O le a Tofotofoina le Faatuatua Faa-Kerisiano
“E le o i tagata uma le faatuatua.”—2 TESALONIA 3:2.
1. Ua faapefea ona faaalia e talafaasolopito e lē o iai i tagata uma le faatuatua moni?
A O FAAGASOLO mai le talafaasolopito, ua iai ni tane, fafine, ma fanau ua ia i latou le faatuatua moni. Ua talafeagai le upu faamatala o le “moni” auā e faitau miliona isi o loo faaalia se faatuatua e foliga e faatalitonugofie, e nofosauni e talitonu e aunoa ma se faavae tatau po o se mafuaaga tatau. O le ituaiga o faatuatua lena e masani ona aofia ai atua sese po o ituaiga o tapuaiga e lē tusa ai ma le finagalo o Lē Ona le Malosi Uma Lava, o Ieova lea, ma lana Afioga faaalia. O lea na tusi mai ai le aposetolo o Paulo: “E le o i tagata uma le faatuatua.”—2 Tesalonia 3:2.
2. Aisea ua matuā tāua ai ona tatou iloiloina lo tatou lava faatuatua?
2 Peitai o faamatalaga a Paulo e faaalia ai, i tuā iina, e iai nisi sa ia i latou le faatuatua moni, ma e faaalia foi, o loo iai nisi faapena i aso nei. O le toatele o tagata e faitauina lenei mekasini o loo latou faanaunau e maua ma faateleina lena faatuatua moni—le faatuatua e ogatasi ma le poto saʻo o le upu moni tauatua. (Ioane 18:37; Eperu 11:6) Po o le tulaga ea lena o loo iai oe? E talafeagai la ona e amanaia ma sauniuni mo le mea moni faapea o le a tofotofoina lou faatuatua. Aisea e fai atu ai faapena?
3, 4. Aisea e tatau ai ona tatou vaavaai atu ia Iesu e tusa ai ma tofotofoga o le faatuatua?
3 E tatau ona tatou ioe o Iesu Keriso o loo faaautū i ai lo tatou faatuatua. O le mea moni, o loo tautala le Tusi Paia e uiga ia te ia faapea o Lē na te Faaatoatoaina lo tatou faatuatua. Ua māfua ona o le mea na fetalai i ai Iesu ma ia faia, ae maise lava i le auala na ia faataunuuina ai valoaga. Na ia faamalosia le faavae lea o loo mafai ai e tagata ona fausia aʻe le faatuatua moni. (Eperu 12:2; Faaaliga 1:1, 2) E ui i lea, ua tatou faitau, faapea o Iesu sa “faaosoosoina o ia i mea uma pei o i tatou, a ua leai se agasala ia te ia.” (Eperu 4:15) Ioe, na tofotofoina le faatuatua o Iesu. Nai lo le faavaivaia ai la o i tatou pe faapopoleina ai, ae tatau ona faamafanafanaina ai i tatou.
4 I le fesagaia o puapuaga matautia seia oo lava ina maliu i luga o le satauro, ‘na aʻoaʻoina ai e Iesu le onosai.’ (Eperu 5:8) Na ia faamaonia ai e mafai e tagata ona ola i le faatuatua moni e ui lava i so o se tofotofoga e ono oo ia i latou. Ua matuā mataina lenei pe a tatou mafaufau i le mea na fetalai ai Iesu e faatatau i ona soo: “Ia outou manatua le upu na ou fai atu ai ia te outou, E le sili le auauna i lona alii.” (Ioane 15:20) O le mea moni, e tusa ai ma ona soo i o tatou taimi, na valoia ai e Iesu: “E inosia foi outou e nuu uma ona o loʻu igoa.”—Mataio 24:9.
