O Loo Ola le Afioga a Ieova
Manatu Tāua Mai le Tusi o Iosua
A O TOLAUAPI le nuu o Isaraelu i fanua laugatasi o Moapi i le 1473 T.L.M., atonu sa faafiafiaina i latou a o faalogo atu i upu nei: “Inā sauniuni ia o a outou oso, auā e toe aso tolu ona outou sopoʻia atu ai lea o Ioritana nei, ma ō atu e fai mo outou le nuu ua foaʻiina mai e Ieova lo outou Atua iā te outou e fai mo outou.” (Iosua 1:11) O lea ua toeitiiti lava iʻu le 40 tausaga o la latou faigāmalaga i le vao.
E sili atu le 20 tausaga mulimuli ane, ae tū ai loa lē sa taʻimua iā i latou o Iosua i le ogatotonu o le laueleele o Kanana ma faalauiloa atu i toeaina o Isaraelu e faapea: “Faauta, ua ou vaevaeina iā te outou o ia nuu o totoe e fai ma tofi mo o outou itu aiga, e afua mai i Ioritana, ma nuu uma ua ou faaumatia, e oo atu i le sami tele i le mea e goto ai le la. O Ieova foʻi o lo outou Atua, o ia lava na te teteeina i latou i o outou luma, ma tutuli iā te i latou i o outou luma, e fai mo outou o lo latou laueleele, e pei ona fetalai mai ai Ieova o lo outou Atua iā te outou.”—Iosua 23:4, 5.
O le tusi o Iosua, na tusia e Iosua i le 1450 T.L.M., ma o loo iai ni faamatalaga fiafia o le talafaasolopito o mea na tutupu i le faagasologa o le 22 tausaga. A o tatou tutū i faitotoʻa o le lalolagi fou folafolaina, ua tutusa ai lo tatou tulaga ma le fanauga a Isaraelu o ē sa nofo sauni e fai mo latou tofi le Nuu Folafolaina. Seʻi o tatou iloilo ma le naunau le tusi o Iosua.—Eperu 4:12.
I “LE ELEELE LAUGATASI O IERIKO”
Maʻeu se tofiga tāua na maua e Iosua ina ua fetalai atu Ieova iā te ia: “Ua oti Mose laʻu auauna, o lenei foʻi inā e tulaʻi atu ia, ia sopoʻia atu Ioritana lenā o oe, atoa ma lenei nuu uma, e ō i le nuu ua ou foaʻiina atu ai iā te i latou, o le fanauga a Isaraelu lava.” (Iosua 1:2) E faitau miliona le nuu na taʻitaʻiina e Iosua agaʻi atu i le Nuu Folafolaina. I le faia o sauniuniga, ua ia aauina atu ni sipai po o tagata asiasi faalilolilo se toʻalua i le nuu o Ieriko; o le aai lea e tatau ona muaʻi faatoʻilaloina. I lenā aai, o loo nofo ai Raava le fafine talitane, o lē na faalogo e uiga i galuega mamana na faia e Ieova i ona tagata. Sa ia puipuia ma fesoasoani i nei sipai, ma sa la folafola atu ai iā Raava le faasaoina o ia.
E toe foʻi atu sipai, ae ua nofo sauni Iosua ma le nuu e agaʻi atu ma sopoʻia le Ioritana. E ui lava i tafega malolosi, ae e leʻi iai se faafitauli o lenā tulaga mo Isaraelu, auā na faapogaia e Ieova le vai na tafe mai i uta e faafaupuʻe e pei o loo taofia i se faatanoa, a o le vai pito i lalo, sa faatafe atu i le Sami Mate. Na sopoʻia e Isaraelu le Ioritana, ma latou tolauapi ai i Kilikala, e latalata i Ieriko. I le fā aso mulimuli ane, i le afiafi o le aso lona 14 o le masina, na latou faamanatuina ai le Paseka i le eleele laugatasi o Ieriko. (Iosua 5:10) I le aso na sosoo ai, na latou aai ai mai fua o le laueleele, ma na taofia ai le toe aumaia o le manai. O le taimi foʻi lea na peritomeina ai e Iosua ia tama tane uma, o ē na fananau i le vao.
