava i le fanua ma faatumu lana ato i so o se mea na te maua e aunoa ma le iloilo lelei, ona foi mai lea i le fale faatoʻā tuueseese ai ituaiga taitasi. Sa suesueina e Akiba le anoanoai o mataupu sa lē maopoopo, ona ia faavasegaina ai lea o na mea i ni vaega maʻoti.”
I le senituri lona lua T.A.—i le silia i le 60 tausaga talu ona mavae le faaumatiaga o Ierusalema—na taitaia ai e Bar Kokhba se fouvalega tele lona lua a tagata Iutaia e faasagatau atu ia Roma. Ona toe oo mai foi lea o mala talu ai le fouvalega. Sa aofia ai Akiba ma le toatele o ona soo faatasi ma le toetoe miliona o tagata Iutaia na afaina ai. So o se faamoemoega na iai mo le toe fausia o le malumalu sa matuā mou uma atu, ina ua folafola e le emeperoa Roma o Hadrian le faasāina ona toe ulufale mai tagata Iutaia i totonu o Ierusalema, seʻi vaganā i le aso e faamanatu ai le faaumatiaga o le malumalu.
O Tannaim na soifua mai pea ina ua mavae atu Akiba sa lei vaai lava i se malumalu i Ierusalema. Peitai o le faagasologa ua uma ona faatulaga o le suesueina o uputuu o le tulafono tuugutu, sa avea lena ma o latou “malumalu,” po o le ogatotonu o le tapuaiga. O le galuega na amataina e Akiba ma ona soo i le faamautuina o lenei faatulagaga o le tulafono tuugutu, sa toe faaauauina e le Tannaim mulimuli, o Iuta ha-Nasi.
O Mea na Faia Mai ai le Mishnah
O Iuta ha-Nasi o lē na tupuga mai ia Ileli ma Kamalielu.b Talu ai sa fanau tonu mai o ia i le vaitaimi o fouvalega a Bar Kokhba, na faauluulu ai ia te ia le vaega o tagata Iutaia i totonu o Isaraelu e faasolo mai i le iuga o le senituri lona lua ma le amataga o le senituri lona tolu T.A. O le suafa ha-Nasi o lona uiga o “le perenise,” o loo faaalia ai lona tulaga sa manatu ai ia te ia ona uso Iutaia. Sa masani e na ona taʻu lava o ia o le Rapi. O Iuta ha-Nasi sa faauluulu ia te ia lana lava aʻoga faapea ma le au Saniterini, muamua i Bet She’arim ma mulimuli ane i Sepphoris i Kalilaia.
I le iloaina faapea e ono avea feteenaiga i le lumanai ma Roma ma lamatiaga i le faasoloina mai o tulafono tuugutu, na filifili ai Iuta ha-Nasi e faia se faiga e mautinoa ai lona faasaoina. Sa ia faapotopotoina i lana aʻoga o tagata atamamai e sili ona popoto i ona aso. Sa finauina manatu autū taitasi ma uputuu taitasi o le tulafono tuugutu. O le aotelega o nei talanoaga sa faamautuina loa i ni fuaitau na matuā sili ona pupuu, e tusa ai ma faatulagaga Eperu faafatusolo.
O nei aotelega sa faamaopoopoina i ni vaega autū, po o Faatulagaga, e ono, e tusa ai o mataupu autū. Na toe vaevae e Iuta ha-Nasi nei vaega i nisi vaega, po o tamai tusi (tractates) e 63. Ona faamaeʻaina ai loa lea o le faatulagaga atoa faaleagaga. E oo mai i lena taimi, sa tuugutu ai pea le faasoloina mai o na uputuu. Ae ina ia iai se puipuiga faaopoopo, na faia ai loa le suiga mulimuli—o le tuufaatasia lea o mea taitasi uma e ala i ni tusitusiga. O lenei faiga fou ofoofogia tau tusitusiga ua tuufaatasia uma i ai tulafono tuugutu, sa faaigoaina loa o le Mishnah. O le upu Mishnah e maua mai le upu autū faa-Eperu o le sha·nahʹ, e uiga faapea “ia toe fai,” “ia suesue,” po o le “ia aʻoaʻo atu.” O le upu e tutusa lelei ma le upu faa-Arama tenaʼʹ, lea e maua mai ai le upu tan·na·ʼimʹ, o le taʻu sa faatatau atu i faiaʻoga o le Mishnah.
Sa lei fuafuaina le Mishnah ina ia avea ma ao-telega faaiu o le tulafono faa-Iutaia. Sa tele ina talanoaina ai mea e lei aofia i le tulafono, ma le faamoemoe faapea o loo iloa e le tagata faitau mataupu silisili autū e aofia ai. O le mea moni lava, sa aoteleina ai mea na talanoaina ma aʻoaʻoina i aʻoga faarapi i le vaitaimi o Iuta ha-Nasi. Sa fuafuaina le Mishnah ina ia avea ma otootoga o tulafono tuugutu mo ni fefinauaiga atili, o se faiga auivi, po o se faatulagaga autū, e faalautele aʻe ai.
Nai lo le faaali mai ai o so o se mea na tuuina atu ia Mose i le Mauga o Sinai, ae o le Mishnah ua saunia ai se malamalamaga i le fausia aʻe o tulafono tuugutu, o se talitonuga na amata mai e le au Faresaio. O faamatalaga o loo faamauina i le Mishnah ua faamalamalamaina ai faamatalaga o loo iai i Tusitusiga Kerisiano Eleni ma i isi talanoaga ia sa faia e Iesu Keriso ma le au Faresaio. Peitai ane, e manaomia ona faaeteete auā o manatu o loo maua i le Mishnah e atagia mai ai manatu faa-Iutaia mai le senituri lona lua T.A. O le Mishnah ua avea ma sootaga o le vaitaimi na iai le malumalu lona lua, ma le taimi o le Talmud.