5. Ua faapefea ona faaalia e le Tusi Paia o le a tatou fesagai ma tofotofoga?
5 I le tau amatamataga mai o lenei senituri, na amata ai le faamasinoga i le aiga o le Atua. Na valoia e le Tusi Paia: “O ona po nei e amata ai le faamasinoga i le aiga o le Atua; afai foi e muamua ia i tatou, pe se a le gataaga o e faalogogata i le tala lelei a le Atua? Pe afai foi e toe ina le mafai ona faaolaina o lē amiotonu, po o ifea e tu mai ai o le faalematau ma le agasala?”—1 Peteru 4:17, 18.
Ua Tofotofoina le Faatuatua—Aisea?
6. Aisea e matuā aogā ai le faatuatua ua tofotofoina?
6 I se uiga, o le faatuatua e lē tofotofoina e lē o faamaonia la se aogā, ma e lē o iloa ai lava sona tāua. E te ono faatusaina i se siaki e lei talaeseina se tupe o tusia ai. Atonu e te mauaina le siaki ona o se galuega na e faia, pe mo ni oloa sa e avatuina, pe aumaia foi o se meaalofa. Atonu e foliga mai e aogā le siaki, ae po o le mea moni ea lena? Faamata o le a e mauaina uma le tupe lena o loo tusia mai ai i le siaki? E tali faapena foi lo tatou faatuatua, e tatau ona sili atu nai lo na o se foliga mai pe i le na o le taʻu atu. E tatau ona tofotofoina pe afai tatou te fia faamaonia atu o loo iai se aogā ma ni uiga moni. Pe a tofotofoina lo tatou faatuatua, atonu o le a tatou iloa ai le malosi ma le aogā. O le tofotofoina foi atonu e iloa ane ai ni vala e manaomia ona toe faaleleia pe faamalosia ai lo tatou faatuatua.
7, 8. O fea e puna mai ai tofotofoga o lo tatou faatuatua?
7 E faataga e le Atua sauaga ma isi tofotofoga o le faatuatua e oo mai ia i tatou. Ua tatou faitau: “A faaosoosoina se tasi, aua le faapea, ‘Ua faaosoosoina aʻu mai le Atua,’ auā e le mafai ona faaosoosoina o le Atua i mea leaga, e le faaosooso atu foi o ia i se tasi.” (Iakopo 1:13) O ai po o le ā e tuuaʻia mo na tofotofoga? O Satani, o le lalolagi, ma o tatou lava tino lē lelei atoatoa.
8 Atonu tatou te ioe o loo iai se taaʻiga malosi a Satani i le lalolagi, i ona mafaufauga, ma ona ala. (1 Ioane 5:19) Ma atonu ua tatou iloa o loo ia faaosoina sauaga faasaga i Kerisiano. (Faaaliga 12:17) Ae po o faapena ea foi ona tatou talitonu maumauai o loo taumafai Satani e taitaiseseina i tatou e ala i le faia o ni mea e logoleleia i o tatou tino lē lelei atoatoa, le faaosoosoina o i tatou i faatosinaga faalelalolagi, i lona faamoemoe o le a tatou lolo atu i le faaosoosoga, lē usiusitai ai i le Atua, ma iu ina lē fiafia mai le finagalo o Ieova? O le mea moni, e lē tatau ona faateʻia i tatou i auala o loo faaaogā e Satani, auā sa ia faaaogā mailei lava ia i le taumafai e faaosoosoina Iesu.—Mataio 4:1-11.