Taliina o Fesili Faale-Tusi Paia:
2:4, 5—Aiseā na faasesē ai e Raava tagata na aauina mai e le tupu e saʻili tagata e toʻalua na asiasi faalilolilo i le nuu? Ona o le faatuatua iā Ieova, na puipuia ai e Raava laʻua e ui ina sa lamatia ai lona ola. O lea, e na te leʻi faailoaina atu laʻua i ē na saʻili e fai se mea leaga i tagata o le Atua. (Mataio 7:6; 21:23-27; Ioane 7:3-10) O le mea moni, ‘o galuega na taʻuamiotonuina’ ai Raava, e aofia ai lona faasesēina o avefeʻau a le tupu.—Iakopo 2:24-26.
5:14, 15—O ai le “ave ʻau a Ieova”? O le ave ʻau po o le alii lea na sau e faamalosiau iā Iosua ina ua amata ona faatoʻilaloina le Nuu Folafolaina, e foliga mai, o ia o “le Upu”; o Iesu Keriso, i lona uluaʻi soifuaga i le lagi. (Ioane 1:1; Tanielu 10:13) Maʻeu se faamalosiau i le maua o se faamautinoaga e faapea, o loo faatasi Iesu Keriso faamamaluina ma tagata o le Atua i aso nei a o latou auai i se taua faaleagaga!
Lesona mo i Tatou:
1:7-9. O le faitauina o le Tusi Paia i aso taʻitasi, ma mafaufau loloto i ai, ma faatinoina mea ua tatou aʻoaʻoina, e tāua lava, ina ia taulau ai a tatou taumafaiga faaleagaga.
1:11. Na fai atu Iosua i tagata ina ia sauni a latou faaoso ae aua le na o le faatalitali i le Atua e saunia mea mo i latou. O le apoapoaʻiga a Iesu ina ia aua le popole i mea o le olaga, faatasi ma lana folafolaga e faapea, “ona faaopoopoina atu lea o ia mea uma ia te outou,” e lē uiga faapea, e lē tatau ona tatou gaoioi e saʻili mea e tausi ai i tatou.—Mataio 6:25, 33.
2:4-13. Ina ua faalogo e uiga i galuega mamana a Ieova, ma iloaina le tāua o le taimi, na filifili ai Raava e auai i le itu a ona tagata tapuaʻi. Afai ua fai si umi o e suʻesuʻeina le Tusi Paia ma iloa ai ua tatou ola i “aso e gata ai,” pe e lē tatau ai ea ona e faia se faaiʻuga e auauna i le Atua?—2 Timoteo 3:1.
3:15. Talu ai le lelei o le tala na aumaia e sipai ia na aauina atu i Ieriko, na vave ai lava ona gaoioi Iosua e aunoa ma le faatalitali seʻi maui le vai o le Ioritana. O galuega e aafia ai le tapuaʻiga moni, e tatau ona tatou gaoioi ma le lototetele na i lo o le faatalitali seʻi tulaga lelei mai mea.
4:4-8, 20-24. O maa e 12 ia na aumaia i le vaitafe o le Ioritana, e ao ona avea ma faamanatuga iā Isaraelu. O gaoioiga a Ieova i le laveaʻiina o ona tagata i aso nei mai ona fili, ua avea foʻi ma faamanatuga, e iloa ai o loo faatasi o ia ma i latou.
FAAAUAU LE MANUMALO
“Ua matuā puipuia Ieriko . . . e leai sē alu atu, e leai sē sau ai.” (Iosua 6:1) O le a faapefea ona faatoʻilaloina le aai? Na tuuina atu e Ieova iā Iosua se fuafuaga atamai. E leʻi pine, ae soloi i lalo pa ma ua faaumatia le aai. E na o Raava ma lona aiga na faasaoina.