[Faaopoopoga i lalo]
a Mo ni faamatalaga atili, tagai i le itulau 8-11 o le polosiua Will There Ever Be a World Without War?, ua lomia e le Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.
b Tagai i le mataupu “Kamalielu—Sa Ia Aʻoaʻoina Saulo o Taso,” i Le Olomatamata o Iulai 15, 1996.
[Pusa i le itulau 26]
O Vaega Eseese o le Mishnah
Ua vaevaeina le Mishnah i Faatulagaga e ono. O nei vaega o loo iai tamai tusi po o tractates e 63, ma ua vaevaeina i mataupu ma mishnayot, po o palakalafa (ae lē i ni fuaiupu).
1. Zeraim (Tulafono Tau Faatoaga)
O nei tamai tusi ua aofia ai le talanoaina o tatalo e faia mo meaʻai ma le talanoaina o mea tau faatoaga. E aofia ai foi tulafono i sefuluai, o mea sa maua e ositaulaga, le aoina o mea e totoe mai seleselega, ma tausaga o le Sapati.
2. Moed (Faatasiga Paia, Tausamiga)
O tamai tusi i lenei Faatulagaga o loo talanoaina ai tulafono e fesootai atu i le Sapati, le Aso o le Togisala, ma isi tausamiga.
3. Nashim (Fafine, Tulafono o Faaipoipoga)
O tamai tusi nei o loo talanoaina ai faaipoipoga ma alei, o tautoga, le faa-Naseri, ma tulaga e masalomia le faia ai o le mulilua.
4. Nezikin (Mea e Faaleagaina ma Tulafono mo Tagatanuu Lava Latou)
O tamai tusi i lenei Faatulagaga o loo aofia ai mataupu e fesootai i le tulafono mo tagatanuu lava latou ma tulafono i meatotino, o faamasinoga ma faasalaga, le fuafuaga autū o le Saniterini, le ifo i tupua, tautinoga, ma Tulafono mo Faatamā o le aai (Avot).
5. Kodashim (Taulaga)
O tamai tusi nei o loo talanoaina ai aiaiga e fesootai atu i taulaga e faia i manu ma fua o laau, o loo taʻua ai foi le telē o le malumalu.
6. Toharot (Faiga Masani Faaletapuaiga mo le Faamamāina)
Ua iai i lenei Faatulagaga ia tamai tusi o loo talanoaina ai faiga masani faaletapuaiga mo le faamamāina, le taele atoa o le tino, le mulumuluina o lima, o faamaʻi o le paʻu, ma le lē mamā o isi mea eseese.
[Pusa i le itulau 28]
Le Mishnah ma Tusitusiga Kerisiano Eleni
Mataio 12:1, 2: “O ia ona aso ua ui atu ai Iesu i tosaito i le sapati; ua fia aai foi ona soo, ona ooti ai lea e i latou o ʻau saito, ma aai ai. Ua iloa atu e le au faresaio, ona latou faapea atu ai lea ia te ia, ‘Faauta, ua faia e ou soo le mea e sa ona fai i le sapati.’” Sa lei faasaina e Tusitusiga Eperu mea na faia e soo o Iesu. Peitai i le Mishnah tatou te maua i ai se lisi o galuega e 39 sa faasaina e le au rapi le faia i le Sapati.—Shabbat 7:2.
Mataio 15:3: “A ua tali atu [Iesu], ‘Se a le mea ua soli ai e outou foi le poloaiga a le Atua i a outou uputuu?’” Ua faamautinoa mai e le Mishnah lenei uiga. (Sanhedrin 11:3) Tatou te faitau i ai: “Na avatu le faatāua i [le tausia o] upu a le au Tusiupu nai lo [le tausia o] upu o le Tulafono [tusitusia]. Pe a fai mai se tagata, ‘E leai se tuutuuga ina ia faia ni filateri i ofu’ ina neʻi ona solia ai upu o le Tulafono, e lē o taʻusalaina o ia; [ae pe a fai mai o ia], ‘E lima vaega eseese o filateri e tatau ona faia i o latou ofu’, ina ia ona faaopoopo atu ai i upu a le au Tusiupu, ua taʻusalaina o ia.”—The Mishnah, a Herbert Danby, itulau 400.
Efeso 2:14: “O ia [Iesu] lava o lo tatou leleiga, ua na faia ia tasi e sa faalua, na na soloia foi le pa vaeloto o le feitagai sa vaeluaina ai.” Ua faapea mai le Mishnah: “I totonu o le Temple Mount sa iai se laupapa faalava (le Soreg), e tusa ma le fasefulu inisi le maualuga.” (Middot 2:3) Sa faasaina tagata o Nuu Ese ona latou laasia atu lenei vaega ma ulu atu ai i lotoā pito i totonu o le malumalu. Atonu sa faasino atu le aposetolo o Paulo i lenei pa vaeloto i se uiga faafaatusa a o tusi atu i uso i Efeso i le 60 po o le 61 T.A., i le taimi a o iai pea lena pa vaeloto. O le pa vaeloto faafaatusa sa faasino atu i le feagaiga o le Tulafono, lea ua leva ona faaesea ai tagata Iutaia mai tagata o Nuu Ese. Ae peitai, i le faavae o le maliu o Keriso i le 33 T.A., na soloia ai loa lena pa vaeloto.