9. E mafai faapefea ona tatou maua aogā mai faaaoaoga o le faatuatua?
9 E ala mai i lana Afioga ma le faapotopotoga Kerisiano, ua saunia ai e Ieova mo i tatou ni faaaoaoga moni o le faatuatua e mafai ona tatou faataitai i ai. Na timai mai Paulo: “Le au uso e, ia outou faaaʻoaʻo faatasi mai ia te au, ia outou vaavaai foi i e o savavali faapea, faapei ona fai o i matou ma faaaʻoaʻo ia te outou.” (Filipi 3:17) Ona o se tasi o auauna faauuina a le Atua i le uluai senituri, na taimua ai Paulo i le faatinoina o galuega o le faatuatua e ui lava i puapuaga matautia na fetaiai ma ia. E oo mai lava i le iuga o le 20 senituri, o loo tele pea faaaoaoga ua tatou maua o le faatuatua. O upu o le Eperu 13:7 ua matuā malosi lava lona faatatauina i aso nei e pei ona sa iai i le taimi na tusia ai e Paulo: “Ia outou manatua o outou taʻitaʻi, o e ua folafola atu le afioga a le Atua ia te outou; ia outou faaaʻoaʻo i lo latou faatuatua, ma ia mafaufau i le iuga o a latou amio.”
10. O ā faaaoaoga patino o le faatuatua ua tatou maua i taimi e lei mamao tele atu?
10 O loo iai i lena timaiga se uunaiga patino pe a tatou manatunatu i le tulaga ua iu i ai amio a le vaega totoe faauuina. E mafai ona tatou mafaufau i a latou faaaoaoga ma faataitai i lo latou faatuatua. O lo latou faatuatua o se faatuatua moni ua faamamāina e ala i puapuaga. Mai ni amataga laiti sa iai i tuā i vaitausaga mai le 1870, ua tuputupu aʻe ai se auuso Kerisiano i le lalolagi aoao. Ona o le faatuatua ma le onosai o ē faauuina i lena taimi ma faasolo mai ai, ua fua mai ai le silia i le lima ma le ʻafa miliona Molimau a Ieova o loo latou talaʻia nei ma aʻoaʻo atu le Malo o le Atua. O le faapotopotoga o loo iai nei i le lalolagi aoao o tagata tapuai moni ma le maelega, o se faamaoniga moni lena o le faatuatua ua tofotofoina.—Tito 2:14.
Le Tofotofoina o le Faatuatua e Faatatau i le 1914
11. Na faapefea ona mataina le 1914 mo C. T. Russell ma ana aumea?
11 I le tele o tausaga a o lei gāpā le Taua Muamua a le Lalolagi, na folafolaina atu ai e le vaega totoe faauuina e faapea o le a avea le 1914 ma aso mataina i valoaga a le Tusi Paia. Peitai ane, sa fai sina vavevave o lo latou faatalitalia o nisi o mea, ma o o latou manatu i mea o le a tutupu na lei saʻo atoatoa. Mo se faataitaiga sa mafai e C. T. Russell, le uluai peresitene o le Sosaiete o le Olo Matamata, ma ana aumea, ona latou iloa le manaomia ona faia o se galuega talaʻi tele. Na latou faitauina faapea: “E talaʻiina atu foi lenei tala lelei o le malo i le atu laulau uma, e fai ma molimau i nuu uma; ona oo mai ai lea o le gataaga.” (Mataio 24:14) Ae mafai la faapefea e si a latou tamai vaega ona faia lena mea?
12. Na faapefea ona tali mai se tasi o aumea a Russell i le upu moni o le Tusi Paia?
12 Seʻi manatu i le aafiaga o lenei mea ia A. H. Macmillan, o se aumea a Russell. Na fanau mai Macmillan i Kanata, ma e lei atoa le 20 o ona tausaga i le taimi na ia maua ai le tusi a Russell o le The Plan of the Ages (1886). (O lenei tusi, lea foi na faaigoa o le The Divine Plan of the Ages, na avea ma Tusi 1 o le seti lea na tele lona tufatufaina atu o Studies in the Scriptures. Tusi 2, The Time Is at Hand [1889], sa faasino atu i le 1914 o le iuga o “tausaga o nuu ese.” [Luka 21:24]) O le po lava na amata ai ona faitau e Macmillan le tusi, na ia mafaufau ai: “E foliga mai lava o le upu moni lenei!” I le taumafanafana o le 1900, na ia feiloai atu ai ia Russell i se tauaofiaga a Tagata Aʻoga o le Tusi Paia, e pei ona sa faaigoa ai Molimau a Ieova i na taimi. E lei umi ae papatisoina Macmillan ma amata ai ona la galulue faatasi ma le uso o Russell i le ofisa autū a le Sosaiete i Niu Ioka.