O le isi manumalo na sosoo ai, o le aai o le tupu o Ai. Na faamatala atu e sipai la laʻua tala e faapea, e toʻalaʻitiiti tagata e nonofo i le aai, o lea e lē manaʻomia ni tane se toʻatele e faatoʻilaloina ai. Ae peitaʻi, e tusa ma le 3,000 ʻautau na aauina atu e faatoʻilaloina le aai ae na sosola i latou i luma o tagata o Ai. Aiseā? Ua lē faatasi Ieova ma tagata Isaraelu. Ua agasala Akana le tagata mai le ituaiga o Iuta i le taimi na vetea ai le aai o Ieriko. Ina ua uma ona taulimaina le faafitauli, ua toe osofaʻi ai e Iosua ia Ai. Talu ai na faatoʻilaloina muamua Isaraelu e le tupu o Ai, na ia naunau ina ia toe tau ma i latou. Ae na faaaogā e Iosua se fuafuaga atamai lea na matuā faateʻia ai le mautinoa naʻuā o tagata o Ai, ma faoa ai e Iosua le aai.
O Kipeona o se ʻaai tele lava; e sili ia i Ai, ma o ona tagata uma e totoa.’ (Iosua 10:2) Ae peitaʻi, ina ua faalogo i le faatoʻilaloina e Isaraelu o Ieriko ma Ai, na faatogafiti ai e tagata i Kipeona Iosua i le faia o se feagaiga o le filemu ma i latou. Na manatu isi nuu latalata ane i lenei gaoioiga o se mea e mafai ona afāina ai i latou. Na faapotopoto ai e tupu e toʻalima a latou ʻautau ma osofaʻia Kipeona. Na laveaʻiina e tagata Isaraelu ia Kipeona, ma matuā faatoʻilaloina ʻautau na osofaʻia i latou. O isi manumalo o Isaraelu i le taʻitaʻiga a Iosua, e aofia ai ma aai i le itu i toga ma le itu i sisifo, faapea le faatoʻilaloina o ʻau tuufaatasi a tupu i le itu i mātū. E oo atu i le 31 tupu uma na faatoʻilaloina i le itu i sisifo o le Ioritana.
Taliina o Fesili Faale-Tusi Paia:
10:13—Na faapefea ona tumau le lā i le lagi i le aso atoa? “E ai ea se mea e faigatā iā Ieova” o Lē na Foafoaina le lagi ma le lalolagi? (Kenese 18:14) Afai e finagalo i ai o ia, e mafai lava e Ieova ona pulea le taaviliga o le lalolagi ina ia foliga mai ai ua lē toe gaoioi le lā ma le masina i le vaai a tagata i le lalolagi. Pe e mafai foʻi ona ia tuu pea e faaauau gaoioiga a le lalolagi ma le masina, a e taofiofia le susulu atu o ave o le lā ma le masina i se auala e faaauau ai pea ona susulu atu le malamalama mai nei malamalama e lua. Po o le ā lava le tulaga, “e leai foʻi se aso na muamua pe mulimuli, e tusa ma lenā” aso i le talafaasolopito o le tagata.—Iosua 10:14.
10:13—O le ā le tusi a Iasera? O loo toe taʻua lea tusi i le 2 Samuelu 1:18 ma faasino atu i se solo na faaigoaina o “le aufana;” o se pese faanoanoa e uiga i le tupu o Isaraelu o Saulo ma lona atalii o Ionatana. O le tusi, atonu o se tuufaatasiga o pese, ma solo e faatatau i mataupu masani po o ni mataupu o le talafaasolopito ma e foliga mai sa iloa uma e tagata Eperu.
Lesona mo i Tatou:
6:26; 9:22, 23. O le malaia lea na faalauiloa atu e Iosua i le taimi o le faaumatiaga o Ieriko, na faataunuuina pe a ma se 500 tausaga mulimuli ane. (1 Tupu 16:34) O le fetuu na faamalaia ai e Noa ia Kanana le atalii o lona atalii, na faataunuuina ina ua avea tagata Kipeona ma pologa. (Kenese 9:25, 26) E moni pea lava afioga a Ieova.