13. O le ā le faafitauli na vaaia e Macmillan ma isi e tusa ai ma le faataunuuga o le Mataio 24:14?
13 E faavae mai i lo latou faitauina o le Tusi Paia, sa faasino atu ai na Kerisiano faauuina i le 1914 o le taililiu lea i fuafuaga a le Atua. Peitai sa tau mānatu Macmillan ma isi po o le a faapefea ona faataunuu i le na o sina taimi puupuu o loo totoe, le talaʻiga i nuu uma, e pei ona valoia mai i le Mataio 24:14. Mulimuli ane na ia faapea mai: “Ou te manatua lo ma talanoa soo ma le uso o Russell i lena mataupu, ma sa faapea mai Russell, ‘E te iloa uso, iinei lava i Niu Ioka o loo sili atu ona toatele ai tagata Siu nai lo i Ierusalema. E toatele atu tagata Aialani iinei nai lo tagata o loo iai i Dublin. Ma e toatele atu tagata Italia o loo iinei nai lo i Roma. Afai la tatou te talaʻi atu ia i latou na iinei, o le a tusa lea ma le oo atu o le feau i le lalolagi uma.’ Peitai e foliga mai sa lei faamalieina ai o matou mafaufau i lena manatu. Ona oo ai lea o se manatu e faia le ata na taʻua o le ‘Photo-Drama’.”
14. A o lumanai le 1914, o le ā le galuega ofoofogia na sauniunia?
14 Maeu le ofoofogia ma le fou o lenei taumafaiga o le “Photo-Drama of Creation”! Sa tuufaatasia ai ata gaoioi (motion picture) ma ata lanu e lē gaoioi (slides), e faaali faatasi mai ma lauga faale-Tusi Paia ma musika sa tāina ai pese (phonograph records). I le 1913, na faia ai e le Watch Tower se faamatalaga e faatatau i le tauaofiaga lea na usuia i Arkansas, U.S.A.: “Na ioeina ai ma le autasi e faapea ua oo mai le taimi mo le faaaogaina o ata gaoioi i le aʻoaʻoina atu o upu moni o le Tusi Paia. . . . Na faamatalaina e [Russell] faapea ua tolu tausaga o galue pea o ia i lenei lava fuafuaga, ma o lenei ua toetoe lava lelei le faitau selau o ata matagofie, lea e mautinoa o le a fiafia i ai ni motu o tagata e toatele ma folafola atu ai le Tala Lelei, ma fesoasoani i le lautele ina ia toe faatuatua atu i le Atua.”
15. O ā ituaiga o iuga na maua mai i le faaalia o le “Photo-Drama”?
15 O le mea foi lena na faia e le “Photo-Drama” ina ua uma lona uluai faaaliga ia Ianuari i le 1914. O loo mulimuli mai ni lipoti mai le Watch Tower o le 1914:
Aperila 1: “Ina ua uma ona matamata se faifeau i vaega e lua o le ata, na ia faapea mai, ‘E na o le ʻafa o le ata o le PHOTO-DRAMA OF CREATION lea ua ou matamata ai, ae ua sili atu ona tele mea ua ou aʻoaʻoina mai ai e faatatau i le Tusi Paia nai lo mea sa ou aʻoaʻoina i le tolu tausaga lea na ou aʻoga ai i le seminā faafaifeau.’ Na faapea mai se tagata Siu ina ua uma ona matamata, ‘Na avea ai aʻu ma se tagata Siu ua sili atu ona lelei ina ua uma ona ou matamata i le ata nai lo le tulaga sa ou iai a o oʻu lei matamata.’ Sa iai foi ni patele ma ni taupousa Katoliko na latou matamataina le DRAMA ma na faailoa mai lo latou matuā talisapaia. . . . E na o le sefululua seti o le DRAMA ia ua faamaeʻaina . . . Peitai, ua uma ona tatou oo atu ma faaali i aai e tolusefulutasi . . . I aso taitasi, e silia ma le tolusefululima afe tagata ua mafai ona matamata, faalogo, viiviia, mafaufau ma manuia ai.”
Iuni 15: “Ua avea ia ata ma itu ua atili ai ona ou maelega e folafola atu le Upu Moni, ma ua faateleina ai loʻu alofa mo le Tamā Faalelagi ma lo tatou Uso Matua o Iesu. Ou te tatalo i aso uma ina ia iai le oa o faamanuiaga a le Atua i luga o le PHOTO-DRAMA OF CREATION ma i latou uma o loo galulue i lona faatinoina . . . O aʻu o la outou auauna ia te Ia, F. W. KNOCHE.—Iowa.”
Iulai 15: “Ua matou fiafia e matauina se aafiaga sili ona lelei ua faia e ata i lenei aai, ma e matou te mautinoa o lenei molimau i le lalolagi ua faaaogaina foi e aoaoina ai le toatele o ē o loo latou faamaonia mai le avea o i latou ma maatāua o loo filifilia e le Alii. Matou te iloa le toatele o tagata suesue naunautai a le Tusi Paia ua māfua ona auaufaatasi atu nei i le Vasega iinei ona o le ata o le Photo-Drama. . . . O lo outou tuafafine i le Alii, EMMA L. BRICKER.”
Novema 15: “Matou te mautinoa o le a outou fiafia e faalogologo i le molimau mataina ua avatu e ala i le PHOTO-DRAMA OF CREATION i le fale tele o faafiafiaga i Lonetona, le London Opera House, i Kingsway. Ua matuā ofoofogia le faaalialia mai o le taʻitaʻiga a le aao o le Alii i auiliiliga taitasi o lenei faaaliga faalauaitele, lea ua matuā olioli ai uso . . . Sa eseese uma vaega ma ituaiga o tagata e iai i a matou aofia; na matou matauina le toatele o taʻitaʻi lotu na iai i le aofia. E iai se tasi faifeau . . . na talosaga mai mo ni pepa ulufale ina ia mafai ai ona la toe ō mai ma lana avā e toe matamata foi. E tele ni taimi na auai mai ai se faifeau (Rector) o le Lotu Egelani e matamata i le DRAMA, ma . . . e toatele foi ana uo na ia aumaia ina ia molimauina le ata. E toalua foi ni epikopo ua auai mai, ma nisi foi tagata mautofiga.”
Tesema 1: “E ma te matuā faafetaia ma laʻu avā lo tatou Tamā Faalelagi mo le faamanuiaga sili ma le lē mafaatusalia ua oo mai ia i maʻua ona o oe. O le matagofie o lau PHOTO-DRAMA ua māfua ai ona ma iloa ma talia le Upu Moni . . . Ua ia i maʻua au tusi e ono o le STUDIES IN THE SCRIPTURES. O se fesoasoani tele na tusi.”
Tali Atu i Tofotofoga i Tuā Iina
16. Aisea na aumaia ai e le 1914 se tofotofoga o le faatuatua?
16 Ae o le ā na tupu, ina ua iloa ane e na Kerisiano faamaoni tuutoina faapea, sa lē saʻo la latou faatalitaliga ina ia faatasia ma le Alii i le 1914? Sa fesagai i latou na faauuina ma se vaitaimi o puapuaga matautia. Na faalauiloa mai e le Watch Tower o Novema 1, 1914 e faapea: “Seʻi o tatou manatua o loo tatou iai i se taimi o tofotofoga.” E faatatau i lenei mea, ua taʻua ai e le tusi, Jehovah’s Witnesses—Proclaimers of God’s Kingdom (1993): “E mautinoa, o tausaga mai le 1914 e oo i le 1918, ua faamaonia le avea o ‘se taimi o tofotofoga’ mo Tagata Aʻoga o le Tusi Paia.” Pe na latou faataga ea lo latou faatuatua e faamamāina ma o latou mafaufauga e toe fetuutuunai ina ia mafai ai ona latou faatinoina le galuega tele sa i luma?