7:20-25. Atonu e manatu māmā nisi i le gaoi a Akana e faapea, o sina agasala laʻitiiti, ai sa manatu e lē mafai ona afāina ai fua isi. O le auala foʻi lea atonu e latou te manatu ai i nai gaoi ma agasala laiti faasaga i tulafono a le Tusi Paia. Ae e tatau ona tatou maumauaʻi e pei o Iosua, e tetee atu i omiga faasaga i gaoioiga e soli ai le tulafono ma amioga lē mamā.
9:15, 26, 27. E tatau ona manatu mamafa i maliega e tatou te osia ma tausisi i a tatou upu.
FAIA E IOSUA LANA GALUEGA FAAIʻU
Ua toeaina Iosua; ua lata i le 90 o ona tausaga; ua sagai atu Iosua i le vaevaeina o le laueleele. O se galuega e matuā telē lava! Ua uma ona maua e le ituaiga o Reupena ma Kato ma le isi ʻafa o le ituaiga o Manase o latou tofi i le itu i sasaʻe o le Ioritana. O isi ituaiga ia e totoe, ua tuuina atu i ai o latou tofi i le itu i sisifo o le Ioritana e ala i le faia o ni vili.
Ua faatūina le fale fetafaʻi i Sailo i le oganuu a Efaraima. Ua tuuina atu le aai o Heperona iā Kalepo, ae maua e Iosua Timenata-sera. Ua tuuina atu iā sa Levī aai e 48, e aofia ai ma aai e ono o sulufaʻiga. I le toe foʻi atu i o latou tofi i le itu i sasaʻe o Ioritana, na faatūina ai e ʻautau a le ituaiga o Reupena, Kato ma le tasi vaega o le ituaiga o Manase “le fata faitaulaga tele e iloagofie.” (Iosua 22:10) Sa manatu ia ituaiga o loo i le itu i sisifo i lenei mea o se fouvale, ma na toetoe lava a faia ai se taua tele a ituaiga o Isaraelu, ae na taofia le totomasaa e ala i le faia o ni talanoaga.
Ina ua mavae se taimi umi na nofo ai Iosua i Timenata-sera, ona ia valaau atu lea i toeaina, o alii sili, o faamasino ma faipule o Isaraelu, ma faalaeiauina i latou ina ia lototetele ma tumau ona faamaoni iā Ieova. Mulimuli ane ona faapotopoto ai lea e Iosua o ituaiga uma o Isaraelu i Sekema. O i inā, na ia faamanatu atu ai iā i latou feutagaʻiga a Ieova mai le taimi o Aperaamo ma faasolo mai, ma na ia toe apoapoaʻi atu foʻi ina ia latou “matataʻu iā Ieova ma auauna iā te ia ma le loto saʻo ma le faamaoni.” Ona tali mai lea o le nuu e faapea: “Matou te auauna iā Ieova lo tatou Atua; matou te faalogo foʻi i lona siʻufofoga.” (Iosua 24:14, 15, 24) Ina ua mavae nei mea uma, ona maliu ai lea o Iosua ina ua 110 ona tausaga.
Taliina o Fesili Faale-Tusi Paia:
13:1—Pe e lē feteenaʻi lenei mea, ma le mea lea e taʻua i le Iosua 11:23? E leai, auā e lua vala o le faatoʻilaloina o le Nuu Folafolaina: O taua a le nuu o Isaraelu ia na faatoʻilaloina ai tupu e toʻa 31 o Kanana, ma lepetia ai le malosi o tagata Kanana, ma le nofoia o le nuu atoa o Kanana e ala i gaoioiga a ituaiga uma o Isaraelu ma tagata taʻitoʻatasi. (Iosua 17:14-18; 18:3) E ui lava e leʻi tuliesea atoatoa e tagata Isaraelu tagata Kanana mai le laueleele, ae e leʻi avea i latou na totoe ma se lamatiaga i le saogalemu o Isaraelu. (Iosua 16:10; 17:12) Ua taʻua i le Iosua 21:44: “Ona avatua lea e Ieova o le mapusaga iā te i latou i itu uma.”
24:2—Pe sa tapuaʻi i tupua ia Tara le tamā o Aperaamo? E leʻi tapuaʻi muamua Tara iā Ieova le Atua. E foliga mai sa tapuaʻi o ia i le atua o le masina, na igoa ia Sin; o se atua sa lauiloa i Uro. E tusa ma uputuu a Iutaia, e foliga mai sa faia foʻi e Tara ni tupua. Ae peitaʻi, ina ua tuua e Aperaamo Uro i le poloaʻiga a le Atua, na la ō faatasi atu ai ma Tara i Karana.—Kenese 11:31.
Lesona mo i Tatou:
14:10-13. E ui ua 85 ona tausaga, na talosaga atu Kalepo mo le galuega fitā o le tutuli o le nuu o Heperona. O le vaipanoa lea sa nofoia e sa Anakī; o ni tagata e tinoeese. Ona o le fesoasoani a Ieova, na taulau manuia ai lenei fitafita agavaa, ma avea ai Heperona ma aai o sulufaʻiga. (Iosua 15:13-19; 21:11-13) Ua faamalosia i tatou e le faaaʻoaʻoga a Kalepo ina ia aua neʻi solomuli mai tofiga faigatā faale-Atua.
22:9-12, 21-33. Ia tatou faaeteete mai le faauigasesē o gaoioiga a isi.
“E Leʻi Iʻuvale se Upu e Tasi”
Ina ua pulapula lā goto lona soifua, na taʻu atu ai e Iosua i taʻitaʻi o Isaraelu: “E leʻi iʻuvale se upu e tasi i upu lelei uma na fetalai mai ai Ieova lo outou Atua iā te outou; ua taunuu uma iā te outou.” (Iosua 23:14) Ua matuā faamaonia lenei mataupu e le tala a Iosua!
Na tusi le aposetolo o Paulo: “O mea uma foʻi na tusia anamua, na tusia ia e aʻoaʻo mai ai iā te i tatou; ina ia tatou maua le faamoemoe e tupu mai i le onosai, ma le faamāfanafana mai o Tusi.” (Roma 15:4) E mafai ona tatou mautinoa e lē o tuu sesē lo tatou faamoemoe i folafolaga a le Atua. E lē mafai ona iʻuvale se folafolaga; o le a faataunuuina uma lava.
[Faafanua i le itulau 10]
(Tagaʻi i le lomiga mo le ata atoa)
Na faatoʻilaloina le laueleele i le taʻitaʻiga a Iosua
VASANA
KILIATA
ARAPA
ITU I TOGA
Vaitafe o Ioritana
Sami Oona
Alia o Iapoka
Alia o Arinona
Hasora
Matona
Sarona
Semarona
Iokeneama
Toro
Mekito
Katesa
Tanaka
Eferu
Tiresa
Afeka
Tapua
Peteli
Ai
Kilikala
Ieriko
Kasera
Ierusalema
Maketa
Iaremuta
Atulame
Lipena
Lakisa
Ekelona
Heperona
Tiperi
Arata
[Ata i le itulau 9]
Pe e te iloa le māfuaaga na taʻuamiotonuina ai le fafine talitane o Raava?
[Ata i le itulau 10]
Na apoapoaʻia e Iosua le nuu o Isaraelu ina ia “matataʻu iā Ieova ma auauna iā te ia”
[Ata i le itulau 12]
E lē o se agasala māmā le gaoi a Akana; na iʻu i ni iʻuga mataʻutia
[Ata i le itulau 12]
“O le faatuatua na solo ai pa o Ieriko.”—Eperu 11:30