17. Na faapeī uiga faaalia o ē faauuina faamaoni i lo latou iai pea i le lalolagi ae ua mavae le 1914?
17 Na faapea mai le Watch Tower o Setema 1, 1916: “Sa tatou mafaufau faapea o le a faaiuina le galuega o le Seleselega o le aoaoina o le Ekalesia [le ʻau faauuina] a o lei iu Taimi o Nuu Ese; peitai e aunoa ma se mea faapena o fai mai ai le Tusi Paia. . . . Po ua tatou faanoanoa ea ona o loo faaauau pea le galuega o le Seleselega? . . . Uso pele e, o lo tatou uiga e tatau ona iai i le taimi nei, o le matuā loto faafetai lea i le Atua, i le faateleina o le talisapaia mo le Upu Moni matagofie lea ua Ia faamanuiaina ai i tatou i le iloaina ma le matauina faatasi ai, ma le faateleina o le maelega i le fesoasoani atu ina ia iloa e isi lena Upu Moni.” Sa tofotofoina lo latou faatuatua, peitai na latou fesagaia lena tofotofoga ma manumalo mai ai. Peitai e tatau ia i tatou o Kerisiano ona nofouta, o tofotofoga o le faatuatua atonu e tele ma eseese.
18, 19. O ā isi tofotofoga o le faatuatua na sosoo mai i tagata o le Atua ina ua faatoʻā mavae lava le maliu o le uso o Russell?
18 Mo se faaaoaoga, e iai se isi ituaiga o tofotofoga na oo mai i le vaega totoe ina ua faatoʻā maliu lava le uso o Charles T. Russell. O le tofotofoga lena o lo latou faamaoni ma le faatuatua. O ai “le auauna faamaoni” lea e taʻua i le Mataio 24:45? Na manatu nisi e faatatau atu i le uso lava ia o Russell, ma na mumusu i latou e toe lagolagosua i faatulagaga fou a le faalapotopotoga. Pe ana fai o ia o le auauna, o ā la mea sa tatau ona fai e uso i lea taimi auā o lea ua maliu o ia? Po o le a tatau ea ona latou mulimuli atu i se isi tagata fou ua tofia, po o le taimi loa lena e iloa ai, e lē o faaaogaina e Ieova na o se tagata se toatasi, ae o se vaega atoa o Kerisiano, e fai ma meafaigaluega, po o le vasega o auauna?
19 Sa iai ma se isi tofotofoga na oo mai i Kerisiano moni i le 1918, ina ua faia e pule faalelalolagi e ala i uunaiga a taʻitaʻi lotu o Kerisinetoma, ni faiga e ‘faatiga e ala i le tulafono’ faasaga i le faalapotopotoga a Ieova. (Salamo 94:20, KJ) Na fesagai Tagata Aʻoga o le Tusi Paia ma sauaga matuitui, e lē gata i Amerika i Mātū ae faapea foi i Europa. Na oo i le tumutumuga teteega na uunaia e taʻitaʻi lotu, ina ua faia e le malo o le Iunaite Setete ia Me 7, 1918, tusi saisai mo le puʻeina o J. F. Rutherford ma nisi o ana aumea vavalalata, e aofia ai A. H. Macmillan. Sa tuuaʻia sese i latou faapea e tetee i le faiga malo, ma na teena foi e le malo a latou tagi i le leai o sa latou sala.
20, 21. E pei ona valoia mai i le Malaki 3:1-3, o le ā le galuega na faia i ē faauuina?
20 E ui lava sa lei mataulia ai i na taimi, ae sa faagasolo le galuega o le faamamāina, e pei ona faamatalaina i le Malaki 3:1-3 e faapea: “O ai se na te lavā tali le aso o lona afio mai? o ai foi se na te tulai pe a faaalia mai o ia? auā o [le sāvali o le feagaiga] e tusa ma le afi a lē tunu auro; e tusa foi ma le moli a lē tāofu; e nofo o ia, o lē tunu ma faamamā i le ario; na te faamamāina le fanauga a Levi, na te faateʻa ese foi le eleele ia te i latou e pei o le auro ma le ario; latou te avatu ai ia Ieova le taulaga e fai i le amiotonu.”
21 A o faasolo ina iu le Taua Muamua a le Lalolagi, na fesagai ai nisi Tagata Aʻoga o le Tusi Paia ma se isi foi tofotofoga o le faatuatua—po o le a latou tausisia le solitu aʻiaʻi e tusa ai o mataupu tau vaegaau a le lalolagi. (Ioane 17:16; 18:36) Sa lei tumau nisi. O lea i le 1918, na auina mai ai e Ieova “le sāvali o le feagaiga,” o Keriso Iesu, i Lona malumalu faaleagaga ina ia faamamāina le vaega toaitiiti o Ana tagata tapuai mai ni ponā faalelalolagi. O i latou na tuutoina atu e faaalia le faatuatua moni, na aogā ia i latou na mea na tutupu ma na agaʻi ai pea i luma, i le talaʻi pea ma le maelega.
22. E tusa ai o tofotofoga o le faatuatua, o ā isi mea ia o le a talanoaina?
22 O mea ua tatou talanoaina e lē na o se talafaasolopito e manaia i le faalogologo. Peitai e fesootai saʻo atu i le tulaga faaleagaga i le taimi nei o le faapotopotoga a Ieova i le lalolagi aoao. Ae i le mataupu o loo sosoo mai, o le a tatou talanoaina ai nisi o tofotofoga o le faatuatua ua fesagaia e tagata o le Atua i aso nei, ma iloa ai pe faapefea ona tatou ono manumalo mai ai.
E te Manatua?
◻ Aisea e tatau ai i tagata o Ieova ona latou faatalitalia o le a tofotofoina lo latou faatuatua?
◻ O ā ituaiga o taumafaiga ina ia faasalalau atu le feau a le Atua, sa faia a o lei oo i le 1914?
◻ O le ā le “Photo-Drama,” ma o ā iuga na maua mai ai?
◻ Na faapefea i mea na tutupu i le vaitaimi o le 1914 e oo i le 1918 ona tofotofoina ai le ʻau faauuina?
[Ata i le itulau 12]
A o latalata ina faaiuina le senituri lona 19, sa suesueina ai e tagata mai le tele o atunuu le Tusi Paia, faatasi ma le fesoasoani a le faasologa o tusi, o le “Millennial Dawn,” lea na mulimuli ane faaigoa o “Studies in the Scriptures”
[Ata i le itulau 13]
Se tusi mai ia C. T. Russell o loo iai le mau e faatomua ai le ata na puʻeina, lea na ia faapea ai: “O le ‘Photo-Drama of Creation’ ua tauaaoina atu e le IBSA—International Bible Students Association. O lona faamoemoe e mo le aʻoaʻoina o le lautele faatasi ai ma ni manatu faalelotu e lagolagoina e le faasaienisi, ma o loo puipuia ai le Tusi Paia”
[Ata i le itulau 15]
O Demetrius Papageorge lena na faimalaga solo e faaali le “Photo-Drama of Creation.” Mulimuli ane, na faafalepuipui o ia ona o lona solitu faa-Kerisiano